Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Pravilnika o metodologiji, rokovima za izradu i dostavu, načinu izvršavanja i izvještavanja programa i financijskih planova javnih potreba u sportu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatski olimpijski odbor PRAVILNIK U ime Hrvatskog olimpijskog odbora i ostalih krovnih sportskih udruga iznosim slijedeće opće komentare kao i komentare na određene članke Pravilnika, kako slijedi:HOO kao i ostale krovne udruge (Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih i Hrvatski akademski sportski savez), obveznici su primjene zakonske regulative za neprofitni sektor, a koja je tijekom 2014. i 2015. godine doživjela velike promijene donošenjem novog Zakon o udrugama (Narodne novine broj: 74/14) i Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine broj: 121/14) i njihovih podzakonskih akata. Navedenom regulativom propisani su ustroj i načela sustava financijskog poslovanja, izrada i izvršavanje financijskih planova, izvještavanje o potrošnji proračunski sredstava, financijsko izvještavanje, revizija godišnjih financijskih izvještaja, nadzor nad financijskim poslovanjem i druga područja pa je nepotrebno i kontraproduktivno to isto propisivati u Pravilniku o metodologiji za izradu i dostavu, načinu izvršavanja i izvještavanja programa i financijskih planova javnih potreba u sportu. I sama odredba članka 75. stavci 9. i 13. Zakona o sportu (Narodne novine broj: 71/2006, 150/2008, 124/2010, 124/2011, 86/2012, 94/2013. i 85/2015.) na kojoj se temelji donošenje predmetnog Pravilnika nije sukladna odredbi članka 75. stavak 2. Zakona o sportu, jer te odredbe, baš kao i same odredbe Pravilnika prenose pravo i nadležnost na utvrđivanje Programa javnih potreba u sportu državne razine na ministra, odnosno Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, protivno navedenoj odredbi članka 75. stavka 2. Zakona koja utvrđuje da Programe javnih potreba u sportu na državnoj razini donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, zajedno sa državnim proračunom. Očito postoje određene nesukladnosti u Zakonu o sportu i samoj praksi izrade godišnjih Programa javnih potreba sporta državne razine koju je potrebno temeljito analizirati i propisati na odgovarajući način, u suglasju s ostalim propisima koji se odnose na ovo područje i/ili su s njim povezani, što predmetni Pravilnik na površan i tendenciozan način dodatno stavlja u konfuziju i neprimjenjivost. Provedba ovakvog Pravilnika u potpunosti narušava i ograničava djelovanje najviših tijela krovnih sportskih udruga, jer davanje suglasnosti Ministarstva na njihov program i financijski plan stavlja bespredmetnim njihovo odlučivanje o programu i financijskom planu, a što se nadalje reflektira i na ograničavanje autonomije djelovanja krovnih sportskih udruga. S obzirom da naprijed navedeno dovodi do nemogućnosti rada krovnih sportskih organizacija, HOO predlaže da se odredbe Pravilnika o metodologiji za izradu i dostavu, načinu izvršavanja i izvještavanja programa i financijskih planova javnih potreba u sportu, povuče iz daljnje procedure ili dodatno uskladi s već postojećim odredbama Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija i Pravilniku o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija, uz uspostavljanje ostalih mehanizama koji su potrebni za provedbu predmetnih odredbi iz Zakona o sportu i ovog Pravilnika, kao što su Nacionalni program sporta, kriteriji financiranja javnih potreba u sportu na državnoj razini i sl. Ako se procedura donošenja ovog Pravilnika ipak nastavi HOO predlaže da se u tom Pravilniku, ili nekom drugom dokumentu propiše transparentan način i kriteriji raspodijele prihoda od igara na sreću, tj, da se ponovno utvrdi postotak