Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu pravilnika o metodologiji izrade plana upravljanja destinacijom

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ANTONIA RADIĆ BRKAN PRAVILNIK GRAD MAKARSKA Smatramo pozitivnim napore uložene u izradu Zakona o turizmu i pravilnika koji bi, među ostalim, trebali pobliže definirati pokazatelje za praćenje razvoja i održivosti turizma kao i upravljanje destinacijom. Prije komentiranja nacrta ovog pravilnika željeli bi istaknuti problematiku još iz komentara na Zakon o turizmu, ljeto 2023. na koje smo dobili odgovore kako će se sve regulirati pravilnicima što ne možemo reći danas. Grad Makarska studiju prihvatnog turističkog kapaciteta donio je u prosincu 2023. Rezultati studije prihvatnog kapaciteta su nam alat za donošenje odluka ključnih za zaokret prema održivom turizmu koji prije svega treba biti održiv na način da je na korist lokalnom stanovništvu i povećanju kvaliteta života istog. Od 8 ključnih parametara studije i izračuna prihvatnog kapaciteta, u Makarskoj ih je 5 dosegnulo gornju granicu nosivosti. Grad je dosegnuo maksimum u sljedećim segmentima: turistička izgrađenosti ( s naglaskom na stambenu i više stambenu gradnju) , raspoloživost plažnog prostora, raspoloživost vode za piće, kapacitet sustava javne odvodnje, promet u mirovanju i kretanju, dok je jako problematično u segmentu ovisnost gospodarstva o turizmu. Problematika koju ne vidimo kako riješiti ovim pravilnicima Zakona o turizmu je sljedeća: 1. PRUŽANJE USLUGA U DOMAĆINSTVU Iz vašeg odgovora na naš komentar Zakona o turizmu ( kolovoz 2023.) a tražili smo jasno definiranje razlike domaćina u obiteljskom smještaju i rentijerstva u više stambenim zgradama. U obrazloženju Ministarstvo se pozvalo na Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti u čijoj nadležnosti je izdavanje dozvole za pružanje usluga u domaćinstvu tj. turistička kategorizacija. Upravo iz tog razloga i tražimo usklađenje svih zakona o kojima ovisi turizam kao grana kako se ne bi međusobno pobijali. Potrebno je donošenje izmjena u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti u kojem će se regulirati materija i jasno definirati pojam "DOMAĆINSTVO“ i/ ili privatni smještaj koji čini više vrsta. Kako bi JLS Pravilnikom o upravljanju destinacijom (s konkretnim rezultatima prihvatnog kapaciteta) mogli ograničiti iznajmljivanje turističkih kapaciteta u više stambenim zgradama, potrebno je jasno definirati pojam DOMAĆINSTVO, tj koji su to objekti u domaćinstvu u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, jer jedan zakon ovdje pobija drugi. Predlažemo da se termin "domaćinstvo" VEŽE UZ PREBIVALIŠTE i da se definira kako se domaćinstvo NE odnosi na objekte koji se nalaze u više stambenim zgradama tj. određenim stambenim zonama. Sukladno tome porezno opteretiti pružatelje usluga, s naglaskom na zaštitu lokalnog stanovništva. 2. OČUVANJE PROSTORA/ PLAN UPRAVLJANJA DESTINACIJOM Ako JLS odukom u planu upravljanja destinacijom definira ograničavanje izdavanja iznajmljivanja u više stambenim zgradama (obzirom na rezultate našeg prihvatnog kapaciteta koje su u gornjoj granici pucanja) a to je ono što nam ovaj Zakon o turizmu upravo i omogućava, hoće li to Zakon o upravljanju i održavanju zgrada anulirati tj. poništiti obzirom da on propisuje mogućnost izdavanja iste uz 80% potpisa suglasnosti suvlasnika? Ukoliko da, koji je smisao za JLS donošenje ovakvih odluka kroz plan upravljanja destinacijom ako imamo Zakon o upravljanju i održavanju zgrada koji je iznad navedene odluke? "Stečena prava" - hoće li se ukinuti rješenje o kategorizaciji onima kojima se npr. pojavi određeni suvlasnik koji neposredno graniči s onim tko ima rješenje o kategorizaciji i kaže: ja više nisam suglasan da se tu obavlja usluga pružanja smještaja u domaćinstvu (sada po zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti navedeno moguće) Hoće li to ostati ili ne? Hoće li Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti definirati da će se stečena prava i nadalje moći ukinuti ako suvlasnik susjed nije suglasan da se dalje obavlja djelatnost. Hoće li se ta odredba odnositi na one koji su stekli pravo da im se pravo može oduzeti ako više ne ispunjavanju uvjete. Po zakonu o upravljanju zgrada ne može, dok trenutno Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti propisuje da se rješenja mogu ukinuti ako se prestane ispunjavati neki od uvjeta koji su prethodili ishođenju rješenja. 3. ITR ZOT člankom 13. stavkom 2. propisuje je da Prema indeksu turističke razvijenosti, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se razvrstati u kategorije I, II, III, IV i 0, pri čemu su u kategoriju I svrstana turistički najrazvijenija područja, a u kategoriju 0 područja bez turističke aktivnosti. Pokazatelji turističke održivosti su osnovni alat za praćenje stanja u destinaciji a odnose se na gospodarske, društvene, okolišne aspekte održivosti destinacije. U odnosu na njih se treba vezati metodologija svrstavanja JLSova u različite stupnjeve razvijenosti u kontekstu održivog turizma, a ne uzimati u obzir postojeći Indeks turističke razvijenosti. Smatramo da je potrebno rangirati i kategoriju za destinacije koje se su ušle u opasnu zonu prekomjernog turizma. Nije nužno destinacija s ITR1 održiva, nasuprot, upravo ti gradovi/mjesta imaju najveće izazove s održivosti i zaokretom prema održivim oblicima turizma. Makarska kao primjer po studiji izračuna prihvatnog kapaciteta, izrađene u prosincu 2023. ima 10 000 ilegalnih ležajeva što čini 1/3 našeg ukupnog turističkog kapaciteta. Prilikom posljednjeg natječaja NPOO.c1.6.R1-I1 koji je za cilj imao, među ostalim i prilagodbu/razvoj javne turističke infrastrukture u RH čime će se doprinijeti i smanjenju prekomjernog turizma u najrazvijenijim turističkim područjima te podizanje kvalitete destinacije i omogućavanje produžetka sezone, kao i „raspršivanja“ prevelike koncentracije turista, poticanje održivih oblika turizma, upravo zbog ITR na navedenom natječaju Makarska je izgubila 10 bodova ( tj 10% bodova koji se odnose na ITR) Kako će gradovi s visokim stupnjem „razvijenosti“ tj gradovi koji su ušli u zonu prekomjernog turizma dobiti priliku na takvim natječajima koji upravo služe održivom i regenerativnom turizmu, dugoročnoj i kvalitetnoj egzistenciji lokalnog stanovništva, rasterećenju glavne sezone, fokus nove motive dolaska van glavne sezone. 4. PLAN UPRAVLJANJA TRGOVINA vs. UGOSTITELJSTVO U SGJ Turističke destinacije su sve više preplavljene raznim liquer shopovima, trgovinama brzom prehranom i pekarskim proizvodima, koji rade 24/7 h i čine direktnu konkurenciju ugostiteljskom sektoru barovima, restoranima i sl. a samim time ne pridonose dodatnoj vrijednosti destinacije, identitetu i autentičnosti, naprotiv pojedini je i narušavaju. JLS nema mogućnost upravljanja radnim vremenom trgovina. Ovdje nam je posebno važno istaknuti mikro lokaciju, a to je stara gradska jezgra bilo kojeg grada. Radno vrijeme im je duže od ugostiteljskog, što stvara dodatne probleme nereda, buke, smanjene kvalitete života stanovnika i turista u centru grada. Vezano za radno vrijeme trgovina, u praksi je problem što dosta trgovina ispuni MTU i za ugostiteljstvo i na taj način direktno konkuriraju ugostiteljima, a ne poštuje se radno vrijeme. Ugostiteljima JLS definiraju radno vrijeme, trgovima ne, jer tu je nadležnost Zakona o trgovini. Potrebno je pronaći model kako bi JLS zaista mogle i upravljati destinacijom konkretnim alatima utemeljenim na zakonskom okviru a ne samo deklarativno. Svjesni kako pričamo o sada već tri različita zakona ( zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, zakon o upravljanju i održavanju zgrada, zakon o trgovini ) o kojima ovisi ovaj Zakon o turizmu s pripadajućim pravilnicima i uspješnost provedbe istog kao i uspješnost zaokreta hrvatskog turizma u smjeru održivosti, nadamo se i vjerujemo kako će Ministarstvo sagledati svu problematiku svih dionika i ponuditi konkretna i brza rješenja a Hrvatska postati bolje i ugodnije mjesto za život i turizam. Prihvaćen Zahvaljujemo na vašim prijedlozima i komentarima. S obzirom da navedena problematika koja se odnosi na pružanje usluga u domaćinstvu nije predmet ovoga Pravilnika, ista će biti uzeta u obzir prilikom izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kako je već i navedeno u našem odgovoru na vaše prijedloge iznesene u postupku eSavjetovanja za Zakon o turizmu. U odnosu na prijedloge koji se odnose na zakon kojim se uređuje upravljanje i održavanje zgrada te djelatnost trgovine koji također nisu predmet ovoga Pravilnika, te na propise koji nisu u djelokrugu Ministarstva turizma i sporta, već se radi o propisima iz djelokruga drugih tijela državne uprave, ukazuje se da je s ciljem horizontalnog usklađivanja svih pitanja koja se odnose ili utječu na turizam temeljem odredbi Zakona o turizmu osnovano Vijeće za upravljanje razvojem turizma kojem je jedna od zadaća usklađivanje politika i resornih prioriteta koji utječu na razvoj turizma. Pitanja koja se odnose na izmjene i dopune Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti uzet će se u obzir prilikom prvih izmjena i dopuna toga Zakona. U odnosu na prijedlog koji se odnosi na ITR odredbe su odgovarajuće izmijenjene napominje se da je za destinacije svrstane u indeks turističke razvijenosti I. i II. koje se smatraju najrazvijenijima i kojima prijeti prekomjerni turizam Zakonom o turizmu propisana obveza izrade izračuna prihvatnog kapaciteta kako bi se osigurala njihova održivost.
