Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Pravilniku o načinu označavanja imena naselja, ulica i trgova te načinu obilježavanja zgrada kućnim brojevima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Grad Dubrovnik PRAVILNIKO NAČINU OZNAČAVANJA IMENA NASELJA, ULICA I TRGOVA TE NAČINU OBILJEŽAVANJA ZGRADA KUĆNIM BROJEVIMA Povijesna jezgra Grada Dubrovnika je zaštićeno kulturno dobro i nalazi se na popisu UNESCO-ve zaštite. Nastanak i razvoj povijesne jezgre grada, današnjeg grada Dubrovnika, započeo je u 7. st. iako postoje povijesne teorije da je nastanak Dubrovnika možda započeo i ranije. Kako je osnovna karakteristika urbanog razvoja povijesne jezgre grada unutar gradskih zidina, izgradnja stambenih kuća, trgova i ulica isključivo od kamena, prijedlog grada Dubrovnika je da se u predloženi Pravilnik omogući izuzetak u označavanju natpisa imena ulica i trgova, te u obilježavanju zgrada kućnim brojevima. Predlaže se novi stavak 4. u članku 3. Pravilnika, koji bi glasio: „ Iznimno, imena ulica i trgova u dijelovima naselja koja predstavljaju kulturno-povijesnu cjelinu i koja su uvrštena u popis UNESCO-ve zaštite, označavaju se natpisom u kamenoj ploči, dimenzije 50 x 30 cm.“ te novi stavak 3. u članku 8. Pravilnika koji bi glasio: „Iznimno, pločice s kućnim brojevima u naseljima ili u dijelovima naselja koja predstavljaju kulturno-povijesnu cjelinu i koja su uvrštena u popis UNESCO-ve zaštite, izrađuju se od kamena, dimenzije 20 x 15 cm, s arapskim brojevima.“ Nije prihvaćen Člankom 8., stavkom 10. i člankom 14., stavkom 2. Zakona o naseljima (NN 39/22) propisano je da se na izgled ploče s imenom ulice i trga te na izgled pločice s kućnim brojem zgrade primjenjuju odredbe pravilnika kojim se uređuje način označavanja imena naselja, ulica i trgova i način obilježavanja zgrada kućnim brojevima osim ako odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave izgled ploča s imenom ulice i trga odnosno izgled pločica s kućnim brojem zgrade nije drukčije uređen.
2 Grad Korčula PRAVILNIKO NAČINU OZNAČAVANJA IMENA NASELJA, ULICA I TRGOVA TE NAČINU OBILJEŽAVANJA ZGRADA KUĆNIM BROJEVIMA Nije se uzelo u obzir uobičajeno oblikovanje i postavljanje brojeva i naziva ulica u kamenu. Nije prihvaćen Člankom 8., stavkom 10. i člankom 14., stavkom 2. Zakona o naseljima (NN 39/22) propisano je da se na izgled ploče s imenom ulice i trga te na izgled pločice s kućnim brojem zgrade primjenjuju odredbe pravilnika kojim se uređuje način označavanja imena naselja, ulica i trgova i načinu obilježavanja zgrada kućnim brojevima osim ako odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave izgled ploča s imenom ulice i trga odnosno izgled pločica s kućnim brojem zgrade nije drukčije uređen.
