Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Obrascu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva gospodarstva za 2025. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (RM) Prijedlozi Hrvatske komore inženjera građevinarstva za izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi Hrvatska komora inženjera građevinarstva predlaže da se u okviru predstojećih izmjena Zakona o javnoj nabavi razmotri uvođenje posebnog poglavlja za intelektualne usluge u okviru kojih bi bila i nabava za inženjerske konzultantske usluge. Također predlažemo da se izmjenama Zakona o javnoj nabavi obuhvati i slijedeće:: DEFINIRANJE PRAGOVA ZA IZUZETNO NISKU PONUDU Direktiva 2014/24 u članku 69. ne propisuje pragove ispod kojih bi se neka od pristiglih ponuda smatrala izuzetno niskom, no nije zabranjeno definirati neki od načina kojim bi se obvezalo naručitelja tražiti obrazloženje. Mnoge države u EU to već i imaju implementirane u svojim zakonima o javnoj nabavi (Belgija, Bugarska, Grčka, Luxemburg, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija). Zakon obvezuje naručitelja da traži obrazloženje ako je ponuda, ovisno od države do države, za određeni postotak ispod procijenjene vrijednosti, za određeni postotak ispod prosjeka pristiglih ponuda, ispod prve sljedeće ponude ili neka od kombinacija u odnosu na broj pristiglih ponuda. Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave već daje jedan takav primjer i u našem zakonodavstvu, ali je ključno u tome što piše da može, ne i da mora. Napominjemo, to naravno ne znači automatsko isključivanje nego samo traženje obrazloženja. PROMJENA MAKSIMALNOG UDJELA CIJENE U NATJEČAJIMA ZA POSLOVE KOJI SU OD UTJECAJA NA JAVNI INTERES I RACIONALNO TROŠENJE PRORAČUNSKIH SREDSTAVA Maksimalno dozvoljeni udio cijene od 90% samo formalno omogućava uzimanje u obzir kriterija kvalitete pri odabiru ekonomski najpovoljnije ponude, odnosno kvalitativni kriteriji rijetko dolaze do izražaja. Prijedlog bi stoga bio povećati maksimalni udio kvalitativnih kriterija kako bi se osigurala veća konkurentnost kvalitetom, a ne samo cijenom. Za navedeno postoje i primjeri u pozitivnim propisima zemalja EU. Primjerice, u Španjolskoj u njihovom zakonu o javnoj nabavi (Ley de Contratos del Sector Público https://www.boe.es/buscar/act.php?id=BOE-A-2017-12902) članak 145. stavak 4. stoji da kriteriji kvalitete moraju nositi minimalno 51 % bodova. Posebice je to značajno kod usluga projektiranja i stručnog nadzora koje u odnosu na cjelokupne troškove građenja čine izrazito mali postotak, a imaju velik utjecaj na ukupan trošak. Ušteda od 10% na troškovima usluga, znači cjelokupnu uštedu od 0,5 % jer su usluge oko 5% ukupnih troškova gradnje (zajednički termin za projektiranje, građenje i stručni nadzor), a posljedica te „uštede“ se očituje kroz skuplji konačan trošak samog građenja, zbog nedostataka u projektnoj dokumentaciji, produljenja roka izvođenja, vantroškovničkih radova,… Ne smije se zaboraviti i utjecaj na cjeloživotne troškove kao i na sigurnost krajnjih korisnika te je stoga vidljivo kako povećanje kvalitete u ranim fazama značajno utječe na racionalnost trošenja proračunskih sredstava i služi javnom interesu. RASKID UGOVORA TIJEKOM TRAJANJA Naručitelji su često u situaciji da su svjesni da ponuditelj ne obavlja posao sukladno ugovoru i pravilima struke. U tom slučaju bi opravdano mogli raskinuti ugovor, ali bi im takav raskid prouzročio veće financijske štete nego nastavak ovog ugovora do kraja. Toga su svjesni i ponuditelji pa iskorištavaju situaciju jer raskidom ugovora, primjerice sa stručnim nadzorom, morao bi se provesti novi postupak javne nabave, a za to vrijeme se ne bi smjelo nastaviti graditi. U toj bi situaciji troškovi izvođača zbog zastoja radova bili izrazito veliki i