Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o ažuriranom Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave za 2024. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga Dar AŽURIRANI PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA PRAVOSUĐA I UPRAVE ZA 2024. GODINU Ministarstvo pravosuđa i uprave, kao izvršna vlast, mora uvrstiti u jedan od zakona u predstojećem planu zakonodavnih aktivnosti za 2024.,PRAVNU SIGURNOST GRAĐANA RH, u smislu provjere vjerodostojnosti potpisa na odvjetničkim punomoćima i ovjerama potpisa u javnobilježničkim uredima. Svjedoci smo velikog broja zloupotrebe ne vjerodostojnih potpisa na javnobilježničkim ovjerama, npr.kupo-prodaja grobnih mjesta, kuća, itd...Ministarstvo mora izvršiti pritisak na sudbenu vlast, u smislu ne toleriranja predmeta koji sadrže suspektne odvjetničke punomoći i javnobilježničke zapise, te se uskladiti sa pozitivnom EU pravnom regulativom. Primljeno na znanje U odnosu na odvjetničke punomoći, ističe se da je Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 i 5/14) odvjetništvo definirano kao samostalna i neovisna služba koja svakome osigurava pravnu pomoć, sukladno Zakonu o odvjetništvu („Narodne novine“, broj 9/94, 117/08, 50/09, 75/09, 18/11 i 126/21), odvjetnici su dužni pružiti pravnu pomoć strankama koje im se obrate, te je odvjetništvo dio pravosuđa u širem smislu zbog čega se unaprijed ne propisuje obveza dodatne ovjere potpisa na odvjetničkim punomoćima. Također, sukladno Zakonu o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16 i 57/22), javni bilježnici su samostalni i neovisni nositelji javnobilježničke službe te imaju svojstvo osoba javnog povjerenja, zbog čega im je povjereno obavljanje poslova ovjera potpisa na ispravama, pri čijem poduzimanju imaju pravo uvida u evidencije Ministarstva unutarnjih poslova o izdanim osobnim i putnim ispravama, te prilikom ovjere potpisa na taj način mogu dodatno provjeriti identitet potpisnika. Napominje se i da Hrvatska javnobilježnička komora već vodi Hrvatski upisnik oporuka, Registar zadužnica i bjanko zadužnica te Registar anticipiranih naredbi i punomoći, a predstojećim izmjenama Zakona o obveznim odnosima planira se i uvođenje Registra ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, koje evidencije omogućavaju provjeru postojanja navedenih isprava u određenom obliku. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 57/22) uvedena je mogućnost sastavljanja elektroničkih javnobilježničkih isprava kada je to za određene vrste pravnih poslova posebno propisano. Ispisana javnobilježnička isprava u elektroničkom obliku, sa značajem otpravka, sadrži odgovarajući barkod odnosno QR kod, kontrolni broj i internetsku stranicu za provjeru vjerodostojnosti isprave i preuzimanje izvornika. Istodobno, uvedena je obveza Hrvatske javnobilježničke komore da uspostavi jedinstveni elektronički arhiv svih javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku te definira mogućnost pristupa i korištenja unesenih podataka ovlaštenim osobama i nadležnim tijelima. Na navedeni je način dodatno proširen katalog isprava odnosno instrumenata za koje su omogućene sustavne provjere vjerodostojnosti. Zaključno se ističe da je pitanje provjere vjerodostojnosti isprava koje se koriste u sudskim postupcima prvenstveno procesno pitanje te sucu u svakom konkretnom slučaju stoje na raspolaganju različiti mehanizmi za njihovu provjeru, primjerice člankom 97. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22) propisano je da u slučaju sumnje u istinitost pisane punomoći, sud može rješenjem odrediti da se podnese ovjerena punomoć dok je člankom 230. stavkom 4. Zakona o parničnom postupku propisano da u slučaju sumnje u autentičnost isprave, sud može zatražiti da se o tome izjasni tijelo navedeno kao izdavatelj isprave.