2 LUKA SABO PRAVILNIK Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije: Uvidom u sadržaj Nacrta pravilnika izričito predlažemo produžetak roka prilagodbe Zakonu o turizmu jer za provedbu svih Zakonom predviđenih složenih procesa preostalo vrijeme prilagodbe, a to je do kraja godine, neće biti dovoljno. Predlažemo produžetak roka prilagodbe za minimalno 7 mjeseci jer je upravo toliko vremena proteklo od stupanja Zakona na snagu do pojave Nacrta pravilnika. Nije prihvaćen Rok je propisan Zakonom o turizmu te ga nije moguće mijenjati odredbama podzakonskog propisa.
3 IVAN PODRUG PRAVILNIK Poštovani, Apsolutno podržavam smijer u kojem se želi krenuti, no iskreno smatram kako ne možemo krenuti s rješavanjem petog problema dok još nismo napravili ni prvi korak. Trenutno imamo većih problema od samog defininiranja turističke razvijenosti lokalnih jedinica: 1. Nekategoriziran smještaj. Ilegalan smještaj predstavlja direktnu konkurenciju kategoriziranom smještaju te ne podliježe nikakvim oporezivanjima, turističkim i boravišnim pristojbama što znači da država nema nikakav prinos od takvog smještaja. Ovo je glavni problem i pod hitno treba pronaći način kako sankcionirati ilegalne iznajmljivače. 2. Smještaj s privremenim rješenjima o kategorizaciji U model uređivanja turističke destinacije ne možemo ući sve dok imamo repove privremenih rješenja o kategorizaciji. Takav smještaj u većini slučajeva ne udovoljava modernoj kategorizaciji te kao takav ne bi ni mogao biti na tržištu. Priča se o evetualnom ograničavanju novog smještaja, dok se za smještaj koji ne udovoljava postojećoj kategorizaciji rješenja konstantno produžuju i odgađa se dugoročno rješenje situacije. 3. Paušalni porez i pdv na inozemne usluge Dio poreza može biti iskazivan paušalno, no glavnina oporezivanja mora biti kroz postotno oporezivanje po prometu koje je poreznoj upravi vidljivo u TZ2 obrascu. Po postojećem modelu jako je mala razlika u prikupljenom porezu od apartmana koji zaradi 5000€ godišnje u odnosu na kuću za odmor koja zaradi 40000€. Također, potrebna je veća kontrola nad neplatišama pdv-a na inozemne usluge te uvođenje reda u taj segment poreza. Detekcija i retroaktivna naplata dugovanja, sve u cilju uspostavljanja lojalne konkurencije tržišta. 4. Komunalna infrastruktura Angažman i doprinos lokalnih jedinica u turizmu ponajviše vidim kroz ulaganje u infrastrukturu i sadržaje. Kontrolirane gradnje mora biti, no to moramo popratiti s ulaganjima u infrastrukturu što kod nas nije slučaj. Postoje urbanistički planovi koji jasno propisuju plan gradnje zajedno s pripadajućom infrastruktrom. Siguran sam kako u cijelu kalkulaciju urbanističkog plana ulazi i stanovništvo u svim tim objektima, tako da sada ne možemo pričati o "pucanju po šavovima" i prevelikom broju turista u špici sezone. Sve te kuće i stanovi plaćaju komunalne, vodne doprinose za cijelu godinu, stoga ne mozemo reći da je problem sezona. Problem su manjkavi urbanistički planovi i nedovoljno ulaganje u infrastrukturu. 5.Sadržaji Jako smo siromašni atraktivim sadržajima. Ribarska večer je krajnji "domet" priobalnih mjesta. Uz lokalne sadržaje trebamo pružiti i ponešto globalnog - u svijetu prepoznatog. 6. Kao poslijednju stavku želio bi se dotaknuti po meni nepostojećeg problema apartmana u zgradama. Apartmani u stambenim zgradama u velikoj većini udovoljavaju svim propisima kategorizacije, a slobodno raspolaganje vlastitom imovinom u skladu s zakonom, zajamčeno je Ustavom Republike Hrvatske. Davno smo se otrgli represiji i zabrani kao modelima kontrole tržišta stoga ne vidim razlog o raspravi za zabranom takve vrste smještaja i narušavanju otvorene tržišne utakmice. Za nepoštivanje kućnog reda i ometanje mira postojećih stanara kao što vas jednako tako mogu ometati i susjedi, postoje nadležna tijela kojima se izgrednici mogu prijaviti. Identiteti svih posjetitelja poznati su policijskim upravama koje su direkno povezane s e-visitirom. Ovdje se ponovno javlja problem ilegalnih iznajmljivača koji svoje goste ne prijavljuju u e-visitor. Za skupe kvadrate nije kriva apartmanizacija već naša pozicija u standardu i prosječnoj plaći u trenutku kada smo ušli u otvoreno tržište E.U. te našu mladost stavili u podređen položaj pri kupovini nekretnine u odnosu na europski prosjek. Većini ljudi iznajmljivanje stana posluži kao dodatan prihod u svrhu lakše otplate kredita ili mjesečnih troškova, te je to jedino što ih zadržava od "bijega trbuhom za kruhom" Kako bi donekle pokušali izjednačiti naše kupce s stranim kupcima potrebno je uvesti godišnji porez na nekretnine za strane državljane. Povećanje prosječne plaće ide pravim smjerom no nedovoljno brzo da bi se podigao standard, no to je dugoročan problem koji se nemože rješiti jednom odlukom. Da zaključimo: Turiste kao da pokušavamo otjerati a ne privući, ne animiramo ih na potrošnju, skupim cijenama ih tjeramo u supermarkete i kuhinje apartmana. Lojalna konkurencija, otvoreno tržište i dobra ponuda uz ulaganje u infrastrukturu i sadržaje povoljno će djelovati na hrvatski turizam. Od svega toga u Državnu blagajnu bi se trebalo slijevati više poreza te krenuti u izjednačavanje paušalaca s onima koji porez plaćaju postotno. Porezom na nekretnine za strane državljane smanjiti ćemo potražnju stranaca za našim nekretninama, te našoj mladosti uz poboljšanje standarda pružiti realniju šansu za rješavanjem stambenog pitanja. Zahvaljujem onima koji su pročitali komentar u cijelosti i prepoznali problematiku iz moje perspektive kao malog iznajmljivača. Lp, Ivan Primljeno na znanje S obzirom da navedena problematika nije predmet ovoga Pravilnika, ista će biti uzeta u obzir prilikom izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te drugih propisa kojim su uređena navedena pitanja. U odnosu na pitanja koja se odnose na propise iz djelokruga drugih tijela državne uprave ukazuje se da je s ciljem horizontalnog usklađivanja svih pitanja koja se odnose ili utječu na turizam temeljem odredbi Zakona o turizmu osnovano Vijeće za upravljanje razvojem turizma kojem je jedna od zadaća usklađivanje politika i resornih prioriteta koji utječu na razvoj turizma.
