Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 JELENA DELIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Prag za ulazak u sustav PDVa dignuti sa cca 37000 i nešto dignuti na 55000 ili 60000 € jer je realno sve otišlo gore do 70%.U novoizmjenjenim uvjetima poslovanja prag je nerealno nizak i obavezno ga korigirati jer će mnoge paušalce uloviti u sustav nepotrebno, a ionako plaćčaju PDV na ino usluge, dakle,prvenstveno mislim na privatne iznajmljivače ali dakako, odnosi se i na sve druge male poduzetnike koji se snalaze u nekom drugom dohotku.... jednostavno treba pratiti životne okolnosti i u tom segmentu i ne otežavati rad niti poduzetniku a niti sustavu Porezne uprave tisućama novih obveznika u tom sustavu. Takva situacija gura te male poduzetnike u crnu zonu. Dakle, dignuti prag na 60.000€ realno! I to sa primjenom za 2023.g. naravno! Hvala. Primljeno na znanje Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2020/1661 od 3. studenoga 2020. koja se primjenjuje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2024. Republici Hrvatskoj je odobrena primjena praga za upis u registar obveznika PDV-a od 300.000,00 kuna, odnosno 39.816,84 eura. Stoga je u navedenom razdoblju Republika Hrvatska obvezna primjenjivati odobreni prag koji ne može mijenjati mimo Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1661 i bez upućivanja zahtjeva Europskoj komisiji za odstupanje od primjene članka 287. Direktive Vijeća 2006/112/EZ. Osim potrebe zaokruživanja iznosa koji su izračunani uz primjenu pravila o preračunavanju iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj promjene glede povećanja praga za upis u registar obveznika PDV-a nisu obuhvaćene Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024., stoga nisu predmet ovih izmjena. 1. siječnja 2025. na snagu stupa Direktiva Vijeća (EU) 2020/285 koja donosi promjene u vezi posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike. S tim u vezi tijekom 2024. zbog usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2020/285 mijenjat će se odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost u vezi posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike te će se u okviru tih izmjena razmatrati i potreba za promjenom visine praga za upis u registar obveznika PDV-a.
2 Merlinka d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Poštovani u ime neovisne grupe vlasnika frizerskih salona predlažemo usklađivanje s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, (link na direktivu: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex%3A32006L0112 ), kojom se omogućuje i proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13% na frizerske usluge, usluge kućne njege, kao što je pomoć u kući i njega mladih, skrb za starije osobe, bolesne ili invalide, čišćenje prozora i čišćenje u privatnim kućanstvima, obnova i popravci privatnih stanova, osim materijala koji čine značajni dio vrijednosti isporučene usluge, manji popravci kao što su popravci bicikala, cipela i robe od kože, odjeće i kućanskog rublja (uključujući popravke i izmjene). U više navrata skretali smo vam pozornost na probleme i trenutno stanje frizerske djelatnosti kojoj bi uvođenjem niže stope PDV-a od 13% otvorile mogućnosti dodatnog zapošljavanja, većih plaća, većeg interesa mladih za frizersko zanimanje, a dugoročno i višemilijunska korist za proračun Republike Hrvatske! Frizerska djelatnost i pružanje frizerskih usluga ima specifičnost posla jer je to intenzivan rad rukama, ima vremensku ograničenost obima posla i poznati je i maksimum koji jedan zaposlenik može ostvariti. U frizerskoj industriji oko 50% neto prihoda troši se na plaće zaposlenika i stoga bi smanjenje stope na 13% automatski značilo veći neto prihod te veća izdvajanja za plaće zaposlenika, a samim time i smanjenje sive zone koja je nažalost konstantno u porastu umjesto u opadanju. OBRAZLOŽENJE Prema podacima kojima raspolažemo iz sustava fiskalizacije i registra poreznih obveznika ukupni broj obveznika fiskalizacije koji imaju evidentiranu glavnu djelatnost s 9602- frizerski saloni i saloni za uljepšavanje prema načinu oporezivanja s danom 31.12.2022. godine u Hrvatskoj je bilo ukupno 8.618 subjekata, a od ukupnog broja subjekata samo je 525 (6,09%) subjekata bilo u sustavu PDV-a. Ako malo bolje analiziramo te podatke i podatke o ukupnom broju fiskaliziranih