Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO I VINARSTVO / TEHNIČARKA ZA VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO I VINARSTVO u sektoru POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 DIJANA BAUMKIRCHER ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO I VINARSTVO/ TEHNIČARKA ZA VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO I VINARSTVO u sektoru POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA Poštovani. Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru poljoprivreda, prehrana i veterina geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj i sadržaj općeobrazovnog nastavnog predmeta Geografija nije predmet savjetovanja. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 DARIJA ĆERDIĆ VUKUŠIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO I VINARSTVO/ TEHNIČARKA ZA VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO I VINARSTVO u sektoru POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA Poštovani, ukazala bih na pogrešku sadašnjeg prijedloga dotičnog strukovnog kurikuluma, a to je izostanak ishoda biologije iz skupine obveznih općeobrazovnih modula. Izostavljanje ishoda biologije, čiji su sadržaji vezani uz razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti te pružanje prve pomoći, smatram nedopustivim te dajem svoj prijedlog za unaprijeđenje strukture općeobrazovnih modula. Smatram da su navedene odgojno-obrazovne teme KLJUČNE za sve učenike i učenice srednjih škola. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" U SVE SEKTORE srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu prvog razreda srednje škole, s odgojno-obrazovnim ishodima koji su već predviđeni kurikulumom, ali raspisani u izbornim/fakultativnim modulima pod nazivima "Brinem o svom zdravlju" i "Spolnost", svaki s opterećenjem od po 2 CSVET boda. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni članovi našeg društva. U prilog modulu „Čovjek i zdravlje“ idu, nažalost, porazni rezultati GYTS istraživanja (Global Youth Tobacco Survey) u Hrvatskoj o uporabi duhana i duhanskih proizvoda kod mladeži u dobi od 13 do 15 godina koju ukazuju na sve veću upotrebu duhanskih proizvoda i njihove velike posljedice na adolescente; ESPAD istraživanje (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) u Hrvatskoj koju pokazuju zabrinjavajuće podatke o pijenju, pušenju i konzumaciji narkotika, posebice uživanju kanabisa među mladima; HBSC istraživanje (Health Behaviour in School-aged Children) u Hrvatskoj o konzumaciji alkohola među djecom i mladima koje je u porasti, pogotovo među djevojčicama/djevojkama. Nažalost, rezultati trećeg kruga CroCOSI istraživanja (Europska incijativa praćenja debljine u djece) pokazuju da u Hrvatskoj 36,1% djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a problemi pretilosti se nastavljaju i u odrasloj dobi. Problemi koje debljina/pretilost(/nezdrava prehrana ostavljanju na zdravlje, ali i na zdravstvani sustav su mnogobrojni. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog i profesionalnog poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula U SVE SEKTORE na razinama kvalifikacije 4.1 i 4.2. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i predavao bi se modularno u višim razredima obrazovanja u sklopu strukovnog dijela kurikuluma. