Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama Zakona o doprinosima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA U nastavku dostavljamo mišljenje Strukovne grupe ICT Istre HGK Županijske komore Pula vezano uz prijedlog ukidanju olakšica za zapošljavanje mladih. Naime, u najavi je s novim poreznim reformama i ukidanje olakšica prilikom zapošljavanja mladih. Nakon deset godina ukida se subvencija poslodavcima, koja se odnosila na oslobođenje plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih radnika u trajanju od pet godina. Do sada su poslodavci koji su prvi put zapošljavali osobe mlađe od 30 godina na neodređeno vrijeme imali pravo na oslobođenje od plaćanja 16,5% doprinosa na plaću u trajanju od 5 godina. Ova mjera je bila izuzetno popularna među poslodavcima, a koristilo ju je oko 55 tisuća poslodavaca za više od 215 tisuća radnika. Spomenuta Strukovna grupa predlaže da se razmotri nastavak ove olakšice s obzirom da je ista posebice važna za mlade obrazovne osobe, primjerice u ICT sektoru koji puno ulažu u dodatno obrazovanje i osposobljavanje mladih nakon zaposlenja budući da je to period kada poslodavac u njih ulaže znatna sredstva. Također i Udruženje računovođa HGK smatra da je potrebno zadržati mjeru oslobođenja poslodavaca od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje i u prilog tome iznose sljedeće argumente: -mladi stručni kadar se teško zapošljava na pripravničkim/nižim pozicijama radi velike potražnje za iskusnim stručnjacima. Ovakva mjera samo dodatno demotivira poslodavce u smislu zapošljavanja mladih koji tek trebaju steći prvo radno iskustvo. Uzmimo u obzir da je upravo populacija između 25 i 30 godina najizloženija izazovima tržišta rada jer se nalaze u potrazi za prvim radnim iskustvima u struci nakon završetka visokog obrazovanja. Ukidanjem nekih ranijih mjera osposobljavanja ta populacija je već izgubila svoju poziciju na tržištu rada u smislu poslodavaca koji su se radi sufinanciranja zapošljavanja lakše odlučivali zapošljavati ljude bez prethodnog radnog iskustva, -ukidanje ove mjere neminovno će dovesti do veće nesigurnosti u smislu radničkih prava, jer direktno demotivira zapošljavanje na neodređeno vrijeme. Kao računovodstvena struka, koja je od uvođenja ove mjere kumulativno obračunala stotine tisuća mjesečnih plaća, odgovorno tvrdimo da je ova mjera bila direktan poticaj i vrlo često jedini razlog ponude ugovora na neodređeno vrijeme mlađim radnicima, kako postojećim tako i svima koji su u periodu korištenja mjere bili zaposleni. Podsjećamo da su ugovori na neodređeno vrijeme bitan parametar pri izračunu kreditne sposobnosti za veće dugoročne kredite poput stambenih. Jedna pronatalitetna, obiteljski orijentirana vlada bi trebala činiti sve što može da mlađoj populaciji koja masovno napušta državu, olakša kako zapošljavanje, tako i stjecanje nekretnine i zasnivanje/zadržavanje obitelji u Republici Hrvatskoj, -u smislu ravnoteže doprinosa i korištenja nekog sustava, populacija do 30 godina nesumnjivo predstavlja najmanje opterećenje za zdravstveni sustav jer se naprosto radi o mladim ljudima koji su u najmanjoj mjeri bolesni i najmanje troše resurse istoga. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
2 GORDANA JANKOVIĆ BESEDNIK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Jedina smislena mjera koja je pokazala dobre rezultate i Vi je ukidate??????? Ovom mjerom se poslodavcima olakšavalo da budu konkurentniji u zadržavanju mladih na domaćem tržištu. Uvjet je skalpanje ugovora na neodređeno vrijeme što je mladima jamčilo sigurnost i kreditnu sposobnost. Kojom niti vodiljom ste se vodili, ukidanje olakšica za mlade a davanje olakšica onima koji se žele vratiti. Ukidanjem ove mjere tjerate poslodavce na dodatna velika opterećenja a oni su maksimalno podigli plaće i primanja svojim zaposlenicima da bi ih zadržali i zaustavili iseljavanje. Nije prihvaćen Na snazi i dalje ostaje pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme.
3 FILIP ČAČKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Ova mjera je bila jedna od mjera gdje je država bila u službi građana. Mjera je poticala poslodavce da mlade ljude čim prije uvedu u tržište rada kako bi skupili iskustva. Poslodavci su pomoću uštede ove mjere mogli kompenzirati kroz operativni trošak koji dolazi uz edukacije novih zaposlenika i eventualne pogreške u radu. Također, ova mjera je neke poslodavce potakla da umjesto iskusnih i starijih, zaposle nekog mladog. Također, neki poslodavci su navedenu novčanu razliku između BRUTO1 i BRUTO2 iskoristili za dodatnu edukaciju zaposlenika ili u poboljšanje uvjeta rada za zaposlenike. Ukidanjem ove mjere se na nekoliko načina negativno utječe na radne uvjete mladih osoba, ali i osoba općenito. Nije prihvaćen Oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu imalo je za cilj povećati zaposlenost mladih osoba kroz izravne olakšice poslodavcima. Napominje se kako i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Također, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak.
4 NIKŠA MIKULIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Ukidanja mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će ozbiljne posljedice na zapošljavanje mladih, ne samo u IT sektoru, već u svim industrijama u Hrvatskoj, što je važno naglasiti. Poslodavci su već sada suočeni s izazovima zadržavanja talenata. Primjerice, u IT sektoru, suočavamo se s konkurencijom s Dalekog istoka, koja je financijski znatno isplativija naručiteljima iz Zapadne Europe ili SAD-a nego što to mogu ponuditi hrvatske tvrtke. Ova mjera postavlja hrvatske tvrtke u još nepovoljniji položaj 1. Utjecaj na zapošljavanje mladih, posebno u IT sektoru te, primjerice, turističkom i ugostiteljskom sektoru Ukidanje ove mjere dolazi u trenutku kada mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada. U ugostiteljstvu i turizmu suočavamo se s radnom snagom koja dolazi iz istočnijih zemalja, dok u IT sektoru postoji prijetnja tehnologije umjetne inteligencije (AI), koja dodatno stavlja pritisak na mlade jer omogućava zamjenu određenih vještina. Ova mjera omogućava poslodavcima da mladim zaposlenicima pruže priliku za jednostavniji izlazak na tržište rada, što je korisno i za tvrtke i za mlade ljude u Hrvatskoj. 2. Utjecaj na plaće i konkurentnost Bez ovih poticaja, mladi zaposlenici bit će još manje konkurentni. Poslodavci, suočeni s većim troškovima zapošljavanja mladih ljudi, tražit će iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatna financijska opterećenja. To znači da će prilike za mlade ljude, osobito one bez radnog iskustva, biti znatno smanjene, što će dovesti do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Ovim tempom postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni "šegrti" – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad. 3. Konkurentnost poslodavaca u odnosu na druge zemlje Ukidanje ove mjere dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima iz drugih zemalja, osobito u IT sektoru, koji se suočava s vrlo jakom i znatno jeftinijom konkurencijom s Dalekog istoka. IT sektor posebno ovisi o priljevu svježeg, inovativnog kadra, a ukidanje ovih poticaja rezultirat će smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih u ovom sektoru. Već sada je teško konkurirati Dalekom istoku, a bez ove mjere bit će još teže. 4. Iseljavanje mladih Ova mjera bila je jedan od rijetkih konkretnih poticaja koji su omogućavali mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj. Ukidanjem ove mjere, mnogi mladi ljudi, suočeni s nesigurnim tržištem rada i neizvjesnom budućnošću, bit će prisiljeni tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Dok nastojimo ojačati gospodarstvo i brinuti se o demografiji, ukidanje poticaja za mlade šalje vrlo pogrešnu poruku te ne pokazuje spremnost na ulaganje u njihovu budućnost i adekvatno nagrađivanje njihovog rada. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
5 MARIN LOVREKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Ukidanja mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će ozbiljne posljedice na zapošljavanje mladih, ne samo u IT sektoru, već u svim industrijama u Hrvatskoj, što je važno naglasiti. Poslodavci su već sada suočeni s izazovima zadržavanja talenata. Primjerice, u IT sektoru, suočavamo se s konkurencijom s Dalekog istoka, koja je financijski znatno isplativija naručiteljima iz Zapadne Europe ili SAD-a nego što to mogu ponuditi hrvatske tvrtke. Ova mjera postavlja hrvatske tvrtke u još nepovoljniji položaj 1. Utjecaj na zapošljavanje mladih, posebno u IT sektoru te, primjerice, turističkom i ugostiteljskom sektoru Ukidanje ove mjere dolazi u trenutku kada mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada. U ugostiteljstvu i turizmu suočavamo se s radnom snagom koja dolazi iz istočnijih zemalja, dok u IT sektoru postoji prijetnja tehnologije umjetne inteligencije (AI), koja dodatno stavlja pritisak na mlade jer omogućava zamjenu određenih vještina. Ova mjera omogućava poslodavcima da mladim zaposlenicima pruže priliku za jednostavniji izlazak na tržište rada, što je korisno i za tvrtke i za mlade ljude u Hrvatskoj. 2. Utjecaj na plaće i konkurentnost Bez ovih poticaja, mladi zaposlenici bit će još manje konkurentni. Poslodavci, suočeni s većim troškovima zapošljavanja mladih ljudi, tražit će iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatna financijska opterećenja. To znači da će prilike za mlade ljude, osobito one bez radnog iskustva, biti znatno smanjene, što će dovesti do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Ovim tempom postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni "šegrti" – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad. 3. Konkurentnost poslodavaca u odnosu na druge zemlje Ukidanje ove mjere dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima iz drugih zemalja, osobito u IT sektoru, koji se suočava s vrlo jakom i znatno jeftinijom konkurencijom s Dalekog istoka. IT sektor posebno ovisi o priljevu svježeg, inovativnog kadra, a ukidanje ovih poticaja rezultirat će smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih u ovom sektoru. Već sada je teško konkurirati Dalekom istoku, a bez ove mjere bit će još teže. 4. Iseljavanje mladih Ova mjera bila je jedan od rijetkih konkretnih poticaja koji su omogućavali mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj. Ukidanjem ove mjere, mnogi mladi ljudi, suočeni s nesigurnim tržištem rada i neizvjesnom budućnošću, bit će prisiljeni tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Dok nastojimo ojačati gospodarstvo i brinuti se o demografiji, ukidanje poticaja za mlade šalje vrlo pogrešnu poruku te ne pokazuje spremnost na ulaganje u njihovu budućnost i adekvatno nagrađivanje njihovog rada. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
6 LOVRO ČERNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Ukidanja mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će ozbiljne posljedice na zapošljavanje mladih, ne samo u IT sektoru, već u svim industrijama u Hrvatskoj, što je važno naglasiti. Poslodavci su već sada suočeni s izazovima zadržavanja talenata. Primjerice, u IT sektoru, suočavamo se s konkurencijom s Dalekog istoka, koja je financijski znatno isplativija naručiteljima iz Zapadne Europe ili SAD-a nego što to mogu ponuditi hrvatske tvrtke. Ova mjera postavlja hrvatske tvrtke u još nepovoljniji položaj 1. Utjecaj na zapošljavanje mladih, posebno u IT sektoru te, primjerice, turističkom i ugostiteljskom sektoru Ukidanje ove mjere dolazi u trenutku kada mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada. U ugostiteljstvu i turizmu suočavamo se s radnom snagom koja dolazi iz istočnijih zemalja, dok u IT sektoru postoji prijetnja tehnologije umjetne inteligencije (AI), koja dodatno stavlja pritisak na mlade jer omogućava zamjenu određenih vještina. Ova mjera omogućava poslodavcima da mladim zaposlenicima pruže priliku za jednostavniji izlazak na tržište rada, što je korisno i za tvrtke i za mlade ljude u Hrvatskoj. 2. Utjecaj na plaće i konkurentnost Bez ovih poticaja, mladi zaposlenici bit će još manje konkurentni. Poslodavci, suočeni s većim troškovima zapošljavanja mladih ljudi, tražit će iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatna financijska opterećenja. To znači da će prilike za mlade ljude, osobito one bez radnog iskustva, biti znatno smanjene, što će dovesti do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Ovim tempom postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni "šegrti" – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad. 3. Konkurentnost poslodavaca u odnosu na druge zemlje Ukidanje ove mjere dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima iz drugih zemalja, osobito u IT sektoru, koji se suočava s vrlo jakom i znatno jeftinijom konkurencijom s Dalekog istoka. IT sektor posebno ovisi o priljevu svježeg, inovativnog kadra, a ukidanje ovih poticaja rezultirat će smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih u ovom sektoru. Već sada je teško konkurirati Dalekom istoku, a bez ove mjere bit će još teže. 4. Iseljavanje mladih Ova mjera bila je jedan od rijetkih konkretnih poticaja koji su omogućavali mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj. Ukidanjem ove mjere, mnogi mladi ljudi, suočeni s nesigurnim tržištem rada i neizvjesnom budućnošću, bit će prisiljeni tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Dok nastojimo ojačati gospodarstvo i brinuti se o demografiji, ukidanje poticaja za mlade šalje vrlo pogrešnu poruku te ne pokazuje spremnost na ulaganje u njihovu budućnost i adekvatno nagrađivanje njihovog rada. Dosta Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
7 IVAN KOJIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Ukidanja mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će ozbiljne posljedice na zapošljavanje mladih, ne samo u IT sektoru, već u svim industrijama u Hrvatskoj, što je važno naglasiti. Poslodavci su već sada suočeni s izazovima zadržavanja talenata. Primjerice, u IT sektoru, suočavamo se s konkurencijom s Dalekog istoka, koja je financijski znatno isplativija naručiteljima iz Zapadne Europe ili SAD-a nego što to mogu ponuditi hrvatske tvrtke. Ova mjera postavlja hrvatske tvrtke u još nepovoljniji položaj 1. Utjecaj na zapošljavanje mladih, posebno u IT sektoru te, primjerice, turističkom i ugostiteljskom sektoru Ukidanje ove mjere dolazi u trenutku kada mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada. U ugostiteljstvu i turizmu suočavamo se s radnom snagom koja dolazi iz istočnijih zemalja, dok u IT sektoru postoji prijetnja tehnologije umjetne inteligencije (AI), koja dodatno stavlja pritisak na mlade jer omogućava zamjenu određenih vještina. Ova mjera omogućava poslodavcima da mladim zaposlenicima pruže priliku za jednostavniji izlazak na tržište rada, što je korisno i za tvrtke i za mlade ljude u Hrvatskoj. 2. Utjecaj na plaće i konkurentnost Bez ovih poticaja, mladi zaposlenici bit će još manje konkurentni. Poslodavci, suočeni s većim troškovima zapošljavanja mladih ljudi, tražit će iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatna financijska opterećenja. To znači da će prilike za mlade ljude, osobito one bez radnog iskustva, biti znatno smanjene, što će dovesti do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Ovim tempom postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni "šegrti" – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad. 3. Konkurentnost poslodavaca u odnosu na druge zemlje Ukidanje ove mjere dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima iz drugih zemalja, osobito u IT sektoru, koji se suočava s vrlo jakom i znatno jeftinijom konkurencijom s Dalekog istoka. IT sektor posebno ovisi o priljevu svježeg, inovativnog kadra, a ukidanje ovih poticaja rezultirat će smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih u ovom sektoru. Već sada je teško konkurirati Dalekom istoku, a bez ove mjere bit će još teže. 4. Iseljavanje mladih Ova mjera bila je jedan od rijetkih konkretnih poticaja koji su omogućavali mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj. Ukidanjem ove mjere, mnogi mladi ljudi, suočeni s nesigurnim tržištem rada i neizvjesnom budućnošću, bit će prisiljeni tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Dok nastojimo ojačati gospodarstvo i brinuti se o demografiji, ukidanje poticaja za mlade šalje vrlo pogrešnu poruku te ne pokazuje spremnost na ulaganje u njihovu budućnost i adekvatno nagrađivanje njihovog rada. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
