Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o dopuni Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HOK                                                                                                                                     PRAVILNIK O DOPUNI U nekoliko navrata HOK je tražio izmjene propisa iz područja fiskalizacije u prometu gotovinom vezano uz postupak dokazivanja nemogućnosti uspostave internet veze. Procedura je krajnje komplicirana i nepotrebno opterećuje obrtnika iako HAKOM i telekomunikacijski operateri mogu na puno jednostavniji način i to temeljem njima dostupnih i poznatih podataka utvrditi stanje za cijelo područje Republike Hrvatske. Smatramo da je potrebno pojednostaviti postupak dokazivanja (čl. 34.-37. Pravilnika o fiskalizaciji o fiskalizaciji u prometu gotovinom), na način da HAKOM pribavi dokaze od elektroničkih operatera, bez obveze obrtnika da to sam prethodno istražuje i zatim dokazuje. Pojednostavljenjem bi se smanjio utrošak velike količine vremena i financijskih sredstava od strane poduzetnika koje ima i bez plaćanja naknada i pristojbi. Ujedno bi takav pojednostavljeni postupak bio primjereniji današnjem digitalnom dobu. Nije prihvaćen Nije predmet ovog savjetovanja. Prijedlogom ove dopune Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom provodi se prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura.
2 HOK                                                                                                                                     PRAVILNIK O DOPUNI I nadalje predlažemo izmijeniti (skratiti) naziv Zakona tako da glasi: Zakon o fiskalizaciji“, a zatim isto primijeniti i na ovaj Pravilnik. Izostavljanjem „prometa gotovinom“ iz naziva smanjile bi se nedoumice ne malog broja obveznika koji uopće ne posluju gotovinom te pojačala njihova svjesnost o tome da su i sami obveznici primjene Zakona. Nije prihvaćen Nije predmet ovog savjetovanja. Prijedlogom ove dopune Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom provodi se prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura.
3 Ivan Petarčić                                                                                                                                     PRAVILNIK O DOPUNI Predlažem da ove izmjene obuhvate i prilagodbu svota blagajničkog maksimuma iz čl. 41.f st. 2. Pravilnika novoj službenoj valuti u RH zbog toga jer dvije najveće euronovčanice (500 i 200 eura) uvelike prelaze vrijednost najveće novčanice kune (1.000 kn). Omjer vrijednosti najveće euronovčanice i najveće novčanice kune je 3,77 : 1. Prema trenutno važećim odredbama, u 2023. godini obveznik fiskalizacije bi mogao odrediti blagajnički maksimum najviše u svoti od: • mikro subjekti i fizičke osobe 1.327,23 eura • mali subjekti 6.636,14 eura • srednji subjekti 10.617,82 eura. To bi moglo uvelike otežati poslovanje poslovnim subjektima (ponajviše malim i srednji subjektima koji imaju više poslovnih prostora) koji i sada imaju poteškoće u radu zbog vrlo niskih svota blagajničkog maksimuma. Predlažem da se navedena odredba promijeni i odrede veće svote dopuštenog blagajničkog maksimuma koje bi se primjenjivale u 2023. godini, kako slijedi: • mikro subjekti i fizičke osobe 3.000,00 eura • mali subjekti 15.000,00 eura • srednji subjekti 24.000,00 eura. Nije prihvaćen Pravilnikom o dopuni Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 1/21) s primjenom od 5. siječnja 2021. iznos blagajničkog maksimuma već se bio povećao sa 30.000,00 kuna na 50.000,00 kuna za male subjekte, sa 50.000,00 kuna na 80.000,00 kuna za srednje subjekte. Sukladno istom Pravilniku obveznicima fiskalizacije koji prelaze mjerila koja određuju malo gospodarstvo prema zakonu kojim se uređuje razvoj malog gospodarstva omogućeno je određivanje blagajničkog maksimuma u iznosu do 100.000,00 kuna neovisno o broju svojih organizacijskih dijelova. Navedeni iznosi blagajničkog maksimuma će se preračunati temeljem Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj kojim su propisana pravila za preračunavanje novčanih iznosa iskazanih u kunama u novčane iznose iskazane u eurima primjenom fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz članaka 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 1103/97. Slijedom navedenog te vodeći računa o sigurnosti i mogućnosti čuvanja gotovog novca, ovaj prijedlog određivanja većeg iznosa dopuštenog blagajničkog maksimuma se ne prihvaća.