4 PETRA POČANIĆ PRAVILNIK Izradu plana upravljanja destinacijom ne možemo prepustit TZ-ima obzirom da ne zastupaju interese svih građana, a ni nemaju interne kapacitete za provedbu tako kompleksnih procesa. Oni svakako moraju biti jedan od dionika. Nije prihvaćen Sukladno odredbama Zakona o turizmu planove upravljanja destinacijom kao planske dokumente izrađuju turističke zajednice koje su izrađene planove dužne dostaviti na usvajanje predstavničkim tijelima jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
5 MARIJA DUGANDŽIJA PRAVILNIK Dati lokalnim turističkim zajednicama i općinama veće pravo po pitanje zabrana i regulative same gradnje. Naročito gradnje u sezoni koja je još uvijek prisutna. Gradnja - ali uredna, kontolirana, koja ne pravi štetu iznajmljivačima! Nije prihvaćen Predloženo nije predmet uređenja ovoga Pravilnika. Propisi kojima se uređuje gradnja u djelokrugu su Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
6 ZITA ČANDRLIĆ PRAVILNIK Zabranite i stavite u uvjet izdavanja rješenja za bavljenjem turističke djelatnosti da kod izdavanja rješenja za apartman mora imati i adekvatno parkirno mjesto na parceli kuće, a ne da se parkira na javnoj površini i automatski se apartmani po stambenim zgradama zatvaraju jer nema niti jedan takav uvjet, a i apartmani po kućama da se regulira parkiranje jer ima masa kuća gdje se gosti parkiraju na javnoj površini i time se ugrožava sigurnost prometa Nije prihvaćen Predloženo nije predmet uređenja ovoga Pravilnika. Propisi kojima se uređuje gradnja u djelokrugu su Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
7 STEVO ŽUFIĆ PRAVILNIK Imam primjedbu na sastav radne skupine za pripremu metodologije izrade plana upravljanja destinacijom. U radnoj skupini za pripremu metodologije izrade plana upravljanja destinacijom nema predstavnika gospodarske komore, obrtničke komore, nema predstavnika malog obiteljskog turizma, nema predstavnika agencija, ugostitelja, OPG-a i svih drugih subjekata koji su itekako zainteresirani za turizam jer im turizam predstavlja egzistenciju. Nema ni predstavnika Istarske županije koja je u 2023.g. prema podacima Državnog zavoda za Statistiku ostvarila 30,4% noćenja RH. Istina u pravilniku spominje se da će u izradi upravljanja destinacijom turistička zajednica uključiti sve lokalne subjekte a tako i malo turističko gospodarstvo i obiteljski turizam. Ja ocjenjujem da će to uključivanje biti isto tako minorno ili slično kako turističke zajednice, posebno u velikim destinacijama, sada uključuju i građane i malo turističko gospodarstvo i iznajmljivače i sve ostale zainteresirane. To malo gospodarstvo u turizmu, tisuće obrtnika i malih poduzetnika, iznajmljivača, prijevoznika, servisera, agencija, brodara i svih ostalih posluje u teškim uvjetima uz izvanredna odricanja turističkih radnika koji u 3 – 4 mjeseca moraju zaraditi za cijelu godinu uz sve poteškoće koje imaju u svom poslovanju, a koje su sve veće a ne sve manje. Turizam nije laka zarada, kako se u medijima povremeno spominje, već težak i zahtjevan posao koji traži puno odricanja pa je iznenađujuće da se od desetina i stotina tisuća zainteresiranih malih subjekata u turizmu (uključujući iznajmljivače, OPG, obrtnike i druge) u radnoj grupi ne predlaže doslovce nikoga. Mislim pojedinačno ili određene organizacije koje predstavljaju te male turističke poduzetnike, komore i sl.No predlaže se dva člana Hrvatske udruge turizma. Da podsjetim da je Hrvatska udruga turizma privatna udruga velikih turističkih poduzeća, doslovce njih 17 (toliko je objavljeno na njihovim stranicama) od koji su skoro svi subjekti u vlasništvu stranaca. Zar nije dovoljno da smo gotovo cijeli turizam predali u ruke strancima a sada ih još uključujemo u izradu planova razvoja turističkih destinacija a istovremeno isključujemo sve male turističke gospodarstvenike, iznajmljivače, obrtnike, OPG-e i sl. Ne mislim da ih na određen način ne treba uključiti jer smo im dali i ogromne resurse kojim upravljaju (npr. turističko zemljište) ali mislim da to treba biti uravnoteženo i u suglasju sa lokalnom zajednicom. Primjećujem u medijima da njihovi predstavnici kada govore o održivosti destinacija govore u negativnom kontekstu gotovo isključivo o apartmanima privatnih iznajmljivača a nikada ne spominju probleme održivosti destinacije koje kreiraju predimenzionirani kampovi u kojima je vjerojatno (možda samo u nekima) i više osoba u špici sezone od registriranih kapaciteta a proširili su se i do samoga i na samo pomorsko dobro sa kapacitetima koji imaju fluidan mobilni karakter. Moje primjedbe su usmjerene na potrebu pažljivog pristupa jer se radi o sveobuhvatnoj i važnoj reformi koja bi trebala na kraju u najvećoj mjeri biti na korist naših građana i njihove egzistencije od turizma. Da podsjetim da je obiteljski turizam oko 35% ukupnih turističkih noćenja u RH a ako je turizam 20% GDP-a HR onda je obiteljski turizam i multiplikator u gospodarstvu koji generira pojednostavljeno oko7% GDP-a. Reforma koja se planira je jako osjetljiva, zadire u razna područja života i rada i po mom mišljenju treba biti pažljivo provođena u koracima koji neće dovesti u pitanje turističko funkcioniranje određenog područja a to znači i egzistenciju i boljitak građana. To nam treba biti prvi cilj a ne da li će stranci u hrvatskoj u turizmu zaraditi još koju stotinu miliona EUR. U Pravilniku se govori da će plan upravljanja destinacijom izraditi lokalne i regionalne turističke zajednice. No prema sada važećim propisima lokalnim turističkim zajednicama u najvećoj mjeri upravljaju stranci preko onih poduzeća koja su udružena u Hrvatsku udrugu turizma pa to nikako nije prihvatljivo za lokalno stanovništvo i desetine tisuća malih lokalni poduzetnika u turizmu. Prema pravilniku turističke zajednice će u izradu Plana upravljanja destinacijom uključiti jedinice lokalne samouprave ili regionalne samouprave. To je apsurdna i neprihvatljiva zamjena uloga koja nije utemeljena u propisima ali nije ni logična jer JLS predstavljaju sve građane i poduzetnike, imaju sve zakonske ingerencije, imaju službe i komunalna i druga poduzeća, upravljaju javnim površinama i sl., imaju u vlasništvu (osnivači su) niza ustanova i imaju i razne planove. Postoje prostorni planovi koji su osnovni dokument koji određuje razvoj na nekom području. Postoje i prostorni planovi nižega reda: GENERALNI, URBANISTIČKI PLANOVI I SL. Postoje i strategije razvoja JLS, postoje kod većine i Strategije razvoja turizma, poljoprivrede i sl Postoje Strategije zelene urbane obnove, razne druge strategije i dokumenti nastali na temelju potreba i analiza stanja. Kako će sada turistička zajednica koja ništa od navedenog ni nema i ima 2 zaposlena u najvećem broju slučajeva, negdje i 3, dakle kako će ta turistčka zajednica uključiti općinu ili grad u izradu plana upravljanja destinacijom nije baš jasno. Ja mislim da to nije ni potrebno a nije ni moguće. Istina je da se prijedlog plana upravljanja na kraju upućuje predstavničkom tijelu na usvajanje ali to je isto kao da u Poreču Valamar i Plava laguna prko turističke zajednice izrade Plan upravljanja turističke destinacije Poreč pa da ga takvoga upute gradskom vijeću na usvajanje. Mogu si zamisliti koliko bi u takvom prijedlogu bili zaštičeni interesi naših građana, iznajmljivača, malog turističkog gospodarstva, OPG-a i svih ostalih. Uz ostalo turističke zajednice ni kadrovski ni na bilo koji način nisu osposobljene za izradu Plana upravljanja destinacijom te je za pretpostaviti da će se za te poslove angažirati strani konzultanti (jer oni su valjda pametniji) kako je to bilo do sada u izradi raznih strategija razvoja turizma. Drugim riječima umjesto da turističke zajednice ulažu novac u promociju turizma trošiti će ga nepotrebno na strane konzultante kako su to uglavnom činile i do sada. Mali turistički poduzetnici, posebno obiteljski smještaj (iznajmljivači) i restorani i drugo ugostiteljstvo, prijevoznici u turizmu, agencije, organizatori izleta, sportska i zabavna ponuda u turizmu, servisi koji podržavaju turizam, trgovina, drugo malo poduzetništvo u turizmu i koje je vezano za turizam i OPG-e koji posluju i u turizmu, sami ne mogu nastupati na tržištu jer su premali pojedinačno gledajući ali je na nivou prihoda od boravišne pristojbe čine 35% ukupno ostvarene pristojbe u RH. Njima treba pomagati u promociji turizma, u razvoju na sve moguće načine. Predlažem: - Da se prijedlog pravilnika i radna skupina izmjene, dopune, poprave u duhu ovih mojih prijedloga - Kako se radi o izuzetno kompleksnoj reformi da se počne sa pilot projektom u jednoj maloj turističkoj zajednici, da taj pilot projekt traje 5 godina i da se na temelju takvih iskustva ide u konačne akte, dokumente, pravilnike i sve što je potrebno da se tako kompleksna reforma provede na području cijele republike hrvatske. Nažalost, ako se bude ušlo u ovakvu kompleksnu reformu „preko koljena i na ho ruk“ imati ćemo nove konflikte u društvu, trošiti će se ogromni novci a rezultati će biti minorni, a možda ponegdje i negativni. Svi napori da se učine turističke reforme biti će kontraproduktivni. Inače ja sam iz Poreča, radim u turizmu preko 50 godina, svaki dan sam u gradu: na rivi, na trgu, u Dekumanovoj i sl. i uopće ne vidim da je nastao problem sa održvim turizmom. Po mojoj slobodnoj ocjeni mogli bi u 7 i 8 mjesecu primiti još najmanje 50% turista bez da nam se sustav održivosti ugrozi i da građani od toga imaju velike koristi. A da će uvijek biti neki protivnik turizma i toga će biti, možda manje u Poreču je direktno ili indirektno svi živimo od turizma i nemamo druge egzistencije, možda više negdje drugdje. A da treba razvijati održivi turizam i od njega svi dobro živjeti, prije svega naši građani i sa time se slažem. Primljeno na znanje Sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj 25/13, 85/15 I 69/22) pri donošenju zakona i podzakonski propisa tijela državne uprave dužna su provoditi savjetovanje s javnošću preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću, objavom nacrta propisa, općeg akta odnosno drugog dokumenta, s obrazloženjem razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem propisa, akta ili drugog dokumenta, sastavom radne skupine koja je izradila nacrt, ako je odlukom čelnika tijela radna skupina bila osnovana te pozivom javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja. Stručni nositelj izrade propisa je imenovao radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika prije početka izrade ovoga pravilnika te je u rad Radne skupine uključio predstavnike svih ključnih dionika, kako turističkih zajednica, Hrvatske turističke zajednice, tako i predstavnika znanstvene i akademske zajednice te tijela državne uprave i drugih. Sukladno odredbama Zakona o turizmu planove upravljanja destinacijom kao planske dokumente izrađuju turističke zajednice koje su izrađene planove dužne dostaviti na usvajanje predstavničkim tijelima jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Tek na temelju usvojenog plana upravljanja destinacijom nadležna tijela mogu donositi odluke s ciljem upravljanja razvojem turizma u smjeru održivosti. Napominje se također da sukladno odredbama Zakona o turizmu planovi upravljanja destinacijom moraju biti izrađeni u skladu s aktima strateškog planiranja, prostornim planovima, planom upravljanja kulturnim dobrima i drugim važećim planovima i propisima.
