Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u vezi s Nacrtom prijedloga Pravilnika o kvalitativnim zahtjevima ulaganja društava za osiguranje i društava za reosiguranje

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Na temelju članka 159. stavka 4. i članka 2. stavka 8. Zakona o osiguranju („Narodne novine“, broj 30/15, 112/18, 63/20, 133/20, 151/22 i 152/24) Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga na sjednici održanoj X.XX. 2025. donosi • Generalni komentar na Pravilnik: U odnosno na cjelokupni meritorni sadržaj Pravilnika, napominjemo kako bi bilo dobro prethodno razraditi obrazloženje odnosno razloge donošenja Pravilnika u ovakvom obliku, s obzirom da se propisivanjem ovakvih odredaba o ulaganjima nameću dodatni zahtjevi povrh nacionalnih zakona, EU uredbe i Smjernica, a domaći osiguratelji se moguće stavljaju u nepovoljniji položaj dodatnim administrativnim opterećenjima, u odnosu na europske osiguratelje te se na taj način postiže učinak norme suprotan onome što je EU zakonodavac želio postići na cijelom EU teritoriju - sloboda ulaganja. Takve nacionalne mjere koje mogu biti neprovedive ili nepotrebno ograničavajuće u pogledu mogućnosti ulaganja, također mogu biti smatrane diskriminirajućim na domaćem tržištu u odnosu na tržište EU. Primjerice, u slučaju ulaganja vezanih uz police osiguranja kod kojih ugovaratelj snosi rizik ulaganja, društvo za osiguranje koje posluje prekogranično, neće trebati ispunjavati sve uvjete utvrđene ovim pravilnikom unatoč tome što posluje na tržištu RH i prodaje police osiguranja ugovarateljima na području RH. Također, podredno, ukoliko se žele postaviti određena ograničenja ulaganja, ista se trebaju gledati šire - u odnosu imovina/obveze, a ne izolirano. Naime, smatra se kako je potrebno i moguće poštivati interna kvantitativna ograničenja ulaganja propisana čl. 261 Uredbe, u određene "rizičnije" vrste imovine bez ispunjavanja uvjeta iz ovoga Pravilnika ukoliko je do visine kojom se pokrivaju obveze imovina uložena u nerizična ulaganja. Pravilnik može doprinijeti razumijevanju određenih zakonskih odredbi povezanih s ulaganjima društava za osiguranje, kao i razumijevanje očekivanja HANFA-e oko zahtjeva koji moraju biti zadovoljeni u procesima povezanim s ulaganjima. Pravilnik vjerojatno može unaprijediti upravljanje rizicima povezanim s ulaganjima, što je u interesu čitavog financijskog sektora. Istovremeno, prepoznajemo prostor i potrebu za određenim izmjenama i doradama teksta Pravilnika, kako bi se unaprijedila jasnoća pojedinih zahtjeva, opseg ili kontekst njihove primjene, izbjeglo pogrešno razumijevanje ili potencijalno stvaranje sukoba interesa između funkcije upravljanja rizicima i funkcije koja u društvima za osiguranje provodi ulaganje/upravljanje ulaganjima, odnosno kako bi se jasnije razlučile uloge i odgovornost tih dviju funkcija. Također, vjerujemo da će komentari u nastavku doprinijeti izbjegavanju postojanja odredbi u Pravilniku, koje bi potencijalno mogle biti neprovedive ili bi njihova provedivost bila neopravdano zahtjevna, što bi otežalo ulaganja i potencijalno negativno utjecala na razvoj tržišta kapitala. Primljeno na znanje Na temelju zaprimljenih komentara Pravilnik je značajno izmijenjen, a u obrazloženjima u nastavku detaljnije su obrazložene pojedine odredbe u odnosu na koje su putem komentara izražene zabrinutosti. Prilikom analize zaprimljenih komentara i posljedičnih izmjena uzeti su u obzir svi navedeni argumenti. Pravilnik je donesen u odnosu na preporuku EIOPA-e u pogledu isticanja očekivanja HANFA-e u odnosu na ulaganja u imovinu složenog