2 Tomislav Pavošević AŽURIRANI PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA PRAVOSUĐA I UPRAVE ZA 2024. GODINU Predlažem vam da u plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave za 2024. godinu uvrstite izmjenu Članka 300. (računanje vremena) u Zakonu o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22.). Izmjenu bi valjalo izvršiti na sljedeći način: U članku 300. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: (5) Kod računanja trajanja vremena primjenjuje se matematički izračun koji uzima u obzir dan nastanka događaja. Obrazloženje (veza primjerice sa Zakonom o radu, NN 93/ 2014.): Prilikom primjene točke 4. u stavku 1. članka 151. Zakona o radu (NN 93/ 2014.) u kojoj se govori o otkazu radniku s navršenih 60 godina života, sudska praksa i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike krivo primjenjuju odredbe članka 300. iz Zakona o obveznim odnosima. Zakon o obveznim odnosima propisuje računanje vremena isključivo u smislu rokova i kao takav ne može se primijeniti na računanje trajanja vremena kao što je određivanje datuma na koji je osoba navršila 60 godina života. Ako se osoba rodila primjerice 1.siječnja, onda je to prvi dan njezine prve godine života, a 31.prosinca iste godine zadnji je dan prve godine života. Prvi rođendan pada na 1.siječnja sljedeće godine što je ujedno i prvi dan druge godine života pa je na svoj prvi rođendan osoba već navršila prvu godinu života! U konkretnom slučaju, rođen sam 3.listopada 1954., a poslodavac mi je 3.listopada 2014, na moj 60.rođendan, otkazao ugovor o radu i to tako da nije tražio suglasnost radničkog vijeća. Slijedom navedenog razvidno je da mi je 2.listopada 2014. bio posljednji dan 60. godine života pa sam 3.listopada 2014. na svoj 60. rođendan započeo svoju 61. godinu života i zato sam bio stariji od 60 godina. Međutim, u svojim presudama u radnom sporu, prvo Prekršajni sud u Zagrebu (Poslovni broj: 77.Pp G-1557/15; Presuda od 19.rujna 2016.), a poslije i Općinski radni sud u Zagrebu (Poslovni broj: 12 Pr-9484/14-24; Presuda od 30.svibnja 2017.) zauzeli su stajalište da sam 3.listopada 2014., na svoj 60. rođendan upravo navršio 60 godina života i da zato na dan otkaza ugovora o radu nisam bio stariji od 60 godina, što je krivio. Kako sam već objasnio, posljednji dan moje šezdesete godine života bio je 2.listopada 2014. što je bilo dan ranije pa sam na svoj šezdeseti rođendan stvarno bio stariji od 60 godina. Postojeće odredbe Članka 300. odnose se isključivo na rokove i ne mogu se primijeniti na računanje trajanja vremena pa bi se predloženom izmjenom članka 300. Zakona o obveznim odnosima dala precizna uputa i u sličnim bi se slučajevima izbjeglo krivo računanje trajanja vremena. Nije prihvaćen Zakonom o obveznim odnosima uređuju se osnove obveznih odnosa te ugovorni i izvanugovorni obvezni odnosi. Zakonom o radu uređuju se radni odnosi u Republici Hrvatskoj, osim ako drugima Zakonom ili međunarodnim ugovorom koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, te objavljen, a koji je na snazi, nije drukčije određeno. Sukladno navedenome, navedena iznimka ne može se propisati Zakonom o obveznim odnosima već eventualno Zakonom o radu ili nekim drugim propisom.
3 IVAN ZIDAREVIĆ AŽURIRANI PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA PRAVOSUĐA I UPRAVE ZA 2024. GODINU, OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2024. GODINU Ovim putem izuzetno pozdravljam najavljene izmene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Svedoci smo kako postoje izuzetni izazovi u pravilnom upravljanju privatnim zgradama, odsustvu adekvatne odgovornosti za svoj (ne)rad od strane pojedinih upraviteljskih tvrtki, te da ne postoji kontrola trošenja zajedničkih novaca u vidu pričuve. Ova materija, odnosa suvlasnika stanara, predstavnika stanara i upravitelja, potpuno je nedefinisana što otvara mogućnost, nažalost to je svakodnevna realnost, za zloupotrebe i manipulacije a protivno interesima suvlasnika zgrada. Nadam se da će MPU u izmenama ZOVDSP pokriti sve ove manjkavosti kako bi se uredila materija u kojoj se isprepliću ekonomska izdvajanja i međuljudski odnosi. Primljeno na znanje Izmjena odredbi Dijela trećeg, Glave 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nije obuhvaćena ovim zakonskim izmjenama. Ovim izmjenama Zakona doradit će se samo odredbe koje reguliraju mogućnost stjecanja nekretnina u Republici Hrvatskoj od strane državljana država OECD-a i državljana država pristupnica OECD-a. Nadalje, u tijeku je izrada Nacrta prijedloga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, a koji propis je u djelokrugu Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