8 DARKO GROŠIĆ PRAVILNIK Ovo je moj osvrt na Pravilnike napisane na osnovu Zakona o turizmu koji su u ovom javnom savjetovanju. Pravilnicima se daje mogućnost JLS (jedinicama lokalne samouprave) da ograničava ili zabranjuje otvaranje novih ugostiteljskih objekata ili smještajnih jedinica za iznajmljivanje turistima (osvrt na to sam dao vezano na članke 13. i 14. Pravilnika) , te propisivanje kriterija održivog razvoja turizma koje propisuje JLS. I tako će sada JLS u svojim postojećim urbanističkim planovima dozvoljavati i dalje izgradnju novih stambenih objekata sa priključkom na postojeću infrastrukturu, a Pravilnikom se JLS daje mogućnost da vlasnicima ne dozvoljava da te objekte koristi kako im to drugi Zakoni dozvoljavaju-propisuju a posebno odredba iz članka 49. Ustava RH. U pojedinim JLS će nakon takve zabrane ilegalno iznajmljivati svoje smještajne jedinice – apartmane te se postavlja pitanje dali će država i JLS imati koristi ili štete ako čovjek ima izgrađeni objekt a JLS mu sprečava da se registrira kao iznajmljivač? Smatram da je upitno i možda protuustavno zabranjivanje novo registriranje obavljanja djelatnosti u postojećim već izgrađenim privatnim objektima ako će ispuniti propisane kriterije za obavljanje „ugostiteljske djelatnosti iznajmljivanja u domaćinstvu“, a i štetno po proračune te razvoj gospodarstva. Problem se pojavio i kada su hotelske tvrtke, državnim potezom pera bez građevne dozvole i suprotno UPU JLS mogli u postojeće kampove postavljati neograničeni broj „montažnih kućica“ a koje nisu ništa drugo nego trajne apartmanske smještajne jedinice, a da JLS od postave istih nije imala ništa korisno – niti je navodno mogla utjecati tj. spriječiti postavu montažnih kućica. Na to nitko ne upire prstom kada se u mjesec dana u JLS postavilo 200 ili više montažnih kućica-apartmana od strane hotelske tvrtke u stranom vlasništvu? Problem su sada građani RH koji su uložili svoj kapital te poštivali propise i urbanističke planove i izgradili ono što im je bilo dozvoljeno, a da im je trebalo cca 10 godina da izgrade cca 200 apartmana. Za razliku od takvih hotelskih tvrtki privatni investitori novih objekata su morali prije gradnje ishoditi sve dozvole, platiti komunalni i vodni doprinos JLS kako bi mogli izgraditi „smještajne objekte sa 5 ili 6 apartmana-stana“ te zadovoljiti posebne priključne infrastrukturne uvjete u građevnim dozvolama. Država je propustila propisati minimum kriterija od postotka urbanističke građevinske površine JLS za budući razvoj „turističkih“ JLS: za površine hotela. U urbanističkim planovima obalne JLS nisu odredile površine za nove hotele pa su građani gradili ono što im je urbanistički plan JLS dozvoljavao, a što znači da su JLS imale i infrastrukturne kapacitete za takve objekte. Nijedna ili ogromna većina obalnih JLS u urbanističke planove nisu stavile površine za gradnju novih hotela počev od Baške, Makarske itd. Tvrdim da su isključivo JLS krive za ovakav razvoj svog mjesta a podredno i država dozvolivši postavu montažnih kućica u kampove (koji više nisu kampovi po mom mišljenju) i sada će također biti krivi za pojavljivanje ilegalnog iznajmljivanja u izgrađenim objektima i već priključenim na infrastrukturu ako se građani neće moći registrirati za iznajmljivanje već izgrađenih smještajnih jedinica. Naći sredinu u ovom je vrlo lako ali ne putem zabrana jer zabrane povećavaju ilegalnost. Nema inspektora koji će moći iskontrolirati našu obalu u takvoj djelatnosti to tim više što se ne zna ni koliko ima vlasnika smještajnih jedinica koji nisu državljani RH i na koji način oni koriste svoje objekte. Upozoravam na probleme kojih će biti ukoliko se omogući JLS da određuje tko će moći a tko ne ishoditi rješenja za nove ugostiteljske objekte ili smještajne jedinice za iznajmljivanje turistima, koji su već priključeni na infrastrukturu. Primljeno na znanje Način i uvjeti pod kojima pojedine fizičke i pravne osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost i pružati usluge smještaja u turizmu propisan je odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
9 DARKO GROŠIĆ I. OPĆE ODREDBE, Svrha i primjena Od mojeg komentara o pravilnicima prelazim na konkretne prijedloge: Ako je priobalna RH dosegla maksimum u prihvatu turista ali samo u vršnoj sezoni od mjesec dana 20.7.-20.8. kada u većini zemalja EU građani idu na godišnji odmor jer je to njihova odluka a ne naša želja da nam dolaze kada bi mi, turistička zajednica ili ministarstvo to željeli, onda očito priobalne JLS trebaju predložiti da nema daljnjeg urbaniziranja područja priobalnih JLS. To je jedina mjera koja po mom mišljenju neće biti nezakonita u sprečavanju daljnje „apartmanizacije“ kako se to ističe u medijima i od predstavnika JLS ili ministarstva. Plan upravljanja koji bi JLS donosile na osnovu metodologija i kompliciranog prikupljanja podataka iz pravilnika nemogu spriječiti građane da nelegalno iznajmljuju svoje buduće objekte koje će izgraditi jer ih se sprečava u kategorizaciji kao i moguće sprečavanje kategorizacije postojećih objekata koje nije zakonito po mojem mišljenju. Donošenje Plana upravljanja je dugotrajan proces za koje će JLS-im trebati cca 1-2 godine, a zabrana daljnje gradnje je moguće kroz 3-6 mjeseci. Dakle predlažem da se priobalnim JLS omogući da kratkim i brzim donošenjem Planom upravljanja zabrane daljnju gradnju sa izmjenom UPU JLS po skraćenom postupku. Nije prihvaćen Predmet ovoga Pravilnika je metodologija izrade planova upravljanja destinacjom, a ne izrada prostornih planova čija izrada je uređena zakonom kojim se uređuje sustav prostornog planiranja. Planovi upravljanja destinacijom za najrazvijenija područja (ITR I. i II.) izrađuje se na temelju izračuna prihvatnog kapaciteta. Prihvatni kapacitet se izračunava radi utvrđivanja razine dostignutog prihvatnog kapaciteta i pokazuje razliku između stanja i postavljenih standarda te intervalnu procjenu broja posjetitelja koji su prihvatljivi na promatranom području. Ujedno napominjemo da, sukladno Zakonu o turizmu, izračun prihvatnih kapaciteta destinacije predstavlja stručnu podlogu pri prostornom planiranju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za koju se izrađuje.
10 PETRA POČANIĆ I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Izradu plana upravljanja destinacijom ne možemo prepustit TZ-ima obzirom da ne zastupaju interese svih građana, a ni nemaju interne kapacitete za provedbu tako kompleksnih procesa. Oni svakako moraju biti jedan od dionika. Nije prihvaćen Sukladno odredbama Zakona o turizmu planove upravljanja destinacijom kao planske dokumente izrađuju turističke zajednice koje su izrađene planove dužne dostaviti na usvajanje predstavničkim tijelima jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
11 LIDIJA PETRIĆ I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Ovim se člankom tvrdi da je svrha PU destinacijom određivanje smjera razvoja destinacije ,a istovremeno se navodi da mora biti u skladu, između ostaloga, s prostornim planovima. To nije upitno, ali je upitan međuodnos ta dva dokumenta, odnosno prostornih planova i strateških razvojnih planova višeg ranga. Ovako (pogrešno) tumačenje međuodnosa ove dvije vrste dokumenata se uvriježilo kao pravilo, iako je istina da bi prostorni planovi morali uzeti u obzir zacrtanu viziju, ciljeve, prioritete, mjere zacrtane strateškim razvojnim dokumentima (a time i PU destinacijom), budući strateški razvojni dokumenti promatraju prostornu cjelinu (grad, naselje, regiju) integralno, uvažavajući sve aspekte održivosti, a prostorni planovi su fokusirani, bez obzira što tvrde drugačije, pretežito na prostorne aspekte održivosti (kroz razmještaj aktivnosti i objekata u prostoru), a što ukazuje i Zakon o prostornom uređenju (-NN 153/13, NN 65/17, NN 114/18, NN 39/19, NN 98/19 i NN 67/23) već u samoj definiciji prostornog planiranja ( stv. 30 i 31) . Nastavno na to, postavljam pitanje kako je moguće razmještati djelatnosti i objekte u prostoru odnosno definirati zone njihova smještaja, ako nije poznato što uopće želimo razvijati na konkretnom prostoru, odnosno kojim razvojnim smjerom ići. Iz ovog proizlazi da su prostorni planovi sami sebi svrhom, da se donose po inerciji, te da nemaju nikakve veze s razvojnim ciljevima definiranim u strateškim razvojnim dokumentima, a što je rezultiralo devastacijom i apsolutnim neredom u prostoru, posebno kad je riječ o razvoju turizma. Nažalost, ovakvo shvaćanje značenja strateških razvojnih dokumenata i prostorno-planskih dokumenata rezultat je i činjenice da prostorni planovi imaju snagu izvršnosti nakon usvajanja, dok neispunjenje ciljeva zacrtanih strateškim dokumentima (barem u dosadašnjoj praksi) , nije imalo nikakve posljedice po JLS i druge dionike zadužene za njihovo provođenje. Stoga sugeriram razmisliti o drugačijoj formulaciji ovog članka i mogućem iniciranju rasprave o međuodnosu različitih razvojnih dokumenata u hrvatskoj praksi izrade planskih dokumenata . Nije prihvaćen Plan upravljanja destinacijom Zakonom o turizmu definiran je kao planski dokument za razvoj održive destinacije.Također, sukladno odredbama Zakona o turizmu Plan upravljanja destinacijom određuje smjer razvoja destinacije u skladu s aktima strateškog planiranja, prostornim planovima, planom upravljanja kulturnim dobrima i drugim važećim planovima i propisima. Za najrazvijenija područja (ITR I. i II.) plan upravljanja dastinacijom izrađuje se na temelju izračuna prihvatnog kapaciteta koji predstavlja stručnu podlogu pri prostornom planiranju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za koju se izrađuje.
