Izvješće o provedenom savjetovanju - OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O GOSPODARENJU OTPADOM

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Contrada d.o.o. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA Predlaže se izmjena čl. 4 st. 1 toč. 20 ZGO radi usklađenja sa Direktivom o otpadu iz 2018. koja jasno razlikuje dva toka MKO: 2.b „komunalni otpad” znači: (a) miješani otpad i odvojeno skupljeni otpad iz kućanstava, uključujući papir i karton, staklo, metale, plastiku, biootpad, drvo, tekstil, ambalažu, otpadnu električnu i elektroničku opremu, otpadne baterije i akumulatore te glomazni otpad, uključujući madrace i namještaj; (b) miješani otpad i odvojeno skupljeni otpad iz ostalih izvora, kada je takav otpad po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstava; Navedeno se predlaže radi primjene diferenciranih cijena obrade MKO ovisno o toku Nije prihvaćen Mišljenja smo da obrada određene količine (npr. tone) miješanog komunalnog otpada treba imati jedinstvenu cijenu neovisno o porijeklu tog otpada.
2 Contrada d.o.o. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA Predlažemo u članak 13. ZGO dodati odredbu koja definira način izračuna obrade MKO na Centru za gospodarenje otpadom kako bi se omogućila primjena diferenciranih cijena prema korisnicima ovisno o opterećenju CGO koje jako varira tijekom godine što je prisutno u turističkim središtima. Nije prihvaćen Člankom 13. savkom 3. Zakona propisano je da je osoba koja upravlja centrom za gospodarenje otpadom dužna primjenjivati istu cijenu obrade preuzetog miješanog komunalnog otpada po toni za sve davatelje usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, koji su sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske dužni predavati miješani komunalni otpad u taj centar za gospodarenje otpadom. Sukladno navedenom, Zakon ne određuje ni cijenu obrade miješanog komunalnog otpada niti učestalost promjene cijene već to obavlja pravna osoba koja upravlja Centrom. Predloženom odredbom bi mogla dovesti do diskriminacije pojedinih davatelja javne usluge što ne smatramo prihvatljivim.
3 Contrada d.o.o. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA Centar za gospodarenje otpadom Članak 13. (2) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je: - osigurati da davatelj javne usluge preda miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom i - sklopiti sporazum s trgovačkim društvom iz stavka 1. ovoga članka kojim uređuju odnose u svezi s predajom miješanog komunalnog otpada - KOMENTAR: Predlaže se Zakonom definirati sadržaj sporazuma odnosno bitne ugovorne odredbe a posebno da je obavezna odredba o cijeni i načinu promjene cijene za obradu MKO na CGO. Navedeno je potrebno jer komunalno društvo treba imati suglasnost JLS na izmjenu cjenika (čl. 77 st. 5 ZGO) (3) Osoba koja upravlja centrom za gospodarenje otpadom dužna je primiti sav miješani komunalni otpad od davatelja javne usluge, te primjenjivati istu cijenu obrade preuzetog miješanog komunalnog otpada po toni za sve davatelje usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, koji su sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske dužni predavati miješani komunalni otpad u taj centar za gospodarenje otpadom. - KOMENTAR: Treba dodati u ovaj stavak da je CGO dužan primjenjivati cijenu iz sporazuma sa JLS. Nije prihvaćen Sporazumom pravne osobe koja upravlja CGO-om i JLS-a uređuju se odnosi u svezi s predajom miješanog komunalnog otpada. Ovim Zakonom je propisana obveza postojanja ugovora i njegov predmet, međutim obveze provedbe ugovora i posljedice koje proizlaze iz neprovođenja ugovora propisane su posebnim propisima.
4 Ured pučke pravobraniteljice OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA Sukladno čl. 15. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN broj 76/12), pučka pravobraniteljica daje mišljenje na Obrazac naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o gospodarenju otpadom (NN broj 84/21, dalje: Obrazac) koji je u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, otvorenim od 4. listopada do 4. studenoga 2023. godine. Pučka pravobraniteljica, kao neovisno tijelo za zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravim i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska, od 2013. godine aktivno prati sustav zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj, postupa po pritužbama građana, provodi ispitne postupke na vlastitu inicijativu te sudjeluje u savjetovanjima sa zainteresiranom javnošću povodom donošenja, izmjena i dopuna zakona i drugih dokumenata koji se odnose na zaštitu okoliša. Na opisane načine, i u skladu sa zakonskim ovlastima, pučka pravobraniteljica prati ostvarivanje ustavnog prava na zdrav život i zdrav okoliš te prava na čist, zdrav i održiv okoliš koje je u srpnju 2022. godine priznala Generalna skupština Ujedinjenih naroda kao univerzalno ljudsko pravo. Pritužbe pučkoj pravobraniteljici upućuju, između ostalog, na nedostatnu zaštitu sastavnica okoliša i zdravlja kod postojećih i budućih zahvata sa štetnim emisijama u okoliš, među kojima su odlagališta i centri za gospodarenje otpadom (dalje: CGO), koji se navode u Obrascu i predmet su ovog mišljenja. Pritom se pritužbe pučkoj pravobraniteljici odnose i na crne točke, koje se ne navode u Obrascu, a predmet su ovog mišljenja zbog otežanog postupka njihove sanacije i jer se radi o lokacijama u okolišu visoko opterećenim otpadom koji je zaostao nakon dugotrajnog neprimjerenog gospodarenja pro¬izvodnim (tehnološkim) otpadom. U Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. – 2028. godine (dalje: Plan) navedeno je osam crnih točaka od kojih niti jedna nije sanirana. Izvješća pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru, od 2013. godine sadrže Poglavlje o zaštiti okoliša, a u veljači 2021. godine, temeljem ovlasti iz čl. 16. st. 2. Zakona o pučkom pravobranitelju, pučka pravobraniteljica je podnijela Izvješće o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013.-2020.) u kontekstu globalnog pokreta za klimu i pandemije COVID-19, koje je prihvaćeno u lipnju 2021. godine. Ova izvješća sadrže značajan broj preporuka za unapređenje sustava zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj, među kojima uvodno ističemo dvije preporuke iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022. godinu koje posebice smatramo važnim za razmatranje u naknadnoj procjeni učinaka propisa za Zakon o gospodarenju otpadom (dalje: Zakon): preporuka broj 124 Ministarstvu zdravstva, županijama i zavodima za javno zdravstvo, da na lokacijama centara za gospodarenje otpadom, crnih točaka, industrijskih postrojenja i drugih zahvata s emisijama onečišćujućih tvari u okoliš, izrade program zaštite zdravlja mještana i provode kontinuirani biološki monitoring lokalnog stanovništva, te preporuka broj 125 Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, da u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te jedinicama lokalne i regionalne samouprave koje na svom području imaju crne točke, propiše obvezu njihovog označavanja te ih po potrebi ogradi. U daljnjem se tekstu osvrćemo na pojedine dijelove Obrasca u cilju davanja doprinosa procjeni učinaka za Zakon te dajemo prijedloge u cilju unapređenja prava na zdrav život i zdrav okoliš u Republici Hrvatskoj, slijedeći upute iz točke br. 2. Obrasca: ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA, sukladno kojima je potrebno ukratko objasniti postignute rezultate primjene zakona u području koje se uredilo Zakonom; nastale ishode primjene Zakona u odnosu na utvrđeni problem i razloge zbog čega je usvojen Zakon te jasno utvrditi da li su postignuti ciljevi koji su se htjeli postići donošenjem Zakona uzimajući u obzir primjenu Zakona u razdoblju od njegovog stupanja na snagu do trenutka izrade naknadne procjene učinka propisa. U podtočki br. 2.1.2. Obrasca se navodi Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske (NN broj 321/21) kojom su ukinute određene odredbe Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN broj 50/17 i 84/19), no primjećujemo da nije navedena Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-845/2019 i U-II-2160/2019 od 18. travnja 2023. godine (NN broj 45/23) kojom se utvrđuje da je Odluka o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN broj 3/19 i 17/19) u razdoblju od 21. prosinca 2018. do 9. siječnja 2019. godine bila u nesuglasnosti sa člankom 90. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (NN broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te se ukida točka III. Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN broj 3/19. i 17/19.) u roku od šest mjeseci od dana objave te odluke u Narodnim novinama. Također primjećujemo da u Obrascu nije navedena Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta koju je ministar gospodarstva i održivog razvoja donio 10. listopada 2023. godine, a stupila je na snagu 18. listopada 2023. godine (NN broj 120/2023), kao i da u Obrascu nije navedeno da je Republika Hrvatska (dalje: RH) u rujnu 2021. godine dobila službenu opomenu Europske komisije zbog nepoštivanja presude Suda Europske unije od 2. svibnja 2019. (C-250/18), kojom je utvrđeno da RH nije osigurala gospodarenje otpadom koje ne ugrožava zdravlje ljudi i ne šteti okolišu, jer je više od 140.000 tona ostatka nakon obrade silikomanganske troske u Biljanima Donjim kvalificirala kao „nusproizvod“. Osim toga, na stranicama Europske komisije je 15. veljače 2023. godine objavljeno da je Europska komisija ponovno uputila predmet protiv RH Sudu Europske unije jer nije u potpunosti postupila po istoj presudi Suda od 2. svibnja 2019. godine (https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_23_502), a radi se o jednoj od osam crnih točaka iz Plana. Budući da su presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske, Odluka ministra gospodarstva i održivog razvoja, kao i Opomena Europske komisije zbog nepoštivanja presude Suda Europske unije donesene u razdoblju od stupanja na snagu Zakona do trenutka izrade naknadne procjene učinaka propisa, smatramo potrebnim iste uključiti u Obrazac radi sveobuhvatne primjene Zakona. Stoga predlažemo da se u Obrazac, u podtočku 2.1.2., unesu i obrazlože: - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-845/2019 