naručitelj bi ih morao pokriti iz vlastitih sredstava jer izvođač za takav zastoj naravno nije odgovoran. Prijedlog je omogućiti jednostavnije sklapanje ugovora s drugorangiranim ponuditeljem na natječaju, pod inicijalno ponuđenim uvjetima. Alternativno, ako drugorangirani odbije sklapanje ugovora (zbog ili drugog ugovorenog posla, povećanja cijena usluge,…) moglo bi se među preostalim ponuditeljima provesti novi postupak JN (natjecateljski, pregovarački,…). FAKULTATIVNI RAZLOZI ISKLJUČENJA Direktiva 2014/24 člankom 57. definira osnove za isključenje koji su obavezni, ali i ostavlja državama članicama mogućnost da same biraju koji od fakultativnih uvjeta za isključenje će biti obavezni, a koji će ostati fakultativni. Naručitelji i po Zakonu o javnoj nabavi u članku 254. imaju mogućnost isključivanja gospodarskog subjekta iz bilo kojeg od tamo navedenih razloga, ali to jako slabo koriste. Velik dio problema u provedbi ugovora o javnoj nabavi je zbog izuzetno niske ponude, koja povlači loše izvršenje ugovora. Kada bi se fakultativni uvjeti proglasili obaveznima (kao što to je slučaj u nekim državama EU, primjerice Italiji, Španjolskoj i Rumunjskoj) naručitelji bi imali veću mogućnost isključenja ponuditelja iz postupka javne nabave koji nude izuzetno niske ponude i pritom ne obavljaju svoje ugovorne obveze na način na koji bi trebali. Takvo isključenje iz postupka JN dovelo bi do nuđenja realnih tržišnih cijena pod kojima se poslovi mogu kvalitetno odraditi čime bi se zaštitio javni interes i osiguralo racionalno trošenje proračunskih sredstava. Druga prednost bi se očitovala u tome što bi se gospodarski subjekt za kojeg je utvrđen profesionalni propust mogao isključiti već u postupku provedbe javne nabave te time naručitelju osigurati da se na natječaj jave samo ponuditelji koji taj ugovor mogu i izvršiti. POVEĆANJE PRAGOVA ZA JEDNOSTAVNU NABAVU Prag za jednostavnu nabavu iznosi 26.540,00 € za usluge i 66.360,00 € za radove, a iznos je zadnji puta mijenjan samo zbog usklađivanja vrijednosti prelaskom na euro. Iznos od 200.000 i 500.000 kn bili su na snazi od 2014. godine, što znači da se prag nije mijenjao 10 godina, unatoč značajnoj inflaciji i porastu troškova poslovanja. Direktiva 2014/24 omogućava postavljanje značajno viših pragova, 134.000,00 € za usluge i 5.186.000,00 € za radove. Iako smatramo da su EU pragovi previsoki za hrvatsku građevinsku industriju, porast pragova koji bi bili u skladu s porastom zbog inflacije od 2014. bili bi korektni i opravdani. DONOŠENJE ODLUKE O ODABIRU Zakon o javnoj nabavi člankom 302. definira rok za donošenje odluke o odabiru na način da je do 30 dana, osim ako naručitelj ne odredi duži rok. Naručitelji ponekad znaju staviti i značajno duže rokove od 90 ili čak 120 dana, što ponuditeljima uzrokuje probleme u planiranju vlastitih resursa. Neki postupci nabave jesu složeni i zaista zahtijevaju provjeru pristiglih ponuda, no to nije uvijek tako i naručitelji si uzimaju više vremena nego što je potrebno. Predlažemo da se rokovi ograniče prema složenosti samog postupka nabave i procijenjenoj vrijednosti. OSLANJANJE NA SPOSOBNOST DRUGIH GOSPODARSKIH SUBJEKATA Obzirom da je velika većina nefinancijskih kriterija iskustvo ključnih stručnjaka, što je i važan element osiguranja kvalitete izvršene usluge, predlažemo da se za slučaj oslanjanja na sposobnost gospodarskog subjekta, taj subjekt bude ili dio zajednice ponuditelja ili nominirani podizvođač, za kojeg će se jasno iz ugovorne dokumentacije vidjeti da će taj stvarno tu uslugu i obavljati. Analogno i za druge uvjete sposobnosti i kriterije vrednovanja gdje je primjenjivo. Djelomično prihvaćen UVOĐENJE POSEBNOG POGLAVLJA ZA INTELEKTUALNE USLUGE - NE PRIHVAĆA SE: Zakon o javnoj nabavi je u potpunosti usklađen s odredbama Direktiva koje