Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrta prijedloga Zakona o humanitarnoj pomoći

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Županja PRIJEDLOG ZAKONA O HUMANITARNOJ POMOĆI U prijedlogu novog Zakona ima pozitivnih novina koje podržavamo. Podržavamo prethodnike te stojimo kod sličnog prijedloga da se za one aktivnosti koje su navedene u godišnjem programu stalnog prikupljatelja, a provode se više puta godišnje ili redovno svake godine te se ne odnose na jednu osobu, već na ciljane skupine korisnika ne bi trebala prijavljivati humanitarna akcija. Na ovaj način se stalnim prikupljateljima smanjuju troškovi prikupljanja i podjele humanitarne pomoći, nema troškova posebnog računa za akcije, a i administrativno opterećenje stalnih prikupljatelja je smanjeno. Nije prihvaćen Postojanje programa rada je jedan od uvjeta kojega moraju ispuniti neprofitne pravne osobe prilikom podnošenja Zahtjeva za priznavanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći (za tekuću i narednu kalendarsku godinu od dana podnošenja zahtjeva), iz kojeg će može utvrditi hoće li se planirane aktivnosti provoditi kontinuirano tijekom cijele kalendarske godine i jesu li u skladu sa svrhom iz članka 2. Nacrta prijedloga zakona. Kako bi dokazali kontinuitet u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći, stalni prikupljači humanitarne pomoći su obvezni nadležnom upravnom tijelu jednom godišnje, najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, dostaviti program rada koji se odnosi na tekuću godinu iz kojeg mora biti razvidno da su planirane aktivnosti u skladu sa svrhom iz članka 2. Nacrta prijedloga zakona. Većina neprofitnih pravnih osoba kojima je odobreno prikupljanje i pružanje humanitarna pomoći će temeljem važećeg Zakona, zahvaljujući stečenom iskustvu, biti u mogućnosti u visokom postotku u program rada propisan Nacrtom prijedloga zakona unijeti sve aktivnosti, bez obzira je li riječ o kontinuiranim aktivnostima ili humanitarnim akcijama. No, to ih ne oslobađa obveze da sve aktivnosti iz programa rada, a koje imaju obilježja humanitarne akcije prijave nadležnom upravnom tijelu sukladno ovom Nacrtu prijedloga zakona.
2 Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O HUMANITARNOJ POMOĆI Podržavamo pozitivne novine prijedloga Zakona o humanitarnoj pomoći koje će administrativno rasteretiti provoditelje humanitarnih akcija i aktivnosti. Predlažemo da stalni prikupljatelji koji posjeduju Rješenje ne trebaju, za svaku humanitarnu akciju, podnositi zahtjev, ishodovati rješenje i slati pojedinačne izvještaje. Aktivnosti prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći odvijaju se kontinuirano tijekom cijele kalendarske godine. Za svaku humanitarnu akciju potrebno je otvoriti poseban broj računa što dodatno povećava troškove i administrativno opterećuje stalne prikupljatelje humanitarne pomoći. Predlažemo stalne prikupljatelje osloboditi otvaranja posebnog računa za svaku pojedinu akciju. Nije prihvaćen Stalni prikupljač humanitarne pomoći, ukoliko organizira humanitarne akcije dužan je za svaku humanitarnu akciju pribaviti rješenje o odobrenju provođenja humanitarne akcije, ali pritom nije dužan ponovno dokazivati okolnosti koje je već dokazao u postupku izdavanja rješenja kojim mu je priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći (nekažnjavanje, nepostojanje poreznog duga, okolnost da se protiv pravne osobe odnosno odgovorne osobe u pravnoj osobi ne vodi kazneni postupak) već je dužan dokazati da ima razrađen plan provođenja humanitarne akcije i plan korištenja prikupljene humanitarne pomoći te da ima otvoren račun za humanitarnu akciju (članak 32. stavak 1. Nacrta prijedloga zakona), uz napomenu da isti ne mora otvarati ako se radi o humanitarnoj akciji kojom se prikupljaju isključivo materijalna dobra. Na ovaj način stalni prikupljači humanitarne pomoći dobivaju povlasticu povoljnijeg tretmana glede dokazivanja postojanja uvjeta za organiziranje humanitarne akcije, ali su i u povoljnoj situaciji glede uštede vremena i troškova vezanih za organizaciju i provedbu same humanitarne akcije. Organizatori humanitarnih akcija, pa tako i stalni prikupljači humanitarne pomoći, obvezni su nadležnom upravnom tijelu podnijeti izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji (redovito/privremeno/konačno) u propisanom roku, sukladno članku 26. Nacrta prijedloga zakona. U članku 23. stavku 1. Nacrta prijedloga zakona propisana je obveza organizatora humanitarne akcije o