3 Maro Grbić PRAVILNIKO NAČINU OZNAČAVANJA IMENA NASELJA, ULICA I TRGOVA TE NAČINU OBILJEŽAVANJA ZGRADA KUĆNIM BROJEVIMA Točno je da je dizajn zagrebačkih ploča besmislen i isforsiran. Prevelika ploča sa malo natpisa i još ometajuća crta. Treba zakonom ograničiti izživljavanje dizajnera u oblikovanju ploča. Treba propisati kako se pišu natpisi naselja i ulica, verzalom, kurentom ili kurzivom. Ima svega. Predlažem obavezu pisanja naziva verzalom (samo velikim slovima) radim lakše čitljivosti. Objašnjenja uz nazive u kurentu (malim slovima). Naravno po pravopisu, a ne po dizajnerskim izmišljotinama. Obavezno iz pravilnika treba izbaciti da su svi natpisi plave ploče sa bijelim slovima. To je stvar lokalnog običaja i svrsishodnosti. Dosta naselja ima imena na crvenim pločama, tako treba i ostati. Pravilnik treba predvidjeti da se nazivi ulica i kućni brojevi oblikuju u skladu sa povijesnom i ambijentalnom vrijednošću zgrade. Ne može se Pravilnikom forsirati pločica plave boje na kamenim zgradama, a pogotovo ne u spomenički zaštićenim cjelinama. Gradovi građeni u kamenu imaju najčešće nazive i brojeve ili uklesane na kamenim pločama ili napisane bojom na ravnoj kamenoj plohi. Ne smije geodetski pravilnik nametati boje i oblikovanje, a najmanje dimenzije ploča jer to ovisi o stanju zgrade i udaljenosti postavljanja. Može biti samo preporuka za mjesta gdje već ne postoje pravila ili običaji. U izradi pravilnika je nužno kozultirati konzervatosku službu Min kulture. Nije prihvaćen Člankom 8., stavkom 10. Zakona o naseljima (NN 39/22) propisano je da se na izgled i ploče s imenom ulice i trga primjenjuju odredbe Pravilnika o načinu označavanja imena naselja, ulica i trgova i načinu obilježavanja zgrada kućnim brojevima, osim ako odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave izgled ploča s imenom ulice i trga nije drukčije uređen. Na izgled ploče s imenom ulice i trga u Gradu Zagrebu trenutno se primjenjuje Pravilnik o izgledu i veličini ploča za označavanje imena ulica i trgova, dopunskih ploča, te pločica za označavanje zgrada brojevima (Službeni glasnik Grada Zagreba (10/14, 21/16). Člankom 8., stavkom 10. i člankom 14., stavkom 2. Zakona o naseljima (NN 39/22) propisano je da se na izgled ploče s imenom ulice i trga te na izgled pločice s kućnim brojem zgrade primjenjuju odredbe pravilnika kojim se uređuje način označavanja imena naselja, ulica i trgova i način obilježavanja zgrada kućnim brojevima osim ako odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave izgled ploča s imenom ulice i trga odnosno izgled pločica s kućnim brojem zgrade nije drukčije uređen.
4 Tomislav Krtinić PRAVILNIKO NAČINU OZNAČAVANJA IMENA NASELJA, ULICA I TRGOVA TE NAČINU OBILJEŽAVANJA ZGRADA KUĆNIM BROJEVIMA Člankom 3. stavkom 8. i člankom 8. stavkom 8. Pravilnika potrebno je jasnije propisati obvezu čitljivosti, odnosno otkloniti mogućnost slobodnog shvaćanja čitljivosti. Primjerice, novim tablama koje se u Gradu Zagrebu na zgrade stavljaju unazad desetak godina, smanjena je čitljivost zbog potpuno nepotrebnog dodavanja bijele crte položene okomito uz lijevi brid table. Ta bijela crta, kad se promatra iz određene daljine, na svojevrstan se način stapa s prvim slovom ili prvom brojkom na tabli te tako tvori nedovoljno čitljiv simbol. Vrijedi ponoviti da ta sporna bijela crta nema nikakvu korisnu svrhu. Nije prihvaćen Člankom 8., stavkom 10. i člankom 14., stavkom 2. Zakona o naseljima (NN 39/22) propisano je da se na izgled ploče s imenom ulice i trga te na izgled pločice s kućnim brojem zgrade primjenjuju odredbe pravilnika kojim se uređuje način označavanja imena naselja, ulica i trgova i način obilježavanja zgrada kućnim brojevima osim ako odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave izgled ploča s imenom ulice i trga odnosno izgled pločica s kućnim brojem zgrade nije drukčije uređen. Na izgled ploče s imenom ulice i trga u Gradu Zagrebu trenutno se primjenjuje Pravilnik o izgledu i veličini ploča za označavanje imena ulica i trgova, dopunskih ploča, te pločica za označavanje zgrada brojevima (Službeni glasnik Grada Zagreba (10/14, 21/16). Obveza čitljivosti je propisana člankom 3. stavkom 8. i člankom 8. stavkom 8. Pravilnika o načinu označavanja imena naselja, ulica i trgova te načinu obilježavanja zgrada kućnim brojevima.