računa u 2022 godini možemo doći do sljedećih zaključaka. S 31.12.2022. gine imali smo 8.093 subjekata je izvan sustava PDV-a i oni prosječno zapošljavaju 1,25 zaposlenika, što je ukupno oko 10.115 zaposlenika. Svi ti subjekti ostvarili su oko 150.809.474,28 € (1.136.273.983,97 kn) ukupnog godišnjeg prometa od svih subjekata ili 18.634,6 € (140.402,07 kn) prometa po subjektu, a to je u prosjeku 14.907,65 € (112.321,66 kn) godišnjeg prometa po zaposleniku. Također tu je i 525 subjekt u sustavu PDV-a, a oni prosječno zapošljavaju 3,75 zaposlenika, što je ukupno oko 1.969 zaposlenika. Svi ti subjekti ostvarili su oko 29.349.429,92 € (221.133.279,71 kn) ukupnog godišnjeg prometa od svih subjekata ili 55.903,67 € (421.206,22 kn) prometa po subjektu, a to je u prosjeku 14.907,65 € (112.321,66 kn) godišnjeg prometa po zaposleniku. Prema tim podacima od ukupnog broja subjekta (8.618) i ukupnog broja zaposlenika (12.085) ispada da je prosječna zaposlenost po salonu u Hrvatskoj 1,4 zaposlenika. Ako pogledamo i da je ukupni boj izdanih računa u 2022 godini bio 11.643.748 ispada da je broj računa po zaposleniku godišnje bio 963 računa što je oko 80 računa mjesečno ili 4 računa dnevno ako imamo 22 radan dana mjesečno. Također prema podacima od ukupnog broju fiskaliziranih računa u 2022 godini ispada da je prosječni račun za djelatnost s 9602- frizerski saloni i saloni za uljepšavanje bio u iznosu od 15,47 € (116,56 kn) te da je svaki zaposlenik ostvario samo 1.242,30 € (9.360,11 kn) prometa mjesečno! Analiza omjera ukupnog broja frizerskih salona i salona u sustavu PDV-a kroz proteklih 9 godina Prema službenim podacima iz Porezne uprave 1.1.2015. u sustav fiskalizacije prijavljeno je bilo 2.314 frizerska salona od kojih je 452 ili 19,55% bilo u sustavu PDV-a, a 1.862 ili 80,45% izvan sustava PDV-a. Sa 1.1.2016. godine imamo porast frizerskih salona u sustavu fiskalizacije za 42 salona na ukupno 2.356 salona što je povećanje od 1,82%, ali imamo smanjenje salona u sustavu PDV-a za 15 salona na ukupno 437 salona što je smanjenje za 3,41%, tako da u ustavu PDV-a imamo 18,54% salona, a 1.919 salona ili 81,46% izvan sustava PDV-a što je povećanje od 3,10% ili 58 salona. Sa 1.1.2017. godine imamo potpuni ulazak frizerskih salona paušalista u sustav fiskalizacije tako da nam ukupni broj frizerskih salona raste za 2.001 salon na ukupno 4.357 frizerskih salona u sustavu fiskalizacije, ali istovremeno broj salona u sustavu PDV-a opada za 4,29% ili 19 salona na ukupno 418 salona, pa u sustavu PDV-a ostaje samo 9,60% frizerskih salona, a 3.939 ili 90,40% izvan sustava PDV-a što je povećanje od 105,27% ili 995 salona. Sa 1.1.2018. godine imamo porast broja salona u sustavu fiskalizacije za 159 na ukupno 4.516 frizerskih salona što je povećanje od 3,64%, ali broj salona u sustavu PDV-a opada za 4,49% ili 19 salona na ukupno 399 salona pa u sustavu PDV-a imamo samo 8,84% frizerskih salona, dok je 4.117 ili 91,16% izvan sustava PDV-a što je povećanje od 4,51% ili 87 salona. Također od 1.1.2018. godine imamo povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a sa 230.000,00 kn na 300.000,00 kn pa u 2019 očekivano kao rezultat imamo puno manje salona u sustavu PDV-a. Sa 1.1.2019. godine imamo porast broja salona u sustavu fiskalizacije za 250 na ukupno 4.766 frizerskih salona što je povećanje od 5,55%, ali broj salona u sustavu PDV-a opada za 22,48% ili 89 salona na ukupno 310 salona, pa u sustavu PDV-a ostaje samo 6,49% frizerskih salona, a 4.456 ili 93,51% izvan sustava PDV-a što je povećanje od 8,27% ili 340 salona. Sa 1.1.2020. godine imamo porast broja salona u sustavu fiskalizacije za 89 na ukupno 4.855 frizerskih salona što je povećanje od 1,87%, ali vidljiv je i porast broja salona u sustavu PDV-a za 15,15% ili 46 salona na ukupno 356 salona pa u sustavu PDV-a imamo 7,34% frizerskih salona, a 4.499 ili 92,66% izvan sustava PDV-a što je povećanje od 0,95% ili 42 salona. Sa 1.1.2021. godine imamo porast broja salona u sustavu fiskalizacije za 431 na ukupno 5.286 frizerskih salona što je povećanje od 8,86%, ali vidljiv je i porast broja salona u sustavu PDV-a za 0,75% ili 3 salona na ukupno 359 salona pa u sustavu PDV-a imamo samo 6,79% frizerskih salona, a 4.927 ili 93,21% izvan sustava PDV-a što je povećanje od 9,50% ili 427 salona. Sa 1.1.2022. godine imamo porast broja salona u sustavu