Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije - psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut u svrhu poslovnog nastana u RH
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Hrvatska komora psihoterapeuta | PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – PSIHOTERAPEUT ODNOSNO SAVJETODAVNI TERAPEUT U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 10. | Poštovani, molimo vas da uzmete u obzir tri bitne činjenice: - u Republici Hrvatskoj ne postoji studij psihoterapije, već postoje specijalizirana psihoterapijska obrazovanja i specijalizirani psihoterapijski instituti koji su akreditirani od međunarodnih institucija (Zakon o djelatnosti psihoterapije (NN 18/22) - postoji više psihoterapijskih pravaca (Zakon o djelatnosti psihoterapije (NN 18/22) - Hrvatska komora psihoterapeuta nema još uvijek programe osposobljavanja Slijedom toga, ukoliko postoje kod kandidata razlike u programu osposobljavanja, kandidatu će biti određen sadržaj i broj sati stručnog usavršavanja i/ili dodatnog obrazovanja koji se može odraditi u jednom od akreditranih psihoterapijskih instituta u Republici Hrvatskoj ili u svojoj matičnoj institutciji u matičnoj državi. Smatramo da provjera kompetetnosti nije potrebna u Pravilniku kao opcija (članak 10. stavka 1 (b) i članak 10. stavka 11.) jer će se ista provoditi unutar psihoterapijske edukacije i unutar instituta kao dio dodatnog stručnog osposobljavanja i obrazovanja stoga bi to bilo ponavljanje već učinjenog. Jednako tako smatramo da nije potrebno svakom kandidatu dodijeljivati kvalificiranog stručnjaka za nadzor (članak 10. stavka 9. i 10.) jer će se isti biti dodijeljen unutar samog instituta tj. unutar samog stručnog osposobljavanja. Instituti imaju svoje edukatore i supervizore, dakle kvalificirane stručnjake u području psihoterapije koji će odraditi tu ulogu. Stoga nije potrebno da Komora dodijeljuje stručnjaka za nadzor. Po završetku dodatnog stručnog osposobljavanja kandidat dostavlja Povjerenstvu potvrdu instituta i njihovih kvalificiranih stručnjaka o postizanju razine kompetentnosti potrebne za obavljanje profesije u Republici Hrvatskoj i dokaz o uspješno položenoj razlici. U članku 18. stavka 2. i stavka 3. navedeno je da "odgovarajuće obrazovne ustanove u Republici Hrvatskoj" su "javna visoka učilišta". Opet napominjemo da u Republici Hrvatskoj ne postoje javna visoka učilišta koja provode specijalizirana psihoterapijska obrazovanja kako su definirana u Zakonu o djelatnosti psihoterapije (NN 18/22). Slijedom toga, nemoguće je zatražiti mišljenje takvih subjekata jer ona ne postoje, kao što je nemoguće kandidatu završiti usavršavanje i dopunsku mjeru na takvoj jer one ne postoje. | Djelomično prihvaćen | Mogućnost i način provedbe dopunskih mjera propisana je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), slijedom čega nije moguće uvažiti primjedbu da provjeru kompetentnosti nije potrebno propisivati kao opciju. Naime, Pravilnikom se propisuje mogućnost određivanja i provedbe dopunskih mjera (razdoblje prilagodbe do tri godine ili provjera kompetenstosti) u slučaju da se na temelju usporedbe stručnih kvalifikacija utvrdi postojanje bitnih razlika između stručnih kvalifikacija kandidata i stručnih kvalifikacija koje su propisane za obavljanje regulirane profesije u Republici Hrvatskoj. Prihvaćena je primjedba da se pod odgovarajućom obrazovnom ustanovom smatraju specijalizirani psihoterapijski instituti koji su akreditirani od međunarodnih institucija. |