5 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. OZNAČAVANJE IMENA ULICA I TRGOVA, Članak 3. Člankom 3. Pravilnika, propisani su načini označavanja imena ulica i trgova, izgled natpisnih ploča, te boja i veličine natpisa, ploče i dopunske ploče. Predlaže se uskladiti odredbe članka 3. na način da iste obuhvaćaju i one odredbe Zakona o naseljima (NN 39/22, dalje: ZON) kojima je propisana i iznimka da Odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave izgled ploča s imenom ulice može biti i drugačije uređen. Nije prihvaćen Člankom 8., stavkom 10. i člankom 14., stavkom 2. Zakona o naseljima (NN 39/22) propisano je da se na izgled ploče s imenom ulice i trga te na izgled pločice s kućnim brojem zgrade primjenjuju odredbe pravilnika kojim se uređuje način označavanja imena naselja, ulica i trgova i način obilježavanja zgrada kućnim brojevima osim ako odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave izgled ploča s imenom ulice i trga odnosno izgled pločica s kućnim brojem zgrade nije drukčije uređen.
6 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE IV. OBILJEŽAVANJE ZGRADA KUĆNIM BROJEVIMA, Članak 6. Člankom 6. Pravilnika propisano je da kućne brojeve, na zahtjev zainteresirane osobe ili po službenoj dužnosti, određuje mjesno nadležni katastarski ured u skladu sa Zakonom i propisom kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina, rješenjem koje nije upravni akt. Člankom 121. trenutno važećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18, 39/22, dalje: ZDIKN) propisano je kako osim Područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba, poslove određivanja kućnih brojeva iznimno mogu obavljati jedinice lokalne samouprave koje ispunjavaju određene uvjete. Prema onome kako je u nacrtu Pravilnika trenutno navedeno, jedinice lokalne samouprave više ne bi mogle obavljati navedenu djelatnost te se predlaže uskladiti navedene odredbe Pravilnika sa Zakonom. Nadalje, iako je termin „zainteresirane osobe“ nomotehnički usklađen sa onim u ZON, Komora smatra kako je ZON propustio točno propisati koje se sve osobe mogu smatrati zainteresiranim osobama. Obzirom da je isto propušteno napraviti u ZON, Komora predlaže da se Pravilnikom točno propiše koje se sve osobe mogu smatrati „zainteresiranim osobama“ da bi se osigurala jednoznačna postupanja prema navedenim odredbama. Na ovaj način, otvaranjem mogućnosti svim zainteresiranim osobama da na nekretninama koje možda i nisu u njihovom vlasništvu podnose zahtjeve za određivanjem kućnih brojeva te nadležni katastarski ured o tome donosi rješenja koja nisu donesena u upravnom postupku, strankama u postupku bitno je otežano pravo na pravni lijek odnosno osporavanje donesenog rješenja. Nije prihvaćen Člankom 12. Zakona o naseljima (NN 39/22) propisano je, među ostalim, da kućne brojeve određuje mjesno nadležni katastarski ured u skladu sa zakonom i propisom kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina. Odredbe ovog pravilnika u skladu su sa Zakonom o naseljima. Svojstvo stranke (zainteresirane osobe) utvrđuje se u postupku određivanja kućnog broja. Prava svih stranaka vezanih uz određivanje kućnih brojeva osigurana su odgovarajućim odredbama Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09, 110/21) koje reguliraju pravo podnošenja prigovora.
7 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE IV. OBILJEŽAVANJE ZGRADA KUĆNIM BROJEVIMA, Članak 7. Člankom 7. stavkom 4 propisano je kako se na zahtjev zainteresirane osobe kućni brojevi mogu odrediti i objektima (prikolice, vagoni, plovila, kontejneri, kiosci i sl.) čija je namjena stanovanje, privremeni boravak ili obavljanje poslovne djelatnosti, a koji su čvrstim temeljem povezani s tlom. Komora ukazuje kako bi ispravan način bio ugraditi ove odredbe u Zakon o naseljima, jer se radi o iznimkama već navedenog zakona budući se uopće ne radi o zgradama, te da mogućnost uvođenja iznimki putem pravilnika nije usvojio Hrvatski Sabor kao zakonodavno tijelo, već ih donosi podredno tijelo bez odobrenja Hrvatskoga Sabora. Također, nejasan je način na koji bi primjerice plovila, prikolice, vagoni bili trajno vezani sa tlom. Nije prihvaćen Zakonom je propisano koje zgrade moraju biti obilježene kućnim brojem te su u skladu s navedenom odredbom propisane odredbe članka 7. stavka 1. Pravilnika. Odredbom članka 7. stavka 4. nije propisana iznimka od obaveze obilježavanja kućnim brojevima kako je ista regulirana Zakonom i Pravilnikom, nego je samo propisana mogućnost da se kućnim brojem obilježe i oni objekti čija je namjena stanovanje, privremeni boravak ili obavljanje poslovne djelatnosti, a koji su čvrsto povezani s tlom, odnosno trajno su usidreni, a sve s obzirom na to da u praksi za istim ima potrebe.
