Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu prijedloga Pravilnika o crnoj i bijeloj listi stranih vrsta

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Mario Milić PRAVILNIK O CRNOJ I BIJELOJ LISTI STRANIH VRSTA Cijeli prijedlog pravilnika nije uopće usklađen s EU legislativom, pojam "Bijela lista" ne postoji u Uredbi (EU) No 1143/2014, a niti na web stranici EK na kojoj se nalaze sve direktive, uredbe, popisi, liste itd. link je:https://environment.ec.europa.eu/topics/nature-and-biodiversity/invasive-alien-species_en Nije prihvaćen Uredbe EU su obvezujući zakonodavni akti koji se izravno primjenjuju u svim državama članicama i ne transponiraju se u nacionalno zakonodavstvo. Okvir za provedbu Uredbe (EU) 1143/2014 u RH propisan je Zakonom o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN br. 15/18, 14/19). Ovaj zakon propisuje i dodatne odredbe i obaveze vezano uz strane i invazivne strane vrste u RH. Zakonom je propisana obaveza ishođenja dopuštenja za uzgoj u kontroliranim uvjetima, stavljanje na tržište i uvođenje u prirodu RH stranih vrsta, kao i iznimka od obaveze ishođenja dopuštenja za vrste navedene na bijeloj listi. Zakon je notificiran putem sustava TRIS (Informacijski sustav tehničkih propisa) koji je uspostavljen Direktivnom (EU) 2015/1535 s ciljem promicanja nesmetanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta osiguravanjem najveće moguće transparentnosti.
2 Mario Milić PRAVILNIK O CRNOJ I BIJELOJ LISTI STRANIH VRSTA U članku 3. navedenog zakona predviđene su iznimke tj. vrste na:Sortnoj listi Republike Hrvatske,Popisu sorti voćnih vrsta, ,biljne vrste navedene u Sortnoj listi vinove loze itd. zašto ih se onda skoro sve nalazimo na tzv. Bijeloj listi? Nije prihvaćen Prema čl. 3. st. 1. Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN br. 15/18 i 14/19) od obaveze ishođenja dopuštenja za uzgoj u kontroliranim uvjetima, stavljanje na tržište RH i uvođenje u prirode su izuzete poljoprivredne biljne vrste navedene u Sortnoj listi Republike Hrvatske, biljne vrste navedene u Popisu sorti voćnih vrsta te biljne vrste navedene u Sortnoj listi vinove loze kako ih sve definira Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN, br. 140/05, 35/08, 55/11 i 14/14). Budući da Sortna lista Republike Hrvatske, Popis sorti voćnih vrsta te Sortna lista vinove loze obuhvaća sorte pojedinih vrsta, ali ne i sve postojeće sorte jedne vrste, u Pravilnik o crnoj i bijeloj listi stranih vrsta uvrštene su sve strane vrste s prethodnih popisa na razini vrste. Na taj način se omogućuje komercijalno korištenje bez prethodnog ishođenja dopuštenja Ministarstva svih sorti, kultivara i hibrida stranih vrsta koje se nalaze na navedenim popisima, ali i svih sorti, kultivara i hibrida stranih vrsta za koje postoji komercijalni interes, a koje nisu uvrštene na navedene popise.
3 VLADIMIR AJHLER I. UVODNE ODREDBE, Članak 1. Što je sa popisom IAS-a koji zahtijevaju pojačanu regionalnu suradnju (čl. 9., st. 6. Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima)? Primljeno na znanje Popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u regiji predviđen je čl. 11. Uredbe (EU) 1143/2014 o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta te je implementiran u čl. 9., st. 6. Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN br. 15/18 i 14/19). Budući da se radi o popisu koji zahtjeva suradnju i koordinaciju među uključenim državama, kriteriji za uvrštavanje strane vrste na ovaj popis, kao i način provođenja revizije i ažuriranja tog popisa definirat će se kroz Pravilnik o crnoj i bijeloj listi stranih vrsta kada na razini regije države iskažu interes za donošenjem takvog popisa. Trenutno ne postoji interes za popisom invazivnih stranih vrsta koje zahtijevaju pojačanu regionalnu suradnju jer se suradnja među državama članicama EU provodi vezano za 88 vrsta s Unijina popisa, a ostale države u regiji još nemaju donesene nacionalne popise invazivnih stranih vrsta.