8 FILIPA BOBINAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA 1. Utjecaj na zapošljavanje mladih, posebno u IT sektoru te, primjerice, turističkom i ugostiteljskom sektoru Ukidanje ove mjere dolazi u trenutku kada mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada. U ugostiteljstvu i turizmu suočavamo se s radnom snagom koja dolazi iz istočnijih zemalja, dok u IT sektoru postoji prijetnja tehnologije umjetne inteligencije (AI), koja dodatno stavlja pritisak na mlade jer omogućava zamjenu određenih vještina. Ova mjera omogućava poslodavcima da mladim zaposlenicima pruže priliku za jednostavniji izlazak na tržište rada, što je korisno i za tvrtke i za mlade ljude u Hrvatskoj. 2. Utjecaj na plaće i konkurentnost Bez ovih poticaja, mladi zaposlenici bit će još manje konkurentni. Poslodavci, suočeni s većim troškovima zapošljavanja mladih ljudi, tražit će iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatna financijska opterećenja. To znači da će prilike za mlade ljude, osobito one bez radnog iskustva, biti znatno smanjene, što će dovesti do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Ovim tempom postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni "šegrti" – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad. 3. Konkurentnost poslodavaca u odnosu na druge zemlje Ukidanje ove mjere dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima iz drugih zemalja, osobito u IT sektoru, koji se suočava s vrlo jakom i znatno jeftinijom konkurencijom s Dalekog istoka. IT sektor posebno ovisi o priljevu svježeg, inovativnog kadra, a ukidanje ovih poticaja rezultirat će smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih u ovom sektoru. Već sada je teško konkurirati Dalekom istoku, a bez ove mjere bit će još teže. 4. Iseljavanje mladih Ova mjera bila je jedan od rijetkih konkretnih poticaja koji su omogućavali mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj. Ukidanjem ove mjere, mnogi mladi ljudi, suočeni s nesigurnim tržištem rada i neizvjesnom budućnošću, bit će prisiljeni tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Dok nastojimo ojačati gospodarstvo i brinuti se o demografiji, ukidanje poticaja za mlade šalje vrlo pogrešnu poruku te ne pokazuje spremnost na ulaganje u njihovu budućnost i adekvatno nagrađivanje njihovog rada. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
9 KRISTINA MANDARIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA 1. Utjecaj na zapošljavanje mladih, posebno u IT sektoru te, primjerice, turističkom i ugostiteljskom sektoru Ukidanje ove mjere dolazi u trenutku kada mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada. U ugostiteljstvu i turizmu suočavamo se s radnom snagom koja dolazi iz istočnijih zemalja, dok u IT sektoru postoji prijetnja tehnologije umjetne inteligencije (AI), koja dodatno stavlja pritisak na mlade jer omogućava zamjenu određenih vještina. Ova mjera omogućava poslodavcima da mladim zaposlenicima pruže priliku za jednostavniji izlazak na tržište rada, što je korisno i za tvrtke i za mlade ljude u Hrvatskoj. 2. Utjecaj na plaće i konkurentnost Bez ovih poticaja, mladi zaposlenici bit će još manje konkurentni. Poslodavci, suočeni s većim troškovima zapošljavanja mladih ljudi, tražit će iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatna financijska opterećenja. To znači da će prilike za mlade ljude, osobito one bez radnog iskustva, biti znatno smanjene, što će dovesti do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Ovim tempom postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni "šegrti" – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad. 3. Konkurentnost poslodavaca u odnosu na druge zemlje Ukidanje ove mjere dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima iz drugih zemalja, osobito u IT sektoru, koji se suočava s vrlo jakom i znatno jeftinijom konkurencijom s Dalekog istoka. IT sektor posebno ovisi o priljevu svježeg, inovativnog kadra, a ukidanje ovih poticaja rezultirat će smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih u ovom sektoru. Već sada je teško konkurirati Dalekom istoku, a bez ove mjere bit će još teže. 4. Iseljavanje mladih Ova mjera bila je jedan od rijetkih konkretnih poticaja koji su omogućavali mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj. Ukidanjem ove mjere, mnogi mladi ljudi, suočeni s nesigurnim tržištem rada i neizvjesnom budućnošću, bit će prisiljeni tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Dok nastojimo ojačati gospodarstvo i brinuti se o demografiji, ukidanje poticaja za mlade šalje vrlo pogrešnu poruku te ne pokazuje spremnost na ulaganje u njihovu budućnost i adekvatno nagrađivanje njihovog rada. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
10 BRANIMIR JUNGIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Ukidanje mjere oslobađanja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će značajan negativan utjecaj na zapošljavanje mladih, ne samo u IT sektoru, već i u svim industrijama u Hrvatskoj. Važno je istaknuti da su poslodavci već suočeni s izazovima u zadržavanju talenata. Na primjer, IT sektor mora konkurirati tvrtkama s Dalekog istoka koje nude financijski povoljnije uvjete naručiteljima iz Zapadne Europe i SAD-a, što hrvatske tvrtke teško mogu pratiti. Ukidanje ove mjere dodatno pogoršava njihov položaj. 1. Utjecaj na zapošljavanje mladih u različitim sektorima Ova mjera dolazi u trenutku kada mladi već imaju smanjenu konkurentnost na tržištu rada. U turizmu i ugostiteljstvu radna snaga iz istočnijih zemalja postaje sve prisutnija, dok u IT sektoru umjetna inteligencija (AI) dodatno smanjuje potrebu za određenim vještinama, otežavajući ulazak mladih na tržište rada. Oslobađanje doprinosa za zdravstveno osiguranje omogućavalo je poslodavcima da lakše zaposle mlade, što je koristilo i tvrtkama i mladim zaposlenicima. 2. Utjecaj na plaće i konkurentnost mladih radnika Bez ovih poticaja, mladi postaju manje konkurentni. Povećani troškovi zapošljavanja natjerat će poslodavce da preferiraju iskusnije radnike, što će smanjiti prilike za mlade bez radnog iskustva. Time će se smanjiti njihova tržišna vrijednost, a rizik je da će mladi ponovno postati "šegrti", koji traže mentore kako bi stekli iskustvo, bez adekvatne naknade za svoj rad. 3. Smanjena konkurentnost hrvatskih poslodavaca Hrvatski poslodavci, osobito u IT sektoru, već teško konkuriraju znatno jeftinijim radnim snagama iz Dalekog istoka. Ukidanje ove mjere dodatno otežava privlačenje mladih i inovativnih radnika. IT sektor, koji se oslanja na priljev svježih kadrova, suočit će se s još većim poteškoćama u zadržavanju talenata. 4. Posljedice po demografiju i iseljavanje Ova mjera bila je jedna od rijetkih koja je pružala priliku mladima da ostanu u Hrvatskoj. Njezinim ukidanjem, mnogi će biti prisiljeni tražiti prilike izvan zemlje, što će dodatno ubrzati negativne demografske trendove. Umjesto ulaganja u mlade i njihovu budućnost, ukidanje ove mjere šalje poruku da se ne prepoznaje njihova važnost za razvoj gospodarstva. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
11 DENNIS PUZAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Ukidanja mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imati će ozbiljne negativne posljedice na zapošljavanje mladih u IT sektoru, te konkurentnost hrvatskog IT sektora. IT sektor je generalno veliki korisnik ove mjere jer pokriva velik broj mladih ljudi sa iznad prosječnim primanjima. Ukidanje ove mjere dolazi u momentu kada je IT sektor prošao kroz krizu u kojoj je velik broj iskusnih ljudi ostao bez posla i traži nove prilike. Konkurencija za svaki objavljeni oglas za posao je postala izrazito velika. U takvoj tržišnoj situaciji, mladi bez iskustva teže nego ikada nalaze posao. Ukidanjem mjere im se ukida jedna konkurentska prednost koja je mogla pridonijeti tome da se poslodavac lakše odluči za osobu bez iskustva nego za osobu sa iskustvom, te će ono dovesti do još nepovoljnije situcije gdje će mladi u IT sektoru teže doći do prvog zaposlenja i dolaziti će do dodatnog odljeva mozgova. Dodatno, ukidanje ove mjere će utjecati na plaće i konkurentnost. IT sektor se već sada bori ostati konkurentan i slijediti svjetske trendove sa plaćama, sa ovakvom mjerom se ta konkurentnost samo smanjuje budući da troškovi plaća rastu. Nije prihvaćen U 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Napominje se kako ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Nadalje, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
12 MARKO CECELJA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Ukidanje oslobođenja od doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će značajne posljedice na zapošljavanje u Hrvatskoj. To se posebno odnosi na IT, turistički i ugostiteljski sektor. Poslodavci već sada imaju problema s privlačenjem i zadržavanjem talenata, a bez ovih mjera mladi postaju manje atraktivni za poslodavce. Povećani troškovi zapošljavanja moglo bi značiti da će poslodavci radije zaposliti iskusne radnike, ograničavajući prilike za mlade radnike bez radnog iskustva. To znači da bi mladi mogli ponovno biti prisiljeni postati neplaćeni pripravnici koji žele učiti umjesto da budu adekvatno plaćeni za posao. Konkurencija iz inozemstva također otežava položaj domaćim tvrtkama, na primjer IT tvrtkama često dolaze radnici s Dalekog istoka. Stoga ukidanje poticaja ograničava svakoj tvrtki mogućnost zapošljavanja mladih talenata. Ova mjera također može ubrzati iseljavanje mladih jer uskraćuje poticaj mladima da ostanu u zemlji. Umjesto pokazivanja spremnosti i stvaranje mogućnosti za njihov boravak, šalje se poruka koja pokazuje da ne želimo ulagati u svoju budućnost. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
13 ANA KLARIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Ukidanja mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će ozbiljne posljedice na zapošljavanje mladih, ne samo u IT sektoru, već u svim industrijama u Hrvatskoj, što je važno naglasiti. Poslodavci su već sada suočeni s izazovima zadržavanja talenata. Primjerice, u IT sektoru, suočavamo se s konkurencijom s Dalekog istoka, koja je financijski znatno isplativija naručiteljima iz Zapadne Europe ili SAD-a nego što to mogu ponuditi hrvatske tvrtke. Ova mjera postavlja hrvatske tvrtke u još nepovoljniji položaj 1. Utjecaj na zapošljavanje mladih, posebno u IT sektoru te, primjerice, turističkom i ugostiteljskom sektoru Ukidanje ove mjere dolazi u trenutku kada mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada. U ugostiteljstvu i turizmu suočavamo se s radnom snagom koja dolazi iz istočnijih zemalja, dok u IT sektoru postoji prijetnja tehnologije umjetne inteligencije (AI), koja dodatno stavlja pritisak na mlade jer omogućava zamjenu određenih vještina. Ova mjera omogućava poslodavcima da mladim zaposlenicima pruže priliku za jednostavniji izlazak na tržište rada, što je korisno i za tvrtke i za mlade ljude u Hrvatskoj. 2. Utjecaj na plaće i konkurentnost Bez ovih poticaja, mladi zaposlenici bit će još manje konkurentni. Poslodavci, suočeni s većim troškovima zapošljavanja mladih ljudi, tražit će iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatna financijska opterećenja. To znači da će prilike za mlade ljude, osobito one bez radnog iskustva, biti znatno smanjene, što će dovesti do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Ovim tempom postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni "šegrti" – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad. 3. Konkurentnost poslodavaca u odnosu na druge zemlje Ukidanje ove mjere dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima iz drugih zemalja, osobito u IT sektoru, koji se suočava s vrlo jakom i znatno jeftinijom konkurencijom s Dalekog istoka. IT sektor posebno ovisi o priljevu svježeg, inovativnog kadra, a ukidanje ovih poticaja rezultirat će smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih u ovom sektoru. Već sada je teško konkurirati Dalekom istoku, a bez ove mjere bit će još teže. 4. Iseljavanje mladih Ova mjera bila je jedan od rijetkih konkretnih poticaja koji su omogućavali mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj. Ukidanjem ove mjere, mnogi mladi ljudi, suočeni s nesigurnim tržištem rada i neizvjesnom budućnošću, bit će prisiljeni tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Dok nastojimo ojačati gospodarstvo i brinuti se o demografiji, ukidanje poticaja za mlade šalje vrlo pogrešnu poruku te ne pokazuje spremnost na ulaganje u njihovu budućnost i adekvatno nagrađivanje njihovog rada. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
14 KARLO DOMIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Smatram da je uklanjanje pojma "mlada osoba" u potpunosti krivi korak, smanjiti će vec vrlo niske pocetne plaće koje imaju ljudi na početku karijere, prvo je potrebno preispitati gdje se novci troše previše i tamo smanjtii, obaviti studiju efikasnosti drzavnih ustanova ukloniti nepotrebne stvari i tek onda dodavati teret na građane Nije prihvaćen Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
15 DORIAN SMOLJAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Ukidanje mjere oslobađanja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imati će značajan negativan utjecaj na zapošljavanje mladih u svim sektorima, ne samo u IT industriji. Poslodavci već sada teško zadržavaju talente, posebno zbog konkurencije iz inozemstva, koja može ponuditi niže troškove rada. Ova promjena dodatno bi otežala poziciju hrvatskih tvrtki. Mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada, a bez ove mjere bit će još teže dobiti priliku. Poslodavci će se radije odlučiti za iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatne troškove, što smanjuje šanse za zapošljavanje mladih i rezultira nižim početnim plaćama, koje su već i na trenutnoj razini preniske za pristojan. Također, ukidanje ove mjere smanjuje konkurentnost hrvatskih tvrtki u odnosu na strane, posebno u IT sektoru, gdje se natječu s mnogo jeftinijim radnim snagama iz istočnijih zemalja. Ukidanje ove mjere samo će ubrzati odlazak mladih i obrazovanih ljudi iz RH, umjesto da ga uspori ili obrne. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