vođenju prikupljenih financijskih sredstva na računu za humanitarnu akciju (transakcijski račun otvoren za pojedinu humanitarnu akciju na kojem je moguće pratiti prihode i rashode sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji, a koji nije osobni transakcijski račun fizičke osobe, odnosno transakcijski račun pravne osobe namijenjen redovitom poslovanju), dok je u članku 23. stavku 6. navedena mogućnost podmirivanja opravdanih troškova iz prikupljenih sredstava, vezanih uz organizaciju i provedbu određene humanitarne akcije. Napominjemo da se pod prihvatljivim troškovima humanitarne akcije podrazumijevaju troškovi vezani za najam prostora, najam opreme, usluge poslovne banke kod koje je otvoren račun za humanitarnu akciju i sl., čija visina i opravdanost ovise o vrsti i opsegu planirane humanitarne akcije, te ih organizator humanitarne akcije mora navesti u Zahtjevu za provođenje humanitarne akcije. Konačan iznos navedenih troškova organizator humanitarne akcije mora dokumentirati uz Izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji. Opravdanost organiziranja određene humanitarne akcije, može se dovesti u pitanje ako se iz Zahtjeva za izdavanje rješenja za organiziranje humanitarne akcije utvrdi da su planirani troškovi visoki u odnosu na očekivani prihod od same humanitarne akcije te, sukladno navedenom, nadležno upravno tijelo može izdati rješenje ili uskratiti izdavanje rješenja kojim se odobrava provođene pojedine humanitarne akcije. Napominjemo da će organizatori humanitarnih akcija biti oslobođeni obveze otvaranja računa za humanitarnu akciju ako se humanitarnom akcijom prikupljaju isključivo materijalna dobra.
3 Robert Kresić PRIJEDLOG ZAKONA O HUMANITARNOJ POMOĆI Komentirao bih prijedlog Zakona o humanitarnoj pomoći, a kao predsjednik Humanitarne udruge Dar dobrote i predsjednik Hrvatske mreže socijalnih samoposluga. Pozdravljam sve pozitivne pomake koje ovaj Zakon donosi, ali volio bih napomenuti kako postoji i jedan dio organizacija civilnog društva koji kontinuirano na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj razini, odnosno tijekom cijele godine, pruža materijalnu pomoć osobama koje žive u siromaštvu. Takve organizacije imaju mogućnost dokaza kontinuiranog djelovanja u području humanitarne pomoći kroz rad koji se temelji na prikupljanju donacija, ali nije nimalo manje značajan za razvoj same humanitarne pomoći u Hrvatskoj. Stoga bih predložio da se ostavi mogućnost izdavanja rješenja o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći i onim pravnim osobama koje su tijekom razdoblja od minimalne tri godine, kontinuirano na mjesečnoj razini, pružale humanitarnu pomoć u obliku materijalne, financijske i druge pomoći krajnjim korisnicima koji su živjeli u siromaštvu, a to mogu dokazati evidencijskim podacima iz svoje arhive (u tom smislu prvenstveno mislim na socijalne samoposluge koje svoje police pune donacijama građana, pravnih osoba ili prikupljanjem materijalnih donacija na vrlo različite načine). Valja napomenuti da socijalne samoposluge više nisu kratkotrajni projekti organizacija civilnog društva, već su trajni doprinos cjelokupnom sustavu socijalne skrbi u vidu podrške krajnjim korisnicima koji žive u materijalnoj deprivaciji. Broj od 39 socijalnih samoposluga u Hrvatskoj itekako govori o važnosti istih, a kako bi im se omogućila podrška za što lakše funkcioniranje važno ih je i zakonski prepoznati. Isto tako, a donekle je vezano i uz prvi dio komentara, valja napomenuti da je doista nelogično da stalni prikupljatelji humanitarne pomoći moraju prijavljivati humanitarne akcije za aktivnosti i akcije koju su predviđene programom rada, čime ih se nepotrebno administrativno opterećuje. S tim problemom suočavaju se i mnoge socijalne samoposluge. U tom smislu, podržavam komentar Udruge MoSt. Nije prihvaćen Djelovanje socijalnih samoposluga u lokalnoj zajednici predstavlja dodanu vrijednost u skrbi za ranjive skupine društva. Veći broj socijalnih samoposluga ima osigurano projektno financiranje, jer djeluju u okviru pojedinih udruga ili vjerskih zajednica koje imaju status stalnih prikupljača humanitarne pomoći, ali i status posrednika u lancu doniranju hrane prema Zakonu o poljoprivredi (NN 118/18, 42/20, 127/20, 52/21, 152/22), što im svakako olakšava funkcioniranje. Pojašnjenje vezano za program rada, odnosno prijavljivanje humanitarnih akcija sadržano je u odgovoru na primjedbu Hrvatskog Crvenog križa, Gradsko društvo Crvenog križa Županja, pod rednim brojem 1.