uređuju javnu nabavu, stoga uvođenje posebnog poglavlja za intelektualne usluge u okviru kojih bi bila i nabava za inženjerske konzultantske usluge nije prihvatljivo. Svako područje, pa tako i područje inženjerskih konzultantskih usluga, može biti uređeno posebnim propisima koji se ovisno o obveznosti primjene tih propisa mogu ili moraju primjenjivati i u području javne nabave, odnosno prilikom provedbe postupaka javne nabave. DEFINIRANJE PRAGOVA ZA IZUZETNO NISKU PONUDU - PRIMLJENO NA ZNANJE: Izmjena Zakona o javnoj nabavi u dijelu koji uređuje pitanje izuzetno niskih ponuda nije trenutno u planu, a ista bi prema prijedlogu uključivala i izmjenu Pravilnika o dokumentaciji o nabavi i ponudama čija izmjena nije planirana u 2025. godini. PROMJENA MAKSIMALNOG UDJELA CIJENE U NATJEČAJIMA ZA POSLOVE KOJI SU OD UTJECAJA NA JAVNI INTERES I RACIONALNO TROŠENJE PRORAČUNSKIH SREDSTAVA - NE PRIHVAĆA SE: Zakon o javnoj nabavi je u potpunosti usklađen s Direktivama EU koje uređuju javnu nabavu, pa i u dijelu koji se odnosi na kriterije odabira ponuda. Naručitelji i sada prema odredbama Zakona o javnoj nabavi imaju pravo i mogućnost određivanja kriterija kvalitete u predloženom postotku, odnosno 51% bodova kako se navodi u prijedlogu. Stoga se navedeni prijedlog ne prihvaća, a ukazujemo i na odredbe članka 284. stavka 8. Zakona o javnoj nabavi koje propisuju da čelnik središnjeg tijela državne uprave može javnim naručiteljima iz svog djelokruga odlukom odrediti relativne pondere za pojedine vrste predmeta nabave, s time da relativni ponder cijene ili troška ne smije biti veći od postotka iz stavka 4. istog članka (90%). RASKID UGOVORA TIJEKOM TRAJANJA - NE PRIHVAĆA SE: Zakon o javnoj nabavi u članku 313. stavku 3. određuje da se na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi uz odredbe toga zakona na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi. Stoga se navedeni prijedlog ne prihvaća jer je na naručiteljima odgovornost i odluka o potrebi raskida ugovora i ispunjenosti uvjeta za isto uključujući financijske posljedice za ugovorne strane. Dio prijedloga o odabiru drugorangiranog ponuditelja u slučaju raskida ugovora s prvorangiranim ponuditeljem prima se na znanje. FAKULTATIVNI RAZLOZI ISKLJUČENJA - NE PRIHVAĆA SE: Zakon o javnoj nabavi je u potpunosti usklađen sa Direktivama koje uređuju javnu nabavu te se prijedlog ne prihvaća jer naručitelji mogu odrediti i primjenjivati fakultativne razloge isključenja iz članka 254. Zakona o javnoj nabavi ako su tako odredili u dokumentaciji o nabavi sukladno svojim potrebama za nabavu određenog predmeta nabave te svom dosadašnjem iskustvu u provedbi postupaka javne nabave u vezi istoga. POVEĆANJE PRAGOVA ZA JEDNOSTAVNU NABAVU – PRIHVAĆENO: Prijedlog u vezi povećanja pragova za jednostavnu nabavu se prihvaća te će se u postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi predložiti povećanje pragova. DONOŠENJE ODLUKE O ODABIRU -NE PRIHVAĆA SE: Prijedlog se ne prihvaća iz razloga potrebe uvažavanja potreba i procjena naručitelja ovisno o svojim mogućnostima donošenja odluka u određenim rokovima ovisno o složenosti predmeta nabave. OSLANJANJE NA SPOSOBNOST DRUGIH GOSPODARSKIH SUBJEKATA - NE PRIHVAĆA SE: Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je Zakon o javnoj nabavi u tom dijelu u potpunosti usklađen s Direktivama koje uređuju javnu nabavu.