4 MATE VOLAREVIĆ II. CRNA LISTA, Članak 4. Ovo je jedan od popisa stranih vrsta koje predstavljaju "ekološki rizik" i kao takve se ne mogu stavljati na tržište ,dok se iste normalno proizvode i puštaju u promet diljem Europe bez ikakvih zabrana. Nalaze se u svim katalozima ,veleprodajama ,maloprodajama i sl. Volio bih znati koja je razlika između Hrvatske i ostatka Europe gdje smo svi skupa na istom tržištu.. Lantana selowiana Nadina domestica Opuntia ficus-indica Cactus opuntia Parthenocissus quinquefolia Robinia pseudacacia Elaeagnus angustifolia Phormium tenax J.R. Forst & G. Forst Phormium tenax Atropurperum Phormium tenax Rainbow Phormium tenax Variegatum Phyllostachys aurea Phyllostachys nigra Lavandula stoechas Melia azedarach Cortaderia selloana Delosperma cooperi Miscanthus sinensis Andresson Miscanthus sinensis Gracillimus Miscanthus sinensis Red Chief i dr Primljeno na znanje Prema članku 23. Uredbe 1143/2014 o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta, države članice mogu zadržati ili utvrditi stroža nacionalna pravila o invazivnim stranim vrstama od onih utvrđenih u Uredbi. Sve takve mjere moraju biti usklađene s Ugovorom o funkcioniranju EU i priopćene Komisiji u skladu s pravom Unije. Sukladno tome je i Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN br. 15/18 i 14/19) notificiran putem sustava TRIS (Informacijski sustav tehničkih propisa) koji je uspostavljen Direktivnom (EU) 2015/1535. Članci 12., 14. i 17. Zakona propisuju obavezu ishođenja dopuštenja Ministarstva za uzgoj u kontroliranim uvjetima, stavljanje na tržište RH i/ili uvođenje u prirodu RH onih stranih vrsta koje nisu navedene na bijeloj listi niti na crnoj listi, niti su invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Uniji. Dopuštenje za stavljanje na tržište RH strane vrste izdaje se ako se utvrdi da predmetna vrsta ne predstavlja ekološki rizik. Strane vrste navedene u komentaru predstavljaju ekološki rizik prema stručnom mišljenju Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
5 Mario Milić II. CRNA LISTA, Članak 4. Crna lista EU-a obuhvaća 88 vrsta, a na listi iz priloga je 10 vrsta, koji je razlog za to? Od toga Cortaderia selloana, Miscanthus sinensis, a možda i druge vrste iz priloga, uopće se ne mogu pronaći na važećoj Crnoj listi EU koja se može preuzeti ovdje: https://circabc.europa.eu/ui/group/3f466d71-92a7-49eb-9c63-6cb0fadf29dc/library/bc643cc2-80c9-4c3b-80d9-64bc4cafaa22/details Primljeno na znanje Ograničenja za invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji (Unijin popis) su propisana Uredbom (EU) br. 1143/2014 o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta, koja propisuje i donošenje Unijina popisa invazivnih stranih vrsta provedbenim uredbama. Sve uredbe EU se izravno primjenjuju u svim državama članicama i ne transponiraju se u nacionalno zakonodavstvo. Navedena Uredba propisuje mogućnost da države članice donesu svoju nacionalnu crnu listu invazivnih stranih vrsta koje predstavljaju opasnost za bioraznolikost pojedine države članice.
