Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o potrošačkom kreditiranju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Tomislav Pavošević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTROŠAČKOM KREDITIRANJU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA  Prijedlog: Predlažem da se općenito konverzija kune u euro provede korištenjem takozvanih okruglih brojeva kakvi su korišteni i u postojećem Zakonu. Primjerice, za Članak 3. Stavak 1. Točku a) predlažem da se riječi „1.000.000,00 kuna“ zamijene riječima „130.000,00 eura“. Obrazloženje: Za novčane iznose koji se navode u propisima kao što su zakoni u pravilu se uzimaju takozvani okrugli brojevi s jednom do najviše dvije vodeće znamenke, tako da je na preostalim dekadskim mjestima upisana „0“ (1.000.000,00 kn; 150.000,00 kn…). U postojećem Zakonu korišteni su upravo okrugli brojevi čime se postigla preglednost i jasnoća zakonskih odredbi pa bi bilo dobro da se isti princip zadrži i kod konverzije kune u euro. Uostalom, Zakon je ionako u nadležnosti Ministarstva kao državnog tijela koje samostalno utvrđuje tekst zakona i predlaže njihovu izmjenu pa se kod konverzije kune u euro može predložiti svaki iznos istog reda veličine. Dakle, preporuka bi bila da se okrugli brojevi za kune zamijene okruglim brojevima za euro. Nije prihvaćen "Hvala na komentaru. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju usklađen je sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22 i 88/22-ispravak) koji u članku 7. stavku 1. propisuje da se preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti provodi, bez naknade, primjenom fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Nadalje, opća pravila za preračunavanje i zaokruživanje razrađena su u članku 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Dakle, osnovno pravilo iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH jest točno preračunavanje, odnosno primjena fiksnog tečaja konverzije pri preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednost, a sve u skladu s člankom 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura (SL L 162, 19.6.1997), kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 2595/2000 od 27. studenoga 2000. (SL L 300, 29.11.2000). Moguće je promijeniti politike i predložiti druge iznose, međutim nije odstupano od pravila propisanog Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj."
2 GORAN ALEKSIĆ IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 1. Pametno bi bilo zaokružiti iznos na 135.000 eura, a ne tako štreberski preračunavati veličine. Naime, ovdje se ne radi o cijeni, nego o zakonu, a u zakonu je dopušteno promijeniti sadržaj na prigodan jednostavan način. Taj iznos ograničenja za potrošačke kredite u biti uopće nema smisla, jer svaki kredit koji podiže potrošač jest potrošački kredit, i za svakog potrošača vrijede prava koja se tiču potrošača. Tim ograničenjem pokušalo se pomoći bankama, koje su nedvojbeno učinile puno toga nezakonitog u Hrvatskoj. Ograničenje veličine kredita na kraju krajeva je besmislica. Jer, ponavljam, svaki kredit koji se ugovara za privatne svrhe fizičke osobe bio je, jest i bit će potrošački kredit. Nije prihvaćen "Hvala na komentaru. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju usklađen je sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22 i 88/22-ispravak) koji u članku 7. stavku 1. propisuje da se preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti provodi, bez naknade, primjenom fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Nadalje, opća pravila za preračunavanje i zaokruživanje razrađena su u članku 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Dakle, osnovno pravilo iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH jest točno preračunavanje, odnosno primjena fiksnog tečaja konverzije pri preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednost, a sve u skladu s člankom 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura (SL L 162, 19.6.1997), kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 2595/2000 od 27. studenoga 2000. (SL L 300, 29.11.2000). Moguće je promijeniti politike i predložiti druge iznose, međutim nije odstupano od pravila propisanog Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj."
3 GORAN ALEKSIĆ IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 2. Zašto je maknut NRS koji je jedina realna varijabla u hrvatskom monetarnom sustavu? Budući da su sredstva na temelju kojih se daju krediti u Hrvatskoj depoziti građana, budući da su ti depoziti opterećeni kamatama koje se plaćaju vlasnicima depozita, budući da cijenu tih sredstava onda čini upravo ta kamata, zašto je onda NRS koji je utemeljen prije svega na veličinama kamatnih stopa na depozite odjednom ukinut! Radi li se tu opet o nekom dealu između banaka i HNB-a, gdje banke već unaprijed znaju da neće povećavati kamate na depozite pa im onda ne odgovara taj parametar budući da je jeftin? NRS se ne smije izbaciti kao parametar, i NRS mora dapače biti glavni parametar za potrošačko kreditiranje, jer je upravo NRS realna vrijednost cijene novca za potrošačko kreditiranje. Predlažem da NRS ostane, dapače, da bude preporuka HNB-a za promjenjivi parametar kod ugovaranja promjenjive kamatne stope u potrošačkim kreditima. Nije prihvaćen "Hvala na komentaru. Kao parametar promjenjivosti kamatnih stopa kod svih kredita u domaćoj valuti s promjenjivom kamatnom stopom, a koji će se ugovarati nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2023., predlaže se koristiti EURIBOR jer najtočnije odražava trošak financiranja bankovnog sustava u europodručju, a time se istovremeno potrošačima omogućuje jednostavnija usporedba cijene kredita domaćih banaka s cijenom koju nude banke u ostatku europodručja."