4 Kršćanska humanitarna udruga "Putevi milosti" PRIJEDLOG ZAKONA O HUMANITARNOJ POMOĆI Podržavamo novi prijedlog zakona o humanitarnoj pomoći. Slažemo se s Udrugom MoSt da se olakša postupak provođenja humanitarnih akcija stalnim prikupljačima, uz činjenicu da već imamo rješenje o stalnom prikupljanju, čini nam se dupliranje administracije i dokumentacije za pojedinačno otvaranje svake akcije koja je i tako predviđena godišnjim planom. Druga primjedba je za stalno otvaranje i zatvaranje računa za provedbu pojedinih humanitarnih akcija. Trebao bi biti jedinstveni račun pojedine organizacije za humanitarne akcije. Račun se ne bi trebao otvarati i zatvarati za svaku humanitarnu akciju, nego bi organizacija bila obvezna isprazniti račun, odnosno dovesti u stanje 0 eura. Ukoliko je obaveza stalnih prikupljača humanitarnih akcija 200 dana godišnje, to znači najmanje 3 humanitarne akcije, tj. maximalno 90x3=270 dana, dakle taj jedinstveni račun bi i tako bio otvoren 9 mjeseci godišnje. Stalnim otvaranjem i zatvarenjem samo se povećavaju troškovi. Sredstva koja bi se uštedjela mogu se iskoristiti za dodatnu pomoć korisnicima humanitarnih akcija. Ako prijedlog nije prihvatljiv, trebalo bi se razmotriti besplatno otvaranje i zatvaranje računa za humanitarnih akcija. Nije prihvaćen Pojašnjenje vezano za program rada, odnosno prijavljivanje humanitarnih akcija sadržano je u odgovoru na primjedbu Hrvatskog Crvenog križa, Gradsko društvo Crvenog križa Županja, pod rednim brojem 1. Odgovor na primjedbu vezano za račun humanitarne akcije sadržan je u odgovoru na primjedbu Hrvatskog Crvenog križa, Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb, pod rednim brojem 2.
5 Udruga MoSt PRIJEDLOG ZAKONA O HUMANITARNOJ POMOĆI Podržavamo sve pozitivne pomake prijedloga novog Zakona o humanitarnoj pomoći. Uz nekoliko komentara na pojedine članke, mišljenja smo i kako bi prijedlog Zakona trebao olakšati administrativnu opterećenost stalnih prikupljatelja humanitarne pomoći, a samim tim i povećati učinkovitost u pružanju humanitarne pomoći. Naime, stalni prikupljatelji pomoći dostavljaju program rada za tekuću i narednu godinu nadležnim uredima, zajedno sa svim predviđenim aktivnostima i akcijama. Bez obzira na to, imaju obavezu prijavljivanja humanitarnih akcija. (za iste korisnike koji su predviđeni programom rada !). Naš prijedlog se odnosi da se zakonom regulira, kako stalni prikupljatelji pomoći ne moraju prijavljivati humanitarne akcije predviđene programom rada, već samo akcije koje tim istim programom nisu unaprijed predviđene ( za pojedince i zbog nepredviđenih, žurnih i posebnih okolnosti). Nije prihvaćen Pojašnjenje vezano za program rada, odnosno prijavljivanje humanitarnih akcija sadržano je u odgovoru na primjedbu Hrvatskog Crvenog križa, Gradsko društvo Crvenog križa Županja, pod rednim brojem 1.