od igara na sreću za svaku sportsku krovnu udrugu. Nije prihvaćen Ova javna rasprava se odnosi na prijedlog teksta Pravilnika o metodologiji, rokovima za izradu i dostavu, načinu izvršavanja i izvještavanja programa i financijskih planova javnih potreba u sportu, a ne na Zakon o sportu (Narodne novine, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13 i 85/15). Program javnih potreba u sportu na državnoj razini iz članka 75. stavke 2. Zakona o sportu je dokument u kojemu su objedinjeni programi svih pet (5) krovnih udruga sporta u Republici Hrvatskoj (Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, Hrvatski akademski sportski savez i Hrvatski školski sportski savez) ali i oni programi koji nisu u nadležnosti navedenih organizacija, npr.: poticanje planiranja i izgradnje sportskih građevina, djelovanje informacijskog sustava u sportu, dodjeljivanje državne nagrade za sport „Franjo Bučar“ i državnih nagrada za vrhunska sportska postignuća, međunarodna sportska suradnja i međunarodne obveze Republike Hrvatske u sportu, znanstveni i razvojni programi u sportu itd., odnosno objedinjeni programi svih organizacija u sportu. Članak 75. stavak 9. propisuje dostavljanje na suglasnost Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, prijedloga Programa javnih potreba i financijskih planova, a koji se odnose na Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih i Hrvatski akademski sportski savez. Raspolaganje javnim sredstvima, odnosno sredstvima poreznih obveznika, nema nikakve poveznice sa zadiranjem u autonomiju sporta i sportskih organizacija. Autonomija sporta i sportskih organizacija podrazumijeva autonomiju određivanja sportskih pravila, sustava sportskih natjecanja i ustroja pojedinih sportskih organizacija u skladu s pozitivnim propisima kojima se definira ustroj pojedinih pravnih osoba. Također, iz članka 51. stavka 1. alineje 3. Zakona o sportu proizlazi kako je jedna od zadaća Hrvatskog olimpijskog odbora sudjelovanje u predlaganju i provođenju Programa javnih potreba sporta u Republici Hrvatskoj, a ne donošenje programa sporta državne razine. U svrhu provedbe Programa javnih potreba u sportu koje predlažu isključivo krovne udruge sporta u Republici Hrvatskoj (HOO, HPO, HSSG, HŠSS i HASS), a iz obrazloženja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcija za 2016. i 2017. godinu (Narodne novine, broj: 148/14) jasno se vidi da su to sredstva namijenjena programima koje provode HOO, HPO, HSSG, HŠSS i HASS. Navedeno je razvidno i iz ciljeva, mjera i aktivnosti te provoditelja koji se spominju u Strategiji Vlade Republike Hrvatske i Strategiji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a iz kojih je jasno da je riječ o pet navedenih krovnih udruga sporta te ovime naglašavamo kako nije točna tvrdnja da ne postoje strateški dokumenti. Potrebno je naglasiti činjenicu kako je i do sada Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta bilo predlagatelj postotne podjele sredstava krovnim udrugama sporta. Značajne promjene biti će vidljive u dodjeljivanju apsolutnog iznosa sredstava pojedinim udrugama, sukladno prijedlozima istih, a ne relativnog, odnosno postotnog iznosa. Dosadašnja praksa postotne raspodjele dovela je do posljedica u kojima pojedina udruga u narednoj godini, u odnosu na program koji je već proveden prema planu, dobiva višemilijunska javna sredstva za te provedene programe te ista sredstva u potpunosti ili dijelom pretvara u vlastita, što smatramo nedopustivim i iz naše pozicije neodgovornim i netransparentnim raspolaganjem javnim sredstvima. Navedeno je bitno i u svezi sa svim propisima koje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, odnosno ministra, čine fiskalno odgovornim za sredstva iz Državnog proračuna.