i U-II-2160/2019 od 18. travnja 2023. godine (NN broj 45/23); - Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN broj 120/2023); - Opomena Europske komisije od 23. rujna 2021. godine zbog nepoštivanja presude Suda Europske unije od 2. svibnja 2019. godine (C-250/18) uz obavijest da je isti predmet ponovno upućen Sudu Europske unije. Nadalje, u podtočki br. 2.1.3. Ciljevi Zakona, kako su određeni u dijelu „Područje primjene Zakona“, u podtočki br. 2.1.3.1. je naveden cilj: sprečavanje ili što više smanjivanje štetnih učinaka na okoliš i sve opasnosti za zdravlje ljudi zbog odlaganja otpada, te smanjenje negativnih učinaka nastanka otpada i gospodarenja otpadom za koji su propisane mjere: - sprečavanje nastanka otpada, - smanjenja rizika koje može uzrokovati otpad, što uključuje zahtjeve za proizvod koji se stavlja na tržište (npr. sadržaj teških metala), obveze u sustavu proširene odgovornosti proizvođača otpada uključujući i sustave gospodarenja posebnim kategorijama otpada, postupanje s otpadom uključujući obveze proizvođača otpada i posjednika otpada, zahtjeve i obveze (temeljni zahtjevi gospodarenja otpadom) koje trebaju ispuniti osobe koje obavljaju djelatnosti gospodarenja otpadom (prijevoz, trgovina, posredovanje, sakupljanje, oporaba i zbrinjavanje), zatvaranje određenih odlagališta otpada, ograničenja u svezi odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada itd., i - provođenje nadzora izvršenja obveza. U Obrascu se zaključuje da je propisivanjem ovih mjera navedeni cilj djelomično ostvaren, odnosno da će se u cijelosti ostvariti provedbom dodatnih mjera koje se planiraju primijeniti stupanjem na snagu podzakonskih akata u svezi sustava proširene odgovornosti proizvođača proizvoda i sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada u narednom razdoblju. U odnosu na izneseno te u svrhu argumentacije navoda da je cilj djelomično ostvaren na osnovu propisanih mjera, predlažemo da se u Obrazac, u podtočku br. 2.1.3.1. unesu podatci o provedbi svih propisanih mjera. Posebice smatramo potrebnim iskazati podatke o provedbi mjere - provođenje nadzora izvršenja obveza. Ujedno ističemo da je pučka pravobraniteljica u Izvješću za 2018. godinu preporučila Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, da ispita razinu usklađenosti CGO-a Mariščina i Kaštjun s redom prvenstva gospodarenja otpadom te osigura provedbu nužnih mjera za učinkovitu zaštitu svih sastavnica okoliša i zdravlja na ovim lokacijama (preporuka br. 165.), kao i da u skladu s Planom gospodarenja otpadom te Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, izradi sve studije izvedivosti za planirane CGO-e, uz reviziju predviđenih lokacija te procjenu utjecaja na okoliš i zdravlje (preporuka br. 166.), a koje preporuke nisu izvršene. U Izvješću za 2019. godinu pučka pravobraniteljica je preporučila Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, da zabrani primjenu MBO tehnologije u svim CGO-ima i unaprijedi procjenu utjecaja na zdravlje u studijama izvedivosti za CGO-e (preporuka br. 106.), koja preporuka nije izvršena. Ispitni postupci koje vodimo po pritužbama građana koji žive u blizini CGO-a Mariščina i Kaštijun, odlagališta Jakuševec Prudinec, kao i postupanja povodom odloženog otpada u bivšoj tvornici Istraplastike u Pazinu, otpada odloženog na području bivše tvornice Dioki na Žitnjaku te požara u tvornici za preradu plastike „Drava International“ u Osijeku, upućuju na štetne učinke na okoliš te postojanje opasnosti za zdravlje ljudi uslijed nastanka i načina gospodarenja otpadom. U podtočki br. 2.1.3.3. naveden je cilj sprečavanje ili smanjenje nastanka otpada provođenjem mjera: - zabrane stavljanja određenih proizvoda na tržište, - „nusproizvod“, - „centar za ponovnu uporabu“, - program potpora te ostale mjere sprečavanja nastanka otpada. U Obrascu se navodi da je taj cilj djelomično ostvaren te da je do njegovog cjelovitog ostvarenja potrebno donijeti program dodjele potpora kojim se potiče sprečavanje nastanka otpada i provesti mjere propisane programom sprečavanja nastanka otpada. U odnosu na izneseno u podtočki br. 2.1.3.3., ukazujemo da nedostaju podatci o provedbi mjere „centar za ponovnu uporabu“ te predlažemo da se u Obrazac, u pod točku br. 2.1.3.3. unesu podatci o provedbi navedene mjere. U podtočki br. 2.1.5. naveden je cilj osiguranje primjene reda prvenstva gospodarenja otpadom te je navedeno da je primjenom Zakona određena obveza donositelja da podzakonski akt, odluka, plan ili program koji se donosi temeljem toga Zakona moraju biti usklađeni s propisanim redom prvenstva, što uključuje odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada jedinica lokalne samouprave, te nacionalni i županijske planove gospodarenja otpadom. Navodi se da je Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine (NN 84/23) donesen, dok županijski planovi nisu, da je davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada dužan gospodariti s odvojeno sakupljenim komunalnim otpadom sukladno redu prvenstva, za što su propisane prekršajne odredbe, te da je osiguran nadzor izvršenja obveze putem komunalnog redarstva. Navodi se da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nisu donijeli Program dodjele potpora kojim se potiče primjena reda prvenstva. U Obrascu se navodi da je cilj djelomično ostvaren, a da je do njegovog potpunog ostvarenja potrebno donijeti program dodjele potpora koji uključuje poticanje primjene reda prvenstva gospodarenja otpadom. U odnosu na izneseno u podtočki br. 2.1.5., ukazujemo da nedostaju podatci o usklađenosti Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine (NN 84/23) s redom prvenstva gospodarenja otpadom, te predlažemo da se u Obrazac, u podtočku br. 2.1.5. unesu podatci o usklađenosti Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine (NN 84/23) s redom prvenstva gospodarenja otpadom. Potrebnim smatramo unijeti i podatak da je potrebno donijeti županijske planove gospodarenja otpadom te utvrditi usklađenost istih s redom prvenstva gospodarenja otpadom. Ujedno ističemo da je pučka pravobraniteljica u Izvješću za 2018. godinu preporučila Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, da ispita razinu usklađenosti CGO-a Mariščina i Kaštijun s redom prvenstva gospodarenja otpadom te osigura provedbu nužnih mjera za učinkovitu zaštitu svih sastavnica okoliša i zdravlja na ovim lokacijama (preporuka br. 165.), koja preporuka nije izvršena. U podtočki br. 2.1.6. naveden je cilj zbrinjavanje otpada koji nije oporabljen na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne šteti okolišu koji predviđa obvezu predaje miješanog komunalnog otpada u CGO-e, odnosno obvezu da izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave osigura da davatelj javne usluge preda miješani komunalni otpad u CGO, obvezu uspostave reciklažnih dvorišta te opću obvezu osiguranja obrade otpada. Ustanovljeno je da mjera izgradnje i opremanja reciklažnih dvorišta i nabava mobilnih reciklažnih dvorišta nije provedena. Vezano za opću obvezu osiguranja obrade otpada oporabom, određeno je zbrinjavanje na siguran način, u skladu s temeljnim zahtjevima gospodarenja otpadom ako oporaba nije moguća te se propisivanjem te obveze, uvođenjem prekršajne odredbe te osiguravanjem nadzora izvršenja obveze putem Državnog inspektorata, smatra da je navedeni dio cilja ostvaren. Za cjelovito ostvarenje ovoga cilja navodi se da je potrebno uspostaviti svih jedanaest planiranih CGO-a, te izgraditi i opremiti reciklažna dvorišta i nabaviti mobilna reciklažna dvorišta sukladno Planu. U odnosu na izneseno u podtočki br. 2.1.6., ukazujemo da nedostaju podatci o provedbi svih mjera, te predlažemo da se u Obrazac, u podtočku br. 2.1.6. unesu podatci o provedbi svih propisanih mjera kako bi se argumentirala ocjena da je cilj djelomično ostvaren. U odnosu na navedeno također ukazujemo na preporuke pučke pravobraniteljice br. 165. (Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, da ispita razinu usklađenosti CGO-a Mariščina i Kaštijun s redom prvenstva gospodarenja otpadom te osigura provedbu nužnih mjera za učinkovitu zaštitu svih sastavnica okoliša i zdravlja na ovim lokacijama) i br. 166. (Ministarstvu zaštite okoliša i energetike da u skladu s Planom gospodarenja otpadom te Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, izradi sve studije izvedivosti za planirane CGO-e, uz reviziju predviđenih lokacija te procjenu utjecaja na okoliš i zdravlje) iz Izvješća za 2018. godinu te preporuku br. 106. (Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, da zabrani primjenu MBO tehnologije u svim CGO-ima i unaprijedi procjenu utjecaja na zdravlje u studijama izvedivosti za CGO-e) iz Izvješća za 2019. godinu, a koje preporuke nisu izvršene. Također i u odnosu na ovu točku ističemo da ispitni postupci koje vodimo po pritužbama građana koji žive u blizini CGO-a Mariščina i Kaštijun, odlagališta Jakuševec Prudinec, kao i postupanja u predmetima nezakonito odloženog otpada u bivšoj tvornici Istraplastike u Pazinu, otpada odloženog na području bivše tvornice Dioki na Žitnjaku te požara u tvornici za preradu plastike „Drava International“ u Osijeku, upućuju da postojeći način zbrinjavanja otpada koji nije oporabljen ugrožava zdravlje ljudi i šteti okolišu. U podtočki br. 2.1.7. naveden je cilj osiguranje postupnog smanjenja odlaganja otpada, posebice otpada koji je pogodan za obradu recikliranjem ili drugim postupkom oporabe provedbom sljedećih glavnih mjera: - smanjenjem udjela količine otpada koji se odlaže i s tim povezanim povećanjem udjela količine otpada koji se oporabljuje, odnosno zbrinjava na drugi način osim odlaganjem, - sprečavanjem nastanka otpada čime se smanjuje ukupna količina nastalog otpada, pa time i dio otpada koji se zbrinjava odlaganjem, - ekonomskim „odvraćanjem“ korištenja odlaganja umjesto drugih postupaka oporabe odnosno zbrinjavanja, - ograničenje mase biorazgradivog komunalnog otpada čije se odlaganje u kalendarskog godini može dopustiti u Republici Hrvatskoj, - zabrana miješanja odvojeno prikupljenog biootpada s drugim vrstama otpada, - zabrana paljenja otpada koji je odvojeno sakupljen radi pripreme za ponovnu uporabu ili recikliranja (uz propisane iznimke), - opća obveza odvojenog sakupljanja i zabrane miješanja otpada namijenjenog oporabi (pripremi za ponovnu uporabu, recikliranje ili dr.). Navodi se da je do cjelovitog ispunjenja navedenog cilja potrebno provesti mjere određene Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028., uključujući izgradnju potrebnih kapaciteta CGO-a, uvođenje naknade za odlaganje otpada i uspostavu aplikacije za praćenje odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada. U odnosu na izneseno u podtočki br. 2.1.7., ukazujemo da nedostaje ocjena o dosadašnjoj provedivosti ovog cilja, stoga predlažemo da se u Obrazac, u pod točku br. 2.1.7. unese ocjena o provedivosti ovog cilja te da ista glasi da cilj nije ostvaren. I kod ovog cilja podsjećamo na preporuke pučke pravobraniteljice br. 165. i br. 166. iz Izvješća za 2018. godinu te preporuku br. 106. iz Izvješća za 2019. godinu koje preporuke do sada nisu izvršene. U dijelu Obrasca koji se odnosi na točku 3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA, odnosno na podtočku 3.5. Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša, pretežno se navodi da Zakon nema utjecaja na zaštitu okoliša, pri čemu se u prilog tome koriste podatci koji se primarno oslanjaju na uspostavu CGO-a te zatvaranja odlagališta nakon što se uspostave CGO-i, bez danog vremenskog okvira konačne realizacije ovog koncepta, s kojim se kasni obzirom da od planiranih jedanaest radi tek tri CGO-a, od kojih se dva (Mariščina i Kaštijun) kontinuirano susreću s brojnim izazovima i zbog čijeg rada lokalno stanovništvo prosvjeduje i pritužuje se pučkoj pravobraniteljici. Pritom se ne navodi Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-845/2019 i U-II-2160/2019 od 18. travnja 2023. godine (NN broj 45/23) kao ni Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN broj 120/2023), koje odluke bi trebalo uključiti u Obrazac. Također smatramo da bi ovaj dio Obrasca trebao sadržavati i navode vezano za crne točke, odnosno njihovu sanaciju te ocjenu njihovog štetnog utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi. Tako se u podtočki 3.5.1. navodi da primjena Zakona ne utječe na ispuštanje stakleničkih plinova jer se uspostavom CGO-a i s time povezanog zatvaranja većeg broja odlagališta, očekuje smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova zbog gospodarenja otpadom, dok se u podtočki 3.5.2. navodi da primjena Zakona ne utječe na ispuštanje kiselih, fotokemijskih ili štetnih onečišćivača zraka koji mogu utjecati na ljudsko zdravlje, oštetiti usjeve ili zgrade ili dovesti do onečišćenja okoliša jer su, u bitnome, zadržane obveze, zahtjevi i uvjeti u svezi gospodarenja otpadom, koji su bili propisani Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, a kojima se osigurava da se gospodari otpadom na način da ne dolazi do ispuštanja kiselih, fotokemijskih ili štetnih onečišćivača zraka koji mogu utjecati na ljudsko zdravlje, oštetiti usjeve ili zgrade ili dovesti do onečišćenja okoliša. U podtočki 3.5.2. se navodi i da primjena Zakona nije utjecala na zaštićene ili ugrožene vrste, njihova staništa ili ekološki ugrožena područja jer da se gradnja građevina za gospodarenje otpadom obavlja u skladu sa posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode dok se u podtočki 3.5.10. navodi da Primjena Zakona nije utjecala na kvalitetu pitke vode i podzemnih voda jer da Zakon i podzakonski akti uređuju postupanje s otpadom na način da se spriječi rasipanje, raznošenje i ispuštanje otpada u okoliš, kako bi se spriječilo onečišćenje okoliša, uključujući i vode, da se gradnja građevina za gospodarenje otpadom obavlja u skladu sa posebnim propisima koji uređuju vode te da Zakon uređuje zatvaranje odlagališta koja ne udovoljavaju propisanim zahtjevima, zbog čega bi stoga mogla imati negativni utjecaj na okoliš, a time i vode. Međutim provedba mjere je povezana s izgradnjom novih kapaciteta primarno za obradu komunalnog otpada, tako da se učinci te mjere očekuju u narednom razdoblju. U odnosu na izneseno u podtočki br. 3.5., ukazujemo da dana Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša nije cjelovita pa ne može dati stvarnu ocjenu stanja. Stoga predlažemo da se u Obrazac, u podtočku br. 3.5. unesu i analiziraju podatci o crnim točkama te da se u analizi navedu i koriste: Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-845/2019 i U-II-2160/2019 od 18. travnja 2023. godine (NN broj 45/23), Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN broj 120/2023) i Opomena Europske komisije iz rujna 2021. godine zbog nepoštivanja presude Suda Europske unije od 2. svibnja 2019. godine (C-250/18) uz obavijest da je isti predmet ponovno upućen Sudu Europske unije. U dijelu Obrasca koji se odnosi na točku 3.6. Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava pretežno se navodi da Zakon nije utjecao na zaštitu ljudskih prava, odnosno na građane drugih nacionalnosti ili na strane sezonske radnike, na nediskriminaciju, jednaki tretman i jednake prilike za sve, kao ni na različit tretman skupina i pojedinaca na osnovi spola, rasnog ili nacionalnog podrijetla, vjerskog opredjeljenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije. Navodi se i da nije bilo utjecaja na pravo izbora i slobode pojedinaca, niti je povećan broj kriminalnih djela, s tim da o potonjem podatci nisu dostupni. U odnosu na izneseno u podtočki br. 3.6., smatramo potrebnim ukazati da pritužbe pučkoj pravobraniteljici upućuju na nedostatnu zaštitu sastavnica okoliša i zdravlja kod postojećih i budućih zahvata sa štetnim emisijama u okoliš, među kojim zahvatima su odlagališta i centri za gospodarenje otpadom, dok znatnu ugrozu predstavljaju crne točke kao najonečišćenije lokacije u okolišu. Postupajući po pritužbama kao i na vlastitu inicijativu uočavamo da se u takvim situacijama radi o ugrozi ustavnog prava na zdrav život i zdrav okoliš slijedom čega smo u našim izvješćima davali preporuke kako bi se učinkovito unaprijedila zaštita ovog prava, zajedno sa zaštitom okoliša i prirode. Kako bi Zakon o gospodarenju otpadom stvarao pozitivne učinke na zaštitu ljudskih prava, predlažemo da se u Obrazac, u pod točku br. 3.6. unese preporuka br. 117. iz Izvješća za 2021. godinu koju je pučka pravobraniteljica dala Vladi RH, da kroz zakone i druge propise dodatno razradi ustavno pravo na zdrav život i zdrav okoliš, uzimajući u obzir međunarodno prepoznavanje prava na čist, zdrav i održiv okoliš. Preporuku Vladi RH s istim ciljem pučka pravobraniteljica je ponovila i u Izvješću za 2022. godinu (preporuka br. 123). Uz podzakonske akte za koje se u Obrascu ističe da nisu doneseni i zbog čega se navodi da se ne mogu ostvariti sveobuhvatni učinci primjene Zakona (Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku, Pravilnik o posebnim kategorijama otpada u sustavu Fonda, Uredba o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi, Uredba o naknadi za odlaganje otpada) još jednom ukazujemo da se sveobuhvatni učinci primjene Zakona trebaju sagledati uz primjenu obvezujućih sudskih presuda i Odluke ministra za koje smo u ovom mišljenju naveli da nedostaju te smatramo da ih je potrebno unijeti u Obrazac. Uz navedeno, potrebno je sagledati i aktualne slučajeve lokacija na kojima se nalazi otpad (CGO-a, odlagališta, crnih točaka, bivših tvornica i dr. ) kako bi se dala sveobuhvatna procjena učinaka propisa Zakona o gospodarenju otpadom dvije godine nakon njegove primjene. Primljeno na znanje Odgovori na primjedbe su dani uz odgovarajuće točke.
5 CE-ZA-R d.o.o. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA A) Sukladno novom Zakonu i Pravilniku po isteku roka za reviziju dozvole ili isteka dozvole koja je izdana po starom Zakonu ili važećem Zakonu dozvola prestaje važiti. Potrebno je napraviti izmjenu i uvesti obavezni rok prije isteka dozvole u kojem je nositelj dozvole obavezan podnijeti novi zahtjev i dokumentaciju za obnovu; ponovno izdavanje dozvole, te klauzulu da ako je dokumentacija predana u propisanom roku dozvola je važeća do okončana postupka Razlog: trenutno se nadležnom tijelu podnosi zahtjev za izdavanja nove dozvole za gospodarenje otpadom, a na nadležno tijelo ne možemo utjecati u kojem roku će nadležno tijelo riješiti zahtjev te ako zahtjev i postupak nisu provedeni/okončani na vrijeme tvrtka ostaje bez dozvole, a ne svojom krivicom( sada već ima više takvih situacija ). B) Sukladno novom Zakonu građevine za gospodarenje otpadom moraju imati: Članak 32. (1) Ministarstvo rješava o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom za djelatnost koja uključuje gospodarenje opasnim otpadom, za postupke R 1 – korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije i D 10 – spaljivanje otpada na kopnu. (2) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba rješava o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom za djelatnost koja nije obuhvaćena stavkom 1. ovoga članka. (3) Zahtjev za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom sadrži podatke o podnositelju zahtjeva, naznaku djelatnosti za koju se traži dozvola s pripadajućim postupcima, lokaciji građevine u kojoj će se obavljati postupci gospodarenja otpadom te podatke o vrstama i količinama otpada. (4) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom podnositelj zahtjeva prilaže: 1. akt za uporabu građevine sukladno propisu kojim se uređuje gradnja 2. dokaz o raspolaganju građevinom u kojoj će se obavljati postupak gospodarenja otpadom 3. elaborat gospodarenja otpadom i 4. financijsko jamstvo Definirati Zakonom točno koja je namjena prihvatljiva s obzirom da svako nadležno tijelo tumači po svojem nahođenju koja je namjena prihvatljiva. Razlog: Objašnjenje Ministarstva o namjeni građevine za gospodarenje otpadom KLASA: 351-01/14-02/493 iz 23.svibna 2014., građevina je morala imati uporabnu dozvolu ( ili rješenje o izvedenom stanju ) s namjenom skladištenje - za djelatnost sakupljanja otpada ili s namjenom proizvodnja - za djelatnost obrade otpada. Trenutno nadležna tijela za izdavnje dozvola za gospodarenje otpadom zahtijevaju uporabne dozvole s namjenom za izričito otpad, tj da je navedena jedna od djelatnosti gospodarenja otpadom. Takve izmjene u postupanju nadležnih tijela onemogućavaju dobivanje dozvola i obnovu, ponovno izdavanje velikom broju dugogodišnjih sudionika iz područja gospodarenja otpadom, a