2 TOMISLAV ŠPOLJARIĆ POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (RM) Poštovani, obraćam Vam se kao radnik zaposlen kod jednog obveznika javne nabave, zaposlen na radnom mjestu koje uključuje provođenje postupaka javne nabave. Pošto predstoji noveliranje ZJN 2016, predlažem razmisliti o drugačijem uređenju rokova i dokaza u žalbenom postupku. Naime, čl. 403. st. 3. nameće naručitelju teret dokaza o (ne)postojanju činjenica u postupku. Posljedično i preslikano, to znači presumpciju istinitosti bilo koje žaliteljeve tvrdnje o činjnicama. Dakle, ako žalitelj tvrdi da npr. roba odabranog ponuditelja ne odgovara tehničkoj specifikaciji DON-a, postoji predmnijeva istinitosti te njegove tvrdnje, a naručitelj mora dokazati suprotno. Problem nastaje u praksi, pošto DKOM i VUS kao dokaze prihvaćaju isključivo isprave, dok se drugi dokazni prijedlozi redom odbijaju. Žalbeno tijelo i Sud to obrazlažu kratkoćom rokova u kojima moraju odlučiti o žalbi / tužbi, odnosno time da u zadanim rokovima ne bi mogli održati raspravu i izvesti bilo koji drugi dokaz (primjerice vještačenje u ranije navedenom primjeru, ali i saslušanje stranaka/svjedoka, uviđaj, pregled predmeta...). Zakonitost takvog stava je uistinu dvojbena (s obzirom na pravila upravnog postupka, pravilo iz čl. 416. st. 3. ZJN 2016 te pravila ZUS-a), međutim - u praksi je redovita. Takva situacija dovodi Naručitelja u izrazito neravnopravan (podređen) položaj u odnosu na žalitelja. To stoga što mora isključivo ispravom dokazati da je žaliteljeva tvrdnja netočna (odnosno da je roba, u našem primjeru, sukladna specifikaciji DON-a). Postoje, međutim, situacije u kojima ni to nije dovoljno (npr. ni DKOM ni SUD nemaju dovljno stručnog znanja da ocijene postojenje sporne činjenice) pa se činjnicu treba dokazati kakvim drugim dokazom - npr. vještačenjem. Ali ti dokazni prijedlozi se redovito odbijaju, kako je ranije navedeno. Naručitelj bi, do duše, mogao sam angažirati osobu iz reda stalnih sudskih vještaka i naručiti izradu nalaza i mišljenja, pa ga podnijeti tijelu/sudu kao ispravu. To je, međutim, dvojbeno iz dva razloga. Prvi - to je dokaz (uvjetno govoreći) izveden izvan postupka, uslijed čega je njegova valjanost procesno dvojbena. Drugo - naručitelj mora sve dokaze dostaviti u roku od 5 dana, a što je svakako nedovoljno za izradu takvog dokumenta. Drugi primjer je npr. odbijanje saslušanja svjedoka ukoliko žalitelj ističe da mu nije omogućen uvid u natječajnu dokumentaciju itd. Takvom praksom se žalbni postupak i upravni spor u javnoj nabavi dovelo u jednu bizarnu situaciju, koja je opisana ispod u natuknicama: - naručitelju se, kao stranci u potstupku ili nezakonito i neustavno odbijaju dokazni prijedlozi - ili su službenici DKOM-a i suci VUS-a koji postupaju u javnonabavnim predmetima jedine službene osobe, odnosno jedini suci, koji raspolažu svim stručnim znanjem u svakom području (od poljoprivrede, preko strojarstva do medicine) te im niti u jednom postupku nije potreban niti jedan drugi dokaz (osim isprave) za ispravno utvrđivanje činjenica. Predlažem stoga razmisliti o produljenju rokova za odlučivanje o žalbenim/tužbenim zahtjevima, kako bi se tijelu/sudu omogućilo zakazivanje rasprave i izvođenje svih dokaza potrebnih za ispravno utvrđivanje spornih činjenica. Podredno, predlažem produljenje roka za dostavljanje dokaza u žalbenom postupku (rok iz čl. 416. st. 3. ZJN) na najmanje 30 dana. S poštovanjem Tomislav Špoljarić Nije prihvaćen Iz prijedloga proizlazi da se isti odnosi na postupanje i odlučivanje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i Visokog upravnog suda u okviru i temeljem odredbi Zakona o javnoj nabavi i drugih propisa, kao što je Zakon o općem upravnom postupku, koji nije u nadležnosti ovog Ministarstva.