16 FILIP JUGKALA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Ukidanja mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će ozbiljne posljedice na zapošljavanje mladih, ne samo u IT sektoru, već u svim industrijama u Hrvatskoj, što je važno naglasiti. Poslodavci su već sada suočeni s izazovima zadržavanja talenata. Primjerice, u IT sektoru, suočavamo se s konkurencijom s Dalekog istoka, koja je financijski znatno isplativija naručiteljima iz Zapadne Europe ili SAD-a nego što to mogu ponuditi hrvatske tvrtke. Ova mjera postavlja hrvatske tvrtke u još nepovoljniji položaj 1. Utjecaj na zapošljavanje mladih, posebno u IT sektoru te, primjerice, turističkom i ugostiteljskom sektoru Ukidanje ove mjere dolazi u trenutku kada mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada. U ugostiteljstvu i turizmu suočavamo se s radnom snagom koja dolazi iz istočnijih zemalja, dok u IT sektoru postoji prijetnja tehnologije umjetne inteligencije (AI), koja dodatno stavlja pritisak na mlade jer omogućava zamjenu određenih vještina. Ova mjera omogućava poslodavcima da mladim zaposlenicima pruže priliku za jednostavniji izlazak na tržište rada, što je korisno i za tvrtke i za mlade ljude u Hrvatskoj. 2. Utjecaj na plaće i konkurentnost Bez ovih poticaja, mladi zaposlenici bit će još manje konkurentni. Poslodavci, suočeni s većim troškovima zapošljavanja mladih ljudi, tražit će iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatna financijska opterećenja. To znači da će prilike za mlade ljude, osobito one bez radnog iskustva, biti znatno smanjene, što će dovesti do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Ovim tempom postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni “šegrti” – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad. 3. Konkurentnost poslodavaca u odnosu na druge zemlje Ukidanje ove mjere dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima iz drugih zemalja, osobito u IT sektoru, koji se suočava s vrlo jakom i znatno jeftinijom konkurencijom s Dalekog istoka. IT sektor posebno ovisi o priljevu svježeg, inovativnog kadra, a ukidanje ovih poticaja rezultirat će smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih u ovom sektoru. Već sada je teško konkurirati Dalekom istoku, a bez ove mjere bit će još teže. 4. Iseljavanje mladih Ova mjera bila je jedan od rijetkih konkretnih poticaja koji su omogućavali mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj. Ukidanjem ove mjere, mnogi mladi ljudi, suočeni s nesigurnim tržištem rada i neizvjesnom budućnošću, bit će prisiljeni tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Dok nastojimo ojačati gospodarstvo i brinuti se o demografiji, ukidanje poticaja za mlade šalje vrlo pogrešnu poruku te ne pokazuje spremnost na ulaganje u njihovu budućnost i adekvatno nagrađivanje njihovog rada. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
17 LUKA PETROVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Ukidanje oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će negativne posljedice na zapošljavanje mladih u svim industrijama, ne samo u IT sektoru. Poslodavci već sada teško zadržavaju talente, a hrvatske tvrtke ne mogu financijski konkurirati ponudi iz Dalekog istoka. Ova mjera dodatno otežava položaj hrvatskih tvrtki. Hrvatski poslodavci gube konkurentnost u usporedbi s inozemnim tvrtkama, pogotovo u IT sektoru. Bez poticaja, smanjit će se interes za zapošljavanje mladih, što otežava već prisutne izazove konkurencije s Dalekog istoka. Mladi su već nekonkurentni na tržištu rada, a ukidanje mjere otežat će im ulazak u radni svijet. Poslodavci će radije zapošljavati iskusne radnike zbog smanjenih troškova, smanjujući prilike za mlade. Ova mjera bila je ključna za zadržavanje mladih u Hrvatskoj. Ukidanjem, mnogi će tražiti prilike izvan zemlje, što šalje negativnu poruku u vezi s ulaganjem u mlade i njihovu budućnost. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
18 IGOR PURETA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Ukidanja mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će ozbiljne posljedice na zapošljavanje mladih, ne samo u IT sektoru, već u svim industrijama u Hrvatskoj, što je važno naglasiti. Poslodavci su već sada suočeni s izazovima zadržavanja talenata. Primjerice, u IT sektoru, suočavamo se s konkurencijom s Dalekog istoka, koja je financijski znatno isplativija naručiteljima iz Zapadne Europe ili SAD-a nego što to mogu ponuditi hrvatske tvrtke. Ova mjera postavlja hrvatske tvrtke u još nepovoljniji položaj 1. Utjecaj na zapošljavanje mladih, posebno u IT sektoru te, primjerice, turističkom i ugostiteljskom sektoru Ukidanje ove mjere dolazi u trenutku kada mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada. U ugostiteljstvu i turizmu suočavamo se s radnom snagom koja dolazi iz istočnijih zemalja, dok u IT sektoru postoji prijetnja tehnologije umjetne inteligencije (AI), koja dodatno stavlja pritisak na mlade jer omogućava zamjenu određenih vještina. Ova mjera omogućava poslodavcima da mladim zaposlenicima pruže priliku za jednostavniji izlazak na tržište rada, što je korisno i za tvrtke i za mlade ljude u Hrvatskoj. 2. Utjecaj na plaće i konkurentnost Bez ovih poticaja, mladi zaposlenici bit će još manje konkurentni. Poslodavci, suočeni s većim troškovima zapošljavanja mladih ljudi, tražit će iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatna financijska opterećenja. To znači da će prilike za mlade ljude, osobito one bez radnog iskustva, biti znatno smanjene, što će dovesti do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Ovim tempom postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni "šegrti" – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad. 3. Konkurentnost poslodavaca u odnosu na druge zemlje Ukidanje ove mjere dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima iz drugih zemalja, osobito u IT sektoru, koji se suočava s vrlo jakom i znatno jeftinijom konkurencijom s Dalekog istoka. IT sektor posebno ovisi o priljevu svježeg, inovativnog kadra, a ukidanje ovih poticaja rezultirat će smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih u ovom sektoru. Već sada je teško konkurirati Dalekom istoku, a bez ove mjere bit će još teže. 4. Iseljavanje mladih Ova mjera bila je jedan od rijetkih konkretnih poticaja koji su omogućavali mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj. Ukidanjem ove mjere, mnogi mladi ljudi, suočeni s nesigurnim tržištem rada i neizvjesnom budućnošću, bit će prisiljeni tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Dok nastojimo ojačati gospodarstvo i brinuti se o demografiji, ukidanje poticaja za mlade šalje vrlo pogrešnu poruku te ne pokazuje spremnost na ulaganje u njihovu budućnost i adekvatno nagrađivanje njihovog rada. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
19 FILIP ČAČKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Dodati novi članak u zakonu: Ministarstvo financija će u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti vrednovanje propisa ovoga Zakona. Posbeno, provesti će se vrednovanje učinaka ukidanja oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu. Prihvaćen Prihvaća se.
20 FILIP ČAČKOVIĆ II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, a) Ocjena stanja Komentar vezan za predzadnji odlomak u kojem se tvrdi da je "izazov je postići održivost sustava zdravstvenog osiguranja." Navedeni komentar bi imao puni smisao kada bi se jasno reklo na koji će se način sredstva od doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih osoba iskoristiti u sustavu zdravstvenog osiguranja. Ovako ostaje nejasno kako će se ta sredstva utrošiti. Naime, sustav zdravstvenog osiguranja u sadašnjoj formi svakako nije održiv (primjer: nestabilnost i nepouzdanost CEZIH-a), no teško da će se sama održivost postići ukidanjem ove mjere. Ova mjera je nedostatna, a sredstva koja se mogu prikupiti ovom mjerom se mogu osigurati boljom preraspodjelom i uštedom troškova unutar same financijske konstrukcije Ministarstva zdravstva ili HZZO. Nije prihvaćen Raspodjela sredstava proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nije uređeno ovim Prijedlogom zakona kao niti restrukturiranje sustava zdravstvenog osiguranja.
21 JANA BEADER II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, a) Ocjena stanja Ako korištenje oslobođenja od doprinosa za mlade osobe daje pozitivne rezultate u uvjetima povećane potražnje za radnom snagom i smanjenja nezaposlenosti, zašto se ukida mjera koja očito potiče zapošljavanje mladih? Ako je cilj osigurati održivost zdravstvenog sustava, zar ne bi bilo učinkovitije provesti reformu samog zdravstvenog sustava, umjesto ukidanja mjere koja pomaže poslodavcima i mladima? Uz to, poboljšanje makroekonomske situacije, barem djelomično, može se pripisati uspješnoj primjeni ovih olakšica. Ukidanje bi moglo smanjiti interes za zapošljavanje mladih i dugoročno negativno utjecati na tržište rada. Nije prihvaćen Uvedeno je oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu u trajanju do pet godina s 1. siječnja 2015. kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Navedenom mjerom se nastojala povećati zaposlenost mladih osoba i povećati konkurentnost tržišta rada u Republici Hrvatskoj u odnosu na zemlje članice. U 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. S obzirom na pozitivna makroekonomska kretanja i povećanu potražnju za radnicima na tržištu rada mjera je bila uspješna te postigla cilj zbog kojeg je oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu i propisano. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
22 DAMIR DURDOV II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, a) Ocjena stanja Svim osobama HRVASTKE nacijonalnosti od 18 do 35g života treba osloboditi doprinosa 5g. Pa valjda Hrvati koji su rođeni i žive u RH plaćaju poreze i prireze i jedino oni doprinose jezgri stvorene države Hrvatske a svi drugi samo uzimlju plodove što je ludo i događa se da se jezgra raspada .Određena količina drugih naroda može postojati unutar države toliko koliko oni doprinose državi a one sekunde kad to nije slučaj oni ne mogu imati niti radnu dozvolu nit boravište niti prebivalište a kamoli da im se djeli državljanstvo .SVAKI PASTIR ČUVA SVOJE STADO A PASTIR KOJI NIJE OD TOG STADA ON JE VUK I NEMOJTE BITI NERAZUMNI TO JE ISTINA. Nije prihvaćen Člankom 14. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) propisano je da svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama te da su svi pred zakonom jednaki. Stoga, Zakonom o doprinosima nije moguće urediti oslobođenje za određenu nacionalnu skupinu jer bi se time kršio Ustav Republike Hrvatske da su svi građani pred zakonom jednaki. Pitanje dodijele državljanstva Republike Hrvatske nije uređeno Zakonom o doprinosima.
23 BOŽICA IŠTVANIĆ II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, a) Ocjena stanja Uvođenje oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu u trajanju do pet godina imalo je za svrhu poticanje poslodavaca na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme s ciljem smanjenja udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Također, ovakvim načinom poticanja zapošljavanja cilj je bio smanjiti stopu nezaposlenosti određenih dobnih skupina radno aktivnog stanovništva. Smanjujući stopu registrirane nezaposlenosti smanjen je i udio mladih nezaposlenih osoba (od 15-29 godina) u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Mjera je izuzetno dobra, te ne vidim razloga zbog čega se ukida. Osim toga, obzirom da su mladi ljudi do 30 godina vrlo rijetko bolesni, ne vidim nikakvog smisla u ukidanju mjere. Strani radnici u RH ionako ne mogu biti zaposleni na neodređeno vrijeme, već samo za vrijeme trajanja radne dozvole., pa ovu mjeru ionako ne mogu koristiti. Nije prihvaćen Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Također, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme.
24 DIANA TOMIČIĆ II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom Potpuno je pogrešna argumentacija kojom se obrazlaže ukidanje mjere za mlade - to je bila jedna poslodavcu vrlo administrativno jednostavna i besplatna mjera koja je uvelike pridonijela zapošljavanju mladih osoba bez iskustva, te njihovom ostanku u Hrvatskoj jer su im u startu ponuđeni ugovori na neodređeno vrijeme čime si adekvatno rješavaju dugotrajnu situaciju. Olakšice za mlade moraju se ostaviti u zakonima ako želimo da te mlade osobe ostanu na hrvatskom tržištu rada. Ukidanje tih odredbi dugotrajno je nepromišljeno - vi gledate s aspekta neto plaće, međutim poslodavac se vodi troškovima ukupne plaće radnika. Nije prihvaćen Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
25 TAJANA BARANČIĆ II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom Poštovani, Argumentacija kojom se opravdava ukidanje mjere koja potiče zapošljavanje mlađih osoba na neodređeno vrijeme je krajnje manjkava, te ujedno kontradiktorna u odnosu na argumentaciju u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o tržištu rada: 1. Teza da ukidanje oslobođenja plaćanja doprinosa na plaću neće utjecati na visinu plaće osoba do 30 godina koje će se zapošljavati od iduće godine, naprosto nije točna jer nije životna. Naime, poslodavac kod budgetiranja i planiranja poslovanja i troškova gleda ukupni trošak jer mora osigurati sredstva za kompletan trošak. Dakle, ako u budgetu imamo 1500 eura mjesečno za novu osobu, a od toga država sada traži 16,5%, jasno je kao dan da ne ostaje više isti iznos za raspodjelu za bruto 1 plaću. 2. Ukidanje mjere zaista nije argumentirano niti dobro obrazloženo jer istovremeno Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike predlaže u prijedlogu "Zakona o izmjenama i dopunama zakona o tržištu rada" povećanje naknade za nezaposlene te iste mlade do 30 godina kao i povećanje naknade za nezaposlene. Tu mjeru tamo obrazlažu na način, citiram: „U prethodnom je razdoblju ostvaren velik napredak u pogledu stanja na hrvatskom tržištu rada. Unatoč tome, razina zaposlenosti još nije dosegnula prosjek Europske unije. Posebno su izraženi problemi dugotrajne nezaposlenosti i NEZAPOSLENOSTI MLADIH koji su povezani ne samo s nedostatnim opsegom ukupne potražnje za radom, već i s nedostatkom strukturne usklađenosti ponude rada i potražnje za radom.…Nadalje, ANALIZA JE POKAZALA DA SU OSOBE MLAĐE OD 30 GODINA ČEŠĆE IZLOŽENE KRATKOTRAJNIM RADNIM ODNOSIMA te im je potrebno omogućiti pravo na novčanu naknadu pod povoljnijim uvjetima. Omogućavanjem prava na novčanu naknadu pod povoljnijim uvjetima, mladim osobama se olakšava pronalazak adekvatnog dugotrajnog zaposlenja, čime bi se prevenirao povratak ove ciljne skupine u evidenciju nezaposlenih. Stoga se ovim Prijedlogom zakona predlaže za osobe mlađe od 30 godina smanjiti uvjet vremena provedenog na radu i to s devet na šest mjeseci u posljednja 24 mjeseca." Stoga je potpuno nejasno te djeluje čak i krajnje nepromišljeno ukidati mjeru koja upravo potiče zapošljavanje mladih na neodređeno vrijeme, ali će te iste mlade zato čekati naknada za nezaposlene na Zavodu za zapošljavanje. To bi bila zaista suluda kompenzacijska mjera, jer je valjda ipak primarni cilj da mladi imaju dobre poslove na neodređeno vrijeme, a ne veću naknadu za nezaposlene. Ova mjera koju planirate ukinuti je bila jednostavna i učinkovita te očito (što nedvojbeno proizlazi iz analiza Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike) i dalje postoji više nego jasna potreba za njom, stoga smatram iznimno bitnim da odustanete od ukidanja ove mjere. Nije prihvaćen Poslovni odnos između poslodavca i radnika u svezi iznosa bruto plaće nije uređen Zakonom o doprinosima. Navedeno je isključivo dogovor poslodavca i radnika te ne mora značiti ako poslodavac koristi oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu da će obvezno i povećati bruto plaću radniku za iznos oslobođenja. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme.