2 Hrvatski olimpijski odbor PRAVILNIK, Članak 1. Odredbe članka 1., ali svih drugih članaka Pravilnika o metodologiji za izradu i dostavu, načinu izvršavanja i izvještavanja programa i financijskih planova javnih potreba u sportu su u suprotnosti s odredbama Zakon o udrugama i Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, u odnosu na načelo neovisnosti djelovanja udruga i utvrđene nadležnosti tijela udruge-neprofitne organizacije ili propisuju iste odredbe koje su već regulativom za neprofitni sektor propisane, ali na drugačiji način. Smatramo potpuno promašenim i pravno neutemeljenim nadležnost Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta za propisivanje metodologije izrade programa javnih potreba u sportu državne razine i financijskog plana krovnih sportskih udruga, jer krovne sportske udruge mogu sukladno propisima imati samo jedan godišnji program i financijski plan, te se ovakva nadležnost i odnos Ministarstva iskazuje neprimjenjivom i neutemeljenom, u odnosu na propise koji reguliraju to područje, kao i nadležnosti krovnih sportskih udruga i njihovih tijela, iz slijedećih razloga: - Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, kao i Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija utvrđuju načela sustava financijskog poslovanja, metodologiju izrade financijskog plana te izmjene i dopune financijskog plana, te odredbe predmetnog Pravilnika površno definiraju isto područje, pokušavajući se nametnuti kao lex specialis u području financijskog planiranja, zapravo s intencijom nametanja načina izrade programa i financijskih planova, koji nije prethodno utemeljen na adekvatnoj stručnoj podlozi i analizi, a ni drugim propisima o financijskom poslovanju udruga, odnosno neprofitnih organizacija. - Metodologija planiranja javnih potreba u sportu državne razine trebala bi predstavljati skup metodoloških i tehničkih postupaka u planiranju programa javnih potreba u sportu državne razine. Metodologija izrade programa javnih potreba u sportu državne razine i financijskih planova predmetnim definiranjem odstupa od osnovnih elemenata metodologije koja bi trebala određivati i propisivati: globalni sadržaj programa svake krovne sportske udruge, planske razine, strukturu programa, način iskazivanja troškova programa u financijskom planu svake krovne sportske udruge, planske cjenike, poslove, nositelje poslova, terminski plan izvršavanja poslova, poslovnu dokumentaciju, te metode i postupke u izradi programa javnih potreba sporta. Nije prihvaćen Mišljenja smo kako su navedene primjedbe neprihvatljive jer su predmetne odredbe Pravilnika o metodologiji za izradu i dostavu, načinu izvršavanja i izvještavanja programa i financijskih planova javnih potreba u sportu u cijelosti usklađene s odredbama članka 75. Zakona o sportu (Narodne novine, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13 i 85/15), a kojim se detaljno propisuje metodologija i rokovi za izradu i dostavu Programa javnih potreba, način izvršavanja Programa javnih potreba, način i rokovi izvještavanja o provedbi Programa javnih potreba te metodologija izrade financijskog plana uz prethodno mišljenje Ministarstva financija. Princip djelovanja i raspolaganja javnim sredstvima, prema principu djelovanja udruga civilnog društva, podrazumijeva transparentnost, javnost i namjensko korištenje sredstava dodijeljenih udrugama građana i to u pravilu putem javnog poziva ili natječaja ili na temelju posebnog propisa o financiranju javnih potreba, a na što upućuju i norme Zakona o udrugama (Narodne novine, broj: 74/14) i pripadajuće Uredbe. Posebno je važno napomenuti kako su odredbe članka 75. Zakona o sportu, koje se odnose na udruge financirane sukladno tim odredbama, lex specialis u odnosu na Zakon o udrugama i Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Narodne novine, broj: 26/15) te je vrlo jasno kako i dalje Zakon o sportu puno povoljnije rješava problematiku financiranja krovnih sportskih udruga od navedene Uredbe koju bi se imalo primijeniti u potpunosti kada Zakon o sportu člankom 75. ne bi uređivao ovo područje. Zaključno, potpuno je neprimjeren navod da su Zakon o sportu i njegovi podzakonski akti lex specialis Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, već isključivo lex specialis Zakona o udrugama što je uloga Zakona o sportu u području financiranja sportskih udruga. Naglašavamo kako navedeni Pravilnik niti jednim svojim dijelom nema namjeru uređivati područje uređeno Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija koje su dužne poštivati sve neprofitne organizacije, bez obzira na izvor financiranja. Predmetni Pravilnik isključivo uređuje postupke vezane uz dodjelu javnih sredstava za pet „krovnih“ udruga sporta koje u pojedinim slučajevima prelaze 100 milijuna kuna.