6 Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET PRIJEDLOG ZAKONA O HUMANITARNOJ POMOĆI Podržavamo predložene promjene te smatramo da će isti pomoći u lakšoj organizaciji prikupljanja humanitarne pomoći te će se samim time povećati prikupljeni iznosi. Podržavamo uvrštavanje nastalih troškova za organizaciju humanitarne akcije u troškove iako su nastali pred otvaranje posebnog računa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
7 HRVATSKI CRVENI KRIŽ DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 3. Primjenjuju li se na ostale donacije/dotacije ? Te drugo, nije definirano što se smatra donacijom? I treće Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN 121/14 i 114/22) i Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu (NN 1/15, 25/17, 96/18, 103/18 i 134/22) ne poznaju termin „humanitarna pomoć“ te se sukladno istima u financijskom smislu, odnosno u poslovnim knjigama vode pod terminom „donacije“, što smatramo da je potrebno također uskladiti. Nije prihvaćen U članku 3. Nacrta prijedloga zakona je navedeno: „Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na donaciju hrane i hrane za životinje“. Donacija ili darovanje su dobrovoljna davanja humanitarnog, socijalnog i općekorisnog karaktera koja su posebno prisutna u vrijeme velikih prirodnih katastrofa i nesreća. Sam pojam donacije nije reguliran pozitivnim pravnim propisima. Najbliži, a regulirani pojam darovanja je definiran člankom 479. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22), prema kojem “ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati”. Drugim riječima, darovanje (donaciju) karakterizira davanje dara u novcu, stvarima ili uslugama primatelju, i to bez ikakve naknade i protučinidbe. S poreznog gledišta darovanja i donacije imaju potpuno jednako značenje. Za donatora (darovatelja) donacija predstavlja trošak (izdatak) koji, temeljem Zakona o porezu na dobit („Narodne novine“ br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20. i 114/22), može biti porezno priznati rashod (trošak) ako je učinjena. Svakako je važno istaknuti da su Zakonom o porezu na dohodak („Narodne novine“ br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20. i 151/22) definirani primici koji se ne smatraju dohotkom, a odnose se na primitke koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe, kao što je određeno u Zakonu u porezu na dobit. Sukladno Zakonu o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, br. 13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22, 113/22, 33/23), za donacije u novcu nije potrebno obračunati PDV i za takvu donaciju se ne izdaje račun. Ako je donacija pak u naravi (proizvodi, robe i usluge), tada su porezni obveznici koji se nalaze u sustavu PDV-a na takvu donaciju dužni obračunati i platiti PDV, jer se davanje proizvoda, robe ili usluga bez naknade smatra oporezivom isporukom. Ujedno je važno napomenuti da se u Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN 121/14 i 114/22), kao i u Pravilniku o neprofitnom računovodstvu i računskom planu (NN 1/15, 25/17, 96/18, 103/18 i 134/22) ne vrši distinkcija između humanitarne pomoći i donacija, već se u računovodstvenom smislu, kod priznavanja prihoda i rashoda, rabi jedinstveni termin – donacija.