4 PGP Sisak AŽURIRANI PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA PRAVOSUĐA I UPRAVE ZA 2024. GODINU, OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2024. GODINU PGP Sisak predlaže da se u ažurirani prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave za 2024.god. uvrste izmjene i dopune Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći i Zakona o državnim maticama, pod rednim br. 10 i 11 Obrasca prijedloga plana zakonodavnih aktivnosti za 2024.god. PGP Sisak je za izmjenu čl. 36 Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći / u daljnjem tekstu: ZBPP/ u onom dijelu koji se odnosi na objavu natječaja u tekućoj godini,te podnošenja godišnjeg izvješća po završetku odobrenog projekta. Naime, uvođenjem Modela višegodišnjeg financiranja osim podnošenja godišnjeg izvješća, ovlašteni pružatelji u obvezi su pondositi i polugodišnja izvješća. Predlažemo da se u izmjene ZBPP-a involvira poseban članak vezano za Financiranje pravne pomoći koji će se odnositi na Model višegodišnjeg financiranja besplatne pravne pomoći. Naime, ne uvođenje predmetnog modela u zakonodavnu regulativnu unosi pravnu nesigurnost kako među pružateljima, tako i posljedično na same primatelje besplatne pravne pomoći – krajnje korisnike. Podzakonski provedbeni akti moraju biti u suklasju sa temeljnim Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći,te sama praksa mora pratiti istoimeni Zakon. Ne manje podredno predlažemo izmjenu i čl. 35 st. 1. ZBPP-a , te isti predlažemo da glasi: „Sredstva za organiziranje i pružanje pravne pomoći osiguravaju se u državnom proračunu. Sredstva za pružanje pravne pomoći osiguravaju se i iz sredstava tijela jedinica loklane i područne/regionalne/ samouprave, te donacija i drugih prihoda u skladu sa Zakonom“ Udruga PGP Sisak incirala je i izmjenu odredbi čl. 9. Zakona o državnim maticama (NN 96/93 i 76/13) tijekom 2016.godine,2020.g. te sredinom svibnja 2022.g. iz razloga što trenutna zakonodavna regulativa ne dozvoljava izmjenu jednom izjavljene nacionalne pripadnosti u matici rođenih. Na problematiku ove pravne nemogućnosti legitimnog izražavanja nacionalne pripadnosti upozoravamo već dulji niz godina jer se svakodnevno susrećemo sa činjenicom da trenutnu zakonodavnu regulativu treba izmijeniti. Osobito je to uočeno kod pripadnika romske nacionalne manjine ukoliko njihovi roditelji kod temeljnog upisa izjave da je djetetova narodnost Hrvat/Hrvatica, a u registru birača se takva osoba vodi kao pripadnik romske nacionalne manjine. S tim u vezi takve osobe će otežano ostvarivati prava koja im pripadaju po osnovu pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini jer se u većini slučajeva za ostvarivanje određenih prava ostvaruje dostavljanjem rodnog lista u kojem stoji dokaz o nacionalnoj pripadnosti. Zapravo dolazi do situacije da jedna osoba ima dvije nacionalnosti istovremeno, a time se kod popisa birača ne može utvrditi stvarni broj pripadnika određene nacionalne manjine. Stava smo da je nacionalnost osobno određenje i samim time utječe na osobno stanje u pravnom smislu. Naime, Zakon o državnim maticama dozvoljava da se u naknadnim bilješkama zabilježi promjena osobnog imena i prezimena, ista takva mogućnost trebala bi postojati i za nacionalnost. Ističemo da nacionalna pripadnost jest osobno stanje svakog od Nas, međutim postoji slučajevi kada se ista mora dokazivati javnim ispravima npr. izvodom iz matice rođenih kod podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na stipendiju Romskih učenika srednjih škola, koji ističemo nisu birački aktivni tj. nisu upisani u Registar birača RH te se ne možemo pozivati na prilaganje potvrde iz predmetnog Registra. Isto tako nužnost navođenja pripadnosti u pojedinim javnim ispravama u pravnom prometu, jest uvjet za stjecanje hrvatskog državljanstva pripadnika hrvatskog naroda ;sukladno čl. 16 Zakona o hrvatskom državljanstvu /pročišćeni tekst Zakona/. U prilog gore narečenom ističemo nužnost Izmjene i dopune i Zakona o državnim maticama, te involviranje istog u plan zakonodavnih aktivnosti za 2024.god. Predlažemo izmjenu čl. 9 Zakona o državnim maticama na način da Zakon dozvoli izmjenu ili naknadni upis narodnosti po svojoj osobnoj volji i odluci. Nije prihvaćen U odnosu na prijedlog za izmjenu članka 36. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13. i 98/19.) napominje se da je putem nenormativnih rješenja, odnosno raspisivanjem Javnog natječaja za financiranje projekata ovlaštenih udruga i pravnih klinika za pružanje primarne pravne pomoći kojim je predviđeno trogodišnje financiranje projekata za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2025., te povećanjem financijskih sredstava previđenih za financiranje projekata pružanja primarne pravne pomoći za 100% u odnosu na 2022. godinu, provedeno unaprjeđenje sustava besplatne pravne pomoći u skladu s primjedbama dionika. Cilj i svrha ovih rješenja je da pružatelji primarne pravne pomoći stabiliziraju i jačaju svoje kapacitete te na odgovarajući način osiguraju pružanje i dostupnost svojih usluga građanima. Na natječajni postupak primjenjuje se, osim Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći te Pravilnika o kriterijima za vrednovanje projekata udruga ovlaštenih za pružanje primarne pravne pomoći i pravnih klinika te o načinu izvještavanja o postupcima za ostvarivanje pravne pomoći („Narodne novine“, broj 64/14.), i Zakon o udrugama („Narodne novine“, broj 74/14., 70/17., 98/19. i 151/22.) i Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge („Narodne novine“, broj 26/15. i 37/21.). U odnosu na prijedlog za izmjenu članka 35. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći napominje se da je tim člankom propisana mogućnost financiranja projekata pružanja primarne pravne pomoći iz sredstava tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te donacija i drugih prihoda u skladu sa zakonom zbog različite razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U odnosu na prijedlog izmjena Zakona o državnim maticama ističe se da se promjene podataka u državnim maticama, nakon što su u nju upisani temeljni podaci, mogu izvršiti na temelju dvije pravne osnove: kao ispravak grešaka učinjenih pri temeljnom upisu i kao naknadni upisi. Ispravljanje grešaka u državnim maticama odnosi se na greške koje su učinjene pri temeljnom upisu podataka, tj. kada je neki temeljni podatak pogrešno upisan, odnosno podatak koji nije bio točan ili istinit u vrijeme temeljnog upisa, a naknadno je utvrđena točnost odnosno istinitost tog podatka. Naknadni upisi i bilješke su dopune i izmjene temeljnog upisa, a odnose se na činjenice koje su nastale ili su postale poznate nakon izvršenog temeljnog upisa. Maticom rođenih dokazuje se činjenica rođenja, ali ne i nacionalna pripadnost. Prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina („Narodne novine“, broj 155/02, 47/10, 80/10 i 93/11) svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo slobodno se izjasniti da je pripadnik neke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. U Republici Hrvatskoj ne postoji evidencija o nacionalnosti i iz razloga što se nacionalnost ne dokazuje ispravama već se o njoj osoba izjašnjava. S obzirom da nacionalnost upisana u državnim maticama ne utječe na osobni status osobe, nije ni predviđena promjena tog podatka u državnim maticama. Naime, sva prava koja imaju pripadnici nacionalnih manjina (primjerice ostvarivanje biračkog prava po osnovi nacionalne pripadnosti) ostvaruju se na temelju izjave o nacionalnoj pripadnosti, a ne na temelju podatka koji je upisan u maticu rođenih ili iskazan na izvatku iz matice rođenih. S obzirom da podatak o nacionalnoj pripadnosti upisanoj u registar birača utječe na određena prava, taj se podatak u registru birača može i mijenjati i to u vrlo jednostavnoj proceduri pred nadležnim upravnim tijelom županije ili Grada Zagreba ili putem sustava e-Građani u okviru usluge e-Birači. Nakon podnošenje zahtjeva o promjeni podataka o nacionalnosti putem sustava e-Građani, dobiva se obavijest o promjeni u Korisnički pretinac građana. Da upisana nacionalnost u državnim maticama ne utječe na osobni status osobe ukazuje i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-III-422/1995 od 24. lipnja 1999. godine. Prema navedenoj odluci, odbijanje dopune podatka o nacionalnosti u matici rođenih ne predstavlja povredu jamstva ravnopravnosti i slobodnog izražavanja nacionalnosti. Stoga na isti način treba postupati i kad se radi o promjeni nacionalnosti, a što potvrđuje i sudska praksa.