promjena namjene građevine je dugotrajan i vrlo često gotovo nemoguć postupak. Nije logično, ako netko gospodari otpadom na određenoj lokaciji već dugi niz godina i imao je i trenutno ima važeće dozvole za gospodarenje otpadom, a nema izričitu namjenu jer mu to do sada nitko nije niti tražio, da temeljem novog zakona neće biti u mogućnosti dobiti novu dozvolu. B1) Odredba da je za lokaciju oporabe za koje se ne izdaje dozvola gospodarenja otpadom - MEHANIČKA PRIPREMA I NASIPAVANJE OTPADA, potrebno priložiti uporabnu dozvolu za građevinu je neprovediva jer ako se nešto gradi i u toku građenja vrši postupak nasipavanja, onda za to ne može postojati uporabna dozvola, eventualno lokacijska ili građevinska dozvola jer uporabna dozvola se izdaje tek kada završi gradnja! Isto se odnosi i za nasipavanje iskopa ili nasipavanje u svrhu krajobraznog uređenja! C) Financijsko jamstvo: Uvršten je koeficijent otpada za vrijedne sirovine ( metale i papir koji uvijek imaju vrijednost i mogu se prodati, a ne stvaraju trošak zbrinjavanja ) Ishođenje dva financijskog jamstva za osobe koje na istoj lokaciji obavljaju djelatnosti i sakupljanja i obrade istih ključnih brojeva u istoj količini. Zašto je potrebno ishoditi dva financijska jamstva za iste ključne brojeve i iste količine kod istog tijela, ako prava osoba ujedno sama vrši obradu otpada koji sakuplja? Promijeniti u Zakonu. D) Dozvoliti rok od tri godine za skladištenje otpada preuzetog na postupak oporabe. Sadašnji rok od godine dana je u praksi neprovediv i prekratak. E) Sakupljanje otpada je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu Sakupljanje otpada sukladno definiciji uključuje prethodno razvrstavanje otpada. Što podrazumijeva pojam-„prethodno razvrstavanje otpada“ i kako se evidentiraju pretvorbe kroz proces prethodnog razvrstavanja otpada upisom u očevidnik sakupljača (npr.u aplikaciji E-onto)? Kako sakupljanje otpada sukladno definiciji uključuje prethodno razvrstavanje otpada, da li to znači da prethodno razvrstavanje otpada nije obrada otpada? Da li operater koji ne obavlja prikupljanje otpada, odnosno prijevoz otpada jer npr. ne posjeduje vlastita vozila za prikupljanje i prijevoz, nego samo prihvaća i skladišti otpad (otpad koji dovoze građani ili druge pravne osobe (npr. prijevoznici), obavlja djelatnost sakupljanja otpada? Proces razvrstavanja otpada nužan je za ispunjavanje osnovnog uvjeta skladištenja otpada po vrstama tj. propisnog obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom. Ukoliko osoba koja je upisana u očevidnik sakupljača ne smije obavljati razvrstavanje, koja je svrha upisa u očevidnik sakupljača? Pobliže definirati i razraditi djelatnosti H) Članak 14. stavak. 8. - Posebni uvjet za obradu otpada postupkom R 12 je da se otpad, koji nastaje obradom postupkom R 12, dodatno obradi postupkom R 1, R 2, R 3, R 4, R 5, R 6, R 7, R 8, R 9, R 10 ili R 11. Da li se odredba odnosi na sav otpad koji nastaje obradom postupkom R 12 jer se npr. razvrstavanjem otpada postupkom R12 mogu izdvojiti neoporabljive komponente („nečistoće“) iz otpada koje se dalje zbrinjavaju odlaganjem, odnosno koje se dodatno ne oporabljuju/obrađuju ? Detaljnije razraditi, promijeniti opis I) Uvesti obavezu e-onta za sve sudionike tj. proizvođače otpada. Višestruke koristi: - bolje kontrole tokova otpada - kontrola proizvođača posebnih kategorija otpada - povezivanje s registrima obaveznim sa PKO Trenutno operateri imaju dvojako vođenje za proizvođače oni koji jesu i koji nisu obveznici te to stvara velike probleme i pomutnju. CE-ZA-R d.o.o. Zagreb Djelomično prihvaćen Produženje roka važenja dozvole samim podnošenjem zahtjeva za izdavanje nove dozvole, neovisno o ishodu postupka za koji je podnesen novi zahtjev ne smatramo prihvatljivim, već smatramo kako je potrebno ukloniti poteškoće koje dovode do produljenja rokova rješavanja o zahtjevima za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom. Zakon propisuje temeljne zahtjeve gospodarenja otpadom, a koje bi trebali biti ispunjeni temeljem odgovarajućih dokumenata sukladno propisima kojima se uređuje gradnja i prostorno uređenje. Mišljanja smo da propisivanjem određene "prihvatljive namjene građevine" vjerojatno ne bi obuhvatili sve građevine i što je još važnije samim time nema jamstva da su ispunjeni temeljni zahtjevi za gospodarenje otpadom. Suglasni smo s navodom u svezi zahtjeva za prilaganje uporabne dozvole za oporabu mehanička priprema i nasipavanje, te je unesena odgovarajuća preporuka o izmjeni Zakon u tom smislu. U svezi financijskog jamstva, ako su određena prava (npr. skladištenje) dodijeljena temeljem dva akta (npr. dozvola i upis u Očevidnik sakupljača) ne radi se o jednom te istom pravu, već o dva zasebna prava, stoga se ukupne količine otpada za koje je dodoijeljeno pravo zbrajaju pa stoga je potrebno i financijsko jamstvo (ili više njih) koje se odnosi na ukupnu količinu otpada koja je dodoijeljena putem oba akta. Pitanje produljenja roka skladištenja s godinu dana na tri godine će se naknadno razmotriti. Zakonom je propisano da je sakupljanje otpada prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu, te sukladno navedenom prethodno razvrstavanje je razvrstavanje koje obavlja (npr. pošiljatelj) prije prijevoza otpada na obradu, stoga se prethodno razvrstavanje otpada ne smatra obradom otpada. Posjedovanje vozila za prijevoz otpada nije uvjet za obavljanje djelatnosti sakupljanja otpada postupkom sakupljanja otpada. Zakonom nije propisana zabrana obavljanja postupka razvrstavanja otpada, a prijedlog o dodatnoj razradi postupka R 12 bi se trebao rješavati u sklopu podzakonskog akta koji detaljno uređuje način obavljanja gospodarenja otpadom. Prijedlog uvođenja obveze vođenja e-ONTO-a za proizvođače otpada će se dodatno razmotriti
6 6. MAJ d.o.o. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA Predlaže se u Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/21) naknadno procijeniti učinak poticajne naknade u odnosu na javnu uslugu sakupljanja komunalnog otpada, iz članka 101. i Dodatka V. istoga. Davatelji javne usluge na području Istarske županije obvezni su predati MKO Centru za gospodarenje otpadom. U Centru se miješani komunalni otpad prerađuje i oporabljuje te se time proizvodi SRF gorivo. SRF se koristi kao zamjensko gorivo za dobivanje energije u industrijskim pogonima. Slijedom čega sakupljeni miješani komunalni otpad je u cijelosti oporabljen te je obračun poticajne naknade neopravdan. Upravom visokom cijenom prerade i oporabe miješanog komunalnog otpada koju Davatelji usluge plaćaju Centru, jedinice lokalne samouprave se potiču na provođenje mjere kojima se smanjuje udio miješanog komunalnog otpada u komunalnom otpadu. Prihvaćen Dodana je procjena učinka poticajne naknade u predloženom smislu. Ne slažemo se s tvrdnjom da je sakupljeni miješani komunalni otpad, predan CGO Kaštijun u cijelosti oporabljen te je obračun poticajne naknade neopravdan. Svrha poticajne naknade je smanjenje udjela miješanog komunalnog otpada u komunalnom otpadu, a ne oporaba miješanog komunalnog otpada.
7 GRAD ZAGREB OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA Predlaže se u Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/21) naknadno procijeniti učinak vezano za poticajnu naknadu u odnosu na javnu uslugu sakupljanja komunalnog otpada, sve sukladno odredbama članka 64., a u vezi članka 101. i Dodatka V. istoga. Obrazloženje: Grad Zagreb poučen iskustvom te primjenom nove Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba (SGGZ 7/22., 19/22. i 33/22.) (dalje u tekstu: Odluka), koja je u cijelosti stupila na snagu 1. listopada 2022. ukazuje na potrebu preispitati odredbu članka 64. i Dodatka V. Zakona o gospodarenju otpadom. Činjenica je da Grad Zagreb trenutno raspolaže većim brojem spremnika postavljenih na javnim površinama i to za sljedeće vrste otpada: otpadni papir i karton, otpadno staklo i otpadna plastika i metali. Iste koriste korisnici javne usluge. U tijeku je implementacija Odluke te se trenutno u centru grada obavlja ugradnja podzemnih spremnika. Također, u tijeku je i izgradnja boksova za stambene zgrade. Time se započinje smanjenje broja spremnika na javnim površinama. S vremenom, kako će se svi spremnici pridružiti korisnicima javne usluge, kada se za to stvore uvjeti, neće biti potrebe za spremnicima na javnim površinama. Na ove činjenice ukazuje se iz razloga što Grad Zagreb putem spremnika postavljenih na javnim površinama prikuplja znatnu količinu odvojeno sakupljenog komunalnog otpada. Prilikom izračuna poticajne naknade i uz određenu metodologiju, uočeno je da se u obzir ne uzimaju količine odvojeno sakupljenog komunalnog otpada putem spremnika postavljenih na javnim površinama. Time Zakon o gospodarenju otpadom ne daje otvorenu mogućnost slobodnog kreiranja načina prikupljanja odvojeno sakupljenog otpada od korisnika javne usluge, obzirom na geografske i druge značajke pojedine jedinice lokalne samouprave, kao i razdoblje prilagodbe u odnosu na Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13., 73/17., 14/19. i 98/19.), jer otpad prikupljen na javnim površinama ne ulazi u izračun poticajne naknade i takvim pristupom se jedinice lokalne samouprave ne potiče, već kažnjava. Prihvaćen Dodana je procjena učinka poticajne naknade u predloženom smislu. Ne slažemo se s tvrdnjom da Zakon ne daje otvorenu mogućnost slobodnog kreiranja načina prikupljanja odvojeno sakupljenog otpada od korisnika javne usluge, obzirom na geografske i druge značajke pojedine jedinice lokalne samouprave, jer navedeno Zakonom nije zabranjeno. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom bila je propisana obveza davateljima javne usluge da na javnim površinama odvojeno sakupljaju određene vrste otpada, međutim navedena obveza je ukinuta stupanjem na snagu Zakona o gospodarenju otpadom, prvenstveno uz razloga jer su tako odvojeno sakupljene vrste otpada sadržavale prevelike količine drugog otpada (npr. otpadni papir onečišćen staklom i miješanim komunalnim otpadom) i nisu bile podesne za oporabu i recikliranje. Navedeni argument za ukidanje ove obveze više puta je istaknut putem predstavki koje su dostavljali Ministarstvu davatelji javne usluge i putem stručnih skupova, što je u konačnici i dovelo do ukidanja navedene obveze.