6 VLADIMIR AJHLER II. CRNA LISTA, Članak 5. Zašto se ne uvrštavaju/navode vrste koje su već na Unijinom popisu? Od 88 IAS na Unijinom popisu 28 ih je prisutno u RH. Ne bi li Pravilnik trebao objediniti podatke o IAS-u sa Unijinog popisa sa podacima o IAS-u u RH? Na takav način bi javnosti i institucijama koje se bave problemom IAS-a sve bilo dostupno na jednom mjestu bez potrebe za daljnjim pretraživanjima, usporedbama... Nije prihvaćen Sve uredbe EU se izravno primjenjuju u svim državama članicama i ne transponiraju se u nacionalno zakonodavstvo.
7 Mario Milić III. BIJELA LISTA, Članak 6. Uz opasku da cijeli koncept bijele liste ne postoji u EU legislativi, ako se objavi ovakav tekst Pravilnika iz Članka 3. proizlazi da se npr. 150.000 ha pšenice i 250.000ha kukuruza , + sve ostale vrste u proizvodnji RH , moraju uzgajati u "kontroliranim uvjetima", što to znači? Iz praktične, agronomske, a i svake druge perspektive ovo je neprovedivo! Primljeno na znanje Prema članku 23. Uredbe 1143/2014 o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta, države članice mogu zadržati ili utvrditi stroža nacionalna pravila o invazivnim stranim vrstama od onih utvrđenih u Uredbi. Sve takve mjere moraju biti usklađene s Ugovorom o funkcioniranju EU i priopćene Komisiji u skladu s pravom Unije. Sukladno tome je i Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN br. 15/18 i 14/19) notificiran putem sustava TRIS (Informacijski sustav tehničkih propisa) koji je uspostavljen Direktivnom (EU) 2015/1535. Članci 12., 14. i 17. Zakona propisuju obavezu ishođenja dopuštenja Ministarstva za uzgoj u kontroliranim uvjetima, stavljanje na tržište RH i/ili uvođenje u prirodu RH onih stranih vrsta koje nisu navedene na bijeloj listi niti na crnoj listi, niti su invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Uniji. Obaveza ishođenja dopuštenja za uzgoj, stavljanje na tržište i uvođenje u prirodu stranih vrsta postoji u RH iz razdoblja prije ulaska u EU i predstavlja strože nacionalno pravilo koje je dio nacionalnog zakonodavstva RH prije nego je problematika stranih i invazivnih stranih vrsta bila regulirana uredbama na razini EU. Sadnja ili sijanje kultura na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu se prema pojmovniku Zakona smatra uvođenjem u prirodu, a ne uzgojem u kontroliranim uvjetima. U prijedlogu Pravilnika je za pšenicu, kukuruz i ostale poljoprivredne kulture navedene na bijeloj listi u Prilogu II u napomeni naznačeno da je dopušteno njihovo uvođenje u prirodu bez dopuštenja Ministarstva.
8 VLADIMIR AJHLER IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE , Članak 8. Koji su kriteriji za ažuriranje Priloga I po potrebi? Primljeno na znanje Prilog I ažurira se po potrebi npr. u slučaju da neka od vrsta na crnoj listi u Prilogu I bude uvrštena na Unijin popis invazivnih stranih vrsta ili u slučaju novih saznanja o invazivnosti pojedine strane vrste za koju je potrebno primijeniti zabrane propisane člankom 10. Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18, 14/19), a za koju je prethodno izrađena procjena rizika invazivnosti.
9 VLADIMIR AJHLER IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE , Članak 8. Svakih 6 čega? Prihvaćen Dodana je riječ “godina”.