26 FILIP ČAČKOVIĆ II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom Povećavanjem troškova zapošljavanja za poslodavce direktno se utječe na cijenu usluga/proizvoda pojedinog poslodavca. Drugim riječima, povećavajem troškova poslodavca, ovaj prijedlog zakona direktno doprinosi budućem vrlo vjerojatnom povećanju cijena proizvoda i usluga. Kao što je navedeno, u jednom od komentara. Ukidanjem ove mjere direktno se utječe na to da će mlade osobe nakon 1.1.2025. u mnogim situacijama imati bruto plaću manju nego sada. Nove mlade osobe pri zapošljavanju mogu očekivati 16.5% manju ponudu Bruto 1 plaće. Ova mjera je bila jedna od mjera gdje je država bila u službi građana. Mjera je poticala poslodavce da mlade ljude čim prije uvedu u tržište rada kako bi skupili iskustva. Poslodavci su pomoću uštede ove mjere mogli kompenzirati kroz operativni trošak koji dolazi uz edukacije novih zaposlenika i eventualne pogreške u radu. Također, ova mjera je neke poslodavce potakla da umjesto iskusnih i starijih, zaposle nekog mladog. Također, neki poslodavci su navedenu novčanu razliku između BRUTO1 i BRUTO2 iskoristili za dodatnu edukaciju zaposlenika ili u poboljšanje uvjeta rada za zaposlenike. Ukidanjem ove mjere se na nekoliko načina negativno utječe na radne uvjete mladih osoba, ali i osoba općenito. Nije prihvaćen Na cijenu dobra i usluga odnosno na njihovo povećanje ili smanjenje utječe niz faktora koji su u manjoj ili većoj mjeri pod utjecajem tržišta. Također se napominje da obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme.
27 VILIM CVENK II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom Poštovani, Želim izraziti svoje duboko nezadovoljstvo zbog planiranog ukidanja mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika. Ova mjera imala je ključnu ulogu u poticanju zapošljavanja mladih, osobito u sektorima kao što su IT, digitalizacija, programiranje, turizam i ugostiteljstvo, te je njenim ukidanjem ugrožen njihov ulazak na tržište rada. Već sada, mladi radnici, posebice u inženjerskom, strojarskom, i digitalnom IT sektoru, suočavaju se s velikom konkurencijom, kako od iskusnijih kolega, tako i od jeftinije radne snage s Dalekog istoka. Ukidanje ove mjere dodatno će povećati troškove zapošljavanja mladih te smanjiti njihovu tržišnu vrijednost, što će dovesti do nižih početnih plaća i smanjenih prilika za stjecanje iskustva. S obzirom na izazove s kojima se poslodavci već sada suočavaju u zadržavanju talenata, ukidanje ove mjere stavlja hrvatske tvrtke u još nepovoljniji položaj u odnosu na inozemnu konkurenciju. Dugoročno, to će rezultirati smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih te povećanjem trenda iseljavanja mladih ljudi, koji će tražiti bolje prilike u inozemstvu. Ova mjera bila je rijedak primjer konkretne pomoći mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj, te smatram da bi njeno ukidanje bilo pogrešan potez koji ne doprinosi održivom razvoju gospodarstva niti rješavanju demografskih izazova s kojima se suočavamo. Molim vas da razmotrite negativne posljedice koje će ovaj potez imati na mlade radnike i hrvatske poslodavce te apeliram na zadržavanje mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika. S poštovanjem, Vilim Nije prihvaćen Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Također se napominje da obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak.
28 ANAMARIJA KLIČAN II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom Ukidanje oslobođenja od doprinosa za mlade osobe smanjuje poticaj za zapošljavanje mladih na neodređeno vrijeme, što je ključno u zemlji s velikom emigracijom mladih. Iako se obrazlaže da ukidanje oslobađanja neće utjecati na neto plaće, ono će zasigurno otežati poslodavcima zapošljavanje i dugoročno smanjiti broj radnih mjesta za mlade. Ova mjera ignorira stvarne izazove s kojima se suočavaju mladi u Hrvatskoj, poput nesigurnih uvjeta rada i neizvjesnosti pri zapošljavanju, te umjesto da ih podrži, povećava teret poslodavcima, što može dovesti do manje prilika za stalno zaposlenje. U vremenu kada se mnogi mladi bore pronaći stabilno zaposlenje, smatram da bi država trebala više ulagati u olakšice za zapošljavanje mladih, a ne ih dodatno opterećivati Nije prihvaćen Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika. Napominje se kako je obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac i ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak.
29 DAVORIN-JOSIP KRIVAK II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom > "Kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak." Ja se nadam da predlagatelj ovog Nacrta shvaća da će radnik morati i zaraditi poslodavcu ovu razliku, jer se toliko povećava trošak poslodavca. Naime, suprotno shvaćanju većine koja sjedi u saboru, tvrtkama novac ne raste na drveću, niti pada s neba, one ga moraju zaraditi. Kako bi se novac zaradio, potrebno je tražiti više posla ili nove poslove, što znači i više posla za prodaju, što znači veći operativni trošak itd. Ovaj nacrt u svom obrazloženju prigodno izostavlja potencijalni domino efekt povećanja troškova poslovanja, bazirajući se isključivo na izračunu neto plaće jednog zaposlenog. Primljeno na znanje I dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika.
30 JURICA VUČKOVIĆ II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom Ovakva izmjena zakona i njezino obrazloženje kao povećanje solidarnosti te argumenti da se mjera neće osjetiti na neto plaći zaposlenika vrijeđa inteligenciju građana RH. Izmjena direktno smanjuje atraktivnost mladih na tržištu rada, a uvodi se u vrijeme rekordne zarade RH od poreza (udvostručivanje zarade od poreza u zadnje 3 godine). Poslodavci će nakon 1.1.2025. (ukoliko se uvede ovaj zakon) imati manji poticaj zaposliti mlade osobe po konkurentnim početnim plaćama te će se ova mjera odmah odraziti kroz manje neto plaće mladih zaposlenika jer će se nekadašnja Bruto 1 ponuda pretvoriti u Bruto 2 i zbog toga će imati 16.5% manju bruto plaću. Kao mlada osoba apeliram na nadležne da se ova izmjena ne provede jer nas stavlja u puno goru poziciju na tržištu rada u početku karijere, a dolazi u vrijeme kada su Hrvatski građani porezno opterećeni više nego ikad, dok država zarađuje nikad više novca od poreza na građane. Ova politika će kao krajnju posljedicu imati i povećanje stope emigracije kod mladih, zbog manjih plaća koje će im nuditi poslodavci te će negativno utjecati na prethodno navedene demografske ciljeve ove porezne reforme. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
31 DENIS SUŠAC II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom Ukidanje mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje imat će ozbiljne posljedice na zapošljivost i visinu primanja novozaposlenih osoba mlađih od 30 godina. Do nje dolazi u trenutku kad u nekim sektorima - primjerice IT - već postoji smanjena potražnja za kadrom bez radnog iskustva zbog globalnih ekonomskih i tehnoloških promjena, a nezaposlenost mladih je u startu veća od opće nezaposlenosti. Radi se jednom rijetkih konkretnih i jednostavnih poticaja, te je u potpunoj suprotnosti s proklamiranim smanjenjem poreznog opterećenja rada uz povećanje poreznog opterećenja na imovinu. Indikativno je i to da se u prezentaciji spominju "nepravedni poticaji poslodavcima", a mjera se ukida osobama koje ionako vrlo rijetko konzumiraju usluge zdravstvenog sustava. U isto vrijeme organizacijski oblici koji su alternativa trgovačkim društvima plaćaju minimalne iznose doprinosa na iznadprosječne plaće, tako da argumenti koji uključuju solidarnost, ujednačenost, ravnopravnost i pravednost kao razloge ovog poteza nikako ne stoje. Predlažem da se pozitivan utjecaj na održivost sustava zdravstvenog osiguranja umjesto ukidanjem ove mjere provede drukčijom raspodjelom prihoda od novog poreza na nekretnine i obvezom sklapanja ugovora o radu s državljanima trećih zemalja na određeno vrijeme. Nije prihvaćen Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Nadalje, doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Također, pitanje raspodjele prihoda od lokalnih poreza kao i pitanje obveze sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme s državljanima trećih zemalja nije uređeno Zakonom o doprinosima.
32 ANITA SRUK II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom Ovo je netočno na više razina. Obračun ne drži vodu jer je samom olakšicom poslodavac odlučio dati radniku veći bruto, budući da mu je trošak manji. Isto tako, ovo je bio jedan od glavnih poticaja ugovora na neodređeno. Također, ako uzmemo manjeg poslodavca koji ima 5-6 mladih radnika, ovom izmjenom ste mu blokirali mogućnost zapošljavanja još jednog zbog znatnih dodatnih troškova koji će proizaći iz ovog. Za strance se može regulirati drugačije - nemogućnost prijave na neodređeno. Teza da je sve to "prebačeno na porezne obveznike" je također kriva, netočna i potpuno promašena i krivo interpretirana. Nije prihvaćen Poslovni odnos između poslodavca i radnika u svezi iznosa bruto plaće nije uređen Zakonom o doprinosima. Navedeno je isključivo dogovor poslodavca i radnika te ne mora značiti ako poslodavac koristi oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu da će obvezno i povećati bruto plaću radniku za iznos oslobođenja. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme.
33 BOŽICA IŠTVANIĆ II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom Mjera je uspješna i treba ostati na snazi. Nezaposlenost mladih i dalje je 3x veća od opće nezaposlenosti što govori da ima mjesta za poboljšanje, strani radnici mogu biti zaposleni samo na određeno do isteka Radne dozvole, minoran je broj stranih radnika koji ostvaruju to pravo. Ne treba ukidati, već samo ograničiti mjeru na hrvatske državljane. Nije prihvaćen Člankom 14. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) propisano je da svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama te da su svi pred zakonom jednaki. Stoga, Zakonom o doprinosima nije moguće urediti oslobođenje za određenu skupinu ljudi po osnovi njihovog rođenja jer bi se time kršio Ustav Republike Hrvatske da su svi građani pred zakonom jednaki. Također, u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%.
34 MLADEN SKYPALA II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom Teza o istoj neto plaći ne stoji jer je poslodavac, zato što nije morao plaćati doprinos za zdravstvo na bruto plaću, osobi mlađoj od 30 godina mogao dati veću bruto plaću. Naime, privatni poslodavac gleda koliki mu je zaposlenik ukupni trošak i na osnovi toga određuje bruto plaću prilagođenu toj osobi. Pogrešno je misliti da će osoba mlađa od 30 godina i osoba starija od 30 godina imati istu bruto plaću za isti posao ukoliko se za osobu mlađu od 30 godina ne plaća doprinos na bruto plaću. Smatram da će efekt ukidanja ove olakšice rezultirati smanjenjem bruto plaća za osobe mlađe od 30 godina (za novozaposlene u odnosu na one koji su zaposleni kada su vrijedile olakšice). Nije prihvaćen Poslovni odnos između poslodavca i radnika u svezi iznosa bruto plaće nije uređen Zakonom o doprinosima. Navedeno je isključivo dogovor poslodavca i radnika te ne mora značiti ako poslodavac koristi oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu da će obvezno i povećati bruto plaću radniku za iznos oslobođenja. Stoga će radnik s iskustvom, a mlađi od 30 godina imati iste uvjete kao i radnik s iskustvom koji je stariji od 30 godina te za njega poslodavac ne koristiti oslobođenje od obveze doprinosa. Ovim načinom želi se izjednačiti prava za sve dobne skupine zaposlenika. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika. Obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak.
35 VESNA VARŠAVA II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom Iz svega što ste naveli vidljivo je da je mjera bila uspješna i da treba ostati na snazi. Nezaposlenost mladih i dalje je 3x veća od opće nezaposlenosti što govori da ima mjesta za poboljšanje. U prezentaciji Porezne reforme naveli ste da se radi o nepravednim poticajima poslodavcima na teret poreznih obveznika što nije korektno niti istinito. Predlažem da mjera ostane na snazi, a da ugovor o radu sa državljanima trećih zemalja može biti isključivo na određeno vrijeme koliko traje valjanost radne dozvole kao i prijava na HZMO/HZZO. Nije prihvaćen Člankom 14. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) propisano je da svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama te da su svi pred zakonom jednaki. Stoga, Zakonom o doprinosima nije moguće urediti oslobođenje za određenu skupinu ljudi po osnovi njihovog rođenja jer bi se time kršio Ustav Republike Hrvatske da su svi građani pred zakonom jednaki. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Iz navedenog se može zaključiti kako je mjera oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu ostvarila svoj cilj odnosno veću zaposlenost mladih osoba do 30 godina života. Pitanje sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme nije uređeno Zakonom o doprinosima nego propisima iz područja rada i mirovinskog sustava. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme.
36 FILIP ČAČKOVIĆ II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Ukidanje mjere neće pomoći održivosti HZZO. Prihodi HZZO se trebaju moći kvalitetnije preraspodijeliti unutar postojećih sredstava. Trebalo bi uvesti obavezu da se na kraju 2025. godine izradi posebno izvješće u kojem bi bilo opisano kako su se iskoristila sredstva koja su uplaćena kao doprinos zdravstvenog osiguranja mladih osoba. Jedino na taj način se može sustavno vidjeti hoće li ukidanje ove mjere ikako pomoći održivosti sustava zdravstvenog osiguranja. Nije prihvaćen Raspodjela sredstava proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao i objava izviješća vezano za istu nije uređeno ovim Prijedlogom zakona.