8 Dean Palin IV. OBILJEŽAVANJE ZGRADA KUĆNIM BROJEVIMA, Članak 7. U članku 7 stavak 1 piše da kućnim brojevima moraju biti obilježene sve zgrade da bi zatim u stavku 3 pisalo da se zgradama gospodarske namjene kućni broj određuje u pravilu na zahtjev zainteresirane osobe. Potrebno ispraviti stavak 1 tako da piše koje zgrade moraju a koje mogu biti obilježene kućnim brojem. Ovakvim opisom gdje stoji da sve moraju sigurno će netko tumačiti da u elaboratu moramo za svaku šupu na parceli ishoditi kućni broj. Potrebno je dodati stavak da za pomoćne zgrade, garaže i slično nije potrebno ishoditi kućni broj da ne bude zabune. Kod stavka 4 nejasno je na koji način može prikolica, vagon ili plovilo biti čvrstim temeljem povezan s tlom. Stavljanje istih primjera u pravilnik se na neki način otvara mogućnost da osoba npr. na betonirani plato smjesti jedrilicu koju čvrsto poveže s tlom i zatraži kućni broj i zatim elaborat evidentiranja objekta u katastar. Ne znam da li je to smisao, ali sigurno se tako može iščitati. Nije prihvaćen Člankom 11., stavkom 1. Zakona propisano je da kućnim brojevima moraju biti obilježene sve zgrade koje su stambene, mješovite, gospodarske, javne i društvene namjene, podzemne zgrade koje imaju zaseban ulaz te zgrade koje služe za povremeni boravak. Pod zgradama za povremeni boravak ne podrazumijeva se šupa te sukladno tome za istu se ne određuje kućni broj. Sukladno članku 7. stavak 4. Pravilnika namjena navedenih objekata mora biti stanovanje, privremeni boravak ili obavljanje poslovne djelatnosti, a koji su čvrsto povezani s tlom, odnosno trajno su usidreni.
9 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE IV. OBILJEŽAVANJE ZGRADA KUĆNIM BROJEVIMA, Članak 8. Člankom 8. stavkom 1. Pravilnika, propisano je kako se zgrade obilježavaju pločicom s kućnim brojem sukladno određenom kućnom broju. Predlaže se promijeniti izričaj članka na način da on glasi: 1) Zgrade se obilježavaju pločicom s kućnim brojem sukladno rješenju iz članka 6. ovog Pravilnika Nadalje, istim člankom stavkom 2. propisan je izgled pločice s kućnim brojem, kao plave boje. Obzirom da je Zakon o naseljima u članku 8. stavku 10. propisao iznimke u slučaju da je odlukom predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave izgled ploča s imenom ulice i trga drugačije uređen, predlaže se isto propisati i Pravilnikom, te uskladiti izričaj stavka 7. Nije prihvaćen Kućni broj zgradi se određuje rješenjem stoga nema potrebe za izmjenom navedenog članka. Člankom 8., stavkom 10. i člankom 14., stavkom 2. Zakona o naseljima (NN 39/22) propisano je da se na izgled ploče s imenom ulice i trga te na izgled pločice s kućnim brojem zgrade primjenjuju odredbe pravilnika kojim se uređuje način označavanja imena naselja, ulica i trgova i način obilježavanja zgrada kućnim brojevima osim ako odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave izgled ploča s imenom ulice i trga odnosno izgled pločica s kućnim brojem zgrade nije drukčije uređen.
10 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE IV. OBILJEŽAVANJE ZGRADA KUĆNIM BROJEVIMA, Članak 10. Predlaže se u članku 10. dodati odredbe da se isti kućni broj ne može ponoviti u naselju u kojem nije uspostavljen sustav ulica i trgova , odnosno u istoj ulici ili trgu u pojedinom naselju u kojem je uspostavljen sustav ulica i trgova. Nije prihvaćen Sukladno člancima 11.-19. Pravilnika propisan je način obilježavanja zgrada kućnim brojevima te je uz opisani način obilježavanja jasno definirano da se ne može ponoviti isti kućni broj.