rizičnog profila. S obzirom da se zahtjevi odnose na zahtjeve sustava, društva za osiguranje neće biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na društva za osgiguranje u drugim državama članicama. Društvima za osiguranje ovim se pravilnikom ne ograničavaju ulaganja već je težište stavljeno na upravljanje rizicima u području ulaganja, osobito u dijelu rizičnih ulaganja, u kojem području su određeni elementi upravljanja i praćenja. Vezano uz adminitrativno opterećenje, broj internih akata i slično, ističe se kako se ovaj Pravilnik primjenjuje na proporcionalnoj osnovi. Hanfa je reducirala i pojasnila zahtjeve odredbe vezane uz unit-linked i indeks-linked ugovore o osiguranju. Ovim se Pravilnikom ne uvode ograničenja ulaganja, nego se propisuju zahtjevi upravljanja u području ulaganja u imovinu složenog rizičnog profila. Interna kvantitativna ograničenja, postavljaju se i u odnosu na obveze pri čemu se ističe postojanje zahtjeva za uspostavom internih kvantitativnih ograničenja u važećem članku 260. Delegirane uredbe 2015/35 оd 10. listopada 2014. o dopuni Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (Tekst značajan za EGP). Nadalje, odredba članka 261. Delegirane uredbe 2015/35 ne propisuje odnose rizične i manje rizične imovine. U domeni je svakog pojedinog društva da na osnovi svog poslovnog modela i rizičnog profila određuje i strateški alocira imovinu.
2 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Politika upravljanja rizikom ulaganja, Članak 4. stavak 1.: Navodi se: „Uprava društva za osiguranje dužna je donijeti Politiku upravljanja rizikom ulaganja koja se temelji na Strategiji upravljanja rizicima iz članka 259. Delegirane uredbe (EU) 2015/35 definiranim apetitom za rizik i rizičnim profilom društva za osiguranje, njegovim poslovnim modelom i veličinom i načelima razboritosti iz članka 159. do 162. Zakona o osiguranju.“, iz čega se zaključuje da HANFA želi propisati donošenje konkretnog akta pod nazivom „Politika upravljanja rizikom ulaganja.“ U skladu s činjenicom da je Solventnost II bazirana na principima, smatramo da nije potrebno zahtijevati donošenje konkretnog akta, već općenito zahtijevati donošenje politika upravljanja rizicima ulaganja koje mogu mogu na različite načine biti uklopljene u sustav internih akata društva za osiguranje. Konkretno, navadeni stavak bi mogao glasiti: „Uprava društva za osiguranje dužna je donijeti politike upravljanja rizicima ulaganja koje se temelje na Strategiji upravljanja rizicima iz članka 259. Deligirane uredbe (EU) 2015/35 s definiranim apetitom za rizik i rizičnim profilom društva za osiguranje, njegovim poslovnim modelom, veličinom i načelima razboritosti iz članka 159. do 162. Zakona o osiguranju.“ stavak 3.: Ovaj stavak navodi da Politika upravljanja rizikom ulaganja treba uključivati pojedine elemente upravljanja ulaganjima koji po našem mišljenju ne bi trebali biti predmet politika upravljanja rizicima, odnosno u nadležnosti funkcije upravljanja rizicima, već smatramo da bi trebali biti u nadležnosti/domeni odlučivanja funkcije upravljanja ulaganjima, pa samim time i biti propisani politikom upravljanja ulaganjima ili strategijom ulaganja. Npr. povrat na ulaganja, vremenski horizont ulaganja, strateška alokacija imovine (uključujući i odstupanja od ciljne alokacije), segmentacija portfelja, kriteriji postizanja ulagačkih ciljeva i slični elementi. Naravno, smatramo da određeni zahtjevi i ciljevi iz domene upravljanja rizicima trebaju biti propisani u kontekstu politika upravljanja imovinom i obvezama radi postavljanja apetita za rizicima u kontekstu