37 ROBIN KOVAČIĆ II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Poslodovaci će imati manje razloga zaposliti mlađu i manje iskusnu osobu, što će dovesti do još težeg pronalaska poslova za mlade u već jako izazovnoj ekonomiji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
38 JURICA VUČKOVIĆ II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Dodatna posljedica je iseljavanje mladih zbog manjih neto plaća te manja mobilnost radnika unutar RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
39 BOŽICA IŠTVANIĆ II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Posljedice bi mogle biti veće iseljavanje mladog i reproduktivnog stanovništva iz RH, jer gospodarstvu raste cijena rada. To je u suprotnosti sa pronatalitetnom politikom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
40 FILIP ČAČKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA Trebalo bi uvesti obvezu izrade izvješća na kraju 2025., 2026., 2027. godine u kojem bi HZZO detaljno opisao na koji su način utrošena sredstva koja će uprihoditi ukidanjem ovog doprinosa. Možda bi imalo smisla da se ova mjera ograniči tako da se ova sredstva moraju namjenski utrošiti mlade liječnike kako bi se potaklo da ostanu u RH, a ne da se odsele. (npr. za otvaranje novih radnih mjesta mladih liječnika, specijalizacija i slično). Nije prihvaćen Raspodjela sredstava proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao i objava izviješća vezano za istu nije uređeno Zakonom o doprinosima.
41 BOŽICA IŠTVANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA Lijepo izračunato, sad se zapravo vidi koliko će gospodarstvenici morati platiti u narednim godinama, te koliko je zapravo porasla cijena rada, a Vlada uporno tvrdi da želi opterećenje prebaciti sa rada na imovinu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
42 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 1. Uz članak 1. Ttražimo u postojećem članku 7. stavak 1. u točki 31., ili u novoj točki iza nje, dodati definiciju za pojam obrtnika. Smatramo kako osoba koja se prvi puta zapošljava otvaranjem obrta kao obrtnik mora imati ista prava po pitanju oslobođenja od plaćanja doprinosa na zdravstveno osiguranje kao i radnik koji se po prvi puta zapošljava po ugovoru oradu kod drugog poslodavca. Predloženom odredbom obrtnici su ponovno u nejednakom položaju iako su su obveznici plaćanja dorpinosa. Tako se može dogoditi da mlada osoba samostalno otvori obrt i zaposli u tom obrtu jednog ili više radnika za koje će vrijediti oslobođenje a za samog obrtnika koji je stvorio radna mjesta to oslobođenje ne vrijedi. Nije prihvaćen S obzirom na stanje na tržištu rada te održivosti sustava zdravstvenog osiguranja u ovom trenutku nije predviđeno propisivanje oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu na veći broj osiguranika (obveznika doprinosa).
43 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 1. Brisati sve predložene izmjene koje se odnose na ukidanje pojma „mlade osobe“ odnosno ukidanje prava na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu do 30 godina života. Sadašnje oslobođenje od doprinosa je još uvijek veliki motiv poslodavcima za zapošljavanje mladih na neodređeno vrijeme, znatno je doprinijelo povećanju broja takvih ugovora na neodređeno i smatramo da se ne smije ukidati. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
44 HRVATSKI NEZAVISNI IZVOZNICI SOFTVERA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Naša udruga okuplja gotovo cijeli hrvatski IT sektor s gotovo 300 tvrtki članica. Poticanje zapošljavanja mladih je odlična mjera koja već godinama pomaže u zapošljavanju mladih koji nemaju radnog iskustva i znanja. Tvrtke u prvim godinama ulažu vrijeme mentora i plaće za mlade bez iskustva sa željom da juniori postanu stručnjaci i ponovno obrazuju sljedeću generaciju. Ova mjera potiče zapošljavanje mladih i daje tvrtkama motivaciju za njihovo obrazovanje. Smatramo da će se ukidanjem mjere stvoriti generacijska rupa, naime, tvrtke će veći fokus dati starijima s iskustvom dok će rijetki imati motiv za obrazovanjem sljedeće generacije. Na ovaj način ćemo efektivne probleme osjetiti kada ostanemo bez generacije stručnjaka koji sa svojim visokim bruto2 plaćama znatno uplaćuju u državni proračun. Želimo napomenuti i veliku globalno konkurentnost IT tržišta koje u drugim državama uživa brojne benefite i subvencije. Stoga i globalno imamo rizik da visokim lokalnim porezima naše tvrtke ne budu konkurentne za poslove izvoza usluga. Ivan Bešlić, predsjednik udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
45 TAMARA KATARAJN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Mjeru oslobođenja poslodavca doprinosa za zdravstveno osiguranje potrebno je zadržati iz više razloga: - Mladi stručni kadar se teško zapošljava na pripravničkim/nižim pozicijama radi velike potražnje za iskusnim stručnjacima. Ovakva mjera samo dodatno demotivira poslodavce u smislu zapošljavanja mladih koji tek trebaju steći prvo radno iskustvo. Uzmimo u obzir da je upravo populacija između 25 i 30 godina najizloženija izazovima tržišta rada jer se nalaze u potrazi za prvim radnim iskustvima u struci nakon završetka visokog obrazovanja. Ukidanjem nekih ranijih mjera osposobljavanja ta populacija je već izgubila svoju poziciju na tržištu rada u smislu poslodavaca koji su se radi sufinanciranja zapošljavanja lakše odlučivali zapošljavati ljude bez prethodnog radnog iskustva. - Ukidanje ove mjere neminovno će dovesti do veće nesigurnosti u smislu radničkih prava, jer direktno demotivira zapošljavanje na neodređeno vrijeme. Kao računovodstvena struka, koja je od uvođenja ove mjere kumulativno obračunala stotine tisuća mjesečnih plaća, odgovorno tvrdimo da je ova mjera bila direktan poticaj i vrlo često jedini razlog ponude ugovora na neodređeno vrijeme mlađim radnicima, kako postojećim tako i svima koji su u periodu korištenja mjere bili zaposleni. Podsjećamo da su ugovori na neodređeno vrijeme bitan parametar pri izračunu kreditne sposobnosti za veće dugoročne kredite poput stambenih. Jedna pronatalitetna, obiteljski orijentirana vlada bi trebala činiti sve što može da mlađoj populaciji koja masovno napušta državu, olakša kako zapošljavanje, tako i stjecanje nekretnine i zasnivanje/zadržavanje obitelji u Republici Hrvatskoj. - U skladu s politikom zadržavanja domaćeg stanovništva, prihvatljivo je ukinuti mogućnost navedene olakšice za zaposlenike iz trećih zemalja koji privremeno borave i rade u Republici Hrvatskoj. - U smislu ravnoteže doprinosa i korištenja nekog sustava, populacija do 30 godina nesumnjivo predstavlja najmanje opterećenje za zdravstveni sustav jer se naprosto radi o mladim ljudima koji su u najmanjoj mjeri bolesni i najmanje troše resurse istoga. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
46 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Uz članak 2. Hrvatska obrtnička komora se protivi ukidanju mjere koja je do sada dala odlične rezultate. Nadalje, ukoliko na temelju svih pristiglih komentara ista ipak bude ukinuta, u duhu porezne reforme tražimo oslobođenje od plaćanja doprinosa za sve osobe starije od 60 godina u radnom odnosu, ili koji su vlasnici obrta. Ukidanje ove mjere koja je dala rezultate u zapošljavanju mladih, bit će dodatni teret poslodavcima – analize točno pokazuju koliko će se dodatno opteretiti poduzetništvo. Povećanje prihoda proračuna HZZO koje navodite kao glavnu posljedicu koja će proisteći donošenjem ovih izmjena zakona, ne smije biti briga onih koji su ga do sada „punili“ a najviše ga trenutno trebaju. Nije prihvaćen S obzirom na stanje na tržištu rada te održivosti sustava zdravstvenog osiguranja u ovom trenutku nije predviđeno propisivanje oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu na veći broj osiguranika (obveznika doprinosa).
47 ANTONIO PERIĆ-MAŽAR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Ukidanja mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će ozbiljne posljedice na zapošljavanje mladih, ne samo u IT sektoru, već u svim industrijama u Hrvatskoj, što je važno naglasiti. Poslodavci su već sada suočeni s izazovima zadržavanja talenata. Primjerice, u IT sektoru, suočavamo se s konkurencijom s Dalekog istoka, koja je financijski znatno isplativija naručiteljima iz Zapadne Europe ili SAD-a nego što to mogu ponuditi hrvatske tvrtke. Ova mjera postavlja hrvatske tvrtke u još nepovoljniji položaj 1. Utjecaj na zapošljavanje mladih, posebno u IT sektoru te, primjerice, turističkom i ugostiteljskom sektoru Ukidanje ove mjere dolazi u trenutku kada mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada. U ugostiteljstvu i turizmu suočavamo se s radnom snagom koja dolazi iz istočnijih zemalja, dok u IT sektoru postoji prijetnja tehnologije umjetne inteligencije (AI), koja dodatno stavlja pritisak na mlade jer omogućava zamjenu određenih vještina. Ova mjera omogućava poslodavcima da mladim zaposlenicima pruže priliku za jednostavniji izlazak na tržište rada, što je korisno i za tvrtke i za mlade ljude u Hrvatskoj. 2. Utjecaj na plaće i konkurentnost Bez ovih poticaja, mladi zaposlenici bit će još manje konkurentni. Poslodavci, suočeni s većim troškovima zapošljavanja mladih ljudi, tražit će iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatna financijska opterećenja. To znači da će prilike za mlade ljude, osobito one bez radnog iskustva, biti znatno smanjene, što će dovesti do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Ovim tempom postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni "šegrti" – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad. 3. Konkurentnost poslodavaca u odnosu na druge zemlje Ukidanje ove mjere dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima iz drugih zemalja, osobito u IT sektoru, koji se suočava s vrlo jakom i znatno jeftinijom konkurencijom s Dalekog istoka. IT sektor posebno ovisi o priljevu svježeg, inovativnog kadra, a ukidanje ovih poticaja rezultirat će smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih u ovom sektoru. Već sada je teško konkurirati Dalekom istoku, a bez ove mjere bit će još teže. 4. Iseljavanje mladih Ova mjera bila je jedan od rijetkih konkretnih poticaja koji su omogućavali mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj. Ukidanjem ove mjere, mnogi mladi ljudi, suočeni s nesigurnim tržištem rada i neizvjesnom budućnošću, bit će prisiljeni tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Dok nastojimo ojačati gospodarstvo i brinuti se o demografiji, ukidanje poticaja za mlade šalje vrlo pogrešnu poruku te ne pokazuje spremnost na ulaganje u njihovu budućnost i adekvatno nagrađivanje njihovog rada. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
48 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Brisati sve predložene izmjene koje se odnose na ukidanje pojma „mlade osobe“ odnosno ukidanje prava na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu do 30 godina života. Sadašnje oslobođenje od doprinosa je još uvijek veliki motiv poslodavcima za zapošljavanje mladih na neodređeno vrijeme, znatno je doprinijelo povećanju broja takvih ugovora na neodređeno i smatramo da se ne smije ukidati. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
49 BOŽICA IŠTVANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Mjeru oslobođenja poslodavca doprinosa za zdravstveno osiguranje potrebno je zadržati iz više razloga: - Mladi stručni kadar se teško zapošljava na pripravničkim/nižim pozicijama radi velike potražnje za iskusnim stručnjacima. Ovakva mjera samo dodatno demotivira poslodavce u smislu zapošljavanja mladih koji tek trebaju steći prvo radno iskustvo. Uzmimo u obzir da je upravo populacija između 25 i 30 godina najizloženija izazovima tržišta rada jer se nalaze u potrazi za prvim radnim iskustvima u struci nakon završetka visokog obrazovanja. Ukidanjem nekih ranijih mjera osposobljavanja ta populacija je već izgubila svoju poziciju na tržištu rada u smislu poslodavaca koji su se radi sufinanciranja zapošljavanja lakše odlučivali zapošljavati ljude bez prethodnog radnog iskustva. - Ukidanje ove mjere neminovno će dovesti do veće nesigurnosti u smislu radničkih prava, jer direktno demotivira zapošljavanje na neodređeno vrijeme. Kao računovodstvena struka, koja je od uvođenja ove mjere kumulativno obračunala stotine tisuća mjesečnih plaća, odgovorno tvrdimo da je ova mjera bila direktan poticaj i vrlo često jedini razlog ponude ugovora na neodređeno vrijeme mlađim radnicima, kako postojećim tako i svima koji su u periodu korištenja mjere bili zaposleni. Podsjećamo da su ugovori na neodređeno vrijeme bitan parametar pri izračunu kreditne sposobnosti za veće dugoročne kredite poput stambenih. Jedna pronatalitetna, obiteljski orijentirana vlada bi trebala činiti sve što može da mlađoj populaciji koja masovno napušta državu, olakša kako zapošljavanje, tako i stjecanje nekretnine i zasnivanje/zadržavanje obitelji u Republici Hrvatskoj. - U skladu s politikom zadržavanja domaćeg stanovništva, prihvatljivo je ukinuti mogućnost navedene olakšice za zaposlenike iz trećih zemalja koji privremeno borave i rade u Republici Hrvatskoj. - U smislu ravnoteže doprinosa i korištenja nekog sustava, populacija do 30 godina nesumnjivo predstavlja najmanje opterećenje za zdravstveni sustav jer se naprosto radi o mladim ljudima koji su u najmanjoj mjeri bolesni i najmanje troše resurse istoga. Između ostalog, nakana Vlade da prebaci teret obveza sa rada na imovinu je u suprotnosti sa ukidanjem ove mjere, naročito zato što se povećava minimalna plaća za više od 15 %, a olakšica se povećava nešto više od 7 %, što će u konačnici donijeti dodatno opterećenje gospodarstvu a samim tim i povećati trošak rada Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
50 ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Predlažem da se odustane od ukidanja oslobođenja za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje. U današnje vrijeme se poslodavci ionako teško odlučuju za zapošljavanje osoba bez ili s malo radnog iskustva. Nije prihvaćen Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme.