8 Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Županja III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 3. Umjesto „Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na donaciju hrane i hrane za životinje. „ predlažemo: „Odredbe ovog Zakona ne primjenjuju se na donaciju hrane i hrane za životinje koja je regulirana Zakonom kojim se regulira upravno područje poljoprivrede te njegovim podzakonskim aktima.“ Obrazloženje: Posrednici u lancu doniranja hrane dužni su dostavljati Ministarstvu poljoprivrede podatke iz evidencija koje vode, a koje se odnose na količinu donirane hrane ( Čl. 13. Pravilnika o doniranju hrane i hrane za životinje N.N.91/2019). Podaci se dostavljaju za ukupne količine zaprimljene hrane za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja i od 1. srpnja do 31. prosinca tekuće godine. U Izvješće o količini donirane hrane ne ulaze podaci o hrani koju su donirali građani. Iz navedenog je vidljivo da primjenjujući odredbe članka 3. predloženog Zakona stalni prikupljatelji i organizatori akcija hranu doniranu od građana ne bi prikazivali kao humanitarnu pomoć, a kao posrednici u lancu doniranja hrane u izvješćima bi također istu izostavili iskazati kao doniranu hranu. Stalni prikupljatelji nemaju obvezu registrirati se kao posrednici u lancu doniranja, ali primaju te dijele humanitarnu pomoć u koju je uključena i pomoć u hrani, tako da bi primjenjujući odredbe članka 3. i ovaj dio pomoći ostao neiskazan u obveznim izvješćima onih stalnih prikupljatelja koji nisu registrirani kao posrednici. Mišljenja smo da zakonodavac treba riješiti pitanje vezano uz izvješća o primljenoj humanitarnoj pomoći u hrani od građana, kao i humanitarnoj pomoći koju su primili stalni prikupljatelji koji nisu registrirani posrednici u lancu doniranja hrane. Prihvaćen Komentar je prihvaćen u unesen u tekst Nacrta prijedloga zakona. Napominjemo da je u članku 38. stavak 4. Nacrta prijedloga zakona propisana obveza vođenja evidencije o ukupno prikupljenoj i pruženoj humanitarnoj pomoći stalnih prikupljača humanitarne pomoći, a sadržaj i način vođenja evidencije propisati će se posebnim pravilnikom.
9 HRVATSKI CRVENI KRIŽ DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 10. Predlažemo da se članku 10., stavku 2. s obzirom da se nedvojbeno radi o prikupljanju humanitarne pomoći stavak preformulira na način da se na početak rečenice ubaci riječ "Prikupljanje" te da isti glasi: „Prikupljanje humanitarne pomoći može se….“ Također bi bilo u članku 10. trebalo dodati stavak. 3. koji bi glasio: 3) Prikupljanjem humanitarne pomoći smatraju se i drugi zakonom predviđeni načini kojima se mogu ostvariti (pribaviti) materijalna dobra i financijska sredstva i humanitarne aktivnosti u svrhu zaštite i spašavanja žrtava katastrofa i velikih nesreća te žrtava kriza izazvanih ljudskim djelovanjem, kao i prikupljena i pružena materijalna dobra i financijska sredstva i humanitarne aktivnosti u svrhu podmirivanja potreba socijalno osjetljivih skupina. Obrazloženje: Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu (NN 71/10, 136/20) u članku 8. stavku 1. u točkama 4., 5. i 6. kao javna ovlast definirane su javne ovlasti koje se neposredno odnose na prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, a člankom 27. način stjecanja sredstava za ostvarivanje svojih ciljeva i izvršavanje javnih ovlasti i djelatnosti, iz istoga proizlazi da se pružanje humanitarne pomoći može obavljati i iz sredstava prikupljenih temeljem članka 27. Zakona o Hrvatskom Crvenom križu, sukladno identificiranim potrebama, osiguranim sredstvima i temeljem odluka upravnih i izvršnih tijela Hrvatskog Crvenog križa u skladu s pozitivnim zakonodavstvom. Primjeri: iz redovnih sredstava temeljem odluka tijela HCK, iz europskih i drugih projekta npr. FEAD, iz robnih zaliha, iz nenamjenskih financijskih donacija i sl. Djelomično prihvaćen Komentar je prihvaćen i unesen u tekst Nacrta prijedloga zakona. Prijedlog sadržan u komentaru se ne prihvaća budući da su javne ovlasti, djelatnost i financiranje Hrvatskog Crvenog križa uređene drugim, posebnim propisom.
10 Kršćanska humanitarna udruga "Putevi milosti" III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 12. umjesto zakladama i drugim neprofitnim pravnim osobama registriranim u Republici Hrvatskoj ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom. Trebalo bi pisati Udrugama, zakladama i drugim neprofitnim pravnim osobama registriranim u Republici Hrvatskoj ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom. Prihvaćen Komentar je prihvaćen i unesen u tekst Nacrta prijedloga zakona.