usklađenosti imovine i obveza, no isti ne bi trebali nužno ulaziti u detalje vezane za upravljanje ulaganjima poput konkretnih mjera uspješnosti ulaganja (povrat), strateške alokacije i sl., a koji svakako mogu predstavljati elemente, odnosno ciljeve strategije ulaganja. Također smatramo da kriterije postizanja usklađenosti ulaganja s načelom ulaganja u najboljem interesu ugovaratelja, osiguranika i korisnika osiguranja za osiguranja kod kojih ugovaratelj snosi rizik osiguranja nije potrebno niti svrsishodno zahtijevati ovim Pravilnikom, budući da su zahtjevi u tom kontekstu pokriveni zakonskom odredbom obveze poštivanja načela razboritosti te PRIIPS regulativom, a eventualni detaljniji propisi bi svakako zadirali u domenu proizvoda osiguranja i njegovih karakteristika. Nadalje smatramo, da proces ulaganja za pojedine vrste imovine u kontekstu upravljanja rizicima spadaju u kategoriju operativnih rizika te smatramo da bi bilo primjereno da se definiranja unutar internih akata specifično namijenjenih za predmetno područje, odnosno unutar politika upravljanja ulaganjima. Prethodno su navedeni neki od primjera, međutim općenito smatramo da ovaj stavak (3) članka 4. previše detaljno definira zahtjeve politike upravljanja rizicima te se preklapa sa raznim drugim područjima i domenama te bi u određenim dijelovima bilo primjerenije zahtjeve za društva za osiguranje trebati definirane predmetne teme kroz odgovarajuće interne akte, ne nužno kroz politike upravljanja rizicima. stavak 3., točka 7.: Ističe se kako se Delegiranom Uredbom (EU) 20215/35 člankom 260. propisuje definiranje unutarnjih kvantitativih ograničenja za imovinu i izloženosti prema potrebi. Stoga se predlaže dostaviti detaljnije obrazloženje, zahtjeva li se prema ovoj točki definiranje kvantitativnih ograničenja u odnosu na svu imovinu i izloženosti (dodatni zahtjevi u odnosu na Uredbu). Djelomično prihvaćen Hanfa ne očekuje da društvo ima određeni broj internih akata odnosno politika nego je to u domeni pojedinog društva i njegovog sustava upravljanja, Ipak na temelju važećih propisa, potrebno je u okviru području upravljanja rizicima, urediti područje rizika ulaganja, koje može biti uređeno kroz jedan ili više akata odnosno politika. Radi transparentnosti, dodaje se stavak 5. u članku 3. Pravilnika. U odnosu na komentar na stavak 3. ovoga članka: Obvezan sadržaj politike odnosno internih akata ne implicira da bi jedna funkcija bila zadužena za ukupan sadržaj već se to propisuje samim aktom i usklađuje sa zakonskim zahtjevima i zahtjevima sustava upravljanja pojedinog društva. Ulaganja za osiguranja kod kojih ugovaratelj snosi rizik osiguranja također moraju biti usklađena s načelom ulaganja u najboljem interesu ugovaratelja. Osim toga moraju biti usklađena i sa svim ostalim regulatorinim zahtjevima iz domene investicijskih proizvoda. Društvo za osiguranje određuje kriterije postizanja i usklađenost s tim načelima. U odnosu na kometar na stavak 3. točku 7. ovoga članka: Navedeno ne predstavlja dodatni zahtjev u odnosu na čl. 260. st. 1. točka c. v. Delegirane uredbe 2015/35 jer se navedena odredba čita u kontekstu originalnog teksta koji govori o uspostavi kvantitativnih ograničenja u odnosu na primjerenost, mogućnost, prikladnost (where appropriate in order to ensure effective risk-management, internal quantitative limits on assets and exposures, including off-balance sheet exposures). Kao potvrdu toga, ističe se i Smjernica 23 EIOPA smjernica o sustavu upravljanja. Dodatno, i sam članak 260. stavak 1. u točki e. ističe granice koje su utvrđene radi ograničenja rizika koncentracije.