51 MARKO BOŽAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Poštovani, Predlažemo brisanje ovog članka u nacrtu prijedloga te ostanak olakšica za zapošljavanje mladih. Pred 10 godina zapošljavanje mladih bilo je goruće pitanje i ove mjere su pomogle donekle da se situacija popravi. Ukidanje ovih mjera neće pomoći mladima, osobito onima koji su tek završili srednju školu ili fakultet da se zaposle s obzirom da im treba obučavanje na početku karijere. Stoga, još jednom ponavljamo, predlažemo ostanak olakšica za zapošljavanje mladih. Marko Božac, predsjednik Udruge za mlade ZUM Nije prihvaćen Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
52 MARKO BOŽAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Poštovani, Predlažem brisanje ovog članka u nacrtu prijedloga te ostanak olakšica za zapošljavanje mladih. Naime, zapošljavanje mladih često znači i spremnost ulaganje u njihov razvoj i osposobljavanje, a trenutna mjera omogućuje poslodavcima da ulože financijski u svoje mlađe zaposlenike, ali i daje poticaj da zaposle mlađu osobu kojoj je potrebno posvetiti više vremena za obuku naspram onih koji već imaju određeno radno iskustvo. Osim toga, trenutna situacija u IT industriji je takva da se ne otvara novih radnih mjesta za juniore odnosno entry-level pozicije. Ukidanjem ove mjere dovest će se netom diplomirane inženjere u još lošiju poziciju s obzirom na trenutnu situaciju u industriji. Marko Božac, Cenosco Croatia, član udruženja ICT Istre Nije prihvaćen Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme.
53 FACTORY X DRUŠTO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA RAČUNALNO PROGRAMIRANJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Ukidanja mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će ozbiljne posljedice na zapošljavanje mladih, ne samo u IT sektoru, već u svim industrijama u Hrvatskoj, što je važno naglasiti. Poslodavci su već sada suočeni s izazovima zadržavanja talenata. Primjerice, u IT sektoru, suočavamo se s konkurencijom s Dalekog istoka, koja je financijski znatno isplativija naručiteljima iz Zapadne Europe ili SAD-a nego što to mogu ponuditi hrvatske tvrtke. Ova mjera postavlja hrvatske tvrtke u još nepovoljniji položaj 1. Utjecaj na zapošljavanje mladih, posebno u IT sektoru te, primjerice, turističkom i ugostiteljskom sektoru Ukidanje ove mjere dolazi u trenutku kada mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada. U ugostiteljstvu i turizmu suočavamo se s radnom snagom koja dolazi iz istočnijih zemalja, dok u IT sektoru postoji prijetnja tehnologije umjetne inteligencije (AI), koja dodatno stavlja pritisak na mlade jer omogućava zamjenu određenih vještina. Ova mjera omogućava poslodavcima da mladim zaposlenicima pruže priliku za jednostavniji izlazak na tržište rada, što je korisno i za tvrtke i za mlade ljude u Hrvatskoj. 2. Utjecaj na plaće i konkurentnost Bez ovih poticaja, mladi zaposlenici bit će još manje konkurentni. Poslodavci, suočeni s većim troškovima zapošljavanja mladih ljudi, tražit će iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatna financijska opterećenja. To znači da će prilike za mlade ljude, osobito one bez radnog iskustva, biti znatno smanjene, što će dovesti do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Ovim tempom postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni "šegrti" – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad. 3. Konkurentnost poslodavaca u odnosu na druge zemlje Ukidanje ove mjere dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima iz drugih zemalja, osobito u IT sektoru, koji se suočava s vrlo jakom i znatno jeftinijom konkurencijom s Dalekog istoka. IT sektor posebno ovisi o priljevu svježeg, inovativnog kadra, a ukidanje ovih poticaja rezultirat će smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih u ovom sektoru. Već sada je teško konkurirati Dalekom istoku, a bez ove mjere bit će još teže. 4. Iseljavanje mladih Ova mjera bila je jedan od rijetkih konkretnih poticaja koji su omogućavali mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj. Ukidanjem ove mjere, mnogi mladi ljudi, suočeni s nesigurnim tržištem rada i neizvjesnom budućnošću, bit će prisiljeni tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Dok nastojimo ojačati gospodarstvo i brinuti se o demografiji, ukidanje poticaja za mlade šalje vrlo pogrešnu poruku te ne pokazuje spremnost na ulaganje u njihovu budućnost i adekvatno nagrađivanje njihovog rada. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
54 TAMARA BLAŽINIĆ-PAPIŠTA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Ukidanje mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika može ozbiljno utjecati na njihovo zapošljavanje u svim industrijama. Mladi su već sad suočeni s izazovima zapošljavanja u industrijama gdje je prisutan priljev i zapošljavanje radnika iz drugih zemalja, npr. turizam i ugostiteljstvo. Ova mjera pomaže/je pomagala mladima da lakše dođu do zaposlenja, omogućavajući im stjecanje radnog iskustva, vještina i finacijsku stabilnost, te ukidanje ove mjere stavlja mlade u nepovoljan položaj. Nije prihvaćen Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme.
55 KREŠIMIR LEVARDA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Ukidanja mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će ozbiljne posljedice na zapošljavanje mladih, ne samo u IT sektoru, već u svim industrijama u Hrvatskoj, što je važno naglasiti. Poslodavci su već sada suočeni s izazovima zadržavanja talenata. Primjerice, u IT sektoru, suočavamo se s konkurencijom s Dalekog istoka, koja je financijski znatno isplativija naručiteljima iz Zapadne Europe ili SAD-a nego što to mogu ponuditi hrvatske tvrtke. Ova mjera postavlja hrvatske tvrtke u još nepovoljniji položaj 1. Utjecaj na zapošljavanje mladih, posebno u IT sektoru te, primjerice, turističkom i ugostiteljskom sektoru Ukidanje ove mjere dolazi u trenutku kada mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada. U ugostiteljstvu i turizmu suočavamo se s radnom snagom koja dolazi iz istočnijih zemalja, dok u IT sektoru postoji prijetnja tehnologije umjetne inteligencije (AI), koja dodatno stavlja pritisak na mlade jer omogućava zamjenu određenih vještina. Ova mjera omogućava poslodavcima da mladim zaposlenicima pruže priliku za jednostavniji izlazak na tržište rada, što je korisno i za tvrtke i za mlade ljude u Hrvatskoj. 2. Utjecaj na plaće i konkurentnost Bez ovih poticaja, mladi zaposlenici bit će još manje konkurentni. Poslodavci, suočeni s većim troškovima zapošljavanja mladih ljudi, tražit će iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatna financijska opterećenja. To znači da će prilike za mlade ljude, osobito one bez radnog iskustva, biti znatno smanjene, što će dovesti do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Ovim tempom postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni "šegrti" – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad. 3. Konkurentnost poslodavaca u odnosu na druge zemlje Ukidanje ove mjere dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima iz drugih zemalja, osobito u IT sektoru, koji se suočava s vrlo jakom i znatno jeftinijom konkurencijom s Dalekog istoka. IT sektor posebno ovisi o priljevu svježeg, inovativnog kadra, a ukidanje ovih poticaja rezultirat će smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih u ovom sektoru. Već sada je teško konkurirati Dalekom istoku, a bez ove mjere bit će još teže. 4. Iseljavanje mladih Ova mjera bila je jedan od rijetkih konkretnih poticaja koji su omogućavali mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj. Ukidanjem ove mjere, mnogi mladi ljudi, suočeni s nesigurnim tržištem rada i neizvjesnom budućnošću, bit će prisiljeni tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Dok nastojimo ojačati gospodarstvo i brinuti se o demografiji, ukidanje poticaja za mlade šalje vrlo pogrešnu poruku te ne pokazuje spremnost na ulaganje u njihovu budućnost i adekvatno nagrađivanje njihovog rada. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
56 NIKOLA DRMIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Ukidanja mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će ozbiljne posljedice na zapošljavanje mladih, ne samo u IT sektoru, već u svim industrijama u Hrvatskoj, što je važno naglasiti. Poslodavci su već sada suočeni s izazovima zadržavanja talenata. Primjerice, u IT sektoru, suočavamo se s konkurencijom s Dalekog istoka, koja je financijski znatno isplativija naručiteljima iz Zapadne Europe ili SAD-a nego što to mogu ponuditi hrvatske tvrtke. Ova mjera postavlja hrvatske tvrtke u još nepovoljniji položaj 1. Utjecaj na zapošljavanje mladih, posebno u IT sektoru te, primjerice, turističkom i ugostiteljskom sektoru Ukidanje ove mjere dolazi u trenutku kada mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada. U ugostiteljstvu i turizmu suočavamo se s radnom snagom koja dolazi iz istočnijih zemalja, dok u IT sektoru postoji prijetnja tehnologije umjetne inteligencije (AI), koja dodatno stavlja pritisak na mlade jer omogućava zamjenu određenih vještina. Ova mjera omogućava poslodavcima da mladim zaposlenicima pruže priliku za jednostavniji izlazak na tržište rada, što je korisno i za tvrtke i za mlade ljude u Hrvatskoj. 2. Utjecaj na plaće i konkurentnost Bez ovih poticaja, mladi zaposlenici bit će još manje konkurentni. Poslodavci, suočeni s većim troškovima zapošljavanja mladih ljudi, tražit će iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatna financijska opterećenja. To znači da će prilike za mlade ljude, osobito one bez radnog iskustva, biti znatno smanjene, što će dovesti do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Ovim tempom postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni “šegrti” – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad. 3. Konkurentnost poslodavaca u odnosu na druge zemlje Ukidanje ove mjere dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima iz drugih zemalja, osobito u IT sektoru, koji se suočava s vrlo jakom i znatno jeftinijom konkurencijom s Dalekog istoka. IT sektor posebno ovisi o priljevu svježeg, inovativnog kadra, a ukidanje ovih poticaja rezultirat će smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih u ovom sektoru. Već sada je teško konkurirati Dalekom istoku, a bez ove mjere bit će još teže. 4. Iseljavanje mladih Ova mjera bila je jedan od rijetkih konkretnih poticaja koji su omogućavali mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj. Ukidanjem ove mjere, mnogi mladi ljudi, suočeni s nesigurnim tržištem rada i neizvjesnom budućnošću, bit će prisiljeni tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Dok nastojimo ojačati gospodarstvo i brinuti se o demografiji, ukidanje poticaja za mlade šalje vrlo pogrešnu poruku te ne pokazuje spremnost na ulaganje u njihovu budućnost i adekvatno nagrađivanje njihovog rada. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
57 MIHAEL TOMIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Ukidanja mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će ozbiljne posljedice na zapošljavanje mladih, ne samo u IT sektoru, već u svim industrijama u Hrvatskoj, što je važno naglasiti. Poslodavci su već sada suočeni s izazovima zadržavanja talenata. Primjerice, u IT sektoru, suočavamo se s konkurencijom s Dalekog istoka, koja je financijski znatno isplativija naručiteljima iz Zapadne Europe ili SAD-a nego što to mogu ponuditi hrvatske tvrtke. Ova mjera postavlja hrvatske tvrtke u još nepovoljniji položaj 1. Utjecaj na zapošljavanje mladih, posebno u IT sektoru te, primjerice, turističkom i ugostiteljskom sektoru Ukidanje ove mjere dolazi u trenutku kada mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada. U ugostiteljstvu i turizmu suočavamo se s radnom snagom koja dolazi iz istočnijih zemalja, dok u IT sektoru postoji prijetnja tehnologije umjetne inteligencije (AI), koja dodatno stavlja pritisak na mlade jer omogućava zamjenu određenih vještina. Ova mjera omogućava poslodavcima da mladim zaposlenicima pruže priliku za jednostavniji izlazak na tržište rada, što je korisno i za tvrtke i za mlade ljude u Hrvatskoj. 2. Utjecaj na plaće i konkurentnost Bez ovih poticaja, mladi zaposlenici bit će još manje konkurentni. Poslodavci, suočeni s većim troškovima zapošljavanja mladih ljudi, tražit će iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatna financijska opterećenja. To znači da će prilike za mlade ljude, osobito one bez radnog iskustva, biti znatno smanjene, što će dovesti do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Ovim tempom postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni "šegrti" – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad. 3. Konkurentnost poslodavaca u odnosu na druge zemlje Ukidanje ove mjere dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima iz drugih zemalja, osobito u IT sektoru, koji se suočava s vrlo jakom i znatno jeftinijom konkurencijom s Dalekog istoka. IT sektor posebno ovisi o priljevu svježeg, inovativnog kadra, a ukidanje ovih poticaja rezultirat će smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih u ovom sektoru. Već sada je teško konkurirati Dalekom istoku, a bez ove mjere bit će još teže. 4. Iseljavanje mladih Ova mjera bila je jedan od rijetkih konkretnih poticaja koji su omogućavali mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj. Ukidanjem ove mjere, mnogi mladi ljudi, suočeni s nesigurnim tržištem rada i neizvjesnom budućnošću, bit će prisiljeni tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Dok nastojimo ojačati gospodarstvo i brinuti se o demografiji, ukidanje poticaja za mlade šalje vrlo pogrešnu poruku te ne pokazuje spremnost na ulaganje u njihovu budućnost i adekvatno nagrađivanje njihovog rada. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
58 OSIJEK SOFTWARE CITY PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Stav udruge Osijek Software City je da će ukidanje mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje imati izuzetno negativan utjecaj na zapošljavanje osoba mlađih od 30 godina. Mlade osobe unutar IT zajednice već se suočavaju s problemom konkurentnosti na juniorskim pozicijama u odnosu na iskusnije kadrove, a ova mjera bila je rijetka prednost koja je poticala poslodavce da zaposle mlađe ljude. Prema novom Zakonu, poslodavci će snositi veće troškove za zapošljavanje osoba mlađih od 30 godina, što će zasigurno dovesti do smanjenja početnih plaća. Ulazne plaće zamlade, koje su dosad bile konkurentne, postat će znatno niže. To će ih potaknuti da ponovno traže prilike kod stranih poslodavaca ili u inozemstvu. Prijedlog ukidanja ove mjere protivan je ciljevima koje Vlada RH ističe u S3 strategiji za IKT sektor. Strategija bi trebala biti temelj za povećanje udjela industrije na 13% BDP-a, u odnosu na sadašnjih 7%, kako je predviđeno Strategijom digitalne Hrvatske, te za stvaranje 50.000 novih radnih mjesta do 2032. godine. Ukidanje mjere moglo bi natjerati poslodavce da zapošljavaju nekvalificirane kadrove zbog nemogućnosti privlačenja mladih stručnjaka koji završavaju fakultete povezane s IT sektorom. Zaključno, udruga Osijek Software City se protivi prijedlogu ukidanja mjere jer će to imati izrazito negativne posljedice na industriju, koja već pati od nedostatka kvalitetnog i konkurentnog kadra. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
59 JANA BEADER PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Ako se na problem sagleda s makroekonomskog stajališta, ukidanje olakšica za doprinose imat će dalekosežne posljedice, posebno na zdravstveni sektor. Mnogi mladi zaposlenici u zdravstvu trenutno koriste te olakšice, a njihovo ukidanje povećat će troškove rada u zdravstvu. Povećani troškovi neće samo teretiti bolnice i zdravstvene ustanove, već će se prenijeti i na privatni sektor koji pruža različite usluge zdravstvenom sustavu – od nabave lijekova i hrane do održavanja i popravaka. Privatni sektor, pogođen gubitkom olakšica, nadoknadit će povećanje troškova podizanjem cijena svojih usluga, što će opet dodatno opteretiti zdravstveni sustav, a krajnji trošak snosit će građani. Ovaj potez možda ima za cilj povećanje prihoda zdravstvenog sustava, ali zapravo istodobno povećava njegove troškove, čime se stvara dodatni pritisak na građane. Posebno je zabrinjavajuće što će ukidanje olakšica negativno utjecati na mlade radnike, koji bi nakon 5 godina počeli pridonosili sustavu, a tijekom tih 5 godina, svakako pridonose kroz svoju potrošnju, ulaganja, te doprinose cjelokupnoj ekonomiji i društvenom napretku. Ovim potezom ne samo da se otežava njihovo zapošljavanje, nego se dugoročno ugrožava ekonomski i demografski razvoj zemlje. Nije prihvaćen Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Također, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme.