12 MATE BOBAN I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Poštovani, molim Vas da u pravilnik ugradite i problematiku kada npr. kod nas općina Podgora koja je 1 kategorija automatski pod sebe stavlja i sva mala mjesta koja pripadaju pod nju. Tako i moji roditelji koji su u mjestu Mala Duba odmah spadaju pod 1 kategoriju, a u Maloj Dubi jedva da se dućan otvori 20.06., nema kanalizacije, jedino je mjesto na Makarskoj rivijeri koji nema skraćenu petlju i izgrađen DTK kako bi telekomi mogli provući kabel ili dao Bog optiku, turisti su nam na 4-5mbita brzini u 2024g....Podgora je nakrcana, ona sama ispuca kapacitet svih drugih mjesta i onda mi ne možemo graditi dodatne objekte i baviti se turizmom jer eto velika riba pojela malu. Primljeno na znanje Sukladno odredbama Zakona o turizmu navedeno su turističke zajednice dužne uzeti u obzir prilikom izrade planova upravljanja destinacijom i definiranja područja obuhvata za izradu prihvatnih kapaciteta.
13 LIDIJA PETRIĆ I. OPĆE ODREDBE, Participativno planiranje U članku 4 navode se ključni dionici koje treba uključiti u proces izrade PU destinacijom. Budući pojam "lokalno stanovništvo" često izaziva nedoumice u smislu tumačenja, sugeriram da se sasvim kratko (u zagradama) sugerira tko i na koji način može biti predstavnik lokalne zajednice (npr, predstavnici lokalnog nevladinog sektora; zainteresirani pojedinci, i to određeni broj predstavnika odabranih temeljem prethodno uspostavljenih kriterija sudjelovanja i/ili javnim natječajem i sl. )... Djelomično prihvaćen Način uključivanja ključnih dionika u izradu plana upravljanja destinacijom dodatno će biti pojašnjen smjernicama i uputama koje će Ministarstvo turizma i sporta objaviti na svojim internetskim stranicama po donošenju pravilnika. Također, skrećemo pažnju i da je Zakonom o turizmu popisana obveza objave izrađenog prijedloga plana upravljanja destinacijom na javnom savjetovanju sukladno odredbama zakona kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.
14 ŽELJKO MATIĆ I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Čemu služe lokalni izbori, lokalno predstavničko tijelo i lokalna izvršna vlast ako netko bez izbornog legitimiteta, tijelo koje često predstavlja samo strane hotelske lance (često hotelijeri imaju većinu glasova pri odlučivanju u TZ) može donositi ključne akte za (ne)život i (ne)opstanaka domicilnog stanovništva. Većina manjih TZ-ova ima samo direktora i nije ni po kojoj osnovi kvalificirana za planirane aktivnosti., kako stručno tako ni predstavljanjem većine stanovnika određenog mjesta/regije. Planovi će utjecati na život svih stanovnika a o njima će odlučivati samo oni koji većinom tu ne žive i ostvarenu dobit iznose iz Republike Hrvatske i troše je negdje drugo. Nepošteno, i slobodno se može nazvati (vele)izdajnički prema vlastitom narodu. Plan upravljanja destinacijom mora raditi i donijeti predstavničko tijelo uz prethodno javno savjetovanje sa svim stanovnicima JLS. Sve drugo je velika i teška prevara naroda. Inače slobodno možemo promijeniti naziv i umjesto Plan upravljanja destinacijom napisati "Plan upravljanja lokalnim stanovništvom, njihovim životima i sudbinama od strane stranaca koji tu ne žive i u interesu izvlakača novaca iz Republike Hrvatske" Nije prihvaćen Sukladno odredbama Zakona o turizmu planove upravljanja destinacijom kao planske dokumente izrađuju turističke zajednice koje su izrađene planove dužne dostaviti na usvajanje predstavničkim tijelima jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Sukladno odredbama Zakona o turzmu u izradu plana upravljanja destinacijom turistička zajednica dužna je uključiti jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove i trgovačka društva u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Republike Hrvatske, udruge koje izravno sudjeluju u kreiranju destinacijskog lanca vrijednosti u turizmu, nadležna tijela za prostorno planiranje, zdravstvo i kulturu, kao i druge dionike važne za planiranje razvoja turizma u destinaciji. Također, sukladno odredbama Zakona, u postupku donošenja plana upravljanja destinacijom turistička zajednica dužna je provesti javno savjetovanje o prijedlogu izrađenog plana upravljanja destinacijom te na drugi primjeren način osigurati sudjelovanje lokalnog stanovništva u postupku donošenja, sukladno propisu kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.
15 KLARA TROŠT LESIĆ I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Molim da se uzme u obzir mogućnost dodavanja stavka 3 (3) U svrhu osiguranja transparentnosti i učinkovite koordinacije, turistička zajednica je dužna izraditi mapu/matricu dionika. Mapa dionika treba jasno prikazivati sve dionike uključene u proces izrade plana upravljanja destinacijom, uključujući njihovu klasifikaciju na primarne i sekundarne dionike. Cilj izrade mape/matrice dionika je osigurati transparentnost i jasnu identifikaciju ključnih dionika koji su uključeni u proces, čime se povećava njihova vidljivost i odgovornost u procesu izrade dokumenta, ali i nemogućnost isključivanja ili zanemarivanja pojedinih dionika. Djelomično prihvaćen Predloženo će se na odgovarajući način ugraditi u smjernice i upute za izradu prijedloga plana upravljanja destinacijom koje će se objaviti na mrežnoj stranici tijela državne uprave nadležnog za turizam.
16 IRA VINCE I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. a osobito: - vlasnici nekretnina koji plaćaju porez i komunalne doprinose na lokaciji Nije prihvaćen Sukladno odredbama Zakona o turizmu u postupku donošenja plana upravljanja destinacijom turistička zajednica dužna je provesti javno savjetovanje o prijedlogu izrađenog plana upravljanja destinacijom te na drugi primjeren način osigurati sudjelovanje lokalnog stanovništva u postupku donošenja, sukladno propisu kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.
17 PETRA POČANIĆ I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. (1) U izradu plana upravljanja destinacijom, turistička zajednica dužna je uključiti dionike u sustavu turizma na koje turizam može imati pozitivan ili negativan utjecaj, kao i dionike u sustavu upravljanja turizmom koji su zainteresirani za razvoj turističke destinacije i/ili mogu utjecati na njen razvoj. Uključivanje svih relevantnih dionika ključno je za razumijevanje utjecaja, rizika i prilika povezanih s turizmom, te za učinkovito planiranje održivosti destinacije, a osobito: - lokalna zajednica i stanovništvo, - udruge koje izravno sudjeluju u kreiranju destinacijskog lanca vrijednosti u turizmu - pravne osobe, obrtnike i druge fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti i/ili pružaju usluge u turizmu i ugostiteljstvu - jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave - javne ustanove i trgovačka društva u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Republike Hrvatske - nadležna tijela za prostorno planiranje, zdravstvo, kulturu, zaštitu okoliša i prirode, te udruge koje se bave navedenim pitanjima - znanstvena i stručna zajednica - ranjive skupine - turisti, te - ostali dionici važni za razumijevanje utjecaja, rizika i prilika povezanih s turizmom Djelomično prihvaćen Predloženo će se na odgovarajući način ugraditi u smjernice i upute za izradu prijedloga plana upravljanja destinacijom koje će se objaviti na mrežnoj stranici tijela državne uprave nadležnog za turizam.