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". U prilog uvođenju modula „Održivi razvoj“ kao obavezni je i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) u Europskoj uniji koja zahtjeva objavljivanje redovitih izvješća o utjecaju na okoliš i društvo. U Hrvatskoj će to izvješće biti obavezno za velika, srednja i mala poduzeća. Ovaj prijedlog pismenim putem podržale su brojne institucije i udruge (čiji popis je na kraju) a dopisi potpore proslijeđeni su na adrese: MZO-a, ASOO-a i Hrvatski sabor - Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Hrvatska liječnička komora Hrvatska gospodarska komora Hrvatski Crveni Križ Hrvatski Crveni Križ Split Hrvatski sabor Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatski sabor Odbor za zaštitu prirode i okoliša Hrvatsko biološko društvo Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu KBC Split - Klinika za dječje bolesti Liga za prevenciju ovisnosti Ministarstvo unutarnjih poslova - Ravnateljstvo policije Nastavni zavod za javno zdravstvo Split Nezavisni sindikat zaposlenih i srednjim školama Hrvatske Prirodoslovno-matematički fakultet Split Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Ženska soba - SNEP program Darija Ćerdić Vukušić, prof.bio. i kem. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
3 SAŠA PERIČAK ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO I VINARSTVO/ TEHNIČARKA ZA VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO I VINARSTVO u sektoru POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA Poštovani, Prvo moram napomenuti kako je odnedavno promijenjeno sučelje e-savjetovanja čime je znatno otežano snalaženje i komentiranje. Isprobao sam sučelje na 4 različita računala i na svakome na različitim preglednicima (Mozilla Firefox, Chrome, Edge) i svugdje sam se susreo s problemima u vidu nečitljivosti dijela teksta ili problema s otvaranjem dijela dokumenta. Nadam se da mi zbog toga nisu promakli dijelovi dokumenta pa se u tom slučaju unaprijed ispričavam. Što se struke tiče, u kurikulumu nigdje nisam uočio modul koji se bavi genetikom/nasljeđivanjem što smatram da je ogroman propust koji hitno treba ispraviti. Srdačan pozdrav Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 Alka Turalija 2. STRUKOVNI MODULI, 2.2. POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA 1. UZ NAZIV NASTAVNOG NASTAVNOG PREDMETA: POLJOPRIVREDA I OKOLIŠ Poljoprivreda je usko povezana s tipologijom i promjenama u KRAJOBRAZU. Zaštićenih krajobraza i krajobraznih vrijednosti u Hrvatskoj ima dosta te s tog stanovišta nedostaje dio zaštite krajobraznih vrijednosti, pogotovo ako se izvrše meliorativni i hidromeliorativni zahvati koji sve više postaju nužnost u Hrvatskoj. Krajobraz i okoliš nisu isto definirani niti vrednovani unutar naše legislative te sam mišljenja da se unutar NASLOVA nastavnog predmeta POLJOPRIVREDA I OKOLIŠ mora spomenuti i KRAJOBRAZ. PRIJEDLOG NASLOVA NASTAVNOG PREDMETA: KRAJOBRAZ, POLJOPRIVREDA I OKOLIŠ. Također je uz krajobraz usko vezan i pojam BIORAZNOLIKOST te i o tome valja razmisliti. 2. UZ NAZIV NASTAVNOG PREDMETA: PLANIRANJE I ORGANIZACIJA POSLOVANJA U VOĆARSKOJ, VINOGRADARSKOJ I VINARSKOJ PROIZVODNJI i naziva natavnog predmeta RAZMNOŽAVANJE VOĆAKA I VINOVE LOZE Naime, ovdje bi naslov morao odgovarati procesu voćarske proizvodnje koja počinje proizvodnjom repromaterijala (podloga) i organizcijom matičnjaka-matičnih nasada (za uzimanje plemki) te sukladno Centrima za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Pravilniku o stavljanju na tržište materijala za vegetativno umnožavanje loze i drugim pravilnicima, jer kao repromaterijal za proizvodnju voćnih sadnica javljaju se i neke vrste koje su navedene unutar PRAVILNIKA ZA STAVLJANJE NA TRŽIŠTE UKRASNOG BILJA i drugo. Jedino, ako mi u budućnosti ne želimo proizvoditi sjeme niti proizvoditi voćne sadnice i ne baviti se sa SJEMENARSTVOM i RASADNIČARSTVOM, već ćemo samo uvoziti gotove lozne cijepove i voćne sadnice, ili pak gotove podloge i plemke, jer proizvodnja sadnog materijala u voćarsvu i vinogradarstvu počinje puno ranije i to je kompleksno znanje koje se veže uz Pravilnike, Mjere i ostale zakonske akte i nazive, kao i radne procese unutar rasadničarstva, a koji ovdje nisu spomenuti. 