60 VEDRAN BRNIČEVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Ukidanja mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će ozbiljne posljedice na zapošljavanje mladih, ne samo u IT sektoru, već u svim industrijama u Hrvatskoj, što je važno naglasiti. Poslodavci su već sada suočeni s izazovima zadržavanja talenata. Primjerice, u IT sektoru, suočavamo se s konkurencijom s Dalekog istoka, koja je financijski znatno isplativija naručiteljima iz Zapadne Europe ili SAD-a nego što to mogu ponuditi hrvatske tvrtke. Ova mjera postavlja hrvatske tvrtke u još nepovoljniji položaj 1. Utjecaj na zapošljavanje mladih, posebno u IT sektoru te, primjerice, turističkom i ugostiteljskom sektoru Ukidanje ove mjere dolazi u trenutku kada mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada. U ugostiteljstvu i turizmu suočavamo se s radnom snagom koja dolazi iz istočnijih zemalja, dok u IT sektoru postoji prijetnja tehnologije umjetne inteligencije (AI), koja dodatno stavlja pritisak na mlade jer omogućava zamjenu određenih vještina. Ova mjera omogućava poslodavcima da mladim zaposlenicima pruže priliku za jednostavniji izlazak na tržište rada, što je korisno i za tvrtke i za mlade ljude u Hrvatskoj. 2. Utjecaj na plaće i konkurentnost Bez ovih poticaja, mladi zaposlenici bit će još manje konkurentni. Poslodavci, suočeni s većim troškovima zapošljavanja mladih ljudi, tražit će iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatna financijska opterećenja. To znači da će prilike za mlade ljude, osobito one bez radnog iskustva, biti znatno smanjene, što će dovesti do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Ovim tempom postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni "šegrti" – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad. 3. Konkurentnost poslodavaca u odnosu na druge zemlje Ukidanje ove mjere dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima iz drugih zemalja, osobito u IT sektoru, koji se suočava s vrlo jakom i znatno jeftinijom konkurencijom s Dalekog istoka. IT sektor posebno ovisi o priljevu svježeg, inovativnog kadra, a ukidanje ovih poticaja rezultirat će smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih u ovom sektoru. Već sada je teško konkurirati Dalekom istoku, a bez ove mjere bit će još teže. 4. Iseljavanje mladih Ova mjera bila je jedan od rijetkih konkretnih poticaja koji su omogućavali mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj. Ukidanjem ove mjere, mnogi mladi ljudi, suočeni s nesigurnim tržištem rada i neizvjesnom budućnošću, bit će prisiljeni tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Dok nastojimo ojačati gospodarstvo i brinuti se o demografiji, ukidanje poticaja za mlade šalje vrlo pogrešnu poruku te ne pokazuje spremnost na ulaganje u njihovu budućnost i adekvatno nagrađivanje njihovog rada. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
61 HRVATSKA UDRUGA ZA UMJETNU INTELIGENCIJU PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Ukidanja mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će ozbiljne posljedice na zapošljavanje mladih, ne samo u IT sektoru, već u svim industrijama u Hrvatskoj, što je važno naglasiti. Poslodavci su već sada suočeni s izazovima zadržavanja talenata. Primjerice, u IT sektoru, suočavamo se s konkurencijom s Dalekog istoka, koja je financijski znatno isplativija naručiteljima iz Zapadne Europe ili SAD-a nego što to mogu ponuditi hrvatske tvrtke. Ova mjera postavlja hrvatske tvrtke u još nepovoljniji položaj 1. Utjecaj na zapošljavanje mladih, posebno u IT sektoru te, primjerice, turističkom i ugostiteljskom sektoru Ukidanje ove mjere dolazi u trenutku kada mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada. U ugostiteljstvu i turizmu suočavamo se s radnom snagom koja dolazi iz istočnijih zemalja, dok u IT sektoru postoji prijetnja tehnologije umjetne inteligencije (AI), koja dodatno stavlja pritisak na mlade jer omogućava zamjenu određenih vještina. Ova mjera omogućava poslodavcima da mladim zaposlenicima pruže priliku za jednostavniji izlazak na tržište rada, što je korisno i za tvrtke i za mlade ljude u Hrvatskoj. 2. Utjecaj na plaće i konkurentnost Bez ovih poticaja, mladi zaposlenici bit će još manje konkurentni. Poslodavci, suočeni s većim troškovima zapošljavanja mladih ljudi, tražit će iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatna financijska opterećenja. To znači da će prilike za mlade ljude, osobito one bez radnog iskustva, biti znatno smanjene, što će dovesti do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Ovim tempom postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni "šegrti" – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad. 3. Konkurentnost poslodavaca u odnosu na druge zemlje Ukidanje ove mjere dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima iz drugih zemalja, osobito u IT sektoru, koji se suočava s vrlo jakom i znatno jeftinijom konkurencijom s Dalekog istoka. IT sektor posebno ovisi o priljevu svježeg, inovativnog kadra, a ukidanje ovih poticaja rezultirat će smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih u ovom sektoru. Već sada je teško konkurirati Dalekom istoku, a bez ove mjere bit će još teže. 4. Iseljavanje mladih Ova mjera bila je jedan od rijetkih konkretnih poticaja koji su omogućavali mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj. Ukidanjem ove mjere, mnogi mladi ljudi, suočeni s nesigurnim tržištem rada i neizvjesnom budućnošću, bit će prisiljeni tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Dok nastojimo ojačati gospodarstvo i brinuti se o demografiji, ukidanje poticaja za mlade šalje vrlo pogrešnu poruku te ne pokazuje spremnost na ulaganje u njihovu budućnost i adekvatno nagrađivanje njihovog rada. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
62 IVAN RIMAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Ukidanja mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će ozbiljne posljedice na zapošljavanje mladih, ne samo u IT sektoru, već u svim industrijama u Hrvatskoj, što je važno naglasiti. Poslodavci su već sada suočeni s izazovima zadržavanja talenata. Primjerice, u IT sektoru, suočavamo se s konkurencijom s Dalekog istoka, koja je financijski znatno isplativija naručiteljima iz Zapadne Europe ili SAD-a nego što to mogu ponuditi hrvatske tvrtke. Ova mjera postavlja hrvatske tvrtke u još nepovoljniji položaj 1. Utjecaj na zapošljavanje mladih, posebno u IT sektoru te, primjerice, turističkom i ugostiteljskom sektoru Ukidanje ove mjere dolazi u trenutku kada mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada. U ugostiteljstvu i turizmu suočavamo se s radnom snagom koja dolazi iz istočnijih zemalja, dok u IT sektoru postoji prijetnja tehnologije umjetne inteligencije (AI), koja dodatno stavlja pritisak na mlade jer omogućava zamjenu određenih vještina. Ova mjera omogućava poslodavcima da mladim zaposlenicima pruže priliku za jednostavniji izlazak na tržište rada, što je korisno i za tvrtke i za mlade ljude u Hrvatskoj. 2. Utjecaj na plaće i konkurentnost Bez ovih poticaja, mladi zaposlenici bit će još manje konkurentni. Poslodavci, suočeni s većim troškovima zapošljavanja mladih ljudi, tražit će iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatna financijska opterećenja. To znači da će prilike za mlade ljude, osobito one bez radnog iskustva, biti znatno smanjene, što će dovesti do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Ovim tempom postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni "šegrti" – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad. 3. Konkurentnost poslodavaca u odnosu na druge zemlje Ukidanje ove mjere dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima iz drugih zemalja, osobito u IT sektoru, koji se suočava s vrlo jakom i znatno jeftinijom konkurencijom s Dalekog istoka. IT sektor posebno ovisi o priljevu svježeg, inovativnog kadra, a ukidanje ovih poticaja rezultirat će smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih u ovom sektoru. Već sada je teško konkurirati Dalekom istoku, a bez ove mjere bit će još teže. 4. Iseljavanje mladih Ova mjera bila je jedan od rijetkih konkretnih poticaja koji su omogućavali mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj. Ukidanjem ove mjere, mnogi mladi ljudi, suočeni s nesigurnim tržištem rada i neizvjesnom budućnošću, bit će prisiljeni tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Dok nastojimo ojačati gospodarstvo i brinuti se o demografiji, ukidanje poticaja za mlade šalje vrlo pogrešnu poruku te ne pokazuje spremnost na ulaganje u njihovu budućnost i adekvatno nagrađivanje njihovog rada. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
63 BARRAGE D.O.O. ZA DIZAJN, VIZUALNE KOMUNIKACIJE, PROGRAMIRANJE I MARKETING PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Ukidanja mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će ozbiljne posljedice na zapošljavanje mladih, ne samo u IT sektoru, već u svim industrijama u Hrvatskoj, što je važno naglasiti. Poslodavci su već sada suočeni s izazovima zadržavanja talenata. Primjerice, u IT sektoru, suočavamo se s konkurencijom s Dalekog istoka, koja je financijski znatno isplativija naručiteljima iz Zapadne Europe ili SAD-a nego što to mogu ponuditi hrvatske tvrtke. Ova mjera postavlja hrvatske tvrtke u još nepovoljniji položaj 1. Utjecaj na zapošljavanje mladih, posebno u IT sektoru te, primjerice, turističkom i ugostiteljskom sektoru Ukidanje ove mjere dolazi u trenutku kada mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada. U ugostiteljstvu i turizmu suočavamo se s radnom snagom koja dolazi iz istočnijih zemalja, dok u IT sektoru postoji prijetnja tehnologije umjetne inteligencije (AI), koja dodatno stavlja pritisak na mlade jer omogućava zamjenu određenih vještina. Ova mjera omogućava poslodavcima da mladim zaposlenicima pruže priliku za jednostavniji izlazak na tržište rada, što je korisno i za tvrtke i za mlade ljude u Hrvatskoj. 2. Utjecaj na plaće i konkurentnost Bez ovih poticaja, mladi zaposlenici bit će još manje konkurentni. Poslodavci, suočeni s većim troškovima zapošljavanja mladih ljudi, tražit će iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatna financijska opterećenja. To znači da će prilike za mlade ljude, osobito one bez radnog iskustva, biti znatno smanjene, što će dovesti do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Ovim tempom postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni "šegrti" – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad. 3. Konkurentnost poslodavaca u odnosu na druge zemlje Ukidanje ove mjere dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima iz drugih zemalja, osobito u IT sektoru, koji se suočava s vrlo jakom i znatno jeftinijom konkurencijom s Dalekog istoka. IT sektor posebno ovisi o priljevu svježeg, inovativnog kadra, a ukidanje ovih poticaja rezultirat će smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih u ovom sektoru. Već sada je teško konkurirati Dalekom istoku, a bez ove mjere bit će još teže. 4. Iseljavanje mladih Ova mjera bila je jedan od rijetkih konkretnih poticaja koji su omogućavali mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj. Ukidanjem ove mjere, mnogi mladi ljudi, suočeni s nesigurnim tržištem rada i neizvjesnom budućnošću, bit će prisiljeni tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Dok nastojimo ojačati gospodarstvo i brinuti se o demografiji, ukidanje poticaja za mlade šalje vrlo pogrešnu poruku te ne pokazuje spremnost na ulaganje u njihovu budućnost i adekvatno nagrađivanje njihovog rada. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
64 MARIO FRANČEŠEVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Ukidanja mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će ozbiljne posljedice na zapošljavanje mladih, ne samo u IT sektoru, već u svim industrijama u Hrvatskoj, što je važno naglasiti. Poslodavci su već sada suočeni s izazovima zadržavanja talenata. Primjerice, u IT sektoru, suočavamo se s konkurencijom s Dalekog istoka, koja je financijski znatno isplativija naručiteljima iz Zapadne Europe ili SAD-a nego što to mogu ponuditi hrvatske tvrtke. Ova mjera postavlja hrvatske tvrtke u još nepovoljniji položaj  1. Utjecaj na zapošljavanje mladih, posebno u IT sektoru te, primjerice, turističkom i ugostiteljskom sektoru  Ukidanje ove mjere dolazi u trenutku kada mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada. U ugostiteljstvu i turizmu suočavamo se s radnom snagom koja dolazi iz istočnijih zemalja, dok u IT sektoru postoji prijetnja tehnologije umjetne inteligencije (AI), koja dodatno stavlja pritisak na mlade jer omogućava zamjenu određenih vještina. Ova mjera omogućava poslodavcima da mladim zaposlenicima pruže priliku za jednostavniji izlazak na tržište rada, što je korisno i za tvrtke i za mlade ljude u Hrvatskoj.   2. Utjecaj na plaće i konkurentnost  Bez ovih poticaja, mladi zaposlenici bit će još manje konkurentni. Poslodavci, suočeni s većim troškovima zapošljavanja mladih ljudi, tražit će iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatna financijska opterećenja. To znači da će prilike za mlade ljude, osobito one bez radnog iskustva, biti znatno smanjene, što će dovesti do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Ovim tempom postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni "šegrti" – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad.   3. Konkurentnost poslodavaca u odnosu na druge zemlje  Ukidanje ove mjere dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima iz drugih zemalja, osobito u IT sektoru, koji se suočava s vrlo jakom i znatno jeftinijom konkurencijom s Dalekog istoka. IT sektor posebno ovisi o priljevu svježeg, inovativnog kadra, a ukidanje ovih poticaja rezultirat će smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih u ovom sektoru. Već sada je teško konkurirati Dalekom istoku, a bez ove mjere bit će još teže.   4. Iseljavanje mladih  Ova mjera bila je jedan od rijetkih konkretnih poticaja koji su omogućavali mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj. Ukidanjem ove mjere, mnogi mladi ljudi, suočeni s nesigurnim tržištem rada i neizvjesnom budućnošću, bit će prisiljeni tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Dok nastojimo ojačati gospodarstvo i brinuti se o demografiji, ukidanje poticaja za mlade šalje vrlo pogrešnu poruku te ne pokazuje spremnost na ulaganje u njihovu budućnost i adekvatno nagrađivanje njihovog rada. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