11 Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Županja III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 19. Dodati u članku 19. novi stavak 4. (4) Humanitarnom akcijom u smislu ovoga Zakona ne smatraju se dobrotvorne priredbe i slične aktivnosti koje stalni prikupljatelji provode s ciljem osiguranja sredstava za nabavku opreme i sredstava za provođenje redovnih djelatnosti u skladu s posebnim propisom, kojim se uređuje njihovo djelovanje. Obrazloženje: Za HCK i ustrojstvene oblike to je članak 27. Zakona o Hrvatskom Crvenom križu: "Za ostvarivanje svojih ciljeva i izvršavanje javnih ovlasti i djelatnosti Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici stječu sredstva: – od članarine, – iz proračuna svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i iz državnog proračuna Republike Hrvatske, – od djelatnosti čije su izvršenje Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne i fizičke osobe povjerile Hrvatskome Crvenom križu i njegovim ustrojstvenim oblicima, – od djelatnosti i ugovorenih programa, – od posebnih akcija i aktivnosti poduzetih s ciljem prikupljanja novčanih i materijalnih sredstava, – od dotacija, subvencija, darova i naslijeđa, – od prihoda od imovine i prava, – od naknada za priređivanje nagradnih igara prema važećim propisima, – od priloga građana, pravnih osoba i drugih, – od prihoda koje ostvari na temelju zakona i drugih propisa." Nije prihvaćen Poduzimanje humanitarnih aktivnosti nije isključivo vezano u situacije nastupa katastrofa i velikih nesreća, već one mogu biti poduzete i za pomoć socijalno osjetljivim skupinama ili pojedincu u potrebi. Radi jasnoće zakona potrebno je zadržati odredbu sadržanu u Nacrtu prijedloga zakona.
12 Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Županja III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 19. Članak 19. stavak 4. „(4) Humanitarnom akcijom ne smatraju se humanitarne aktivnosti koje provode tijela državne uprave i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.“ Prijedlog je da se stavak 4. izostavi iz Zakona. Obrazloženje: U Republici Hrvatskoj su od 1992. -2023. godine donesena četiri zakona o Humanitarnoj pomoći. Svi oni donošeni su s ciljem poboljšanja zakonodavnog okvira za prikupljanje i podjelu humanitarne pomoći. Zakon iz 1992. godine izrijekom govori o udruženjima građana i društvenim organizacije kojima je jedan od ciljeva prikupljanje i raspodjela humanitarne pomoći. Zakon iz 2003. godine također se odnosi na udruge, vjerske zajednice i druge domaće i strane neprofitne pravne osobe registrirane, odnosno upisane u odgovarajući upisnik u Republici Hrvatskoj kojima je jedan od statutarnih ciljeva pružanje humanitarne pomoći (u daljnjem tekstu: »humanitarne organizacije«). U članku 3. ovog Zakona navodi se da ove organizacije uživaju i poseban pravni položaj te da na zahtjev humanitarnih organizacija, nadležna tijela državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave, dužna su davati informacije iz svog djelokruga rada o stanju i potrebama korisnika humanitarne pomoći te, ako to drugim zakonom ili propisom nije drugačije uređeno, razmatrati i predlagati rješenja na području pružanja humanitarne pomoći u suradnji s humanitarnim organizacijama. U Zakonu iz 2015. godine pojavljuje se novina u čl. 10. točka 5. „Humanitarnom akcijom u smislu ovoga Zakona ne smatraju se humanitarne aktivnosti koje provode jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.