fiskalizacije za 106 na ukupno 5.392 frizerskih salona što je povećanje od 2,02% ali broj salona u sustavu PDV-a opada za 19,96% ili 72 salona na ukupno 287 salona pa u sustavu PDV-a imamo samo 5,33% frizerskih salona, a 5.105 ili 94,67% izvan sustava PDV-a što je povećanje od 3,62% ili 178 salona. Sa 1.1.2023. godine imamo porast broja salona u sustavu fiskalizacije za 382 na ukupno 5.774 frizerskih salona što je povećanje od 7,08% ali vidljiv je i porast broja salona u sustavu PDV-a za 22,38% ili 64 salona na ukupno 352 salona pa u sustavu PDV-a imamo 6,09% frizerskih salona, a 5.422 ili 93,91% izvan sustava PDV-a što je povećanje od 6,22% ili 318 salona. Iz svih ovih podataka jasno je vidljivo da je FRIZERSKU STRUKU potrebno porezno rasteretiti i smanjiti PDV na 13% ako bi se mogla razvijati te kako bi se direktno povećale plaće zaposlenicima. Napominjemo da je u interesu imati salone koji uredno posluju i zapošljavaju jer na taj način prenose i teško stečeno znanje na mlade generacije, a jasno je vidljivo koliko je to potrebno za opstanak i buduću razvoj frizerske struke u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet trenutnih izmjena, međutim isti će se analizirati i razmatrati prilikom budućih izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
3 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Praksa pokazuje da se svaki mjesec sve teže podnose obrasci PDV-a u sada propisanom zakonskom roku, poduzetnici ionako imaju nakon dostavljenih obrazaca rok za plaćanje do kraja mjeseca. Vrlo često se u (pokušaju) obrazloženja od strane Ministarstva dobila informacija da se radi o usklađenju rokova sa Europskom unijom. U tom slučaju, vjerujemo da se usklađuju podaci iz PDV-S obrasca i PDV-ZP te predlažemo da rok za predaju navedenih obrazaca ostane do 20og u mjesecu, a da se rok za redovni PDV obrazac vrati na zadnji dan u mjesecu. Ovakav pomak u roku dostave PDV obrazaca bi za poduzetnike značilo jako puno, pogotovo sada nakon što je uvedena obveza dostave obrasce eURA čime se dodatno opterećuje razdoblje poslovanja do 20og u mjesecu. Rok za plaćanje PDV-a i dalje bi trebao ostati na zadnjem danu mjeseca, kako je i sada. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet trenutnih izmjena, međutim isti će se analizirati i razmatrati prilikom budućih izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
4 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predlažemo propisati primjenu snižene stope PDV-a od 5% kod tradicijskih i umjetničkih obrta. Tradicijskim i umjetnički obrti definirani su Zakonom o obrtu (NN 143/2013, 127/2019, 44/2020), kao obrti za koje je potrebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada. Nadalje, predlažemo prihvatiti naše ranije zahtjeva za primjenu najniže stope (sukladno sugestiji EU direktive) za djelatnost frizera i kozmetičara. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet trenutnih izmjena, međutim isti će se analizirati i razmatrati prilikom budućih izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
5 Hrvatski pčelarski savez PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, Hrvatski pčelarski savez kao krovna organizacija pčelara apelira da prihvatite sniženje stope PDV-a sa 25 % na promet živih životinja pčela (pčelinje zajednice, rojevi , matice) na prihvatljivih 5% kao i za sve druge žive životinje. I resorno ministarstvo poljoprivrede u nekoliko navrata daje mišljenje da je to razuman i logičan potez. Na taj način dajete značajnu podršku očuvanju pčele kao vrlo važnog oprašivača u još važnijoj proizvodnji hrane. Naši pčelari će na taj način , a posebno profesionalni dobiti značajno rasterećenje u obavljanju svoje djelatnosti. Dražen Kocet- Predsjednik saveza Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet trenutnih izmjena, međutim isti će se analizirati i razmatrati prilikom budućih izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
6 Antonio PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, Potrebno uvesti invaliditetom s 100 % tjelesni oštećenja za potrebno oslobođenja plaćanja PDV s novi auto i postoji oba roditelji ( mama i tata) koji imaju 100% tjelesni oštećenja. Nije prihvaćen Prijedlog nije predmet trenutnih izmjena. Napominje se da Zakonom o PDV-u nije moguće propisivati oslobođenja koja nisu propisana Direktivom Vijeća 2006/112/EZ s kojom mora biti usklađen.