8 Ured pučke pravobraniteljice 2.1. Rezultati primjene Zakona, 2.1.2. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske U podtočki br. 2.1.2. Obrasca se navodi Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske (NN broj 321/21) kojom su ukinute određene odredbe Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN broj 50/17 i 84/19), no primjećujemo da nije navedena Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-845/2019 i U-II-2160/2019 od 18. travnja 2023. godine (NN broj 45/23) kojom se utvrđuje da je Odluka o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN broj 3/19 i 17/19) u razdoblju od 21. prosinca 2018. do 9. siječnja 2019. godine bila u nesuglasnosti sa člankom 90. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (NN broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te se ukida točka III. Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN broj 3/19. i 17/19.) u roku od šest mjeseci od dana objave te odluke u Narodnim novinama. Također primjećujemo da u Obrascu nije navedena Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta koju je ministar gospodarstva i održivog razvoja donio 10. listopada 2023. godine, a stupila je na snagu 18. listopada 2023. godine (NN broj 120/2023), kao i da u Obrascu nije navedeno da je Republika Hrvatska (dalje: RH) u rujnu 2021. godine dobila službenu opomenu Europske komisije zbog nepoštivanja presude Suda Europske unije od 2. svibnja 2019. (C-250/18), kojom je utvrđeno da RH nije osigurala gospodarenje otpadom koje ne ugrožava zdravlje ljudi i ne šteti okolišu, jer je više od 140.000 tona ostatka nakon obrade silikomanganske troske u Biljanima Donjim kvalificirala kao „nusproizvod“. Osim toga, na stranicama Europske komisije je 15. veljače 2023. godine objavljeno da je Europska komisija ponovno uputila predmet protiv RH Sudu Europske unije jer nije u potpunosti postupila po istoj presudi Suda od 2. svibnja 2019. godine (https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_23_502), a radi se o jednoj od osam crnih točaka iz Plana. Budući da su presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske, Odluka ministra gospodarstva i održivog razvoja, kao i Opomena Europske komisije zbog nepoštivanja presude Suda Europske unije donesene u razdoblju od stupanja na snagu Zakona do trenutka izrade naknadne procjene učinaka propisa, smatramo potrebnim iste uključiti u Obrazac radi sveobuhvatne primjene Zakona. Stoga predlažemo da se u Obrazac, u podtočku 2.1.2., unesu i obrazlože: - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-845/2019 i U-II-2160/2019 od 18. travnja 2023. godine (NN broj 45/23); - Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN broj 120/2023); - Opomena Europske komisije od 23. rujna 2021. godine zbog nepoštivanja presude Suda Europske unije od 2. svibnja 2019. godine (C-250/18) uz obavijest da je isti predmet ponovno upućen Sudu Europske unije. Prihvaćen U Obrazac su unesena Odluka USRH, Odluka o izmjenama i dopunama Odleuke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta i Opomena Europske komisije od 23. rujna 2021. godine zbog nepoštivanja presude Suda Europske unije od 2. svibnja 2019. godine (C-250/18) uz obavijest da je isti predmet ponovno upućen Sudu Europske unije
9 Ured pučke pravobraniteljice 2.1.3. Ciljevi Zakona, kako su određeni u dijelu „Područje primjene Zakona“, 2.1.3.1. sprečavanje ili što više smanjivanje štetnih učinaka na okoliš i sve opasnosti za zdravlje ljudi zbog odlaganja otpada, te smanjenje negativnih učinaka nastanka otpada i gospodarenja otpadom   U odnosu na izneseno te u svrhu argumentacije navoda da je cilj djelomično ostvaren na osnovu propisanih mjera, predlažemo da se u Obrazac, u podtočku br. 2.1.3.1. unesu podatci o provedbi svih propisanih mjera. Posebice smatramo potrebnim iskazati podatke o provedbi mjere - provođenje nadzora izvršenja obveza. Ujedno ističemo da je pučka pravobraniteljica u Izvješću za 2018. godinu preporučila Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, da ispita razinu usklađenosti CGO-a Mariščina i Kaštjun s redom prvenstva gospodarenja otpadom te osigura provedbu nužnih mjera za učinkovitu zaštitu svih sastavnica okoliša i zdravlja na ovim lokacijama (preporuka br. 165.), kao i da u skladu s Planom gospodarenja otpadom te Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, izradi sve studije izvedivosti za planirane CGO-e, uz reviziju predviđenih lokacija te procjenu utjecaja na okoliš i zdravlje (preporuka br. 166.), a koje preporuke nisu izvršene. U Izvješću za 2019. godinu pučka pravobraniteljica je preporučila Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, da zabrani primjenu MBO tehnologije u svim CGO-ima i unaprijedi procjenu utjecaja na zdravlje u studijama izvedivosti za CGO-e (preporuka br. 106.), koja preporuka nije izvršena. Ispitni postupci koje vodimo po pritužbama građana koji žive u blizini CGO-a Mariščina i Kaštijun, odlagališta Jakuševec Prudinec, kao i postupanja povodom odloženog otpada u bivšoj tvornici Istraplastike u Pazinu, otpada odloženog na području bivše tvornice Dioki na Žitnjaku te požara u tvornici za preradu plastike „Drava International“ u Osijeku, upućuju na štetne učinke na okoliš te postojanje opasnosti za zdravlje ljudi uslijed nastanka i načina gospodarenja otpadom. Prihvaćen U procjenu je dodana poveznica na Godišnje izvješće o provedbi provedbenog programa za 2023. godinu Državnog inspektorata.
10 Ured pučke pravobraniteljice 2.1.3.3. sprječavanje ili smanjenje nastanka otpada , 2.1.3.3.3. Mjera „centar za ponovnu uporabu“ U odnosu na izneseno u podtočki br. 2.1.3.3., ukazujemo da nedostaju podatci o provedbi mjere „centar za ponovnu uporabu“ te predlažemo da se u Obrazac, u pod točku br. 2.1.3.3. unesu podatci o provedbi navedene mjere. Prihvaćen Dodani su podaci o provedbi mjere
11 GRAD ZAGREB 2.1.3.3. sprječavanje ili smanjenje nastanka otpada , 2.1.3.3.3. Mjera „centar za ponovnu uporabu“ Predlaže se Zakonom o gospodarenju otpadom definirati uvjete koje mora zadovoljiti pravna ili fizička osoba – obrtnik da bi se registrirala u Evidenciju centara za ponovnu uporabu. Obrazloženje: Navedeno se predlaže Zakonom o gospodarenju otpadom nisu definirani uvjeti koje mora zadovoljiti pravna ili fizička osoba – obrtnik da bi se registrirala u Evidenciju centara za ponovnu uporabu. Nije prihvaćen Zakonom propisani uvjet je da CPU-om upravlja pravna osoba. Nije razidna u koju svrhu bi se trebali propisati uvjeti niti koji bi to uvjeti bili.
12 Ured pučke pravobraniteljice 2.1. Rezultati primjene Zakona, 2.1.5.osiguranje primjene reda prvenstva gospodarenja otpadom U odnosu na izneseno u podtočki br. 2.1.5., ukazujemo da nedostaju podatci o usklađenosti Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine (NN 84/23) s redom prvenstva gospodarenja otpadom, te predlažemo da se u Obrazac, u podtočku br. 2.1.5. unesu podatci o usklađenosti Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine (NN 84/23) s redom prvenstva gospodarenja otpadom. Potrebnim smatramo unijeti i podatak da je potrebno donijeti županijske planove gospodarenja otpadom te utvrditi usklađenost istih s redom prvenstva gospodarenja otpadom. Ujedno ističemo da je pučka pravobraniteljica u Izvješću za 2018. godinu preporučila Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, da ispita razinu usklađenosti CGO-a Mariščina i Kaštijun s redom prvenstva gospodarenja otpadom te osigura provedbu nužnih mjera za učinkovitu zaštitu svih sastavnica okoliša i zdravlja na ovim lokacijama (preporuka br. 165.), koja preporuka nije izvršena. Djelomično prihvaćen Navod o usklađenosti Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028 s redom prvenstva gospdoarenja otpadom je dodan u obrazac. Obveza donošenja županijskih planova gospodarenja otpadom je propisana Zakonom, što je u tekstu i naznačeno.
13 EKO-FLOR PLUS d.o.o. 2.1.5.osiguranje primjene reda prvenstva gospodarenja otpadom , 2.1.5.1. Obveza gospodarenja otpadom sukladno redu prvenstva Propisane su prekršajne kazne, međutim davateljima javne usluge nije osigurana mogućnost predaje miješanog komunalnog otpada u Centar za gospodarenje otpadom niti su sklopljeni ugovori sa FOND-om koji bi se financiralo prikupljanje reciklabilnog otpada Primljeno na znanje Člankom 69. stakom 1. točkom 12. Zakona propisano je da je davatelj usluge dužan predati miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, a Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine dan je detaljni prikaz statusa i planova u svezi centara gospdarenja otpadom, stoga smo mišljenja da se obveza predaje u CGO provodi u skladu s izgradnjom CGO-a i obuhvatom odgovarajućeg CGO-a kako je određeno Planom. Financiranje sakupljanje reciklabilnog komunalnog otpada putem ugovora davatelja javne usluge i FZEOU u bitnome ovisi o namjenskim prihodima FZEOU što se treba urediti Uredbom o naknadi gospodarenja otpadom tijekom 2024. godine.
14 Ured pučke pravobraniteljice 2.1. Rezultati primjene Zakona, 2.1.6. zbrinjavanje otpada koji nije oporabljen na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne šteti okolišu U odnosu na izneseno u podtočki br. 2.1.6., ukazujemo da nedostaju podatci o provedbi svih mjera, te predlažemo da se u Obrazac, u podtočku br. 2.1.6. unesu podatci o provedbi svih propisanih mjera kako bi se argumentirala ocjena da je cilj djelomično ostvaren. U odnosu na navedeno također ukazujemo na preporuke pučke pravobraniteljice br. 165. (Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, da ispita razinu usklađenosti CGO-a Mariščina i Kaštijun s redom prvenstva gospodarenja otpadom te osigura provedbu nužnih mjera za učinkovitu zaštitu svih sastavnica okoliša i zdravlja na ovim lokacijama) i br. 166. (Ministarstvu zaštite okoliša i energetike da u skladu s Planom gospodarenja otpadom te Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, izradi sve studije izvedivosti za planirane CGO-e, uz reviziju predviđenih lokacija te procjenu utjecaja na okoliš i zdravlje) iz Izvješća za 2018. godinu te preporuku br. 106. (Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, da zabrani primjenu MBO tehnologije u svim CGO-ima i unaprijedi procjenu utjecaja na zdravlje u studijama izvedivosti za CGO-e) iz Izvješća za 2019. godinu, a koje preporuke nisu izvršene. Također i u odnosu na ovu točku ističemo da ispitni postupci koje vodimo po pritužbama građana koji žive u blizini CGO-a Mariščina i Kaštijun, odlagališta Jakuševec Prudinec, kao i postupanja u predmetima nezakonito odloženog otpada u bivšoj tvornici Istraplastike u Pazinu, otpada odloženog na području bivše tvornice Dioki na Žitnjaku te požara u tvornici za preradu plastike „Drava International“ u Osijeku, upućuju da postojeći način zbrinjavanja otpada koji nije oporabljen ugrožava zdravlje ljudi i šteti okolišu. Nije prihvaćen Podaci o provedbi mjera dani su Planom koji je citiran u ovoj točki.