3 Hrvatski olimpijski odbor PRAVILNIK, Članak 2. S obzirom na različitost programa javnih potreba sporta državne razine koji obuhvaća djelatnosti krovnih sportskih udruga utvrđenih u članku 75. stavak 1. Zakona o sportu, ali i drugim odredbama Zakona o sportu, kao i međunarodnim sportskim propisima, a uvažavajući status nacionalnih krovnih udruga temeljem navedenih propisa, uključujući i Zakon o udrugama, jasno se uočava da ovakvo propisivanje metodologije programiranja i financijskog planiranja, ograničava osnovno načelo autonomije sporta i nacionalnih krovnih sportskih udruga, utvrđeno nacionalnim i međunarodnim propisima i dokumentima, te se dovodi u pitanje značaj i nadležnosti tijela krovnih sportskih udruga, kao i značaj njihovog ukupnog djelovanja u okolnostima, kada one mogu djelovati samo „uz suglasnost Ministra/ministarstva“. Nije prihvaćen Iz dosadašnje prakse vidljivo je kako su se prijedlozi programa, dostavljani „pro forme“ prije donošenja Državnog proračuna, zanemarivali kao polazni dokument od strane krovnih udruga sporta te se smatralo kako je valjani Program javnih potreba onaj koji bi krovne udruge sporta donijele nakon donošenja Državnog proračuna. Raspolaganje javnim sredstvima, odnosno sredstvima poreznih obveznika, nema nikakve poveznice sa zadiranjem u autonomiju sporta i sportskih udruga. Autonomija sporta i sportskih udruga podrazumijeva autonomiju određivanja sportskih pravila, sustava sportskih natjecanja i ustroja pojedinih sportskih udruga u skladu s pozitivnim propisima kojima se definira ustroj pojedinih pravnih osoba. Neosnovano se zamjenjuje propise kojima se sredstva namjenski dodjeljuju udrugama civilnoga društva i kontrolira njihova potrošnja s propisima iz nadležnosti Ministarstva financija koji te udruge obvezuju, bez obzira da li su financirane iz Državnoga proračuna u cijelosti, većinom u manjem omjeru ili uopće nisu financirane iz javnih sredstava.
4 Hrvatski olimpijski odbor PRAVILNIK, Članak 3. Sadržaj, način izrade i izvršenja financijskih planova neprofitnih organizacija propisan je u Pravilniku o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija (Narodne novine br. 119/15). Donošenjem Pravilnika značilo bi da sportske krovne udruge moraju, izrađivati dva financijska plana. Jedan propisan u člancima 10. do 20. u Pravilniku o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija (koje će usvajati skupštine sportskih krovnih udruga) i drugi propisan u člancima 3. i 4. Pravilnika o metodologiji za izradu i dostavu, načinu izvršavanja i izvještavanja programa i financijskih planova javnih potreba u sportu (koje će odobravati ministar nadležan za sport). Dodatno se postavlja pitanje provedivosti ovakve odredbe budući da bi se prema roku utvrđenom u članku 5. stavak 1. Pravilnika, program javnih potreba sporta trebao izrađivati u kolovozu prethodne godine, za slijedeću godinu, te nije moguće raditi analize planiranih, realiziranih i nerealiziranih godišnjih programa, na pola razdoblja realizacije. Analize programa prethodne godine HOO i druge krovne sportske udruge daju u godišnjem Izvješću. Nametanje načina izrade programa krovnih sportskih udruga