7 Udruga uzgajivača selekcioniranih matica pčela Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, ovim putem bih u ime Udruge uzgajivača selekcioniranih matica pčela Hrvatske predložio da se stopa PDV-a od 5% za promet živim životinjama primjeti i za promet pčelama (pčelinjim zajednicmaa, rojevima i maticama pčela). Ova stopa bi omogućila veću konkurentnost za pčelare i uzgajivače koji su u sustavu PDV-a i koji zapravo jedini doprinose svojim aktivnostima u punjenju državnog proračuna. Trenutnom stopom od 25 % pčelari u sustavu PDV-a su diskriminirani u odnosu na konkurenciju koja nije u sustavu. Nadamo se kako će te ovaj prijedlog uzeti u obzir kako bi dio profesionalnih pčelara koji redovito plaća sve doprinose opstao i kako bi se omogućilo veće uključivanje potencijalnih pčelara u sustav PDV-a. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet trenutnih izmjena, međutim isti će se analizirati i razmatrati prilikom budućih izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
8 DRAŽEN JAKUPEC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Želio bih skrenuti pažnju da se u izmjenama i dopunama konačno stave i pčele pod žive životinje i na promet istima također stavi PDV od 5%, jer su pčele dosadašnjim izmjenama zapostavljene u prvim i drugim izmjenama, što stvarno nema logike. Hvala. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet trenutnih izmjena, međutim isti će se analizirati i razmatrati prilikom budućih izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
9 Grad Ivanec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ovim putem Grad Ivanec daje primjedbe na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost: Obzirom da Grad Ivanec u primjedbama na Nacrt prijedloga Zakona o Izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predlaže smanjenje udjela županije u prihodima od poreza na dohodak sa trenutno važećih 20% na 10%, predlaže se da odgovarajućom kompenzacijskom mjerom država namiri razliku odnosno smanjenje prihoda županija iz prihoda od poreza na dodanu vrijednost. Nije prihvaćen Porez na dodanu vrijednost prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske te nije namjenski porez.
10 elen bambić ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 4. Produžiti pravo ispravka pretporeza i to na 4 godine, jer nakon zastare (3 godine), poduzetnici otpisuju potraživanja u smislu poreza na dobit. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća obzirom da je za poduzimanje radnji pažnjom dobrog gospodarstvenika predviđen rok od godine dana te da treba ostaviti dovoljno vremena da se u roku zastare kod primatelja računa provjeri je li izvršen ispravak pretporeza. Napominje se da će detaljne odredbe o ispravku porezne osnovice biti propisane Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost.
11 PricewaterhouseCoopers Savjetovanje d.o.o. ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 4. (7) U slučaju opoziva ili različitih vrsta popusta porezni obveznik koji je obavio isporuku može umanjiti poreznu osnovicu pod uvjetom da poreznog obveznika kojemu je isporučeno dobro ili obavljena usluga obavijesti o provedenom ispravku.“. PwC KOMENTAR: Predlažemo da se u ovu odredbu ne uvodi ograničenje o starosti potraživanja od godine dana, već da taj rok bude kraći što obrazlažemo u nastavku. • Prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi opći propisani rok za ispunjenje novčanih obveza između poduzetnika je 60 dana. Osim toga, Zakonom o porezu na dobit je također propisan rok od 60 dana od dospijeća potraživanja nakon proteka kojeg porezni obveznik može priznati trošak vrijednosnog usklađenja tog potraživanja. S druge strane, s obzirom na praksu Suda Europske unije, porezni obveznik bi trebao imati mogućnost ispravka osnovice PDV-a kada je izvjesno da neće ostvariti naplatu. S obzirom na stvarnu praksu u Hrvatskoj, plaćanja u rokovima duljim od 60 dana nisu neuobičajena. Međutim, bez obzira na tu praksu, smatramo da bi rok od 180 dana bio primjereniji jer ako porezni obveznik u tom roku ne naplati svoju isporuku tada ona postaje neizvjesna. Osim toga, ovakva odredba bi bila u koliziji s ciljem koji se htio postići s navedenim propisanom rokom za ispunjenje novčanih obveza od 60 dana odnosno sa željom da se ubrzaju plaćanja između poreznih obveznika. • Nadalje godina dana je dugačak period te je puno veća vjerojatnost da će već unutar tog roka ili odmah/ubrzo po njemu dužnik postati nelikvidan