18 ŽELJKO MATIĆ I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Ovo je nevjerojatno! Turističkim zajednicama se daje izvršna vlast. U mnogim turističkim mjestima, u budućnosti sve više, zahvaljujući Zakonu o turizmu, u turističkim zajednicama većinu glasova imaju vlasnici hotela koji u biti ne živi u tim općinama, gradovima,... I ti ljudi koji tu ne žive, nego imaju primarni cilj stvoriti što veći profit i odnijeti ga iz tog mjesta dobivaju alat za samovladu na određenom području. Turističke zajednice zbog svoje strukture (većinom samo direktor i sezonski radnici) nisu u mogućnosti pripremati i donositi bilo kakve strateške dokumente naročito ne ove koji se tiču svih stanovnika određene destinacije. Ovo je u biti pokušaj nove okupacije Hrvatske i novih pogodovanja nekoliko odabranih tvrtki koje će po kalupu raditi te dokumente za sve turističke zajednice. Lokalna zajednica koja donosi urbanističke i druge planove, upravlja javnim površinama i pomorskim dobrom jedina može donositi i akte iz područja turizma. Plan upravljanja destinacijom treba odraditi onaj koji ima izborni legitimitet da zastupa interese većine stanovnika, općinsko/gradsko vijeće uz prethodno savjetovanje sa stanovnicima, a ne netko tko je vlasnik najvećeg hotela u mjestu i vjerojatno nikad i nije bio u tom mjestu. Primljeno na znanje Sukladno odredbama Zakona o turizmu planove upravljanja destinacijom kao planske dokumente izrađuju turističke zajednice koje su izrađene planove dužne dostaviti na usvajanje predstavničkim tijelima jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Sukladno odredbama Zakona o turizmu u izradu plana upravljanja destinacijom turistička zajednica dužna je uključiti jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove i trgovačka društva u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Republike Hrvatske, udruge koje izravno sudjeluju u kreiranju destinacijskog lanca vrijednosti u turizmu, nadležna tijela za prostorno planiranje, zdravstvo i kulturu, kao i druge dionike važne za planiranje razvoja turizma u destinaciji. Također, suklano odredbama Zakona, u postupku donošenja plana upravljanja destinacijom turistička zajednica dužna je provesti javno savjetovanje o prijedlogu izrađenog plana upravljanja destinacijom te na drugi primjeren način osigurati sudjelovanje lokalnog stanovništva u postupku donošenja, sukladno propisu kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.
19 ŽELJKO MATIĆ II. IZRADA I USVAJANJE PLANA UPRAVLJANJA DESTINACIJOM, Članak 5. Većinom TZa upravljaju strani vlasnici hotelskih kuća, i ovaj pravilnik omogaćava da oni budu (grado)načelnici iznad (grado)načelnika bez izbora i bez ikakve odgovornosti. Dakle, ovim Pravilnikom se prodaje hrvatsko tlo i hrvatski građani. Feudalizam modernog doba. Veleizdaja hrvatskog naroda. Primljeno na znanje Sukladno odredbama Zakona o turizmu planove upravljanja destinacijom kao planske dokumente izrađuju turističke zajednice koje su izrađene planove dužne dostaviti na usvajanje predstavničkim tijelima jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
20 ALEKSANDRA KURATKO PANI II. IZRADA I USVAJANJE PLANA UPRAVLJANJA DESTINACIJOM, Članak 5. Nakon provedenog javnog savjetovanja, turistička zajednica trebala bi odgovoriti na zaprimljene komentare s naznakom koji su prihvaćeni/odbijeni i razlozima za isto. Odgovori TZ trebali bi biti dostavljeni o predstavničkom tijelu. Nije prihvaćen Zakonom o turizmu propisano je da je u postupku donošenja plana upravljanja destinacijom turistička zajednica dužna provesti javno savjetovanje o prijedlogu izrađenog plana upravljanja destinacijom te na drugi primjeren način osigurati sudjelovanje lokalnog stanovništva u postupku donošenja, sukladno propisu kojim se uređuje pravo na pristup informacijama. S obzirom da je procedura koju predlažete uređena odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama na odredbe kojega upućuje Zakona o turizmu, istu nije potrebno dodatno raspisivati i odredbama pravilnika.
21 PETRA POČANIĆ II. IZRADA I USVAJANJE PLANA UPRAVLJANJA DESTINACIJOM, Članak 6. U metodologiju zasebno dodati UKLJUČIVANJE DIONIKA te sugerirati korištenje međunarodnih smjernica za uključivanje dionika. Nije prihvaćen Predloženo će se na odgovarajući način ugraditi u smjernice i upute za izradu prijedloga plana upravljanja destinacijom koje će se objaviti se na mrežnoj stranici tijela državne uprave nadležnog za turizam.
22 IRA VINCE II. IZRADA I USVAJANJE PLANA UPRAVLJANJA DESTINACIJOM, Članak 6. Lokalne turističke zajednice nisu tijela koje treba zadužiti za plan upravljanja destinacijom. Prema svrsi za koju su turističke zajednice osnovane, one su u sukobu interesa kada se radi o zaštiti prostora i razvitka zajednice (ako se ne radi o komercijalnom interesu poduzetnika u turizmu), a prema strukturi zaposlenih nekompetentne za donošenje strategija i odluka o dugoročnom razvoju destinacija. Nije prihvaćen Sukladno odredbama Zakona o turizmu planove upravljanja destinacijom kao planske dokumente izrađuju turističke zajednice koje su izrađene planove dužne dostaviti na usvajanje predstavničkim tijelima jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
23 LUKA SABO II. IZRADA I USVAJANJE PLANA UPRAVLJANJA DESTINACIJOM, Članak 7. Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije: S obzirom na sadržaj članak 28. stavka 3. Zakona o turizmu, ljubazno molimo da se u sadržaju Pravilnika jasno navede da li je isto primjenjivo i na planove upravljanja destinacijom koje izrađuju regionalne turističke zajednice na čijim se područjima nalaze samo jedinice lokalnih samouprava koje su razvrstane u kategorije III. i IV. i 0. indeksa turističke razvijenosti… odnosno da li je regionalna turistička zajednica na čijem se području ne nalaze JLS-i koji su razvrstani u kategorije I. i II. indeksa turističke razvijenosti, dužna izraditi izračun prihvatnog kapaciteta za svoju regionalnu destinacijsku cjelinu. Nije prihvaćen Plan upravljanja destinacijom na regionalnoj razini uređen je odredbama članka 26. Zakona o turizmu. Odredbama Zakona o turizmu nije propisano da regionalne turističke zajednice rade izračune prihvatnog kapaciteta za regionalne destinacijske cjeline već se oni izrađuju na lokalnim razinama. O području obuhvata za koji se izrađuje izračun prihvatnog kapaciteta raspravlja se na regionalnoj koordinaciji s ciljem koordinacije i usklađenosti lokalnih turističkih zajednica pri određivanju područja obuhvata. Kada se plan upravljanja destinacijom izrađuje za područje jedne ili više turističkih zajednica, o međusobnim pravima i obvezama svih uključenih turističkih zajednica, kao i o području obuhvata izrade sklapa se sporazum.
24 LIDIJA PETRIĆ II. IZRADA I USVAJANJE PLANA UPRAVLJANJA DESTINACIJOM, Članak 7. Nastavno na stavak 1, ukoliko se od TZ-ova razvrstanih u niže kategorije ne zahtijeva kao obveza izračun nosivih kapaciteta (a što bi bilo poželjno, makar u smislu osvješćivanja o aktualnim i potencijalnim uskim grlima radi budućeg intenzivnijeg turističkog razvoja), onda barem u nastavku teksta naznačiti sljedeće: TZ razvrstane u niže kategorije turističke razvijenosti potiču se da naprave izračun prihvatnih kapaciteta kao podlogu za izradu Plana upravljanja, ukoliko imaju najave/namjere razvoja novih turističkih proizvoda, a kako bi na vrijeme uočile potencijalna uska grla razvoja. " Primljeno na znanje Odredbom članka 28. stavak 2. Zakona o turizmu propisano je da Plan upravljanja destinacijom na lokalnoj razini mora biti temeljen na pokazateljima održivosti, izračunu prihvatnih kapaciteta ne starijem od četiri godine te mora uzeti u obzir i turističke tokove. Stavkom 3. istoga članka propisano je da iznimno od stavka 2. ovoga članka, lokalna turistička zajednica razvrstana u kategoriju III, IV i 0 indeksa turističke razvijenosti izrađuje plan upravljanja destinacijom na način da se plan ne mora temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta. Sukladno navedenim odredbama Zakona o turizmu nema zapreke da, lokalna turistička zajednica razvrstana u kategoriju III, IV i 0 indeksa turističke razvijenosti napravi izračun prihvatnih kapaciteta kao podlogu za izradu plana upravljanja destinacijom. Navedeno će dodatno biti pojašnjeno smjernicama i uputama za izradu prijedloga plana upravljanja destinacijom koje će se objaviti na mrežnim stranicama ministarstva turizma i sporta po donošenju pravilnika.
25 MATE BOBAN II. IZRADA I USVAJANJE PLANA UPRAVLJANJA DESTINACIJOM, Članak 7. kao i prijašnji komentar, molim vas razdvojite mala mjesta koja pripadaju velikim mjestima 1 kategorije. Moja Mala Duba pripada Podgori a nemamo ni k od 1 kategorije...dućan od 20.06., Internet kao da smo u austrougarskoj jer se ne želi napraviti DTK...i sada jer pripadamo Podgori sve ovo nas kači. Dajte nam priliku da se i naše malo mjesto razvija Primljeno na znanje Navedeno su turističke zajednice dužne uzeti u obzir prilikom izrade planova upravljanja destinacijom i definiranja područja obuhvata za izradu prihvatnih kapaciteta.