11 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE IV. OBILJEŽAVANJE ZGRADA KUĆNIM BROJEVIMA, Članak 11. Nadalje, člankom 11. stavkom 2. Pravilnika, propisano je, kao i Zakonom, da ukoliko zgrada ima dva ili više glavnih ulaza, za svaki ulaz se određuje kućni broj. Pravilnikom, niti Zakonom, nigdje nije propisano što je točno glavni ulaz u zgradu. Na sastanku održanom 31.8.2022. predstavnici DGU su pojasnili da glavnim ulazom smatraju one ulaze iz kojih je moguće pristupiti u sve dijelove zgrade, međutim Komora smatra kako bi takva definicija glavnog ulaza stvarala određene probleme. Naime, iz takvih odredbi bi proizlazilo da bi bilo moguće dodijeliti dva različita kućna broja dvama ulazima kojima se dolazi do istog stana ili etažne jedinice. Logična definicija glavnog ulaza bi bila da se glavnim ulazom smatraju oni ulazi koji vode do jedne ili više etažnih jedinica (stambene ili poslovne), a ukoliko do jedne ili više istih etažnih jedinica vodi više ulaza, samo jedan se može odrediti kao glavni, a ostali kao sporedni. Vezano uz stavak 4. pretpostavka je da je bila namjera propisati propisati ukoliko se u zasebnu etažnu jedinicu (poslovnu ili stambenu) ulazi direktno sa ulice odnosno trga, da u tim situacijama nije potrebno dodijeliti zasebni kućni broj, što se treba razlikovati od situacije u kojima postoji zaseban ulaz sa hodnikom koji vodi prema određenoj zasebnoj etažnoj jedinici u kom slučaju bi se takav ulaz ipak trebao smatrati glavnim ulazom budući je jedini koji vodi do iste, te u takvim situacijama dodijeliti kućni broj. Sukladno ovim zaključcima, Komora smatra kako je potrebno je uskladiti i izričaj u stavku 5. Nije prihvaćen Definicija glavnog ulaza nije potrebna jer predložena definicija već proizlazi iz postojećih odredbi Pravilnika. Smatramo da postojeće odredbe pravilnika dovoljno jasno definiraju pojam glavnog ulaza.
12 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE IV. OBILJEŽAVANJE ZGRADA KUĆNIM BROJEVIMA, Članak 20. Člankom 20., 21. i 22. Pravilnika propisane su procedure prilikom određivanja, promjene i ukidanja kućnih brojeva. Pravilnikom nije propisano što sam zahtjev za određivanje, promjenu odnosno ukidanje kućnog broja sadrži, rokove u kojima katastarski ured ima obavezu rješavanja takvih zahtjeva, a što Komora smatra važnim propisati. Stavkom 6. članaka 20. i 21., te stavkom 3. članka 22. propisano je kako se o ukidanju kućnog broja obavještava stranka. Potrebno je jasno definirati tko su stranke u navedenim postupcima, odnosno da li su to podnositelji zahtjeva ili i nositelji prava na česticama na kojima se donose rješenja o određivanju, promjeni ili ukidanju kućnih brojeva ili neke treće osobe. Također, člankom 6. Pravilnika je predviđeno da kućni broj može odrediti katastarski ured po službenoj dužnosti, međutim ne i promijeniti ili ukinuti, te smatramo kako je potrebno isto i propisati obzirom da je u člancima 21. i 22. isto tako i propisano. Nije prihvaćen Odredba članka 3. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09, 110/21) propisuje kako se odredbe navedenog zakona primjenjuju na odgovarajući način, među ostalim, i na svako drugo postupanje javnopravnih tijela iz područja upravnog prava koje ima neposredan učinak na prava, obaveze ili pravne interese stranaka. Slijedom navedenog Zakon o općem upravnom postupku (NN 47/09, 110/21) je odredbom članka 71. propisao sadržaj podnesaka koji se upućuju javnopravnim tijelima te zahtjev za određivanje kućnog broja mora biti u skladu s navedenim odredbama. Vezano za rok za donošenje rješenja ukazujemo da je isti 30 dana od podnošenja urednog zahtjeva, a sve temeljem odredbe članka 3. stavak 2., i odredbe članka 101. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku. Nadalje svojstvo stranke utvrđuje se u navedenim postupcima te isti nije potrebno pravilnikom definirati. Odredbe članaka 21. i 22. Pravilnika propisuju situacije u kojima će se kućni broj zgradi ukinuti ili promijeniti, a ne i način pokretanja postupka promjena. Katastarski ured, s obzirom da kućni broj može odrediti po službenoj dužnosti, isti može i ukinuti ili promijeniti po službenoj dužnosti.