također je neprihvatljivo i suprotno načelima djelovanja udruga: načelu neovisnosti i načelu demokratskog ustroja, utvrđeno člancima 6. i 8. Zakona o udrugama. Skupštine krovnih nacionalnih sportskih udruga su i do sada u skladu s uputama za izradu programa javnih potreba u sportu, projekcijama Državnoga proračuna, odnosno na temelju Zakona o sportu i drugih važećih propisa, na kraju svake godine donosile program javnih potreba u sportu za slijedeću godinu i upućivali ga MZOS-u. Svaka od nacionalnih krovnih sportskih udruga ima utvrđene kriterije za financiranje odnosno sufinanciranje programa javnih potreba sporta u njihovoj nadležnosti. Dostavljanje takvih kriterija svake godine uz prijedlog programa javnih potreba u sportu, dodatno je administriranje, imajući u vidu javnost rada udruga osiguranu objavom svih dokumenata na službenim stranicama svake krovne sportske udruge, ali i upitno u odnosu na svrhu takve dostave, odnosno postavlja se pitanje da li će i na njih Ministarstvo davati suglasnost ili ??? Navedeno dalje ukazuje na intenciju ovog Pravilnika i primjenu odredbi članka 75. stavci 9., 10. i 13. Zakona o sportu koji ograničavaju slobodu djelovanja i provedbe programa nacionalnih krovnih sportskih udruga. Nije prihvaćen Predmetne odredbe Pravilnika nisu u koliziji s Pravilnikom o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija (Narodne novine, broj: 119/15). Također, postavlja se i pitanje zašto krovne udruge sporta na svoju ruku, bez suglasnosti Ministarstva koje je fiskalno odgovorno, prvo može na svojoj skupštini usvojiti bitno drugačiju raspodjelu sredstava od predložene, prije donošenja Državnog proračuna te kako i na temelju kojih kriterija može drugačije preraspodijeliti javna sredstva bez suglasnosti nekog od tijela koja su mu ta sredstva dodijelila. Odnosno, upitna je granica istoga, u smislu određivanja visine plaća ili drugih materijalnih troškova (režije, automobili i sl.). Nije nam poznata praksa niti jedne zemlje u Europskoj uniji koja isključivo definira iznos za pojedinu udrugu koja provodi programe od interesa za opće dobro, bez da se programi usvoje i sredstva koriste sukladno odobrenom planu, a u slučaju sredstava namijenjenih javnim potrebama u sportu riječ je i o iznosima koji mogu prelaziti 100 milijuna kuna dodijeljenih samo jednoj udruzi. Iz navedenoga bi mogla proizaći i sasvim neprihvatljiva tvrdnja da nadležna tijela ne kontroliraju odobrene programe već isključivo programe usvojene na skupštinama ili drugim tijelima udruga, kao i njihove rebalanse. Takvo tumačenje bi moglo dovesti do zaključka kako u odobravanju raspodjele sredstava ne sudjeluje niti nadležno Ministarstvo, niti Vlada Republike Hrvatske niti Sabor Republike Hrvatske, već da o raspodjeli sredstava isključivo odlučuje udruga. Posebno je važno napomenuti kako se u Pravilniku ne spominje financijski plan pojedine krovne udruge sporta kao neprofitne organizacije koji je ona dužna usvojiti sukladno propisima koji reguliraju računovodstvo takvih organizacija, već isključivo o programskim stavkama Programa javnih potreba u sportu koji pojedina udruga provodi i za koje troši javna sredstva.