ili insolventan, odnosno da će se pokrenuti postupak za namiru tj. „insolvencijski postupak“ kako ga predlagatelj naziva u predloženom novom stavku 10. ovog članka, što će rezultirati nemogućnošću vjerovnika da ispravi poreznu osnovicu zbog nemogućnosti naplate. Iza stavka 7. dodaju se novi stavci 8., 9., 10., 11. i 12. koji glase: „(8) Porezna osnovica za obavljenu isporuku može se umanjiti na način propisan stavkom 7. ovoga članka i u slučaju nemogućnosti naplate cijelog ili dijela dospjelih potraživanja koja nisu naplaćena dulje od jedne godine. PwC KOMENTAR: Predlažemo da se u ovu odredbu ne uvodi ograničenje o starosti potraživanja od godine dana, već da taj rok bude kraći što obrazlažemo u nastavku. • Prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi opći propisani rok za ispunjenje novčanih obveza između poduzetnika je 60 dana. Osim toga, Zakonom o porezu na dobit je također propisan rok od 60 dana od dospijeća potraživanja nakon proteka kojeg porezni obveznik može priznati trošak vrijednosnog usklađenja tog potraživanja. S druge strane, s obzirom na praksu Suda Europske unije, porezni obveznik bi trebao imati mogućnost ispravka osnovice PDV-a kada je izvjesno da neće ostvariti naplatu. S obzirom na stvarnu praksu u Hrvatskoj, plaćanja u rokovima duljim od 60 dana nisu neuobičajena. Međutim, bez obzira na tu praksu, smatramo da bi rok od 180 dana bio primjereniji jer ako porezni obveznik u tom roku ne naplati svoju isporuku tada ona postaje neizvjesna. Osim toga, ovakva odredba bi bila u koliziji s ciljem koji se htio postići s navedenim propisanom rokom za ispunjenje novčanih obveza od 60 dana odnosno sa željom da se ubrzaju plaćanja između poreznih obveznika. • Nadalje godina dana je dugačak period te je puno veća vjerojatnost da će već unutar tog roka ili odmah/ubrzo po njemu dužnik postati nelikvidan ili insolventan, odnosno da će se pokrenuti postupak za namiru tj. „insolvencijski postupak“ kako ga predlagatelj naziva u predloženom novom stavku 10. ovog članka, što će rezultirati nemogućnošću vjerovnika da ispravi poreznu osnovicu zbog nemogućnosti naplate. (9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka porezni obveznik može provesti umanjenje porezne osnovice u roku od šest mjeseci, ako su obavljene radnje pažnjom dobrog gospodarstvenika. Porezni obveznik mora imati dokaze da je poduzeo radnje u svrhu naplate dospjelog potraživanja, osobito da se za dospjela potraživanja vodi ovršni postupak ili su utužena na sudu ili je postignuta nagodba s dužnikom koji nije povezana osoba u smislu stavka 14. ovoga članka, ili da na drugi način dokaže da je zahtijevao naplatu potraživanja od svog kupca. PwC KOMENTAR: Trebalo bi dodatno pojasniti što znači „u roku od 6 mjeseci“. Ako to znači da porezni obveznik nakon proteka razdoblja od godine dana od dospjelosti potraživanja (kako stoji u trenutnom prijedlogu izmjena Zakona) ima 6 mjeseci za ispravak PDV-a, predlažemo da se to jasnije propiše. Također, predlažemo da se uvjet da je porezni obveznik poduzeo mjere za naplatu izbriše zbog sljedećih razloga: • U sustavu oporezivanja PDV-om porezni obveznik isključivo djeluje u svojstvu osobe koja ubire porez za račun države (Sud EU je ovo konstatirao u više presuda koje su se odnosile na predmete u vezi s ispravkom porezne osnovice, a u vezi s neplaćenim potraživanjima – primjerice u predmetu C 335/19, E). Hoće li i na koji način porezni obveznik poduzeti mjere za naplatu ovisi o mnogim poslovnim faktorima koji nemaju veze s njegovom ulogom u sustavu oporezivanja PDV-om, a koju smo ranije spomenuli (troškovi mjera u odnosu na moguće koristi, odnos s kupcem, drugi faktori). Stoga se ovaj teret ne bi trebao prebaciti „na leđa“ poreznog obveznika posebice stoga što država ima mehanizme osigurati neutralnost za državni proračun. • Kada ovakav uvjet ne bi postojao, porezni obveznik isporučitelj bi automatski imao pravo umanjiti svoju PDV obvezu nakon određene starosti nenaplaćenog dospjelog potraživanja, dok bi kupac dužnik automatski imao obvezu ispraviti pretporez (za koji bi ga Porezna uprava automatski zadužila ako on to sam ne bi napravio, a prema izvještaju isporučitelja koji predlažete u stavku 12. ovog članka). Time bi se, prema našem mišljenju, pozitivno utjecalo na plaćanja u gospodarstvu. (10) Iznimno od stavaka 8. i 9. ovog članka porezna osnovica se ne može umanjiti nakon pokretanja insolvencijskog postupka nad kupcem za isporuke koje su