“ Isto se ponavlja i u prijedlogu novog Zakona 2023. godine. Stalni prikupljatelji vodeći se time da se humanitarnom akcijom u smislu ovog Zakona ne smatraju humanitarne aktivnosti koje provede jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, nemaju motivaciju za provođenjem humanitarnih akcija, Svoje aktivnosti društva HCK u pravilu, provode u okviru planiranog trogodišnjim programima stalnih prikupljatelja, kojima su obuhvaćene sve stalne skupine primatelja pomoći kao i osobe koje se zbog izvanrednih situacija nađu u privremenoj potrebi za humanitarnom pomoći. Humanitarne akcije prikupljanja novčane i materijalne pomoći za pojedince lokalna društva Crvenog križa u pravilu ne provode. Humanitarne akcije za žrtve različitih kriza ( od elementarnih nepogoda, potresa do velikih izbjegličkih kriza ili organiziranja međunarodne pomoći), prijavljuje Hrvatski Crveni križ, kao nacionalno društvo, a lokalna društva se pridružuju humanitarnoj akciji. Iskustva iz poplava i migrantske krize ukazala su na velike razlike kod prihvata i podjele humanitarne pomoći. Prikupljanje i podjelu pomoći vršili su doslovno svi, od pojedinaca, različitih udruga ( nogometnih klubova, DVD-a, udruga žena, KUD-ova i dr), škola, vrtića, firmi, mjesnih zajednica, općina, županije, tadašnjeg ministarstva nadležnog za socijalnu skrb, vjerskih zajednica, stranih udruga, međunarodnih organizacija i dr. Nije postojala redovna koordinacija a dio od nabrojanih nije vodio evidencije o primljenoj i podijeljenoj pomoći. Mišljenja smo da organiziranje humanitarnih aktivnosti nije zadaća JLS-a i JRS-a, te da je potrebno prije izbijanja kriznih situacija na razinama lokalne i regionalne vlasti definirati koji su stalni prikupljatelji registrirani na njihovu području a od interesa su za sustav Civilne zaštite i provedbu socijalnih programa te istima pružati podršku u osiguravanju uvjeta za kvalitetnu provedbu predviđenih programa humanitarnog djelovanja. Nije prihvaćen Prijedlog sadržan u komentaru se ne prihvaća budući da su javne ovlasti, djelatnost i financiranje Hrvatskog Crvenog križa uređene drugim, posebnim propisom.
13 Osječko-baranjska županija III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 19. u st. 2. podstavku 1. dodati riječ neprofitne ispred riječi pravne osobe koje nemaju priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći, kako je i u važećem propisu, budući da se u daljnjem tekstu spominju profitne pravne osobe Prihvaćen Prijedlog sadržan u komentaru je prihvaćen i unesen u tekst Nacrta prijedloga zakona.
14 Udruga MoSt III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 19. Udruge kao neprofitne organizacije, često se susreću s nedoumicom vezanom za prijavu svojih akcija i aktivnosti sukladno Zakonu o humanitarnoj pomoći. Kao što je u stavci 3. Članka 19. navedeno za zaklade, potrebno je isto navesti i za udruge, kako se Humanitarnom akcijom ne smatraju događaji (sportski, kulturni, promotivni....) koje udruge organiziraju radi stjecanja imovine sukladno Zakonu o udrugama. Nije prihvaćen Odredba članka 19. stavka 3. Nacrta prijedloga zakona, usklađena je s odredbama Zakona o zakladama (NN 106/18, 98/19, 151/22), u dijelu koji se odnosi na imovinu zaklade. S obzirom da ista ili slična odredba vezana za stjecanje imovine udruge nije navedena u Zakonu o udrugama (NN 74/14, 70/17, 98/19, 151/22), prijedlog se ne može inkorporirati u sadržaj Nacrta prijedloga zakona.
15 Osječko-baranjska županija III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 20. Dodati stavak 5. kojim se definira da nadležno upravno tijelo o zahtjevu za produženjem i prekidom humanitarne akcije odlučuje rješenjem. Isto je potrebno regulirati budući da je člankom 33. stavkom 1. definirano kako izreka rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije sadržava trajanje humanitarne akcije. Nije prihvaćen Člankom 30. Nacrta prijedloga zakona propisano je da o produljenju trajanja ili prekidu trajanja humanitarne akcije rješenjem odlučuje nadležno upravno tijelo. Slijedom navedenoga nije oportuno isto ponovno propisivati u članku 33.
16 Osječko-baranjska županija III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 21. U stavku 2. podstavku 3. potrebno je dodati zarez i tekst „osim u slučaju ako se humanitarnom akcijom prikupljaju samo materijalna dobra“ budući da članak 32. stavak 4. propisuje da ako se humanitarnom akcijom prikupljaju isključivo materijalna dobra organizator humanitarne akcije nije dužan otvoriti račun za humanitarnu akciju. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u Nacrt prijedloga zakona.