65 IVAN LOZIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Ukidanja mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će ozbiljne posljedice na zapošljavanje mladih, ne samo u IT sektoru, već u svim industrijama u Hrvatskoj, što je važno naglasiti. Poslodavci su već sada suočeni s izazovima zadržavanja talenata. Primjerice, u IT sektoru, suočavamo se s konkurencijom s Dalekog istoka, koja je financijski znatno isplativija naručiteljima iz Zapadne Europe ili SAD-a nego što to mogu ponuditi hrvatske tvrtke. Ova mjera postavlja hrvatske tvrtke u još nepovoljniji položaj 1. Utjecaj na zapošljavanje mladih, posebno u IT sektoru te, primjerice, turističkom i ugostiteljskom sektoru Ukidanje ove mjere dolazi u trenutku kada mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada. U ugostiteljstvu i turizmu suočavamo se s radnom snagom koja dolazi iz istočnijih zemalja, dok u IT sektoru postoji prijetnja tehnologije umjetne inteligencije (AI), koja dodatno stavlja pritisak na mlade jer omogućava zamjenu određenih vještina. Ova mjera omogućava poslodavcima da mladim zaposlenicima pruže priliku za jednostavniji izlazak na tržište rada, što je korisno i za tvrtke i za mlade ljude u Hrvatskoj. 2. Utjecaj na plaće i konkurentnost Bez ovih poticaja, mladi zaposlenici bit će još manje konkurentni. Poslodavci, suočeni s većim troškovima zapošljavanja mladih ljudi, tražit će iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatna financijska opterećenja. To znači da će prilike za mlade ljude, osobito one bez radnog iskustva, biti znatno smanjene, što će dovesti do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Ovim tempom postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni "šegrti" – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad. 3. Konkurentnost poslodavaca u odnosu na druge zemlje Ukidanje ove mjere dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima iz drugih zemalja, osobito u IT sektoru, koji se suočava s vrlo jakom i znatno jeftinijom konkurencijom s Dalekog istoka. IT sektor posebno ovisi o priljevu svježeg, inovativnog kadra, a ukidanje ovih poticaja rezultirat će smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih u ovom sektoru. Već sada je teško konkurirati Dalekom istoku, a bez ove mjere bit će još teže. 4. Iseljavanje mladih Ova mjera bila je jedan od rijetkih konkretnih poticaja koji su omogućavali mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj. Ukidanjem ove mjere, mnogi mladi ljudi, suočeni s nesigurnim tržištem rada i neizvjesnom budućnošću, bit će prisiljeni tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Dok nastojimo ojačati gospodarstvo i brinuti se o demografiji, ukidanje poticaja za mlade šalje vrlo pogrešnu poruku te ne pokazuje spremnost na ulaganje u njihovu budućnost i adekvatno nagrađivanje njihovog rada. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
66 FRANE BOROZAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Ukidanja mjere oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika imat će ozbiljne posljedice na zapošljavanje mladih, ne samo u IT sektoru, već u svim industrijama u Hrvatskoj, što je važno naglasiti. Poslodavci su već sada suočeni s izazovima zadržavanja talenata. Primjerice, u IT sektoru, suočavamo se s konkurencijom s Dalekog istoka, koja je financijski znatno isplativija naručiteljima iz Zapadne Europe ili SAD-a nego što to mogu ponuditi hrvatske tvrtke. Ova mjera postavlja hrvatske tvrtke u još nepovoljniji položaj 1. Utjecaj na zapošljavanje mladih, posebno u IT sektoru te, primjerice, turističkom i ugostiteljskom sektoru Ukidanje ove mjere dolazi u trenutku kada mladi već nisu dovoljno konkurentni na tržištu rada. U ugostiteljstvu i turizmu suočavamo se s radnom snagom koja dolazi iz istočnijih zemalja, dok u IT sektoru postoji prijetnja tehnologije umjetne inteligencije (AI), koja dodatno stavlja pritisak na mlade jer omogućava zamjenu određenih vještina. Ova mjera omogućava poslodavcima da mladim zaposlenicima pruže priliku za jednostavniji izlazak na tržište rada, što je korisno i za tvrtke i za mlade ljude u Hrvatskoj. 2. Utjecaj na plaće i konkurentnost Bez ovih poticaja, mladi zaposlenici bit će još manje konkurentni. Poslodavci, suočeni s većim troškovima zapošljavanja mladih ljudi, tražit će iskusnije radnike kako bi izbjegli dodatna financijska opterećenja. To znači da će prilike za mlade ljude, osobito one bez radnog iskustva, biti znatno smanjene, što će dovesti do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Ovim tempom postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni "šegrti" – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad. 3. Konkurentnost poslodavaca u odnosu na druge zemlje Ukidanje ove mjere dodatno smanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima iz drugih zemalja, osobito u IT sektoru, koji se suočava s vrlo jakom i znatno jeftinijom konkurencijom s Dalekog istoka. IT sektor posebno ovisi o priljevu svježeg, inovativnog kadra, a ukidanje ovih poticaja rezultirat će smanjenjem interesa za zapošljavanje mladih u ovom sektoru. Već sada je teško konkurirati Dalekom istoku, a bez ove mjere bit će još teže. 4. Iseljavanje mladih Ova mjera bila je jedan od rijetkih konkretnih poticaja koji su omogućavali mladima da ostanu i rade u Hrvatskoj. Ukidanjem ove mjere, mnogi mladi ljudi, suočeni s nesigurnim tržištem rada i neizvjesnom budućnošću, bit će prisiljeni tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Dok nastojimo ojačati gospodarstvo i brinuti se o demografiji, ukidanje poticaja za mlade šalje vrlo pogrešnu poruku te ne pokazuje spremnost na ulaganje u njihovu budućnost i adekvatno nagrađivanje njihovog rada. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Osim navedenih olakšica poslodavcu i dalje se primjenjuje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 25-te godine života u 100% iznosu i za osobe od 26 do 30-te godine u 50% iznosu. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladoj osobi do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života ima izravan utjecaj na povećanje primitaka mladih osoba što će za posljedicu imati raspolaganje većim iznosom primitaka u odnosu na druge dobne skupine zaposlenika.
67 BOŽICA IŠTVANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Mjera je bila odlična i pomogla pri zapošljavanju mladih osoba. Ukinućem ove mjere postoji opasnost da će mlađe stanovništvo emigrirati iz RH,. Ne treba ukidati, već samo ograničiti mjeru na hrvatske državljane. Ukidanje mjere prema izjavi Vlade, da želi porezno opterećenje sa rada prebaciti na porezno opterećenje na imovinu je u direktom sukobu sa navedenom izjavom Vlade. Ukidanje mjere će teretiti poslodavce, te će cijena rada rasti. Nije prihvaćen Na snazi i dalje ostaje pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Pravo na korištenje mjere oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu kao i uvjeti uređeno je Zakonom o doprinosima te se primjenjuje na sve osiguranike po osnovi radnog odnosa bez obzira na državljanstvo.
68 VESNA VARŠAVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 2. Predlažem da mjera ostane na snazi, a da ugovor o radu sa državljanima trećih zemalja može biti isključivo na određeno vrijeme koliko traje valjanost radne dozvole kao i prijava na HZMO/HZZO. Nije prihvaćen U 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Iz navedenog se može zaključiti kako je mjera oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu ostvarila svoj cilj odnosno veću zaposlenost mladih osoba do 30 godina života. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Pitanje sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme nije uređeno Zakonom o doprinosima nego propisima iz područja rada i mirovinskog sustava.
69 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 3. Uz članak 3. HOK se protivi ukidanju mjere koja je do sada dala odlične rezultate. Obveza veće osnovice u inozemstvu, i sada ukidanje neplaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za mlade izaslane radnike bit će dodatni pritisak na poduzetništvo, posebice sektor graditeljstva koje je uz sve vezano i kolektivnim ugovorima. Nije prihvaćen Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme.
70 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 3. Brisati sve predložene izmjene koje se odnose na ukidanje pojma „mlade osobe“ odnosno ukidanje prava na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu do 30 godina života. Sadašnje oslobođenje od doprinosa je još uvijek veliki motiv poslodavcima za zapošljavanje mladih na neodređeno vrijeme, znatno je doprinijelo povećanju broja takvih ugovora na neodređeno i smatramo da se ne smije ukidati. Nije prihvaćen Tržište rada u Republici Hrvatskoj dio je velikog tržišta rada kako Europske unije tako i svijeta na kojeg utječu brojni čimbenici u vidu kretanja i konkurentnosti na tržištu rada. Radi stanja na tržištu rada koje je bilo obilježeno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba od 1. siječnja 2015. uvedena je olakšica za zapošljavanje mladih osoba na način da su se poslodavci oslobađali obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme te time doprinijeli smanjuju udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Naime u 2014. godini kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je u 2023. godini ista iznosila 6,1%. Upravo zbog činjenice da imamo rekordno nisku nezaposlenost i sve veću potražnju za radnicima, a budući da je doprinos za zdravstveno osiguranje doprinos koji se utvrđuje na ugovorenu bruto plaću radnika i isključivi je trošak poslodavca, ukidanje ove olakšice ne može imati utjecaj na smanjenje bruto plaća trenutnih i budućih mladih radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Pod pojmom plaće se smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak). Dakle prema odredbama propisa o radu plaća mora biti određena ili odrediva i predstavlja stvar dogovora između poslodavca i radnika. Naime, obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme.
71 FILIP ČAČKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 7. Dodati novi članak u zakonu: Ministarstvo financija će u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti vrednovanje propisa ovoga Zakona. Posbeno, provesti će se vrednovanje učinaka ukidanja oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu. Prihvaćen Prihvaća se.
72 FILIP ČAČKOVIĆ OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 1. Ova mjera je bila jedna od mjera gdje je država bila u službi građana. Mjera je poticala poslodavce da mlade ljude čim prije uvedu u tržište rada kako bi skupili iskustva. Poslodavci su pomoću uštede ove mjere mogli kompenzirati kroz operativni trošak koji dolazi uz edukacije novih zaposlenika i eventualne pogreške u radu. Također, ova mjera je neke poslodavce potakla da umjesto iskusnih i starijih, zaposle nekog mladog. Također, neki poslodavci su navedenu novčanu razliku između BRUTO1 i BRUTO2 iskoristili za dodatnu edukaciju zaposlenika ili u poboljšanje uvjeta rada za zaposlenike. Ukidanjem ove mjere se na nekoliko načina negativno utječe na radne uvjete mladih osoba, ali i osoba općenito. Nije prihvaćen Napominje se da obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme.
73 BOŽICA IŠTVANIĆ OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 1. Mjera je bila odlična i pomogla pri zapošljavanju mladih osoba. Ukinućem ove mjere postoji opasnost da će mlađe stanovništvo emigrirati iz RH, što će nepovoljno utjecati i na natalitetnu politiku, jer su to ljudi koji su sposobni poboljšati natalitetnu politiku. Ukidanjem mjere u RH će ostati samo stanovništvo srednje i starije dobi od kojeg se ne očekuje povećanje nataliteta. Nikako mi nije jasno zbog čega se u RH ukidaju dobri zakoni. Ne treba ukidati, već samo ograničiti mjeru na hrvatske državljane. Ukidanje ove mjere rasti će cijena rada. Nije prihvaćen Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Nadalje, člankom 14. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) propisano je da svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama te da su svi pred zakonom jednaki. Stoga, Zakonom o doprinosima nije moguće urediti oslobođenje za određenu skupinu ljudi po osnovi njihovog rođenja jer bi se time kršio Ustav Republike Hrvatske da su svi građani pred zakonom jednaki. Pravo na korištenje mjere oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu kao i uvjeti uređeno je Zakonom o doprinosima te se primjenjuje na sve osiguranike po osnovi radnog odnosa bez obzira na državljanstvo.
74 FILIP ČAČKOVIĆ OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 2. Ova mjera je bila jedna od mjera gdje je država bila u službi građana. Mjera je poticala poslodavce da mlade ljude čim prije uvedu u tržište rada kako bi skupili iskustva. Poslodavci su pomoću uštede ove mjere mogli kompenzirati kroz operativni trošak koji dolazi uz edukacije novih zaposlenika i eventualne pogreške u radu. Također, ova mjera je neke poslodavce potakla da umjesto iskusnih i starijih, zaposle nekog mladog. Također, neki poslodavci su navedenu novčanu razliku između BRUTO1 i BRUTO2 iskoristili za dodatnu edukaciju zaposlenika ili u poboljšanje uvjeta rada za zaposlenike. Ukidanjem ove mjere se na nekoliko načina negativno utječe na radne uvjete mladih osoba, ali i osoba općenito. Nije prihvaćen Napominje se da obveznik doprinosa iz osnovice (plaće) je radnik dok je obveznik doprinosa na osnovicu (plaću) poslodavac te kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak. Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme.
75 BOŽICA IŠTVANIĆ OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 2. Mjera je bila odlična i pomogla pri zapošljavanju mladih osoba. Ukinućem ove mjere postoji opasnost da će mlađe stanovništvo emigrirati iz RH, što će nepovoljno utjecati i na natalitetnu politiku, jer su to ljudi koji su sposobni poboljšati natalitetnu politiku. Ukidanjem mjere u RH će ostati samo stanovništvo srednje i starije dobi od kojeg se ne očekuje povećanje nataliteta. Nikako mi nije jasno zbog čega se u RH ukidaju dobri zakoni. Ne treba ukidati, već samo ograničiti mjeru na hrvatske državljane. Nije prihvaćen Napominje se kako je predviđena odredba prema kojoj se korištenje prava ne ukida za poslodavce koji su ugovore o radu s mladim radnicima sklopili prije stupanja na snagu izmjena propisa o doprinosima. Također i dalje ostaje na snazi pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine koja je također olakšica koju poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje mladih osoba bez obzira radi li se o ugovoru o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Nadalje, člankom 14. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) propisano je da svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama te da su svi pred zakonom jednaki. Stoga, Zakonom o doprinosima nije moguće urediti oslobođenje za određenu skupinu ljudi po osnovi njihovog rođenja jer bi se time kršio Ustav Republike Hrvatske da su svi građani pred zakonom jednaki. Pravo na korištenje mjere oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu kao i uvjeti uređeno je Zakonom o doprinosima te se primjenjuje na sve osiguranike po osnovi radnog odnosa bez obzira na državljanstvo.
76 FILIP ČAČKOVIĆ OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 7. Dodati novi članak u Zakonu. Ministarstvo financija će u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti vrednovanje propisa ovoga Zakona. Posbeno, provesti će se vrednovanje učinaka ukidanja oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu. Prihvaćen Prihvaća se.