5 Hrvatski olimpijski odbor PRAVILNIK, Članak 4. –isto kao komentar uz članak 3. Sadržaj, način izrade i izvršenja financijskih planova neprofitnih organizacija propisan je u Pravilniku o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija (Narodne novine br. 119/15). Donošenjem Pravilnika značilo bi da sportske krovne udruge moraju, izrađivati dva financijska plana. Jedan propisan u člancima 10. do 20. u Pravilniku o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija (koje će usvajati skupštine sportskih krovnih udruga) i drugi propisan u člancima 3. i 4. Pravilnika o metodologiji za izradu i dostavu, načinu izvršavanja i izvještavanja programa i financijskih planova javnih potreba u sportu (koje će odobravati ministar nadležan za sport). Nije prihvaćen Uz obrazloženje iz odgovora na komentar na članak 3.
6 Hrvatski olimpijski odbor PRAVILNIK, Članak 5. Ovaj članak propisuje samo površno način davanja suglasnosti na prijedloge programa javnih potreba u sportu i financijske planove krovnih sportskih udurga. Davanje suglasnosti na programe predstavlja postupak koji je u uvodnom dijelu naveden i predstavlja, sukob normi koji proizlazi iz odredbe članka 75. stavak 2. Zakona i sportu i članka 75. stavci 9., 10. i 13. jer Ministarstvo preuzima ulogu utvrđivanja programa javnih potreba u sportu državne razine, koju odredba članka 75. stavak 2. daje u nadležnost Hrvatskog sabora. Nadalje, davanjem suglasnosti na program javnih potreba i financijski plan krovnih udruga u sportu, zadire se u autonomiju sporta i udruga jer davanje suglasnosti na program javnih potreba u sportu državne razine pojedine krovne sportske udruge i financijskog plana, obuhvaća njihov cjelovit i jedini godišnji program i financijski plan, te se takvim načinom ruši nadležnost najviših tijela sportskih udruga utvrđena prema Zakonu o udrugama ali i samostalnost utvrđenu i Zakonom o sportu i međunarodnim sportskim pravilima. Kriteriji za davanje suglasnosti na program javnih potreba sporta trebali bi biti na odgovarajući način utvrđeni i javno poznati, utvrđeni temeljem procjene usklađenosti ciljeva predloženih programa s ciljevima i prioritetnim područjima strateških dokumenata u području razvoja sporta, kojih pak nema, te ovaj članak samo načelno, površno i formalno utvrđuje način davanja suglasnosti. Ovdje postavljamo pitanje tko će zapravo biti nadležan i odgovoran, pa i kompetentan za davanje suglasnost na program krovnih sportskih udruga, te time odlučivati o njihovom djelovanju ili možda čak o njihovoj opstojnosti? Ne bi li za to trebao biti utvrđen transparentan mehanizam, možda povjerenstvo za utvrđivanje suglasnosti? I u krajnjoj liniji u slučaju spora oko „sadržaja prijedloga programa javnih potreba i financijskog plana„ radi davanja suglasnosti i odobrenja na taj program i financijski plan, demokratske tekovine civilnog društva podrazumijevaju pravo na prigovor/žalbu ili arbitražu na koju bi krovne sportske udruge trebale imati pravo, utvrđeno ovim Pravilnikom. Nije prihvaćen Ovakvo tumačenje bi moglo dovesti do zaključka kako u odobravanju raspodjele sredstava ne sudjeluje niti nadležno Ministarstvo, niti Vlada Republike Hrvatske niti Sabor Republike Hrvatske, već da o raspodjeli sredstava isključivo odlučuje krovna udruga sporta. Odredbe Zakona o sportu su lex specialis za područje financiranja sporta, a posebno za pet „krovnih“ udruga sporta, među kojima je i Hrvatski olimpijski odbor. Jasno je kako se Hrvatskom olimpijskom odboru sredstva mogu dodijeliti isključivo namjenski, sukladno proceduri definiranoj člankom 75. Zakona o