4 HOK                                                                                                                                     PRAVILNIK O DOPUNI, Članak 1. Podržavamo izmjenu Pravilnika kojom se za razdoblje dvojnog optjecaja omogućava određivanje blagajničkog maksimuma u dvostrukom iznosu. Predlažemo da novi stavak 7. članka 41.f glasi: „(7) Obveznici fiskalizacije mogu odrediti propisane iznose blagajničkog maksimuma do visine dvostrukog iznosa.“. Smatramo kako bi takvom formulacijom bilo jasnije izraženo da se, zbog uvođenja eura i poslovanja istovremeno s dvije valute u razdoblju dvojnog optjecanja, blagajnički maksimum može odrediti u višem iznosu od važeće odluke usklađene s propisanim maksimalnim iznosima, ali da se ne mora nužno odrediti upravo u dvostrukom iznosu, kako sugerira objavljeni prijedlog. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog da se odredba predmetnog Pravilnika jasnije izrazi na način da se blagajnički maksimum može odrediti u višem iznosu od važeće odluke usklađene s propisanim maksimalnim iznosima, ali da se ne mora nužno odrediti upravo u predloženom dvostrukom iznosu. Sukladno komentaru jednog od dionika ovog savjetovanja propisati će se da obveznici fiskalizacije mogu odrediti propisane iznose blagajničkog maksimuma do visine četverostrukog iznosa u razdoblju dvojnog optjecaja.
5 HOK                                                                                                                                     PRAVILNIK O DOPUNI, Članak 1. Predlažemo također za buduće razdoblje nakon 1. siječnja 2023. godine, kada euro postane službena valuta u Republici Hrvatskoj, propisani iznosi blagajničkog maksimuma izmijeniti tako da propisani iznosi izraženi u eurima budu zaokruženi, primjerice: - mikro subjekti i fizičke osobe (obrtnici) 1.500 eura - mali subjekti 7.500 eura - srednji subjekti 12.000 eura. Navedenu izmjenu smatramo potrebnim donijeti prije 1. siječnja 2023. godine. Nije prihvaćen U skladu s načelom neutralnosti, novčani iznosi se preračunavaju uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu sa člankom 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN br. 57/22, 88/22-Ispravak), te ako je primjenjivo i člankom 15. tog Zakona tj. bez zaokruživanja na nižu deseticu, dok se pravilo vezano za zaokruživanje na nižu deseticu iz članka 69. stavka 3. istog Zakona primjenjuje samo i isključivo na odredbe o novčanim kaznama prekršajne i kaznene naravi.