26 ALEKSANDRA KURATKO PANI II. IZRADA I USVAJANJE PLANA UPRAVLJANJA DESTINACIJOM, Članak 8. Potrebno je definirati situacije kada predstavničko tijelo odbije predloženi plan i/ili zatraži njegove izmjene. Također, u slučaju udruženih TZ i više ukljućenih predstavničkih tijela, postavlja se pitanje što se događa ukoliko jedno od njih ne usvoji plan iz operativnih razloga (primjerice raspušteno je i sl.). Djelomično prihvaćen Navedeno će dodatno biti pojašnjeno smjernicama i uputama za izradu prijedloga plana upravljanja destinacijom koje će se objaviti na mrežnim stranicama ministarstva turizma i sporta. Također, se napominje kako sukladno odredbama Zakona o turizmu predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave odluke o upravljanju održivim razvojem turizma u destinaciji iz članka 31. Zakona donose na temelju plana upravljanja destinacijom. Dodatno, sukladno članku 34. Zakona o turizmu projekt od posebnog značaja za razvoj destinacije je projekt koji je kao projekt od posebnog značaja naveden u planu upravljanja destinacijom, a pridonosi provedbi plana upravljanja destinacijom i strateškom cilju definiranom aktima strateškog planiranja za razvoj turizma. Projekt od posebnog značaja za razvoj destinacije ima prednost pri sufinanciranju iz Fonda za turizam i ostalih namjenskih izvora financiranja, ako je u skladu s javnim pozivom i pravilima o potporama.
27 GRAD SPLIT II. IZRADA I USVAJANJE PLANA UPRAVLJANJA DESTINACIJOM, Članak 8. PRIMJEDBA na članak 8. U članku 8. potrebno je izmijeniti stavak 2. na način da isti glasi: (2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi predsjednik turističkog vijeća.   Obrazloženje: Po postojećem prijedlogu, Odluku donosi turističko vijeće koje se de facto nalazi u sukobu interesa ako se prijedlogom plana predlaže donošenje odluke o restrikcijama broja, vrste i kategorije ugostiteljskih objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta te kapacitetima smještajnih objekata, budući da isti predstavljaju sektore na koje bi se restrikcije i odnosile. Posljedično, Turističko vijeće većinom glasova može odlučiti ne donijeti Odluku o upućivanju prijedloga plana na usvajanje predstavničkom tijelu i time se onemogućava ispunjenje predloženih pretpostavki za usvajanje plana. Slijednom navedenog, odluku formalno treba donijeti predsjednik turističkog vijeća koji je ujedno i izvršno tijelo jedinice lokalne/regionalne samouprave čije predstavničko tijelo usvaja plan. Analogno navedenom potrebno je izmijeniti stavak 5 ovog članka. Nije prihvaćen Postupak donošenja akata turističkog vijeća uređen je odredbama propisa koji uređuje sustav turističkih zajednica. Navedeno će se dodatno pojasniti smjernicama i uputama za izradu plana upravljanja destinacijom koje će Ministarstvo turizma i sporta objaviti na svojim mrežnim stranicama po donošenju Pravilnika.
28 PETRA POČANIĆ PRAVILNIK, III. METODOLOGIJA IZRADE Metodologija izrade mora definirati i minimalne zahtjeve za uključivanje dionika, kako bismo osigurali transparentno i pravedno uključivanje. Djelomično prihvaćen Predloženo će se na odgovarajući način ugraditi u smjernice i upute za izradu prijedloga plana upravljanja destinacijom i koje će se objaviti na mrežnoj stranici tijela državne uprave nadležnog za turizam.
29 ALEKSANDRA KURATKO PANI III. METODOLOGIJA IZRADE, Članak 9. Razvojni smjer je prilično neodređena kategorija. Umjesto toga, možda bi bilo svrsishodnije utvrditi ciljeve i indikatore za monitoring i evaluaciju koji bi osigurali praćenje provedbe. Djelomično prihvaćen Sadržaj plana upravljanja destinacijom propisan je odredbama Zakona o turizmu. Predloženo će se na odgovarajući način ugraditi u smjernice i upute za izradu prijedloga plana upravljanja destinacijom koje će se objaviti na mrežnoj stranici tijela državne uprave nadležnog za turizam.
30 KLARA TROŠT LESIĆ III. METODOLOGIJA IZRADE, Članak 9. U smjernicama objasniti metodologiju izrade mape/matrice dionika. Djelomično prihvaćen Predloženo će se na odgovarajući način ugraditi u smjernice i upute za izradu prijedloga plana upravljanja destinacijom koje će se objaviti na mrežnoj stranici tijela državne uprave nadležnog za turizam.
31 PETRA POČANIĆ III. METODOLOGIJA IZRADE, Članak 9. U minimalne zahtjeve dodati i analizu scenarija. Nije prihvaćen Sadržaj plana upravljanja destinacijom definiran je odredbama Zakona o turizmu.
32 ALEKSANDRA KURATKO PANI III. METODOLOGIJA IZRADE, Članak 10. Analiza stanja bi obavezno trebala obuhvatiti i kapacitete dionika, a osobito turističkih zajednica Djelomično prihvaćen Nema zapreke da se isto navede u analizi stanja. Predloženo će se na odgovarajući način ugraditi u smjernice i upute za izradu prijedloga plana upravljanja destinacijom koje će se objaviti na mrežnoj stranici tijela državne uprave nadležnog za turizam
33 IRA VINCE III. METODOLOGIJA IZRADE, Članak 10. Svakako dodati službe koje su osigurane za prihvat turista: komunalno redarstvo, medicinska skrb, policija itd. Koliko je na destinaciji prometnih redara na 1000 turista, koliko medicinskih timova, koliko policajaca, koliko vatrogasaca Primljeno na znanje Nema zapreke da se isto navede u analizi stanja. Predloženo će se na odgovarajući način ugraditi u smjernice i upute za izradu prijedloga plana upravljanja destinacijom koje će se objaviti na mrežnoj stranici tijela državne uprave nadležnog za turizam.
34 LIDIJA PETRIĆ III. METODOLOGIJA IZRADE, Članak 12. 1) Razvojni smjer destinacije mora biti definiran u skladu s aktima strateškog planiranja višeg ranga (strategije integralnog razvoja općine, grada, županije/regije, države), te usklađen s prostornim planovima, planom upravljanja kulturnim dobrima i drugim važećim planovima i propisima. Djelomično prihvaćen Predloženo će se na odgovarajući način ugraditi u smjernice i upute za izradu prijedloga plana upravljanja destinacijom koje će se objaviti na mrežnoj stranici tijela državne uprave nadležnog za turizam.
35 DARKO GROŠIĆ III. METODOLOGIJA IZRADE, Mjere i aktivnosti Osnovni prigovor na Pravilnik j tj. ove odredbe iz članka 13 .i 14. koje su vezane na odredbe članka 30 i 31. Zakona o turizmu nisu suglasne odredbama Zakona o ugostiteljstvu i pratećim važećim Pravilnicima o kategorizacijama . Stoga Odluka - Plana upravljanja destinacijom donešeno od strane predstavničkog tijela JLS nemože derogirati zakonske odredbe i odredbe pratećih Pravilnika koji su propisi višeg reda. Primljeno na znanje Zakon o turizmu koji uređuje sustav turizma je lex posteriori u odnosu na važeći Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Odredbom članka 31. stavka 3. Zakona o turizmu propisano je da se odluka donesena na temelju stavka 1. podstavaka 1. i 2. toga članka dostavlja se nadležnom tijelu u skladu sa zakonom kojim se uređuje ugostiteljstvo i usluge u turizmu koje je, uz uvjete propisane zakonom kojim se uređuje ugostiteljstvo i usluge u turizmu, dužno postupiti u skladu s tom odlukom prilikom izdavanja rješenja u postupku utvrđivanja uvjeta za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanja usluga u turizmu.
36 DARKO GROŠIĆ III. METODOLOGIJA IZRADE, Članak 13. Osnovni prigovor na Pravilnik j tj. ove odredbe iz članka 13 .i 14. koje su vezane na odredbe članka 30 i 31. Zakona o turizmu nisu suglasne odredbama Zakona o ugostiteljstvu i pratećim važećim Pravilnicima o kategorizacijama . Stoga Odluka - Plana upravljanja destinacijom donešeno od strane predstavničkog tijela JLS nemože derogirati zakonske odredbe i odredbe pratećih Pravilnika koji su propisi višeg reda. Primljeno na znanje Zakon o turizmu koji uređuje sustav turizma je lex posteriori u odnosu na važeći Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Odredbom članka 31. stavka 3. Zakona o turizmu propisano je da se odluka donesena na temelju stavka 1. podstavaka 1. i 2. toga članka dostavlja se nadležnom tijelu u skladu sa zakonom kojim se uređuje ugostiteljstvo i usluge u turizmu koje je, uz uvjete propisane zakonom kojim se uređuje ugostiteljstvo i usluge u turizmu, dužno postupiti u skladu s tom odlukom prilikom izdavanja rješenja u postupku utvrđivanja uvjeta za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanja usluga u turizmu.