10 Ivan Budinski PRAVILNIK O CRNOJ I BIJELOJ LISTI STRANIH VRSTA, Prilog I. Poštovani, u ime Udruge Biom prilažem sljedeći komentar: Pampas trava Cortaderia selloana je ukrasna vrsta koja je u kulturi u Hrvatskoj postala česta prije 30ak godina i danas je jedna od najčešćih ukrasnih biljaka, prisutna posvuda po okućnicama. Uprkos tolikoj brojnosti u uzgoju i visokoj produkciji sjemena vrsta se nije uspjela raširiti u prirodu Hrvatske. Iako je kao odrasla jako otporna, kao mlada jako zahtjevna (topli sunčani položaji, golo tlo, bez kompeticije drugih zeljastih biljaka…). U Hrvatskoj bi ova vrsta možda mogla postati invazivna samo na izrazito lokaliziranim staništima (npr. obalne dine ili nedavno napušteni kamenolomi). Smatramo da je nepotrebno započinjati pravnu bitku na razini RH protiv vrste koja je toliko brojna u uzgoju, a invazivni potencijal joj je toliko mali da će je u tom slučaju biti moguće uklanjati samo sa tih malih lokacija, ako ih uopće bude. Dodatno, smatramo da se delegalizacijom vrste koja je toliko česta u uzgoju, a bez jasnih dokaza njene štetnosti u RH, samo stvara konflikt sa građanima koji će rezultirati neprovođenjem kontrole ove vrste i slabljenjem povjerenja u sektor zaštite prirode. Zbog svega navedenog smatramo da za uvrštavanje ove vrste na Crnu listu nije ispunjen kriterij Članak 5. (1) 4., te da vrsta ispunjava kriterij iz Članka 5. (3). 2. zbog kojeg se ne može uvrstiti na Crnu listu. Jedna od biljaka koja je izrazito invazivna u Hrvatskoj je Carpobrotus sp. ali, ako se već tu vrstu ne uvrštava u Crnu listu zbog potencijalnog sukoba sa građanima, a malobrojnija je u uzgoju i stvarno invazivna na brojnim lokacijama naše obale, ne postoji niti opravdanje za uvrštavati pampas travu. Mala aleksandra Psittacula krameri je jedna od više vrsta papiga koja se intenzivno širi po Europi, skoro isključivo kao urbana vrsta vezana uz parkove. Isto tako, to je vrsta koja je jedna od prvih vrsta papiga u avikulturi općenito pa je zato i jako brojna, globalno a i u RH. Procjenjujemo da se njihova brojnost u uzgoju u Hrvatskoj mjeri u tisućama, od pojedinačnih jedinki kao ljubimaca do jedinki kod uzgajivača. Iako je vrsta toliko brojna u avikulturi, populacija koja živi slobodno u Europi se intenzivno širi i ne ovisi o eventualnim novoodbjeglim jedinkama. Nama najbliže slobodnoživuće male aleksandre su na sjeveroistoku Italije (šire područje Venecije i Trsta) i puno je vjerojatnije da će se te populacije raširiti u RH nego je vjerojatno da će se formirati populacije od odbjeglih. Ne vidimo način kako bi sektor zaštite prirode uspješno proveo kontrolu vrste koja je toliko brojna i raširena u uzgoju, naročito kada su u pitanju vrste karizmatične kao papige. Zbog svega navedenog smatramo da za uvrštavanje ove vrste na Crnu listu nije ispunjen kriterij Članak 5. (1) 4., te da vrsta ispunjava kriterij iz Članka 5. (3). 2. zbog kojeg se ne može uvrstiti na Crnu listu. Slažemo se da treba postojati pravni alat kontrole ove vrste ali taj alat treba razviti na način da je primjenjiv kada treba ukloniti slobodnoživuće papige ali ne i ulaziti u unaprijed izgubljen pokušaj kontrole populacije u uzgoju. Dapače, razvijanje pravnog alata (nekakve ‘’sive liste’’) kojim bi se omogućilo kontrola odbjeglih i slobodnoživućih jedinki većeg broja vrsta čestih u uzgoju bi se moglo spriječiti ili umanjiti njihov negativan utjecaj na prirodu bez unaprijed izgubljenog sukoba sa građanima koji ih drže i uzgajaju. Dodatno, opatica Myiopsitta monachus, je druga vrsta papige koja se podjednako širi po Europi te se također već gnijezdi na sjeveroistoku Italije, a jako je brojna u uzgoju. Smatramo da za ove dvije vrste trebaju vrijediti isti kriteriji jer su, kao invazivne vrste u Europi, u mnogočemu slične. Nije prihvaćen Uvrštenjem na crnu listu vrste Cortaderia selloana ublažit će se procjenom rizika utvrđeni štetan učinak ove biljke na zavičajnu bioraznolikost jer će se na vrstu primjenjivati sva ograničenja iz članka 10. Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18, 14/19) čime će se daljnje uvođenje u prirodu ljudskim aktivnostima svesti na minimum. Time je ispunjen i kriterij članka 5. (1). 4. prijedloga Pravilnika. Vrsta ispunjava i kriterij članka 5. (3). 2 prijedloga Pravilnika jer je glavni put unosa biljke hortikultura (vrsta koja se koristi kao ukrasna biljka), a osim u horikulturne svrhe koristi se i za potrebe kontrole erozije te kao zaštita od vjetra (podaci dostupni u procjeni rizika invazivnosti vrste na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja) te je putovima unosa i širenja vrste moguće učinkovito upravljati zabranom uzgoja i stavljanja na tržište Republike Hrvatske vrste Cortaderia selloana. Negativni utjecaji vrste su opisani u procjeni rizika invazivnosti vrste, zbog čega se već nekoliko godina ne dopušta njezin uzgoj u kontroliranim uvjetima, uvođenje u prirodu i stavljanje na tržište Republike Hrvatske sukladno člancima 12., 14. i 17. Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18, 14/19). Za uzgoj i/ili stavljanje na tržište strane vrste bez dopuštenja ili protivno uvjetima u dopuštenju propisane su prekršajne kazne u člancima 43. i 44. Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima. Dodatno, vrsta Cortaderia jubata (Lemoine) Stapf je na Unijinom popisu sukladno Povedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/1262 od 25. srpnja 2019. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2016/1141 radi ažuriranja popisa invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji, a vrsta Cortaderia selloana je vrlo slična vrsti C. jubata i lako se s njom može zamijeniti. Obje vrste prema izrađenim procjenama rizika invazivnosti imaju visok rizik invazivnosti. Za učinkovito upravljanje i ograničenje korištenja obje vrste te nadzor i službene kontrole propisane Uredbom 1143/2014 i Zakonom potrebno je na obje vrste primijeniti ista ograničenja i zabrane, što će se postići dodavanjem vrste Cortaderia selloana na crnu listu. Preduvjet za dodavanje strane vrste na crnu listu je izrađena procjene rizika invazivnosti uz ispunjavanje kriterija iz članka 5. prijedloga Pravilnika. Na crnu listu su trenutno dodane vrste za koje su izrađene procjene rizika invazivnosti za Republiku Hrvatsku, a popis nije konačan i redovito će se ažurirati. Primili smo na znanje prijedlog i prilikom prioritizacije za izradu procjena rizika invazivnosti sagledat će se i vrste roda Carpobrotus na koje ste upozorili u komentaru. Procjena rizika invazivnosti za vrstu Psittacula krameri napravljena je 2020. godine te je utvrđen visoki rizik invazivnosti ove strane vrste. Temeljem odredbi članka 20. Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima, provedeno je savjetovanje s javnošću o procjeni rizika invazivnosti strane vrste P. krameri. Savjetovanje je provedeno objavom procjene rizika na mrežnoj stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u trajanju od 24. studenog do 24. prosinca 2020. godine. Nisu zaprimljeni komentari ili primjedbe javnosti na izrađenu procjenu rizika. Prema evidenciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, dopuštenja za uzgoj ove vrste izdavana su od 2008. godine, od kada je zahtjev za uzgoj P. krameri podnijelo ukupno 23 zainteresiranih stranaka, dok je za stavljanje na tržište ove vrste izdano desetak rješenja trgovačkim