nastale do dana pokretanja insolvencijskog postupka. PwC KOMENTAR: Predlažemo da se cijela odredba stavka 10. briše. Naime, kao što smo već naveli, ovim uvjetom teret naplate PDV-a ostaje na poreznom obvezniku (isporučitelju). Osim toga, ovakva odredba je suprotna ustaljenoj praksi Suda EU koji je u svojim presudama u relevantnim predmetima (npr. C-335/19, E sp.) konstatirao da se državama članicama ne može dopustiti da isključe mogućnost smanjenja porezne osnovice u slučaju da vjerovnik ne može naplatiti potraživanje kad je nad dužnikom pokrenut postupak stečaja ili likvidacije. Također nije jasno na koji se točno postupak misli pod „insolvencijskim postupkom“. Taj pojam treba definirati. Alternativno se Zakon o PDV-u može pozvati na posebne propise o stečaju i predstečajnoj nagodbi. (11) Ako porezni obveznik nakon umanjenja porezne osnovice naknadno djelomično ili u cijelosti naplati potraživanje za obavljenu isporuku obvezan je u odgovarajućem iznosu povećati poreznu osnovicu. (12) Porezni obveznik koji je ispravio poreznu osnovicu u skladu sa stavkom 8. ovoga članka, obvezan je o obavljenom ispravku obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave u roku za podnošenje prijave PDV-a za razdoblje oporezivanja u kojem je ispravak obavljen.“. 17) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka o poreznoj osnovici, ispravku porezne osnovice i sadržaju obavijesti Poreznoj upravi o obavljenom ispravku porezne osnovice. PwC KOMENTAR: Predlažemo da se ne povećava broj izvještaja, već da se podatak o ispravku porezne obveze izvještava unutar OPZ-STAT obrasca (koji bi se trebao učestalije podnositi). Djelomično prihvaćen Detaljne odredbe o ispravku porezne osnovice bit će propisane Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost.
12 HOK ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 4. Nije jasna namjera odredbe predviđenog novog stavka (8) jer i sada je moguće ispraviti poreznu osnovicu u zakonskom zastarnom roku (tri godine). Nadalje, nedovoljan je predviđeni rok u predviđenom stavku (9) od šest mjeseci. Zastarni rok je tri godine, prema tome isto je to razdoblje dano poreznim obveznicima da postignu dogovor oko eventualnog naknadnog umanjenja osnovice, kako bi se izbjegli sudski sporovi – vrlo često se račun u takvim situacijama ne podmiruje u cijelosti jer kupac smatra da za to ima opravdani razlog (npr. nedostaci u isporuci, cijena veća od ugovorene i sl.) te ugovorne strane moraju imati predviđeni zastarni rok za rješavanje bilo kakvih nedoumica. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća obzirom da je za poduzimanje radnji pažnjom dobrog gospodarstvenika predviđen rok od godine dana te da treba ostaviti dovoljno vremena da se u roku zastare kod primatelja računa provjeri je li izvršen ispravak pretporeza. Napominje se da će detaljne odredbe o ispravku porezne osnovice biti propisane Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost.
13 ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 4. Slažem se s kolegama da bi rok iz stavka 9. trebalo uskladiti s rokom za zastaru potraživanja. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća obzirom da je za poduzimanje radnji pažnjom dobrog gospodarstvenika predviđen rok od godine dana te da treba ostaviti dovoljno vremena da se u roku zastare kod primatelja računa provjeri je li izvršen ispravak pretporeza. Napominje se da će detaljne odredbe o ispravku porezne osnovice biti propisane Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost.
14 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 4. U novom stavku 9. predlažemo da se rok za umanjenje porezne osnovice (6 mjeseci) promjeni na rok od dvije godine, što zajedno sa prvim rokom iz stavka 8. (jedna godina nenaplaćenog računa) čini ukupni zastarni rok za utuženje. Najbolje je taj rok utvrditi u roku zastare. Smatramo da porezni obveznik mora imati pravo na umanjenje porezne osnovice za nenaplaćene račune i ako je utužio nakon isteka 1 godine i 6 mjeseci, ako je to učinio prije isteka roka zastare. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća obzirom da je za poduzimanje radnji pažnjom dobrog gospodarstvenika predviđen rok od godine dana te da treba ostaviti dovoljno vremena da se u roku zastare kod primatelja računa provjeri je li izvršen ispravak pretporeza. Napominje se da će detaljne odredbe o ispravku porezne osnovice biti propisane Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost.