sportu (Narodne novine, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13 i 85/15), a sastavni dio tako donesene suglasnosti, odluke i potpisanog ugovora je i financijski plan za navedeni program koji se financira. Posebno je važno naglasiti kako navedene odredbe Zakona o sportu niti u jednom djelu ne zadiru u obveze Hrvatskog olimpijskog odbora kao neprofitne organizacije propisane iz nadležnosti Ministarstva financija, a što se stalno neopravdano implicira. Hrvatski sabor donosi Programe javnih potreba u sportu koji obuhvaćaju niz aktivnosti, od Programa javnih potreba pet krovnih udruga sporta, preko nagrada i naknada sportašima, pa do financiranja kapitalnih projekata sportske infrastrukture te je razvidno kako za jedan od tih programa raspodjelu donosi ministar te da su krovne udruge sporta predlagatelji, od kojih se u konačnici samo traži da sredstva troše onako kako su sami predložili, ali i da dobiju suglasnost na drugačiju raspodjelu. Posebno je važno naglasiti kako je i prethodnih godina, isključivo, Ministarstvo bilo predlagatelj postotne raspodjele koju su udruge trošile bez da su se držale fiksnog plana i tada nije postojao problem tko je i kako odlučio o raspodjeli. Iz navedenog se jasno zaključuje da otpor proizlazi iz činjenice kako ovakav sustav zahtjeva namjensko trošenje sredstava, što je standard svih zemalja EU, jer u niti jednoj zemlji ne postoji praksa u kojoj država određuje iznos i dodjeljuje ga bez jasne i ugovorene namjene. Ako pogledamo u npr. susjednu Sloveniju i njihovu praksu uvidjeti ćemo da njihovo resorno Ministarstvo sredstva isplaćuje savezima i to tek nakon odobrenog dijela ili cijelog programa.
7 Hrvatski olimpijski odbor PRAVILNIK, Članak 6. Ministarstvo nema razrađene kriterije ili barem temeljna načela raspodjele sredstava javnih potreba u sportu, niti su isti sadržani u nekom drugom zakonskom ili podzakonskom dokumentu. Potpuno nam je nejasno i nemamo odgovore na pitanja na temelju kojih dokumenata i kriterija će Ministar ocijeniti i moći utvrditi iznose sredstava za programe javnih potreba krovnih sportskih udruga. Ministar dobiva na raspolaganje više od 100 milijuna kuna svake godine, za sada bez ikakvih dokumenata i kriterija, koja bi trebala osigurati „racionalnu raspodjelu sredstava“. Postavlja se pitanje demokratičnosti, zakonitosti i transparentnog raspolaganja sredstvima. Nije prihvaćen Nije jasan razlog toliko velikog otpora uvođenju sustava koji će postupak učiniti nedvosmislenim i transparentnim. Primjena programskog i namjenskog korištenja sredstava nema nikakve veze s autonomijom sporta jer, prema navedenom tumačenju, sportske bi udruge svih razina trebale autonomno trošiti dodijeljena sredstva od strane državne razine. Raspodjelu sredstava krovnim udrugama sporta i do sada je obavljalo Ministarstvo. Jedina suštinska razlika je što će sada krovne udruge sporta, a što je uobičajena praksa u drugim zemljama, raspolagati fiksnim iznosom koji, sukladno potrebama i prihodima Državnog proračuna iz lutrijskih izvora mogu biti i povećani ali im neće po inerciji pripasti višak sredstava već će se isti ponovno njima raspodijeliti s jasnom programskom namjenom. Naglašavamo kako je financiranje javnih potreba u sportu utemeljeno na Strateškom planu Vlade Republike Hrvatske i Strateškom planu MZOS-a gdje su jasno navedeni ciljevi i mjere provedbe financiranja krovnih udruga sporta. Također, ističemo kako se Republika Hrvatska u EU može pohvaliti nepoznatom praksom financiranja pet sportskih udruga iz centralnog proračuna bez provedbe postupka javnog natječaja ili poziva.