društvima, uglavnom veletrgovcima, koji su dalje jedinke prodavali i manjim trgovinama kućnim ljubimcima (podaci dostupni u procjeni rizika invazivnosti za vrstu P. krameri). Navod da se brojnost jedinki ove vrste u uzgoju u Hrvatskoj mjeri u tisućama ne može se smatrati relevantnim jer nije potkrijepljen izvorom provjere. Procjena rizika invazivnosti ove vrste izrađena je na inicijativu subjekata povezanih s avikulturom, ali na izrađenu procjenu i njezin zaključak, kao niti na rješenja u upravnim postupcima kojima nije dopušten uzgoj i stavljanje na tržište ove vrste, nije bilo primjedbi, niti su pokrenuti upravni sporovi. Već duži niz godina za vrstu P. krameri ne dopušta se uzgoj u kontroliranim uvjetima, uvođenje u prirodu i stavljanje na tržište Republike Hrvatske sukladno člancima 12., 14. i 17. Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima. Fizičke i pravne osobe koje uzgajaju i/ili stavljaju na tržište vrstu P. krameri podliježu prekršajnim odredbama Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima. Glavni putovi unosa ove vrste u prirodu su bijeg (kućni ljubimci), puštanje (druga puštanja) i spontano širenje slobodno živućih populacija. Uvrštenjem na crnu listu vrste P. krameri na vrstu će se primjenjivati sva ograničenja iz članka 10. Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima, čime će se mogućnost uvođenja u prirodu ljudskim aktivnostima svesti na minimum. Time je ispunjen kriterij članka 5. st. 1. (4) prijedloga Pravilnika. Budući da se glavnim putovima unosa vrste može učinkovito upravljati, ispunjen je i kriterij u članka 5. st. 3. (2) prijedloga Pravilnika. Primili smo na znanje prijedlog i prilikom prioritizacije za izradu procjena rizika invazivnosti sagledat će se i vrsta Myiopsitta monachus na koju ste upozorili u komentaru.
11 Josipa Petek Mihalic PRAVILNIK O CRNOJ I BIJELOJ LISTI STRANIH VRSTA, Prilog I. Kako su Cortaderia selloana i Mischanthus sinensis dugi niz godina uobičajene ukrasne trave koje se sade u hrvatskim i ostalim europskim vrtovima i parkovima, zanima me samo kako to da se predlaže njihovo stavljanje na crnu listu samo u Hrvatskoj. U ostalim članicama je dozvoljeno njihov uzgoj i stavljanje na tržište? Pune su burze ovih sadnica. Time se hrvatsku hortikulturu stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale dijelove EU. Također se slažem s komentarom da bi bilo dobro na crnu listu stavljati i vrste koje su na 'Unijinom popisu'. Pa kad kontroliraš da li nešto smiješ ili ne smiješ onda provjeravaš samo jedan spisak. Primljeno na znanje Prema članku 23. Uredbe 1143/2014 o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta, države članice mogu zadržati ili utvrditi stroža nacionalna pravila o invazivnim stranim vrstama od onih utvrđenih u Uredbi. Sve takve mjere moraju biti usklađene s Ugovorom o funkcioniranju EU i priopćene Komisiji u skladu s pravom Unije. Sukladno tome je i Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN br. 15/18 i 14/19) notificiran putem sustava TRIS (Informacijski sustav tehničkih propisa) koji je uspostavljen Direktivnom (EU) 2015/1535. Članci 12., 14. i 17. Zakona propisuju obavezu ishođenja dopuštenja Ministarstva za uzgoj u kontroliranim uvjetima, stavljanje na tržište RH i/ili uvođenje u prirodu RH onih stranih vrsta koje nisu navedene na bijeloj listi niti na crnoj listi, niti su invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Uniji. Dopuštenje za stavljanje na tržište RH strane vrste izdaje se ako se utvrdi da predmetna vrsta ne predstavlja ekološki rizik. Za strane vrste koje ste naveli izrađene su procjene rizika invazivnosti sukladno kojima su te vrste uvrštene na crnu listu.