15 EKO-FLOR PLUS d.o.o. 2.1.6. zbrinjavanje otpada koji nije oporabljen na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne šteti okolišu , 2.1.6.1. Obveza predaje miješanog komunalnog otpada u centar za gospodarenje otpadom Centri za gospodarenje otpadom ne pokrivaju područje cijele RH, dok s druge strane odlagališta nemaju dovoljno kapaciteta za prihvat miješanog komunalnog otpada koji je skupljen od strane davatelja javne usluge. Potrebno naći rješenje te davateljima javne usluge naći mogućnost predaje miješanog komunalnog otpada na određeno odlagalište do uspostave CGO-ova Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Pitanje je obrađeno u dokumentu "DINAMIKA ZATVARANJA ODLAGALIŠTA NEOPASNOG OTPADA NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE" (https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA-ZA-PROCJENU-UTJECAJA-NA-OKOLIS-ODRZIVO-GOSPODARENJE-OTPADOM/Ostali%20dokumenti/Dinamika%20i%20redoslijed%20zatvaranja%20odlagalista%20neopasnog%20otpada%20na%20podrucju%20RH%20web%20mzoe%20korigirano%204_2_2019.doc)
16 Ured pučke pravobraniteljice 2.1. Rezultati primjene Zakona, 2.1.7. osiguranje postupnog smanjenja odlaganja otpada, posebice otpada koji je pogodan za obradu recikliranjem ili drugim postupkom oporabe U odnosu na izneseno u podtočki br. 2.1.7., ukazujemo da nedostaje ocjena o dosadašnjoj provedivosti ovog cilja, stoga predlažemo da se u Obrazac, u pod točku br. 2.1.7. unese ocjena o provedivosti ovog cilja te da ista glasi da cilj nije ostvaren. I kod ovog cilja podsjećamo na preporuke pučke pravobraniteljice br. 165. i br. 166. iz Izvješća za 2018. godinu te preporuku br. 106. iz Izvješća za 2019. godinu koje preporuke do sada nisu izvršene. Prihvaćen Uvrštena je ocjena o provedivosti cilja
17 EKO-FLOR PLUS d.o.o. 3.1. Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona, 3.1.1.Da li je primjena Zakona utjecala na gospodarski rast i/ili zaposlenost? Primjena Zakona nije utjecala na gospodarski rast kao ni na zaposlenost, međutim u kraćem roku mogla bi imati negativan utjecaj, odnosno utjecati na pad gospodarskog rasta i zaposlenosti. Naime, gospodarski subjekti koji obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom sukladno važećoj dozvoli nisu u mogućnosti ishoditi novu dozvolu za gospodarenje otpadom na istoj lokaciji. Zakonom je u članku 32. stavku 4. propisano da se uz zahtjev za izdavanje dozvole prilaže i akt za uporabu građevine sukladno propisu kojim se uređuje gradnja. Nadalje, člankom 46. stavkom 4. propisano je kako se uz zahtjev za upis u očevidnik sakupljača dostavlja dokaz o raspolaganju skladištem otpada za koje je izdan akt kojim se dozvoljava uporaba. Tijela nadležna za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom nemaju ujednačeno postupanje te ne izdaju dozvole i/ili upis u očevidnik sakupljača ukoliko podnositelj ne posjeduje akt za uporabu s upisanom namjenom gospodarenja otpadom, dok s druge strane nadležna tijela prostornog uređenje nisu sklona provoditi postupke promjene namjene i uporabe. Potrebno HITNO pristupiti izmjeni Zakona u tom dijelu na način da se definira: Smatra se da podnositelj zahtjeva za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom I/ili upisa u očevidnik sakupljača raspolaže aktom za uporabu sukladno propisu te skladištem za koji je izdan akt kojim se dozvoljava uporaba kojim se uređuje gradnja ukoliko je namjena građevine gospodarska, industrijska, proizvodna i/ili komunalno servisna. Nije prihvaćen Mišljenja smo kako je pitanje ujednačenog postupanja nadležnih tijela u upravnim postupcima moguće urediti na način koji ne zahtijeva izmjenu Zakona. Provedbom produženje roka važenja dozvole do okončanja postupka ne riešava uzrok poteškoće, stoga navedeno ne bi predstavljalo dugotrajno rješenje poteškoće. Smatramo da se propisivanjem namjene građevine na predloženi način ne bi riješila poteškoća jer propisom nije određeno kako se utvrđuje da je zgrada namjene "gospodarske, industrijske ili komunalno servisne" jer se radi o namjenama prostora, a ne građevina.
18 EKO-FLOR PLUS d.o.o. 3.1. Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona, 3.1.2.Kako je doprinio poboljšanju uvjeta za ulaganje i funkcioniranje tržišta? Ne možemo se služiti sa ovom tvrdnjom obzirom da unatoč činjenici da dozvola za gospodarenje otpadom vrijedi 10 godina, poduzetnici nisu u mogućnosti ishoditi novu dozvolu za gospodarenje otpadom zbog obveze dostave akta za uporabu građevine sukladno propisu kojim se uređuje gradnja. Brojni poduzetnici koji su imali velika kapitalna ulaganja u lokaciju gospodarenja otpadom ne mogu ishoditi novu dozvolu za gospodarenje otpadom na istoj lokaciji te su dovedeni u vrlo težak položaj, što sasvim sigurno uzrokuje pogoršanje uvjeta za ulaganje u postrojenja. Primljeno na znanje Obveza akta za uporabu građevine sukladno propisu kojim se uređuje gradnja je bila propisana još Zakonom o otpadu, potom Zakonom o održivom gospodarenju otpadom te naposlijetku Zakonom o gospodarnju otpadom. Pitanje dokaza u upravnim postupcima rješavanja o zahtjevu za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom se planira dodatno urediti.
19 Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" 3.1. Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona, 3.1.4.Koji su bili učinci na slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i rada? Jedinice lokalne samouprave su, pozivajući se na Zakon, omogućili davateljima javne usluge (DJU) monopolski položaj a time i netransparentno donošenje cijena javne usluge. Razlog tome proizlazi upravo u odredbama Zakona temeljem kojeg su odredbe o cijeni javne usluge donesene bez jasno utvrđenih kriterija. Rezultutat takvog položaja je osiguranje stabilnih uvjeta poslovanja na štetu korisnika javne usluge (JU). Zakon nije osigurao stimulativni princip da korisnik usluga plaća prema količini predanog otpada i da pritom bude stimuliran za odvajanje i predaju što veće količine potencijalne sirovine. Primljeno na znanje Davatelji javne usluge sakupljanja komunalnog otpada imaju monopolski položaj u skladu sa Zakonom. Ne slažemo se s navodom ne "netransparentnosti donošenja cijene" jer upravo provedbom Zakonskih odredbi su osigurana obrazloženja cijene. Cijena nije jedinstvena već ovisi o okolnostima u određenoj JLS i upravo stoga se određuje na lokalnoj razini putem predstavničkog tijela i suglasnosti izvršnog tijela JLS. Zakon jest omogućio pristup da korisnik plaća prema količini, međutim cijena se određuje na razini JLS.
20 Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" 3.1. Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona, 3.1.5.Da li je Zakon doveo do smanjivanja izbora za potrošače, viših tržišnih cijena, stvaranja novih prepreka za dobavljače i pružatelje usluga, poticanja nekonkurentnog tržišnog ponašanja, stvaranja monopolističkog tržišta? Obrazloženje dano od Ministarstva gospodarstva krajnje je neprihvatljivo. Naime: - primjenom nestimulativnog Zakona (za domaćinstva, ali i za gospodarstvo), i odluka jedinica lokalne samouprave ukupna je cijena javne usluge povećana > 100 %, bez prihvaljivog obrazloženja, od koje cijena Obvezna Minimalna Javna Cijena (OMJU) čini cca 90% ukupne cijene jave usluge. Ostatak cijene čini cijena prema količini predanog otpada – nedovoljno stimulativno za ozbiljnije selektiranje otpada/sirovina. Cijena OMJU u osnovi predstavlja PAUŠAL bez mjerljivih troškova/kriterija. - povećanje cijena se obrazlaže povećanim troškovima: -- > odvoza selektiranog otpada, -- > održavanja reciklažnih dvorišta, troškovima koje se, ili bi se trebali osiguarati iz prihoda prodane sirovine (papir, plastika, staklo, metal i dragi metal iz elektroničkih uređaj, ...) - „malo sutra“. Zakon bez opravdanog razloga korisnike javne usluge djeli na kategorije kućanstva, i one koji nisu kućanstva da bi opravdalo razloge donošenja koeficijenata (odokativno) za obračun javne usluge gospodarstvu. Među njima (gospodarstvo) uvršteni su i građani čije domaćinstvo obavlja usluge prosječno oko 60 dana godišnje i za to paušal plaćaju svaki mjesec u godini – poštenju na čast. Ne samo to, domaćinstvo u kojem se obavlja bilo koju gosodarska djelatnost (turizam, OPG, ....) Zakon svrstava u grupu pravnih (koje nije kućanstvo) i koji nemaju pravo predaje selektiranog otpada na reciklažno dvorište - bez naknade. Po nama, svaki korisnik usluga je sukladno st.1. čl. 70. Zakona je vlasnik nekretnine, međutim odredba istog članka omogućava da davatelji JU po raznim neutemeljenim kriterijima (koeficijentima) utvrđuje cijene na nepošten odnos davatelja JU i korisnika, ali i između pravnih osoba istih koeficijenata. Inzistiramo na primjeni načela „onečišćivač plaća“, i to prema količini STVARNO PREDANOG miješanog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju. Uostalom, osnovni razlog manje zainteresiranosti selektiranja potencijalne sirovine leži u činjenici da su davatelji JU osigurali stalne prihode neovisno o postotku smanjenja količine MKO (miješanog komunalnog otpada). Imamo dojam da im je Zakon nametnuo obvezu prikupljanja papira, plastike .... a da neznaju što s time. Stvoren sustav djelovanja monopolista uz potporu lokalne, regioanalne i državne vlasti ne osigurava tržišno ponašanje, napose ni racionalno poslovanje. Primljeno na znanje Javna usluga sakupljanja komunalnog otpada na razini JLS je propisani monopol, dok je izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno na svom području osigurati obavljanje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način, izbjegavajući neopravdano visoke troškove, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, osiguravajući pri tom javnost rada kako bi se osiguralo odvojeno sakupljanje miješanog komunalnog otpada iz kućanstava i drugih izvora, biootpada iz kućanstava, reciklabilnog komunalnog otpada, opasnog komunalnog otpada i glomaznog otpada iz kućanstava, kako je to i propisano člankom 64. stavkom 4. Zakona.
21 EKO-FLOR PLUS d.o.o. 3.1. Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona, 3.1.9. Da li je primjena Zakona negativno utjecala na otvaranje novih gospodarskih subjekata, obrta ili je došlo do njihovih zatvaranja? Primjena Zakona jest negativno utjecala na otvaranje novih gospodarskih subjekata, obrta te bi u kraćem roku mogla dovesti do njihovog zatvaranja. Naime, gospodarski subjekti koji obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom sukladno važećoj dozvoli nisu u mogućnosti ishoditi novu dozvolu za gospodarenje otpadom na istoj lokaciji. Zakonom je u članku 32. stavku 4. propisano da se uz zahtjev za izdavanje dozvole prilaže i akt za uporabu građevine sukladno propisu kojim se uređuje gradnja. Nadalje, člankom 46. stavkom 4. propisano je kako se uz zahtjev za upis u očevidnik sakupljača dostavlja dokaz o raspolaganju skladištem otpada za koje je izdan akt kojim se dozvoljava uporaba. Tijela nadležna za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom nemaju ujednačeno postupanje te ne izdaju dozvole i/ili upis u očevidnik sakupljača ukoliko podnositelj ne posjeduje akt za uporabu s upisanom namjenom gospodarenja otpadom, dok s druge strane nadležna tijela prostornog uređenje nisu sklona provoditi postupke promjene namjene i uporabe. Potrebno HITNO pristupiti izmjeni Zakona u tom dijelu na način da se definira: Smatra se da podnositelj zahtjeva za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom I/ili upisa u očevidnik sakupljača raspolaže aktom za uporabu sukladno propisu te skladištem za koji je izdan akt kojim se dozvoljava uporaba kojim se uređuje gradnja ukoliko je namjena građevine gospodarska, industrijska, proizvodna i/ili komunalno servisna. Nije prihvaćen Mišljenja smo kako bi provedbom predloženog jedno pitanje zamijenilo drugo jer propisom nije određeno što je "gospodarska, industrijska, proizvodna i/ili komunalno servisna" namjena građevine.