3 MATEJ CVITANOVIĆ POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (EU) Kod donošenja novog Zakona o obnovljivim izvorima i VUK te Zakona o izmjenama i dopunama zakona o tržištu el. energije potrebno je voditi se PREPORUKOM KOMISIJE (EU) 2024/1343 оd 13. svibnja 2024. o ubrzavanju postupaka izdavanja dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora i povezane infrastruturne projekte. Suklano navedenoj preporuci Komisije potrebno je značajno pojednostaviti procedure izdavanja dozvola za OIE projekte, a posebice za sunčane elektrane i baterijske spremnike električne energije. Procedure moraju biti jasne, konkretne i provedive u realnom vremenu, te usuglašene sa svim stručnim dionicima u realizaciji spomenutih projekata. Primljeno na znanje Iz postavljenog pitanja razvidan je dio obaveza koje je potrebno urediti ne samo ovim zakonom nego i cijelim postupkom donošenja odluka o obnovljivim izvorima energije. Izneseno predstavlja analizu svih postupaka koji trebaju doprinijeti jednostavnijoj primjeni i implementaciji OIE izvora u sustav RH. Cilj cjelokupne reforme u području obnovljivih izvora je da se odrede kriteriji za pojednostavljenje i da postupak bude više primjenjiv za sve investitore i razrađivanje projekata kako bi postigli što veći udio OIE izvora u udjelu proizvodnje u Republici Hrvatskoj te tako pomogli ukupnoj Zelenoj tranziciji
4 E.ON ENERGIJA D.O.O. ZA OPSKRBU ENERGIJOM POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije (EU) Prema izvješću Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2023. godinu, udio opskrbljivača povezanih s društvom HEP d.d., u opskrbi svih kupaca iznosio je 92%. Ova visoka razina tržišne koncentracije ukazuje na nedostatak tržišne raznolikosti i konkurencije, što je u suprotnosti s ciljevima spomenute Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća. Direktiva posebno naglašava važnost promicanja poštenog tržišnog natjecanja i olakšanog pristupa različitim opskrbljivačima, kako bi se potrošačima omogućilo da u potpunosti iskoriste prednosti liberaliziranog tržišta električne energije. Zdravo tržišno natjecanje na maloprodajnim tržištima ključno je za uvođenje novih i inovativnih usluga koje bi mogle odgovoriti na promjenjive potrebe i preferencije potrošača te povećati fleksibilnost energetskog sustava. Također, važno je da univerzalna opskrba bude utemeljena na konkurentnim, transparentnim i nediskriminacijskim cijenama te na regulirani način otvorena tržištu. S obzirom na navedeno, smatramo da je daljnja liberalizacija tržišta električne energije u Republici Hrvatskoj nužna kako bi se postigli ciljevi definirani EU regulativom, potaknula tržišna konkurencija te poboljšala zaštita i zadovoljstvo potrošača. Zaključno, s obzirom na najavljene izmjene i dopune Zakona o tržištu električne energije, smatramo da bi bilo korisno implementirati odredbe kojima bi se dodatno povećala liberalizacija tržišta, u skladu sa zahtjevima i ciljevima postavljenima od strane Europske unije. Time bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje, veći izbor za potrošače te potaknulo uvođenje inovativnih usluga, što bi u konačnici doprinijelo jačanju energetskog sustava i zaštiti potrošača u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Predviđene promjene podudaraju se s dostavljenim komentarom. Okolnosti uzrokovane pandemijom Covid 19 kao i rat u Ukrajini dovele su do potrebe za unaprjeđenjem tržišta električne energije. Postojeća pravila o tržištu električne energije potrebno je modernizirati te osnažiti s jedne strane ulogu tržišta, s druge strane povećati prava kupaca, a sve sa prihvatljivom cijenom. Svakako je važno da kupci budu u centru sustava i da se postave osnove za razvoj praćenja energetskog siromaštva i načina njegovog smanjivanja. Gospodarskim subjektima u području energetike nužno je omogućiti da njihov rad bude adekvatno i pravilno prepoznat, kako bi subjekti mogli osiguravati sigurnu i stabilnu opskrbu kupaca po prihvatljivim cijenama. Kontrola tržišta odnosno razvoj mehanizama koji će omogućiti sprječavanje nastanka situacija nestabilnosti na tržištu jedan su od važnih dijelova ovog prijedloga koji se temelji na EU propisima koje trebamo primijeniti u Republici Hrvatskoj.