12 MATE VOLAREVIĆ PRAVILNIK O CRNOJ I BIJELOJ LISTI STRANIH VRSTA, Prilog II Smatram da poljoprivredne biljne vrste navedene na Sortnoj listi Republike Hrvatske, biljne vrste navedena u Popisu sorti voćnih vrsta te biljne vrste navedene u Sortnoj listi vinove loze, kako ih definira Zakon o sjemenu i sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja („Narodne novine“ broj 110/21) ne spadaju u Bijelu listu iz Priloga II. Nadvedene vrste ne zadovoljavaju kriterij iz članka 6. stavka 1. Pravilnika jer ih nikako ne možemo smatrati stranim vrstama koje bi se trebale uzgajati u kontroliranim uvjetima. Naime iste se nalaze i uzgajaju na području Republike Hrvatske dugi niz, a neke čak i više stotina godina te ne mogu imati i nemaju štetni utjecaj na bioraznolikost, usluge ekosustava i/ili zdravlje ljudi, uzimajući u obzir i mogući štetni utjecaj na gospodarstvo kao pogoršavajući čimbenik. Nadalje poljoprivredne biljne vrste, vrste voća i vinove loze imaju dugačku tradiciju uzgoja u Republici Hrvatskoj što pokazuje velik broj tradicionalnih i autohtonih sorti koje se uzgajaju na području Republike Hrvatske, imaju veliku ulogu u održavanju biološke raznolikosti i očuvanju gen fonda koji se može iskoristiti u svrhu oplemenjivanja. Njihovo očuvanje se osigurava provođenjem Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za poljoprivredu i hranu, a upisane su u Hrvatsku bazu podataka biljnih genetskih izvora (https://cpgrd.hapih.hr/). Na osnovu navedenog predlažemo da se da poljoprivredne biljne vrste navedene na Sortnoj listi Republike Hrvatske, biljne vrste navedena u Popisu sorti voćnih vrsta te biljne vrste navedene u Sortnoj listi vinove loze, kako ih definira Zakon o sjemenu i sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja („Narodne novine“ broj 110/21) izbrišu iz Bijele liste iz Priloga II Pravilnika. Nije prihvaćen Prema čl. 3. st. 1. Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN br. 15/18 i 14/19) od obaveze ishođenja dopuštenja za uzgoj u kontroliranim uvjetima, stavljanje na tržište RH i uvođenje u prirode su izuzete poljoprivredne biljne vrste navedene u Sortnoj listi Republike Hrvatske, biljne vrste navedene u Popisu sorti voćnih vrsta te biljne vrste navedene u Sortnoj listi vinove loze kako ih sve definira Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN, br. 140/05., 35/08., 55/11. i 14/14.). Budući da Sortna lista Republike Hrvatske, Popis sorti voćnih vrsta te Sortna lista vinove loze obuhvaća sorte pojedinih vrsta, ali ne i sve postojeće sorte jedne vrste, u Pravilnik o crnoj i bijeloj listi stranih vrsta uvrštene su sve strane vrste s prethodnih popisa na razini vrste. Na taj način se omogućuje komercijalno korištenje bez prethodnog ishođenja dopuštenja Ministarstva svih sorti, kultivara i hibrida stranih vrsta koje se nalaze na navedenim popisima, ali i svih sorti, kultivara i hibrida stranih vrsta za koje postoji komercijalni interes, a koje nisu uvrštene na navedene popise.