22 Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" 3.1. Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona, 3.1.13.Da li je primjena Zakona potakla bolju produktivnost/učinkovitost korištenja resursa? Davatelji javne usluge nisu motivirani za ostvarenje većih količina selektiranog otpada budući su PAUŠALOM OSIGURALI dostatna sredstava za uredno poslovanje. Vjerujemo da sredstvima od naplate usluga prikupljanja otpada osiguravaju prihode za plaćanje usluga oporabiteljima selektiranog otpada umjesto ostvarivanja prihoda od prodaje prikupljenog selektiranog otpada. Uputno je zatražiti od Ministarsta, JLS i DJU izvješće o količini PRODAJE potencijalne sirovine, naravno i o ostvarenom prihodu od te prodaje preuzete sirovine u proteklom dvogodišnjem periodu. Ostvareni prihodi baziraju se naprijed opisanom sustavu naplate paušala, stoga sustavu i nije interes poticati produktivnost/učinkovitost resursa. Također, Izvješće o prodaji selektiranih sirovina trebalo bi precizno definirati na način da postane zakonska obveza u smislu izvještavanja kompletne javnosti, barem polugodišnje, uz naznačene vrste, količine, ostvareni prihod od prodaje istih i postotak selekcioniranih od ukupnih, te index povećanja tijekom vremenskih perioda i sve to po gradovima i općinama. Tako bi jedino SVI imali definirane CILJEVE usklađene sa traženjem Europe, ali i mjerljiva i jasna odstupanja od toga i tek tada bi mogli argumentirano razgovarati o selektivnom odvajanju otpada sa ciljem njegove daljnje oporabe kao kvalitetne sirovine. Primljeno na znanje Pitanje iznosa "paušala" uređuje predstavničko tijelo JLS u skladu s nadležnostima određenim Zakonom, te time mogu imati utjecaj na "motivaciju" davatelja javne usluge. Dodatno, u 2024. je planirano donošenje uredbe o naknadi gospodarenja otpadom koja će putem FZEOU osigurati dodatna sredstva za sakupljanje reciklabilnog komunalnog otpada. Izvješće o radu davatelja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada je najmanje jadnom godišnje pitanje kojim se bavi predstavničko tijelo JLS. Izvešće o komunalnom otpadu za razinu RH objavljuje se na mrežnim stranicama MINGOR-a.
23 Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" 3.2 Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja, 3.2.4. Da li je primjena Zakona utjecala na  ijelo, primjerice tijelo lokalne samouprave kojem je povjereno pružanje javnih usluga i koje istovremeno obavlja neku gospodarsku aktivnost na tržištu? Primjena Zakona na rad JLS po nama nije utjecala ni pozitivno ni negativno. JLS su olako donijeli odluku o iznosu OMJU paušala (koliko je nama poznato) bez prihvatljivih troškova. Iako je utvrđena obveza izdavanja suglasnosti na cjenik javne usluge, ne vjerujemo da su doneseni cjenici poticali korisnike usluga „za odvojeno predaju biootpad..., te da, kad je to primjenjivo, stimulativno kompostiranje biootpad... Primljeno na znanje Člankom 77. stavkom 9. Zakona propisano je da je izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno, prije nego je dana suglasnost na prijedlog cjenika odnosno prijedlog izmjene cjenika, provjeriti da je prijedlog cjenika u skladu sa Zakonom te da predložene cijene potiču korisnika usluge da odvojeno predaje biootpad, reciklabilni komunalni otpad, glomazni otpad i opasni komunalni otpad od miješanog komunalnog otpada te da, kad je to primjenjivo, kompostira biootpad, te se o provjerenom očitovati, dok je stavkom 11. istoga članka propisano da je davatelj usluge dužan je očitovanje iz stavka 9. tog članka i suglasnost iz stavka 5. tog članka objaviti u službenom glasniku jedinice lokalne samouprave i na svojim mrežnim stranicama. Sukladno navedenom, izvršno tijelo JLS je dužno utvrditi navedeno prije dnošenja odnosno izmjene cjenika.
24 Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" 3.3. Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona, 3.3.1. Da li je primjena Zakona utjecala na demografske trendove u pozitivnom ili negativnom smislu? Nasuprot mišljenju nositelja ove Procjene, mišljenja smo da primjena Zakona ima negativan utjecaj na demografske trendove, posebice na građane koji povremeno obavljaju poljoprivredbe i ine radove u objektima na ruralnom području. I onima koji povremeno koriste te prostore sustav obračunava i naplaćuje paušal (OMJU) za cjelogodišnji period. Te fizičke osobe paušal istovremeno plaćaju na područje stanovanja i za objekte privremenog korištenja – „dvaput je dvaput“. To ne znači da korisnici usluga prilikom privremenog korištenja nekretnina nemaju obvezu platiti cijenu usluge odvoza otpada na mjestu stvaranja otpada, prema količini predanog otpada. Primljeno na znanje Člankom 76. stavak 1. Zakona priopisuje se da je obvezna minimalna javna usluga iznos koji se osigurava radi ekonomski održivog poslovanja te sigurnosti, redovitosti i kvalitete pružanja javne usluge, kako bi sustav sakupljanja komunalnog otpada mogao ispuniti svoju svrhu. Sukladno navedenom, OMJU ne ovisi o broju odvoza i u svezi je s korištenjem nekretnine.
25 EKO-FLOR PLUS d.o.o. 3.4. Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada, 3.4.1 Da li je primjena Zakona utjecala na otvaranje novih radnih mjesta? Primjena Zakona nije utjecala na otvaranje novih radnih mjesta, međutim očekuje se utjecaj na povećani broj zatvaranja radnih mjesta. Naime, gospodarski subjekti koji obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom sukladno važećoj dozvoli nisu u mogućnosti ishoditi novu dozvolu za gospodarenje otpadom na istoj lokaciji. Zakonom je u članku 32. stavku 4. propisano da se uz zahtjev za izdavanje dozvole prilaže i akt za uporabu građevine sukladno propisu kojim se uređuje gradnja. Nadalje, člankom 46. stavkom 4. propisano je kako se uz zahtjev za upis u očevidnik sakupljača dostavlja dokaz o raspolaganju skladištem otpada za koje je izdan akt kojim se dozvoljava uporaba. Tijela nadležna za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom nemaju ujednačeno postupanje te ne izdaju dozvole i/ili upis u očevidnik sakupljača ukoliko podnositelj ne posjeduje akt za uporabu s upisanom namjenom gospodarenja otpadom, dok s druge strane nadležna tijela prostornog uređenje nisu sklona provoditi postupke promjene namjene i uporabe. Potrebno HITNO pristupiti izmjeni Zakona u tom dijelu na način da se definira: Smatra se da podnositelj zahtjeva za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom I/ili upisa u očevidnik sakupljača raspolaže aktom za uporabu sukladno propisu te skladištem za koji je izdan akt kojim se dozvoljava uporaba kojim se uređuje gradnja ukoliko je namjena građevine gospodarska, industrijska, proizvodna i/ili komunalno servisna. Nije prihvaćen Mišljenja smo kako je pitanje ujednačenog postupanja nadležnih tijela u upravnim postupcima moguće urediti na način koji ne zahtijeva izmjenu Zakona. Provedbom produženje roka važenja dozvole do okončanja postupka ne rješava uzrok poteškoće, stoga navedeno ne bi predstavljalo dugotrajno rješenje poteškoće. Smatramo da se propisivanjem namjene građevine na predloženi način ne bi riješila poteškoća jer propisom nije određeno kako se utvrđuje da je zgrada namjene "gospodarske, industrijske ili komunalno servisne" jer se radi o namjenama prostora, a ne građevina.
26 Ured pučke pravobraniteljice 3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA, 3.5. Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša Pretežno se navodi da Zakon nema utjecaja na zaštitu okoliša, pri čemu se u prilog tome koriste podatci koji se primarno oslanjaju na uspostavu CGO-a te zatvaranja odlagališta nakon što se uspostave CGO-i, bez danog vremenskog okvira konačne realizacije ovog koncepta, s kojim se kasni obzirom da od planiranih jedanaest radi tek tri CGO-a, od kojih se dva (Mariščina i Kaštijun) kontinuirano susreću s brojnim izazovima i zbog čijeg rada lokalno stanovništvo prosvjeduje i pritužuje se pučkoj pravobraniteljici. Pritom se ne navodi Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-845/2019 i U-II-2160/2019 od 18. travnja 2023. godine (NN broj 45/23) kao ni Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN broj 120/2023), koje odluke bi trebalo uključiti u Obrazac. Također smatramo da bi ovaj dio Obrasca trebao sadržavati i navode vezano za crne točke, odnosno njihovu sanaciju te ocjenu njihovog štetnog utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi. Tako se u podtočki 3.5.1. navodi da primjena Zakona ne utječe na ispuštanje stakleničkih plinova jer se uspostavom CGO-a i s time povezanog zatvaranja većeg broja odlagališta, očekuje smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova zbog gospodarenja otpadom, dok se u podtočki 3.5.2. navodi da primjena Zakona ne utječe na ispuštanje kiselih, fotokemijskih ili štetnih onečišćivača zraka koji mogu utjecati na ljudsko zdravlje, oštetiti usjeve ili zgrade ili dovesti do onečišćenja okoliša jer su, u bitnome, zadržane obveze, zahtjevi i uvjeti u svezi gospodarenja otpadom, koji su bili propisani Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, a kojima se osigurava da se gospodari otpadom na način da ne dolazi do ispuštanja kiselih, fotokemijskih ili štetnih onečišćivača zraka koji mogu utjecati na ljudsko zdravlje, oštetiti usjeve ili zgrade ili dovesti do onečišćenja okoliša. U podtočki 3.5.2. se navodi i da primjena Zakona nije utjecala na zaštićene ili ugrožene vrste, njihova staništa ili ekološki ugrožena područja jer da se gradnja građevina za gospodarenje otpadom obavlja u skladu sa posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode dok se u podtočki 3.5.10. navodi da Primjena Zakona nije utjecala na kvalitetu pitke vode i podzemnih voda jer da Zakon i podzakonski akti uređuju postupanje s otpadom na način da se spriječi rasipanje, raznošenje i ispuštanje otpada u okoliš, kako bi se spriječilo onečišćenje okoliša, uključujući i vode, da se gradnja građevina za gospodarenje otpadom obavlja u skladu sa posebnim propisima koji uređuju vode te da Zakon uređuje zatvaranje odlagališta koja ne udovoljavaju propisanim zahtjevima, zbog čega bi stoga mogla imati negativni utjecaj na okoliš, a time i vode. Međutim provedba mjere je povezana s izgradnjom novih kapaciteta primarno za obradu komunalnog otpada, tako da se učinci te mjere očekuju u narednom razdoblju. U odnosu na izneseno u podtočki br. 3.5., ukazujemo da dana Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša nije cjelovita pa ne može dati stvarnu ocjenu stanja. Stoga predlažemo da se u Obrazac, u podtočku br. 3.5. unesu i analiziraju podatci o crnim točkama te da se u analizi navedu i koriste: Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-845/2019 i U-II-2160/2019 od 18. travnja 2023. godine (NN broj 45/23), Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN broj 120/2023) i Opomena Europske komisije iz rujna 2021. godine zbog nepoštivanja presude Suda Europske unije od 2. svibnja 2019. godine (C-250/18) uz obavijest da je isti predmet ponovno upućen Sudu Europske unije. Djelomično prihvaćen Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-845/2019 i U-II-2160/2019 od 18. travnja 2023. godine (NN broj 45/23) i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN broj 120/2023), uključeni su u Obrazac na odgovarajućem mjestu. "Crne točke" su detaljnije određene Planom gospodarenja otpadom, dok ovaj Zakon uspostavlja okvir za provedbu mjera koje se za crne točke određuju planom. Navod kako analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša nije cjelovita pa ne može dati stvarnu ocjenu stanja, je uvrštena u ovo poglavlje. Prijedlog da se u ovom mjestu u Obrscu uvrsti Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-845/2019 i U-II-2160/2019 od 18. travnja 2023. godine (NN broj 45/23) Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN broj 120/2023) i Opomena Europske komisije iz rujna 2021. godine zbog nepoštivanja presude Suda Europske unije od 2. svibnja 2019. godine (C-250/18) uz obavijest da je isti predmet ponovno upućen Sudu Europske unije, nije proveden iz razloga jer su navedeni dokumenti već uvršteni u obrazac na odgovarajućem mjestu.