15 INGRID ŽUDIH-KOROMAN ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 4. Vezano za stavak 8) Riječi "šest mjeseci" zamijeniti sa "18 mjeseci", kako bi se uskladili (približili) sa zastarnim rokovima te ostavili mogućnost poreznim obveznicima za postizanje dogovora i sklapanja nagodbe sa dužnikom. Objektivno, uzevši u obzir postupke pred pravosudnim tijelima, 6 mjeseci je prekratak rok. U slučaju odbijanja ove primjedbe, molim jasnije propisati početak i kraj tijeka rokova (npr. da li je za potraživanje dospjelo na dan 15.6.2023, a ukoliko ne bude naplaćeno do 15.6.2024., krajnji rok za ispravak porezne osnovice u obrascu za 12/2024 odnosno 4Q/2024 te se protekom toka razdoblja oporezivanja porezna osnovica više ne može ispraviti?) Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća obzirom da je za poduzimanje radnji pažnjom dobrog gospodarstvenika predviđen rok od godine dana te da treba ostaviti dovoljno vremena da se u roku zastare kod primatelja računa provjeri je li izvršen ispravak pretporeza. Napominje se da će detaljne odredbe o ispravku porezne osnovice biti propisane Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost.
16 DARKO BALOG ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 4. Promjena naziva stečajnog postupka u insolvencijski je posve nepotrebna promjena udomaćenog naziva koji se koristi u svim ostalim propisima ovog ministarstva kao i u propisima i praksi svi drugih institucija samim time što insolvencijski postupak nije hrvatska riječ kojom bi se zamjenila neka tuđica. Nije prihvaćen Insolvencijski postupak je postupak kada dužnik nije trajnije sposoban na ispunjenje svih svojih dospjelih novčanih obveza. Insolvencijski postupak je širi pojam od stečajnog postupka jer insolvencijski postupak može biti predstečajni postupak, stečajni postupak i postupak u skladu s Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku.
17 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 4. Američka gospodarska komora u Hrvatskoj pozdravlja uvođenje mogućnosti jednostranog ispravka PDV-a za nenaplativa potraživanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
18 INGRID ŽUDIH-KOROMAN ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 7. Potrebno je jasnije propisati pojam "primio obavijest". Obzirom da nije propisan način slanja obavijesti a koji umanjuje poreznu osnovicu, kako bi se izbjegle dvojbe u tumačenju i poreznim tijelima olakšala provedba postupka iz stavka 4), potrebno je jasno urediti način na koji se predmetna obavijest ima uručiti (e-poštom, preporučenom poštanskom pošiljkom ili nešto treće) Primljeno na znanje Detaljne odredbe o ispravku porezne osnovice bit će propisane Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost.
19 HOK ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 14. Predlažemo da se prag za ulazak u sustav PDV-a propiše u iznosu od 50.000,00 eura. Smatramo da bi pomoglo poboljšanju konkurentnosti hrvatskog obrtništva. Primljeno na znanje Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2020/1661 od 3. studenoga 2020. koja se primjenjuje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2024. Republici Hrvatskoj je odobrena primjena praga za upis u registar obveznika PDV-a od 300.000,00 kuna, odnosno 39.816,84 eura. Stoga je u navedenom razdoblju Republika Hrvatska obvezna primjenjivati odobreni prag koji ne može mijenjati mimo Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1661 i bez upućivanja zahtjeva Europskoj komisiji za odstupanje od primjene članka 287. Direktive Vijeća 2006/112/EZ. Osim potrebe zaokruživanja iznosa koji su izračunani uz primjenu pravila o preračunavanju iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj promjene glede povećanja praga za upis u registar obveznika PDV-a nisu obuhvaćene Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024., stoga nisu predmet ovih izmjena. 1. siječnja 2025. na snagu stupa Direktiva Vijeća (EU) 2020/285 koja donosi promjene u vezi posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike. S tim u vezi tijekom 2024. zbog usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2020/285 mijenjat će se odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost u vezi posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike te će se u okviru tih izmjena razmatrati i potreba za promjenom visine praga za upis u registar obveznika PDV-a.