6 FORTENOVA GRUPA d.d.                                                                                                                                     PRAVILNIK O DOPUNI, Članak 1. Prijedlog 1: Predlažemo da se stavak izmijeni na način da glasi: „Za razdoblje od 1. siječnja 2023. godine do 31. siječnja 2023. godine obveznici fiskalizacije mogu odrediti propisane iznose blagajničkog maksimuma u višestrukom iznosu, a sukladno potrebi obavljanja poslovanja.“ i to iz sljedećih razloga: a) Predloženi iznos blagajničkog maksimuma u dvostrukom iznosu zasigurno neće biti dovoljan da omogući svim poslovnim subjektima da i na većim prodajnim mjestima posluju u skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22, 88/22) gdje je člankom 40. definirano: „Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja dužan je za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura“. S obzirom da poslovni subjekti očekuju da će u periodu dvojnog optjecaja udio gotovinskog plaćanja biti puno veći od uobičajenog, a eventualni dodatni dovozi gotovog novca neće moći biti pravovremeni zbog velikog pritiska na financijski sektor i prijevoznike gotovog novca u tom razdoblju, iznosi gotovine koji su potrebni poslovnim subjektima u tom razdoblju na većim prodajnim mjestima nisu samo dvostruko veći, već su negdje i višestruko veći od trenutno propisanih iznosa blagajničkog maksimuma. b) Kako poslovni subjekti u razdoblju dvojnog optjecaja očekuju bitno veći broj gotovinskih transakcija u odnosu na isti period prethodnih godina i s druge strane izazove u organizaciji pravovremenog odvoza gotovine s prodajnih mjesta (očekuje se da će se zbog velikog pritiska na financijski sektor i prijevoznike gotovog novca u tom razdoblju na odvoz gotovine s prodajnog mjesta čekati duže od uobičajenog, i do par dana), očekuje se da velik dio gotovog novca iz razdoblja dvojnog optjecaja neće moći biti pravovremeno položen na račun u banci do 14. siječnja 2023. godine već će se prijenos novca na račun u banci raditi i s odmakom od par dana nakon razdoblja dvojnog optjecaja, a najkasnije do 31. siječnja. Podredno, ukoliko je predložena formulacija preopćenita, predlažemo izmjenu stavka na način da glasi: „Za razdoblje od 1. siječnja 2023. godine do 31. siječnja 2023. godine obveznici fiskalizacije mogu odrediti propisane iznose blagajničkog maksimuma u četverostrukom iznosu.“ Prijedlog 2: Predlažemo da se u čl. 41.f Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“, broj 146/12, 46/17, 70/20, 1/21 i 144/21) doda definicija organizacijskog dijela za koji obveznik fiskalizacije može odrediti blagajnički maksimum na način da glasi: „Organizacijskim dijelom iz stavka 4. ovog članka se smatra poslovni prostor kako je definiran Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom te ga obveznik fiskalizacije utvrđuje internim aktom.“ Djelomično prihvaćen Navedeni prijedlog izmjene visine blagajničkog maksimuma na način da obveznici fiskalizacije mogu odrediti propisane iznose blagajničkog maksimuma u četverostrukom iznosu u razdoblju dvojnog optjecaja se prihvaća. Isto tako napominje se kako je razdoblje dvojnog optjecaja propisano Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN br. 57/22, 88/22-Ispravak) odnosno Odlukom o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 85/22) te je isto određeno kao razdoblje od 1. siječnja 2023. u 00:00 sati do 14. siječnja 2023. u 24:00 sata. Prijedlog propisivanja definicije organizacijskog dijela kao poslovnog prostora prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom ("Narodne novine", br. 133/12, 115/16, 106/18, 121/19 i 138/20) se prihvaća.
7 Ivan Petarčić                                                                                                                                     PRAVILNIK O DOPUNI, Članak 1. Predlažem da ova odredba glasi: „(7) Obveznici fiskalizacije mogu sami odrediti svotu blagajničkog maksimuma.“ Malim i srednjim subjektima koji imaju više poslovnih prostora i sada velike probleme stvara visina blagajničkog maksimuma. Ako se želi pridonijeti što jednostavnijem postupanju za vrijeme dvojnog optjecaja (načelo učinkovitosti i ekonomičnosti) bilo bi dobro u tih 14 dana prepustiti obveznicima fiskalizacije da sami odrede blagajnički maksimum. Ionako bi se u tom slučaju 15. siječnja 2023. godine opet primijenilo propisano ograničenje i svote na kraju dana koje prelaze blagajnički maksimum obveznici fiskalizacije bi morali položiti na svoje transakcijske račune. Nije prihvaćen Navedeni prijedlog promjene odredbe predmetnog Pravilnika na način da obveznici fiskalizacije mogu sami odrediti svotu blagajničkog maksimuma se ne prihvaća. Međutim, iako je prijedlogom ove dopune Pravilnika predloženo da obveznici fiskalizacije mogu odrediti dvostruki iznos blagajničkog maksimuma, napominje se da se prihvaća komentar jednog od dionika ovog savjetovanja na način da obveznici fiskalizacije mogu odrediti propisane iznose blagajničkog maksimuma do visine četverostrukog iznosa, a sve radi povećanog udjela gotovinskog plaćanja u razdoblju dvojnog optjecaja.