8 Hrvatski olimpijski odbor PRAVILNIK, Članak 9. Način izvještavanja o potrošnji proračunskih sredstava propisan je u Pravilniku o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (Narodne novine br. 31/15). Nacionalne krovne sportske udruge prema ovom Pravilniku trebati će izrađivati dva Izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava. Jedan propisan u članku 14. Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija, koji će se dostavljati u Ministarstvo financija i drugi propisan u članku 9. Pravilnika o metodologiji za izradu i dostavu, načinu izvršavanja i izvještavanja programa i financijskih planova javnih potreba u sportu (i to ni manje ni više već četiri puta godišnje). Ovakva konfuzija u propisima sasvim sigurno neće unaprijediti financijsko poslovanje nacionalnih krovnih udruga u svrhu dobrog financijskog upravljanja i kontrola, te načela javnosti i transparentnosti. Popunjavati i dostavljati dva obrasca o potrošnji proračunskih sredstava. Jedan propisan u člancima 15. i 16. Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija, koji će se dostavljati u Ministarstvo financija, i drugi propisan u članku 9. Pravilnika o metodologiji za izradu i dostavu, načinu izvršavanja i izvještavanja programa i financijskih planova javnih potreba u sportu, biti će samo nova administrativna obveza, s izvorom mogućih novih problema, bez prave svrhe. Nije prihvaćen Uporno se miješaju propisi kojima se sredstva namjenski dodjeljuju udrugama civilnoga društva i kontrolira njihova potrošnja s propisima iz nadležnosti Ministarstva financija koji te udruge obvezuju bez obzira da li su financirane iz Državnoga proračuna u cijelosti, većinom u manjem omjeru ili uopće nisu financirane iz javnih sredstava.
9 Hrvatski olimpijski odbor PRAVILNIK, Članak 10. Primjena ove odredbe Pravilnika je u neskladu sa odredbom članka 5. stavak 3. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. Navedena odredba nalaže da najviše tijelo neprofitne organizacije usvoji financijski plan za slijedeću godinu do 31. prosinca tekuće godine za slijedeću godinu. Sukladno tome niti jedna krovna sportska udruga, ako posluje sukladno zakonu, ne može više imati prijedlog programa i financijskog plan u tijeku 2016. godine, već dokument programa i financijskog plana usvojen na skupštini krovne sportske udruge. I ovdje je vidljiva intencija rušenja samostalnosti u odlučivanju, donošenju odluka i djelovanju krovnih sportskih udruga, kao i nametanje neprovedivih odredbi. Nije prihvaćen Navedene odredbe Pravilnika u niti jednom djelu ne zadiru u obveze Hrvatskog olimpijskog odbora kao neprofitne organizacije propisane iz nadležnosti Ministarstva financija, a što se stalno neopravdano implicira, nego su sukladne s procedurom definiranom člankom 75. Zakona o sportu (Narodne novine, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13 i 85/15). Dakle, odredbe koje definiraju raspodjelu lutrijskih sredstava u Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2015. godinu (Narodne novine 17/15, 78/15. i 119/15) propisuju postotnu raspodjelu lutrijskih sredstava za sport u odnosu na druge djelatnosti iz Uredbe te su namijenjena onima koji promiču razvoj sporta, a sasvim je jasno kako njima ministar Odlukom raspoređuje sredstva. Uredba o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2015. godinu (Narodne novine 17/15, 78/15. i 119/15) definira koliko sredstava pripada razvoju sporta, a ne Hrvatskom olimpijskom odboru ili nekoj od drugih krovnih udruga sporta.
10 Hrvatski olimpijski odbor PRAVILNIK,        Članak 11. Dokumenti koji bi trebali biti u prilogu prema odredbama Pravilnika nisu priloženi za raspravu. Nije prihvaćen Prilozi tekstu Nacrta prijedloga Pravilnika o metodologiji, rokovima za izradu i dostavu, načinu izvršavanja i izvještavanja Programa i financijskih planova javnih potreba u sportu dostupni su u mapi „Dokumenti“ kroz cijelo vrijeme trajanja javne rasprave.