3. UZ NAZIV NASTAVNOG PREDMETA: AGROBOTANIKA Za ovakavo sužavanje pojma botanike ne vidim razloga i to pogotovo u poljoprivredi gdje se sve više referiramo na utjecaj korisnog pokrova ("korova" i biljnih vrsta prikladnih za zelenu gnojidbu i povratak pčela, leptira i drugih korisnih kukaca), gdje se borimo za opstanak "poljskih živica" koje čuvaju bioraznolikost, zakrpa koje predstavljaju važna staništa stajačica i naših šuma, te biljnih vrsta prisutnih u voćarstvu koje se sve više orijentira na uzgoj nekih novih kultura, a što je slučaj i u ratarsvu. Učenik mora poznavati korove, invazivne biljne vrte, korisne biljne vrte koje poljoprivreda ne smije ugroziti, biljne vrste koje ne smiju biti u sklopu sadnje trajnih nasada jer su prenosnici bolati ili štetnika... Ne vidim razlog naziva predmeta AGROBOTANIKA, tim više što unutar daljnje razrade nema nikakvih razlika od nastavnog premeta BOTANIKA. 4. UZ NAZIV IZBORNOG NASTAVNOG PREDMETA: SPECIFIČNOSTI U VOĆARSTVU (Nazivi skupa ishoda učenja: Voćarstvo mediterana i Samoniklo voće. Mediteran bi se ovdje u naslovu morao pisati velikim slovom (kao dio Europe!?), a samonikolo voće bi se moralo zamijeniti s naslovom: Samonikle voćne vrste ili Samonikle i podivljale voćne vrste. Naime, riječ VOĆE u hrvatskom jeziku botanički označava samo PLOD. Unutar znanstvenih radova nametnuo se je i izraz: VOĆKARICE, tako da izbora ima. Danas, osim uzgoja mediteranskih voćnih vrsta, u Hrvatskoj se sve više počinju uzgajati i voćne vrste s drugih kontinenata i klimatskih područja- tkz. egzotične voćne vrte, kao npr. sve više prisutan uzgoj indijanske banane (Asimina triloba) i dr., a što je također specifičnost voćarstva u Hrvatskoj. Voćarstvo Mediterana nije specifičnost voćarstva u Hrvatskoj već spada u dio njene voćarske proizvodnje. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Odgovori na Vaše komentare: 1. UZ NAZIV NASTAVNOG PREDMETA „POLJOPRIVREDA I OKOLIŠ“: Očuvanje bioraznolikosti i obnova prirode jedan je od vrlo značajnih ciljeva nacionalne i EU politike, što je vidljivo i u zakonskoj regulativi, poglavito Strategiji EU za bioraznolikost do 2030. kao i drugim aktima. U skladu s navedenim, u prijedlogu kurikula u svim zanimanjima u poljoprivredi (tako i kod Tehničara za voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo) predložen je zaseban obvezni modul Bioraznolikost (SIU Bioraznolikost globalnog i lokalnog područja). U prijedlogu cilja za navedeni modul stoji: „Cilj modula je razvijanje kompetencija detektiranja i očuvanja autohtonih vrsta flore i faune na lokalnoj i globalnoj razini, razumijevanja uzroka koji su prijetnja bioraznolikosti, sprječavanja degradacije okoliša koji ima za posljedice poremećaj u prirodnoj ravnoteži i bioraznolikosti“ te smo mišljenja da su pojam, značenje i važnost bioraznolikosti, dovoljno zastupljeni u navedenom modulu, koji je dio podsektorske jezgre. Poljoprivreda je usko povezana s tipologijom i promjenama u krajobrazu. Činjenica je da u RH zaštićenih krajobraza i krajobraznih vrijednosti ima dosta, a njihova analiza, kao i zaštita uslijed izvođenja meliorativnih i hidromeliorativnih zahvata, sadržani su u modulima Bioraznolikost i Prilagodba poljoprivrede klimatskim promjenama. Pojam okoliša podrazumijeva javno dobro, vodu, tlo