27 Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" 3.5. Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša, 3.5.11.Da li je primjena Zakona utjecala povećala ili smanjila kvalitetu vode u priobalnim i morskim područjima (zbog ispuštanja kanalizacije, hranjivih tvari, ulja, teških metala i ostalih zagađivača)? Primjena Zakona nije je povečala niti smanjila kvalitetu vode u priobalnim i morskim područjima. Međutim, kvaliteta voda na definiranim područjima nije zadovoljavajuća posebice zbog lošeg rada državnih institucija i inspekcija gradskog, regionalnog i državnog nivoa. Još uvjek je veliki broj objekata bez priključka na javnu odvodnju, ali i odvodnih kanala bez sustava pročišćivača. Nadalje, davatelji usluga (mehaničke radionice, usluge pocinčavanja, kemijske čistione, praonice vozila, ....) ispuštaju štetne tvari direktno u javnu odvodnju ... Zbog povečanog broja plovilu na Jadranu povećalo se nekontrolirano ispuštanja svih vrsta otpada, posebice plastičnih kesica, potencijalno nanočestica u probavnom traktu ribe, u proizvodima animalnog porijeka ... Neadekvatna, čak i nepostojanje komunalne infrastrukture pražnjenja otpada s brodova bitno utjeće na smanjenje kvalitete vode na priobalnim i morskim područjima, naravno i krajna neodgovornost javnih davatelja usluga i vlasti svih nivoa. Primljeno na znanje Pitanje ispuštanja otpadnih voda uređuje se propisima o vodama, a pitanje infrastrukture za prihvat otpada s brodova uređuje se propisima pomorstva.
28 Ured pučke pravobraniteljice 3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA, 3.6. Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava pritužbe pučkoj pravobraniteljici upućuju na nedostatnu zaštitu sastavnica okoliša i zdravlja kod postojećih i budućih zahvata sa štetnim emisijama u okoliš, među kojim zahvatima su odlagališta i centri za gospodarenje otpadom, dok znatnu ugrozu predstavljaju crne točke kao najonečišćenije lokacije u okolišu. Postupajući po pritužbama kao i na vlastitu inicijativu uočavamo da se u takvim situacijama radi o ugrozi ustavnog prava na zdrav život i zdrav okoliš slijedom čega smo u našim izvješćima davali preporuke kako bi se učinkovito unaprijedila zaštita ovog prava, zajedno sa zaštitom okoliša i prirode. Kako bi Zakon o gospodarenju otpadom stvarao pozitivne učinke na zaštitu ljudskih prava, predlažemo da se u Obrazac, u pod točku br. 3.6. unese preporuka br. 117. iz Izvješća za 2021. godinu koju je pučka pravobraniteljica dala Vladi RH, da kroz zakone i druge propise dodatno razradi ustavno pravo na zdrav život i zdrav okoliš, uzimajući u obzir međunarodno prepoznavanje prava na čist, zdrav i održiv okoliš. Preporuku Vladi RH s istim ciljem pučka pravobraniteljica je ponovila i u Izvješću za 2022. godinu (preporuka br. 123). Prihvaćen Preporuka je ugrađena u obrazac pod "preporuke"
29 EKO-FLOR PLUS d.o.o. 3.6. Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava, 3.6.2Da li je primjena Zakona utjecala na nediskriminaciju, jednaki tretman i jednake prilike za sve? Zbog nejednakog postupanja nadležnih tijela za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom i/ili upisa u očevidnik sakupljača u pogledu tumačenja ispunjavanja uvjeta iz članka 32. stavka 4. i članka 46. stavka 4. određeni poduzetnici dovedeni su u diskriminirajući položaj, odnosno ne postoji jednaki tretman za sve poduzetnike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, temeljem komentara uvrštena je preporuka o razjašnjavanju pitanja dokazivanja u navedeim postupcima.
30 Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" 3.6. Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava, 3.6.10Da li je primjena Zakona utjecala na ograničavanje ili poticanje uključenosti dionika u proces donošenja odluka kao što je predviđeno posebnim nacionalnim i europskim zakonodavstvom (npr. Zakon o procjeni učinaka propisa, Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa)? Prema broju dionika, i kako se prijedlozi najčešće ne uvažavaju, ili „kao“ primaju „na znanje“ ocjenjujemo da postupak savjetovanja mizernim, više zadovoljavanje forme - bez utjecanja na prijedloge zakona i provedbenih propisa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
31 Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" 3.6. Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava, 3.6.11Da li je primjena Zakona utjecala na odnos prema svim sudionicima i dionicima jednako, uz dužno poštovanje prema različitostima? Netočna je tvrdnja iz Procjene da je Zakon utjecao na odnos svih sudionika i dionica jednako. Činjenica je da OMJU plaćaju jednako i mali poslovni subjekti sa jednim zaposlenikom, ili bez zaposlenika, i veliki poslovni subjekt sa više tisuća zaposlenika/radnika. Sustav koji funkcionira na paušalnom utvrđivanju cijena usluge - odokativnim određivanjem koeficijenta, i koji ne uvažava različitosti sudionika/korisnika, čini sustav nepoštenim. Primljeno na znanje Iznos OMJU, nije određen Zakonom, već ga određuje predstavničko tijelo JLS, a razlika u količini otpada se odražava u veličini spremnika i broju odvoza. Primjedbe na iznos OMJU potrebno je uputiti predstavničkom tijelu JLS.
32 Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" 3.6. Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava, 3.6.13Da li je primjena Zakona utjecala na prava pojedinaca i njihov odnos s javnom upravom? Odredbe Zakona koji regulira odnos davatelja javne usluge sa korisnicima, odredbe o načinu obračuna javne usluge ne motivira korisnike za selektiranje otpada na pragu nekretnine, posebice baziran na kaznama, odnosno na „ugovorenoj kazni“ koje utvrđuje davatelj javne usluge, bitno utjeće na odnos s javnom upravom. Odnos uspostavljen na opisan način potrošača – korisnika JU svodi obveznika plaćanje usluge koja to nije, npr.: OMJU nije usluga nego paušal. Smatramo potrebnim da zakon i provedbeni propisi utječu na osiguranje ekonomskog interesa korisnika, bez paušala, a plaćanje prema količini predanog MKO. Istodobno smatramo opravdanim da ukupna cijena JU osigurava optimalno poslovanje davatelja JU uključujući sve troškove poslovanja, uključivo i razvoj sustava. Primljeno na znanje Zakonom su propisane obveze korisniku usluge o odvojenoj predaji otpada, a dodatno propisana je i obveza izvršnog tijela JLS da provjeri da je cjenik skladu sa Zakonom te da predložene cijene potiču korisnika usluge da odvojeno predaje biootpad, reciklabilni komunalni otpad, glomazni otpad i opasni komunalni otpad od miješanog komunalnog otpada te da, kad je to primjenjivo, kompostira biootpad. Dodatno, predstavničko tijelo JLS može odlukom urediti kriterije za umanjenje cijene javne usluge kojima se trebaju poticati korisnika da odvojeno predaje biootpad, reciklabilni komunalni otpad, glomazni otpad i opasni komunalni otpad od miješanog komunalnog otpada te da, kad je to primjenjivo, kompostiraju biootpad. Sukladno navedenom, mišljenja smo da Zakon u primjerenoj mjeri uređuje poticanje korisnika, međutim za provedbu propisanih odredbi potrebno se obratiti predstavničkom i izvršnom tijelu JLS.
33 Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" 3.6. Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava, 3.6.15Da li je primjena Zakona utjecala na medije, pluralizam medija i slobodu govora? Da, primjena Zakona adekvatno je medijski praćena ... Primljeno na znanje Primljeno na znanje
34 Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" 3.6. Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava, 3.6.17Da li je primjena Zakona utjecala na pravo na slobodu i sigurnost, pravo na pošteno suđenje i pravo na obranu? Odredbama Zakona koji o predmetu odnosa davetelja i korisnik JU u bitnome utječu na pošteno suđenje odredbama koji su donesene u interesu monopolista a nasuprot ekonomskih interesa korisnika usluga. Sudovi u RH, u pravilu donose pravorijek isključivo sukladno odredbama Zakona, pa i onda kada je, ili ako su, neke odredbe Zakona dvojbene, i na štetu korisnika javne usluge. Primljeno na znanje Ovim Zakonom se ne uređuje način rada suda. Javna usluga je usluga od općeg interesa, te iz primjedbe nije razvidno na koji način odredbe zakona utječu na pošteno suđenje u predmetu odnosa davatelja i korisnika javne usluge.
35 Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" 3.6. Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava, 3.6.18Da li je primjena Zakona utjecala prava žrtvi i svjedoka? Zakon je korisnike javne usluga pretvorio u žrtve koji potezom pera plaćaju paušal – OMJU, bez realno prihvatljivih kriterija, odnosno suprotno principu „onečišćivač plaća“. Svaki sudski postupak na općinskim, županijskim sudovima do uključivo Ustavnom sudu RH osuđen je na neuspjeh budući se sudovi pozivaju slijepo na odredbe Zakona. Nadalje, korisnici javne usluge su žrtve budući davatelji JU imaju pravo iz Zakona da optužuju, sude i kažnjavaju korisnike principom „kadija te tuži i sudi“. Nadalje, zakonom utvrđena odredba kojom je utvrđena tkz „ugovorena kazna“ , po nama odredba suprotana odredbi Zakona o obveznim odnosima. Sukladno odredbama Zakona suvlasnici stambenih zgrada plaćaju usluge predaje MKO po broju članova kučanstva – kriterij suprotan Zakonom. Žrtve su i vlasnici nekretnine iz ruralnih područja koji na svom gospodarstvu/domačinstvu recikliraju biološki otpad koriste za stočnu hranu ili za proizvodnju humusa, a zloglasni paušal plaćaju kao da žive u gradu. Primljeno na znanje Nadzor javne usluge sakupljanja komunalnog otpada obavlja JLS, te ako postoje nepravilnosti smatramo da se treba prvo obratiti nadležnom komunalnom redarstvu. Smatramo da je pitanje ugovorne kazne riješeno Odlukom Ustavnog suda o navedenom. Zakon ne propisuje iznos "paušala", već o navedenom odlučuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.