20 Ivan Vujnović ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 14. Poštovani, Direktivom Vijeća (EU) 2020/285, maksimalna gornja granica praga za ulazak u sustav PDVa je definirana na 85.000 €. Prema Državnom Zavodu za Statistiku, od 1.1.2018. (kada je određen prethodni prag) do 1.1.2023. godine zabilježena je ukupna inflacija od 21,4%. Uz istovremen rast cijena troškova u poslovanju, realna vrijednost praga ulaska u sustav PDVa je dramatično umanjena. Prag ulaska u sustav PDV-a trebalo podignuti na minimalnih 50.000€ da bi se poništio utjecaj inflacije i rastućih troškova. No gledajući na vjerovatna kretanja u sljedećih 5-10 godina, te pozitivan utjecaj na suzbijanje crne i sive ekonomiju na početku primjene prethodnog praga (pozitivan utjecaj je pao sa padom vrijednosti) - smatram da bi prag za ulazak u sustav PDVa trebalo podignuti na 70.000 €. Primljeno na znanje Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2020/1661 od 3. studenoga 2020. koja se primjenjuje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2024. Republici Hrvatskoj je odobrena primjena praga za upis u registar obveznika PDV-a od 300.000,00 kuna, odnosno 39.816,84 eura. Stoga je u navedenom razdoblju Republika Hrvatska obvezna primjenjivati odobreni prag koji ne može mijenjati mimo Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1661 i bez upućivanja zahtjeva Europskoj komisiji za odstupanje od primjene članka 287. Direktive Vijeća 2006/112/EZ. Osim potrebe zaokruživanja iznosa koji su izračunani uz primjenu pravila o preračunavanju iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj promjene glede povećanja praga za upis u registar obveznika PDV-a nisu obuhvaćene Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024., stoga nisu predmet ovih izmjena. 1. siječnja 2025. na snagu stupa Direktiva Vijeća (EU) 2020/285 koja donosi promjene u vezi posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike. S tim u vezi tijekom 2024. zbog usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2020/285 mijenjat će se odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost u vezi posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike te će se u okviru tih izmjena razmatrati i potreba za promjenom visine praga za upis u registar obveznika PDV-a.
21 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 14. Predlažemo da se prag za ulazak u sustav PDV-a poveća na 70.000 eura. Ukoliko je zbog pravila EU to nemoguće, predlažemo da se hitno u tijelima EU pokrene postupak izmjene tog praga, kako bi se isti što više prilagodio promijenjenim okolnostima (povećanju cijena i inflaciji). Primljeno na znanje Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2020/1661 od 3. studenoga 2020. koja se primjenjuje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2024. Republici Hrvatskoj je odobrena primjena praga za upis u registar obveznika PDV-a od 300.000,00 kuna, odnosno 39.816,84 eura. Stoga je u navedenom razdoblju Republika Hrvatska obvezna primjenjivati odobreni prag koji ne može mijenjati mimo Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1661 i bez upućivanja zahtjeva Europskoj komisiji za odstupanje od primjene članka 287. Direktive Vijeća 2006/112/EZ. Osim potrebe zaokruživanja iznosa koji su izračunani uz primjenu pravila o preračunavanju iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj promjene glede povećanja praga za upis u registar obveznika PDV-a nisu obuhvaćene Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024., stoga nisu predmet ovih izmjena. 1. siječnja 2025. na snagu stupa Direktiva Vijeća (EU) 2020/285 koja donosi promjene u vezi posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike. S tim u vezi tijekom 2024. zbog usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2020/285 mijenjat će se odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost u vezi posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike te će se u okviru tih izmjena razmatrati i potreba za promjenom visine praga za upis u registar obveznika PDV-a.
22 EPO / Expert poslovnih odluka ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 14. Prag za ulazak u sustav PDV-a potrebno je podignuti za minimum 13%, odnosno zaokružiti na 45.000 € jer bi na taj način realno pratili makroekonomske pokazatelje u RH i ugradili u prag ulaska u PDV onaj najznačajniji kriterij - stopu inflacije koja je u 2022 godini službeno iznosila 13,1%. Na ovaj način realno bi bile konzumirane okolnosti pod kojima poduzetnici posluju i pod kojim će prema makroekonomskim pokazateljima poslovati u narednom periodu u svezi s neizvjesnim inflacijskim izgledima i izgledima za gospodarski rast. Primljeno na znanje Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2020/1661 od 3. studenoga 2020. koja se primjenjuje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2024. Republici Hrvatskoj je odobrena primjena praga za upis u registar obveznika PDV-a od 300.000,00 kuna, odnosno 39.816,84 eura. Stoga je u navedenom razdoblju Republika Hrvatska obvezna primjenjivati odobreni prag koji ne može mijenjati mimo Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1661 i bez upućivanja zahtjeva Europskoj komisiji za odstupanje od primjene članka 287. Direktive Vijeća 2006/112/EZ. Osim potrebe zaokruživanja iznosa koji su izračunani uz primjenu pravila o preračunavanju iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj promjene glede povećanja praga za upis u registar obveznika PDV-a nisu obuhvaćene Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024., stoga nisu predmet ovih izmjena. 1. siječnja 2025. na snagu stupa Direktiva Vijeća (EU) 2020/285 koja donosi promjene u vezi posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike. S tim u vezi tijekom 2024. zbog usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2020/285 mijenjat će se odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost u vezi posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike te će se u okviru tih izmjena razmatrati i potreba za promjenom visine praga za upis u registar obveznika PDV-a.