17 HRVATSKI CRVENI KRIŽ DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 23. Stavkom 4. određeno je da je organizator humanitarne nakon završetka humanitarne akcije, odnosno za vrijeme trajanja akcije ako se za time pokaže potreba, dužan bez odgađanja podmiriti iskazane potrebe korisnika ili izvršiti plaćanje pravnoj. Zakonom o humanitarnoj pomoći, kao i Prijedloga zakona o humanitarnoj pomoći, člankom 19., stavak 1. određeno je da je humanitarna akcija vremenski ograničeno, organizirano prikupljanje humanitarne pomoći za određenog korisnika, odnosno korisnike ili za definiranu svrhu. S tim u vezi po dosadašnjoj praksi i po odredbama ovog Prijedlog zakona redovne i izvanredne akcije solidarnosti koje temeljem Zakona o Hrvatskom Crvenom križu (NN 71/10, 136/20) organizira, provodi i u njima sudjeluje Hrvatski Crveni križ nedvojbeno su humanitarne akcije i ukoliko se drugačije ne regulira, na njih će se kao i do sada odnositi odredbe Zakona o humanitarnoj pomoći koje reguliraju Nadalje, odredbama Zakona o Hrvatskom Crvenom križu (NN 71/10, 136/20) danim u članku 8., stavku 1. točki 5, određeno je da Hrvatski Crveni križ u okviru javnih ovlasti pokreće, organizira, provodi i sudjeluje u redovnim i izvanrednim akcijama solidarnosti u Republici Hrvatskoj za pomoć osobama u potrebi i žrtvama oružanih sukoba, velikih prirodnih, ekoloških, tehnoloških i drugih nesreća, s posljedicama masovnih stradanja i epidemija u zemlji i svijetu, te osigurava čuvanje određenih količina materijalnih dobara za te potrebe (Isto je kao obvezu konstatirala i Državna revizija). S obzirom da u okviru predloženih odredbi nije omogućena provedba osiguravanja čuvanja određenih količina materijalnih dobara prikupljenih u akcijama solidarnosti Hrvatskog Crvenog križa, potrebno je u članku 23. Zakona o humanitarnoj pomoći dodati novi stavak kojim se omogućava čuvanje određenih količina materijalnih dobara ili u članku 19. dodati novi stavak kojim bi se akcije solidarnosti izuzele iz primjene Zakona o humanitarnoj pomoći. Djelomično prihvaćen U članak 19. Nacrta prijedloga zakona dodana je odredba kojom se u iznimnim slučajevima omogućava da prikupljena financijska sredstava i/ili materijala dobra dodijeli korisniku u roku od 12 mjeseci od dana završetka humanitarne akcije.
18 Osječko-baranjska županija III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 23. Potrebno je definirati pojam člana obitelji korisnika koji se navodi u članku 23. st. 8. kao jedan od mogućih podnositelja pisane izjave o podmirenju iskazanih potreba korisnika, kako bi se izbjegle nedoumice i nejednakost postupanja. Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomično prihvaćen i unesen u tekst Nacrta prijedloga zakona.
19 Kršćanska humanitarna udruga "Putevi milosti" III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 32. Stavak 4 Trebao bi biti jedinstveni račun pojedine organizacije za humanitarne akcije. Račun se ne bi trebao otvarati i zatvarati za svaku humanitarnu akciju, nego bi organizacija bila obvezna isprazniti račun, odnosno dovesti u stanje 0 eura. Ukoliko je obaveza stalnih prikupljača humanitarnih akcija 200 dana godišnje, to znači najmanje 3 humanitarne akcije, tj. maximalno 90x3=270 dana, dakle taj jedinstveni račun bi bio otvoren 9 mjeseci godišnje. Stalnim otvaranjem i zatvaranjem samo se povećavaju troškovi. Sredstva koja bi se uštedjela mogu se iskoristiti za dodatnu pomoć korisnicima humanitarnih akcija. Ako prijedlog nije prihvatljiv, trebalo bi se razmotriti besplatno otvaranje i zatvaranje računa za humanitarnih akcija. Nije prihvaćen Pojašnjenje vezano za račun humanitarne akcije sadržano je u odgovoru na primjedbu Hrvatskog Crvenog križa, Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb, pod rednim brojem 2.
20 Osječko-baranjska županija III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 33. U stavku 1. podstavku 3. potrebno je dodati zarez i tekst „osim u slučaju ako se humanitarnom akcijom prikupljaju samo materijalna dobra“ budući da članak 32. stavak 4. propisuje da ako se humanitarnom akcijom prikupljaju isključivo materijalna dobra organizator humanitarne akcije nije dužan otvoriti račun za humanitarnu akciju. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u Nacrt prijedloga zakona.