37 GRAD SPLIT III. METODOLOGIJA IZRADE, Članak 14. Prvo želimo istaknuti da je Zakonom o turizmu (NN 156/2023), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2024. godine, propisano sljedeće: Članak 51. 2) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 13. stavka 5., članka 18. stavka 6., članka 19. stavka 4., članka 25. stavka 12. i članka 45. stavka 3. ovoga Zakona. Članak 53. (2) Odluku o upućivanju prijedloga plana upravljanja destinacijom iz članka 27. stavka 2. i članka 28. stavka 1. ovoga Zakona turistička zajednica dužna je donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Iz navedenog proizlazi da Ministarstvo kasni s donošenjem pravilnika, a sami proces koji vodi do usvajanja Plana upravljanja destinacijom je toliko kompleksan da ga većina TZ-ova neće moći samostalno, a neki možda ni uopće izraditi, pa je razložno zapitati se jesu li kapaciteti i rokovi procijenjeni realno.   Međutim, ono što je meritum samo Plana, na koje naglasak stavlja i predlagatelj akta, jesu odluke predstavničkih tijela koje proizlaze iz Plana, a sve sukladno članku 31. Zakona o turizmu koji navodi: (1) U upravljanju održivim razvojem turizma u destinaciji predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može, na temelju plana upravljanja destinacijom, a u skladu s prostornim planovima, donijeti odluku o: – broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta – kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta – upravljanju turističkim tokovima – uvođenju turističkog ekološkog doprinosa – ostalim mjerama iz svoje nadležnosti koje su vezane uz turizam. (2) Odluka iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka donosi se najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za iduću godinu. (3) Odluka donesena na temelju stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka dostavlja se nadležnom tijelu u skladu sa zakonom kojim se uređuje ugostiteljstvo i usluge u turizmu koje je, uz uvjete propisane zakonom kojim se uređuje ugostiteljstvo i usluge u turizmu, dužno postupiti u skladu s tom odlukom prilikom izdavanja rješenja u postupku utvrđivanja uvjeta za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanja usluga u turizmu.   Nejasno je na koji način odluka predstavničkog tijela i Zakon o turizmu mogu derogirati odredbe Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20, 126/2) te stoga predlažemo izmjene i dopune Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti u kojem će se eksplicite među ovlasti predstavničkog tijela koje se trenutačno odnose isključivo na radno vrijeme pojedinih vrsta ugostiteljskih objekata uvrstiti i odredbe koje se odnose na regulaciju broja, vrste i kategorije ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja. Dodatno, budući da je u Splitu notoran problem noćnih klubova u Staroj gradskoj jezgri, predlažemo da se u izmjene i dopune Zakona, a među ovlasti predstavničkog tijela, uvrsti i reguliranje radnog vremena noćnih barova budući da čak odluka da ih u Staroj gradskoj jezgri više ne može biti ne može ići u retroaktivnu primjenu i neće riješiti problem. U roku od dvije godine, baš kao što je pokazala praksa s apartmanima, svi koji mogu će se registrirati za sve što mogu, i u tom kontekstu čitavi smisao zakona koji bi trebao donijeti alate, i to upravo i ponajviše onim gradovima koji su već sada pod pritiskom po pitanju održivosti, naprosto izostaje.   Kao što smo predlagali i u javnom savjetovanju u procesu donošenja Zakona o turizmu, jedan od najvećih problema Splita, ali i drugih gradova su trgovine koje prodaju alkohol. One su javnozdravstveni problem i generiraju najveći broj ekscesa. Predlažemo stoga da po hitnoj proceduri predložite ministarstvu nadležnom za trgovinu izmjene i dopune Zakona o trgovini u koji će se ugraditi da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ima mandat zabraniti prodaju alkohola u trgovinama nakon određenog sata. Time se ne ograničava ničije pravo na rad, a ako imamo zakonsku ovlast zabraniti točenje alkohola u ugostiteljskim objektima onda bismo analogijom mogli i trebali imati i ovlast zabrane prodaje. Ne treba nam ni analiza prihvatnih kapaciteta ni plan upravljanja destinacijom da bismo to opravdano zaključili, dovoljno je imati oči. Turizam je interdisciplinarna djelatnost, a intervenirati u propise samo jednog ministarstva neće donijeti poboljšanju niti će ostvariti zadane ciljeve.   Kada već zakonima i pravilnicima regulirate participativni razvoj održivog turizma i dajete lokalnim sredinama da postavljaju ciljeve i standarde, onda u zakonskom smislu nedvosmisleno i cjelovito osigurajte da naša predstavnička tijela mogu donositi odluke koje će nam pomoći da riješimo neke od problema koji su evidentno neodrživi i štetni za kvalitetu života naših građana, a na kraju dana i za sam turizam. Sve mjere koje će jedinicama lokalne samouprave biti dostupne za regulaciju prekomjernog i iskorak prema održivom turizmu mogle su se u kraćem roku omogućiti kroz izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakona o trgovini, bez da se utroše minimalno dvije godine na donošenje novog zakona i pod zakonskih akata u kojem ćemo doći do tih koraka, a u kojima riskiramo dodatan pritisak na infrastrukturu i čekamo sudsku praksu koja će rastumačiti primjenu novih propisa. Sve se uvijek svodi na političku volju, odnosno hoće li neka jedinica lokalne samouprave uvažiti ili ne preporuku proizašlu iz analiza i planova. A eskalirani problemi su, s druge strane, i više nego očiti i politici, i javnosti, i samim dionicima u turizmu.   Slijednom navedenog, kako bi primjena mogla krenuti već od iduće sezone, jer veliki broj gradova na obali ne može izgubiti niti jednu sezonu više, predlažemo da se bez odgode pristupi: Izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20, 126/2) u koji će se među ovlasti predstavničkog tijela dodati (1) određivanje ranog vremena noćnih klubova, (2) regulacija broja, vrste i kategorije ugostiteljskih objekata i objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta, te (3) određivanje kapaciteta smještajnih objekata na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta Izmjenama i dopunama Zakona o trgovini  (87/08, 96/08, 116/08, 76/09, 114/11, 68/13, 30/14, 32/19, 98/19, 32/20, 33/23) u kojem će se u članku 11. dodati stavak koji glasi: predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave svojom odlukom može zabraniti prodaju alkohola u trgovinama u određenom razdoblju dana u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave Nije prihvaćen Rok je propisan Zakonom o turizmu te ga nije moguće mijenjati odredbama podzakonskog propisa. Zakon o turizmu koji uređuje sustav turizma je lex posteriori u odnosu na važeći Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Odredbom članka 31. stavka 3. Zakona o turizmu propisano je da se odluka donesena na temelju stavka 1. podstavaka 1. i 2. toga članka dostavlja se nadležnom tijelu u skladu sa zakonom kojim se uređuje ugostiteljstvo i usluge u turizmu koje je, uz uvjete propisane zakonom kojim se uređuje ugostiteljstvo i usluge u turizmu, dužno postupiti u skladu s tom odlukom prilikom izdavanja rješenja u postupku utvrđivanja uvjeta za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanja usluga u turizmu. S obzirom da navedena problematika koja se odnosi na pružanje usluga u domaćinstvu nije predmet ovoga Pravilnika, ista će biti uzeta u obzir prilikom izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Preostali prijedlozi nisu predmet uređenja ovoga pravilnika.
38 HRVATSKA UDRUGA TURIZMA III. METODOLOGIJA IZRADE, Članak 14. Nadopuniti članak 14. Zaključci i preporuke na način da se uvede eksplicitna obveza da se adresira što i kako dalje sa smještajnim kapacitetima kako komercijalnim tako i nekomercijalnim. Odnosno da moraju usvojiti jasan plan što od smještaj žele, što ne žele, čega više, manje itd. Naime prema našem viđenju zbog strukture smještajnih kapaciteta (komercijalnih i nekomercijalnih) se i krenulo u ove procese i to je ključni izazov održivosti našega turizma. Djelomično prihvaćen Predloženo će se na odgovarajući način ugraditi u smjernice i upute za izradu prijedloga plana upravljanja destinacijom koje će se objaviti mrežnoj stranici tijela državne uprave nadležnog za turizam.
39 DARKO GROŠIĆ III. METODOLOGIJA IZRADE, Članak 14. Osnovni prigovor na Pravilnik j tj. ove odredbe iz članka 13 .i 14. koje su vezane na odredbe članka 30 i 31. Zakona o turizmu nisu suglasne odredbama Zakona o ugostiteljstvu i pratećim važećim Pravilnicima o kategorizacijama . Stoga Odluka - Plana upravljanja destinacijom donešeno od strane predstavničkog tijela JLS nemože derogirati zakonske odredbe i odredbe pratećih Pravilnika koji su propisi višeg reda. Nije prihvaćen Zakon o turizmu koji uređuje sustav turizma je lex posteriori u odnosu na važeći Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Odredbom članka 31. stavka 3. Zakona o turizmu propisano je da se odluka donesena na temelju stavka 1. podstavaka 1. i 2. toga članka dostavlja se nadležnom tijelu u skladu sa zakonom kojim se uređuje ugostiteljstvo i usluge u turizmu koje je, uz uvjete propisane zakonom kojim se uređuje ugostiteljstvo i usluge u turizmu, dužno postupiti u skladu s tom odlukom prilikom izdavanja rješenja u postupku utvrđivanja uvjeta za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanja usluga u turizmu.
40 ALEKSANDRA KURATKO PANI V. PODACI, IZVJEŠĆIVANJE I IZMJENE, Članak 18. Osim izvješćivanja, predlažemo propisati obvezu koordinacijskih sastanaka u organizaciji turističke zajednice i(ili predstavničkog tijela u cilju bolje komunikacije u destinaciji i efikasnije provedbe plana. Nije prihvaćen Podzakonskim propisom nije dopušteno propisivati prava i obveze. Za održavanje koordinacijskih sastanaka u organizaciji turističkih zajednica koje predlažete nema zapreke u važećim propisima. Navedeno će dodatno biti pojašnjeno smjernicama i uputama za izradu prijedloga plana upravljanja destinacijom koje će se objaviti na mrežnim stranicama ministarstva turizma i sporta po donošenju pravilnika.
41 ALEKSANDRA KURATKO PANI V. PODACI, IZVJEŠĆIVANJE I IZMJENE, Članak 19. Potrebno je propisati ulogu predstavničkog tijela odnosno usvajanje dopuna plana. Djelomično prihvaćen Zakonom o turizmu člankom 25. stavkom 11. propisano je da se plan upravljanja destinacijom mijenja se na isti način kako je usvojen. Navedeno će dodatno biti pojašnjeno smjernicama i uputama za izradu prijedloga plana upravljanja destinacijom koje će se objaviti na mrežnim stranicama ministarstva turizma i sporta po donošenju pravilnika.