i zrak, također i organizme koji u njemu žive. Poljoprivrednici, osim što proizvode hranu, time utječu i na najvažnije prirodne resurse - vodu, tlo, zrak, organizme, oblike i vrste energije i energenata koje koriste. Modul Poljoprivreda i okoliš sastoji se od tri SIU: Utjecaj poljoprivredne prakse na stanje okoliša; Gospodarenje i zbrinjavanje otpadnih tvari i ambalaže u poljoprivredi i Obnovljivi izvori energije u poljoprivredi. Imenovanje modula nazivom koji je predložen u komentaru, ne bi bili obuhvaćeni svi predloženi ishodi učenja u modulu te smo mišljenja da je ispravno zadržati predloženi naziv modula: Poljoprivreda i okoliš. 2. UZ NAZIV NASTAVNOG PREDMETA „PLANIRANJE I ORGANIZACIJA POSLOVANJA U VOĆARSKOJ, VINOGRADARSKOJ I VINARSKOJ PROIZVODNJI“ i naziva nastavnog predmeta „RAZMNOŽAVANJE VOĆAKA I VINOVE LOZE“: Modul Razmnožavanje voćaka i vinove loze obujma je 4 CSVET boda, a sastoji se od 2 skupa ishoda: Proizvodnja sadnog materijala u voćarstvu i Proizvodnja cijepova. Ishodi u sklopu skupova ishoda koji se odnose na generativno i vegetativno razmnožavanje razrađeni kroz nastavne teme i cjeline obuhvaćaju i načine proizvodnje podloga i plemki, a realizacija ovisi o resursima ustanove i specifičnostima područja u kojem se ovaj kurikulum izvodi. U cilju modula je navedeno kako će učenici stjecati znanja o razmnožavanju voćaka i vinove loze što podrazumijeva proizvodnju podloga i plemki. Također je navedeno da će se učenje temeljeno na radu realizirati u stvarnim ili simuliranim uvjetima rasadnika čiji je sastavni dio i matičnjak kao proizvodni prostor za proizvodnju podloga i plemki. Sve navedeno osigurava stjecanje osnovnih kompetencija u proizvodnji sadnog materijala i cijepova primjereno srednjoškolskoj razini (4.2 HKO-a) obrazovanja. 3. UZ NAZIV NASTAVNOG PREDMETA „AGROBOTANIKA“: Kao specifični cilj modula u razradi kurikula navodi se: „Specifični cilj modula je razumijevanje kompleksnosti biljnog svijeta na različitim organizacijskim razinama koji imaju utjecaj na uzgoj biljaka u poljoprivrednoj proizvodnji.“ Botanika je vrlo široko područje koje se detaljnije izučava na višim razinama poučavanja (6.; 7.1;7.2 HKO-a) tijekom studiranja na visokim učilištima i fakultetima. Za potrebe srednjoškolskog obrazovanja, za zanimanja u poljoprivredi, izdvojeni su sadržaji i ishodi koji su nužni za razumijevanje i provođenje poljoprivredne proizvodnje. Kako bi to bilo razumljivo, nazivu BOTANIKA dodan je prefiks AGRO te smo mišljenja da ga treba zadržati. Posve je razumljivo da učenik mora poznavati korove, invazivne biljne vrte, korisne biljne vrste koje poljoprivreda ne smije ugroziti, biljne vrste koje ne smiju biti u sklopu sadnje trajnih nasada jer su prenosioci bolesti ili štetnika. Ovoj tematici posvećena je velika pozornost te je detaljno obrađena u više obveznih i izbornih modula (npr. Bioraznolikost, Štetni organizmi u poljoprivredi). 4. UZ NAZIV IZBORNOG NASTAVNOG PREDMETA „SPECIFIČNOSTI U VOĆARSTVU“: Zahvaljujemo na komentaru vezano za naziv skupa ishoda Samoniklo voće te isti PRIHVAĆAMO kao i primjedbu za veliko slovo u nazivu Voćarstvo Mediterana. Vezano za sadržaj skupa ishoda Voćarstvo Mediterana mediteransko područje u literaturi se još uvijek spominje kao specifično proizvodno područje RH s vrstama koje su pogodne za takve specifične agroekološke uvjete. S toga je u ovom skupu ishoda predviđeno stjecanje ishoda vezano za voćne vrste sa specifičnim uzgojnim, agroekološkim zahtjevima s naglaskom na odabir vrsta za uzgoj u određenim područjima sukladno zahtjevima te vrste. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.