3 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Proces ulaganja, Članak 5. Općenito smatramo potrebnim jasnije razdvojiti opće zahtjeve za propisivanje procesa ulaganja od elemenata upravljanja rizicima povezanih s ulaganjima koji jedino trebaju biti dio politike upravljanja rizicima ulaganja. stavak 2., alineja 1.: Potrebno je obrazložiti znači li navedeno da se prije svake kupnje nekog instrumenta mora dokumentirati analiza. stavak 3.: U dijelu poglavlja Proces ulaganja, Pravilnik definira potrebu analize rizika ulaganja kod svake pojedinačne odluke o ulaganjima, međutim, kako određene kategorije ulaganja po definiciji nose nizak rizik i dio su svakodnevnog operativnog postupanja u procesu upravljanja portfeljem (npr. instrumenti tržišta novca, UCITS novčani fondovi i sl.) smatramo da politike upravljanja rizicima ulaganja mogu adekvatno adresirati rizike povezane s navedenim ulaganjima te da se isti ne trebaju zasebno ponavljati u svakoj pojedinačnoj investicijskoj odluci. Djelomično prihvaćen Navedeno je u domeni propisivanja pravila u području odlučivanja za društva za osiguranje koje za takve slučajeve propisuje načine odlučivanja o ulaganjima. Općenito, društva za osiguranje moraju pokriti dijelove procesa ulaganja koji uključuju sve faze: odlučivanje, praćenje, ograničavanje te vrednovanje. U odnosu na komentar stavak 2. podstavak 1. ovoga članka: Radi transparentnosti, briše se riječ pojedinačna u stavku 3. članka 5. Pravilnika. U domeni je svako društva da interno propiše postupke odlučivanja i aktivnosti koje prethode donošenju odluka. U odnosu na komentar na stavak 3. ovoga članka: Navedeno je u domeni propisivanja pravila u području odlučivanja za društva za osiguranje koje za takve slučajeve propisuje načine odlučivanja o ulaganjima. Općenito, društva za osiguranje moraju pokriti dijelove procesa ulaganja koji uključuju sve faze: odlučivanje, praćenje, ograničavanje te vrednovanje.
4 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Određivanje kvantitativnih ograničenja ulaganja, Članak 6. stavak 2.: Smatramo da nije uvijek primjenjivo definirati kvanitativna ograničenja (limite) na izvanbilančne izloženosti te predlažemo uklanjanje ovog dijela odredbe. Također, utvrđivanje posrednih izloženosti nije uvijek u potpunosti provedivo te bi zahtjev trebalo relativizirati i u tom dijelu. Kvantitativna ograničenja općenito se trebaju postavljati na temelju sveobuhvatne procjene sposobnosti nosivosti rizika i definiranog apetita za rizicima, uživajući načela materijalnosti i proporcionalnosti. stavak 3., alineja 1.: Potrebno je detaljno obrazložiti razliku između prve i druge točke. stavak 4.,: Potrebno je detaljno obrazložiti kakva se dodatna testiranja otpornosti očekuju od društava (uz testove koji se već provode) u svrhu ocjene primjerenosti postavljenih kvantitativnih ograničenja. Djelomično prihvaćen Postavljanje kvantitativnih ograničenja vezan je sa zahtjevom iz Delegirane uredbe 2015/35 stavak 1. točka c. v. u kojem se ističe uspostava internih limita u odnosu na primjenjivost i pri čemu se isto uzima u obzir u odnosu na krajnji cilj a to je postizanje željenih razina sigurnosti, kvalitete, likvidnosti profitabilnosti i raspoloživosti portfelja ali i za postizanje postavljenih ograničenja iz čl. 160. Zakona i ograničavanje rizika koncentracije i rizika zaraze. Smjernica 23 EIOPA Smjernica za sustav upravljanja iznosi kako bi društva za osiguranje trebala osigurati područje upravljanja rizikom ulaganja i utvrditi svoja kvantitativna ograničenja za imovinu i izloženosti, uključujući izvan-bilančnu izloženost, kako bi se pomoglo osigurati da društva ostvare željene razine sigurnosti, kvalitete, likvidnosti, profitabilnosti i raspoloživosti portfelja. U odnosu na posredne izloženosti iste je važno također uključiti kao pomoć u primjeni odredbe čl.160. st. 3. i 4. i ograničavanje prekomjernog akumuliranja rizika u portfelju u cjelini. U odnosu na komentar na stavak 4. ovoga članka: Dopunjuje se stavak 4. na način da se dodaje da se provode testovi otpornosti na solventnosti i likvidnost.
5 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE ULAGANJA U IMOVINU SLOŽENOG RIZIČNOG PROFILA, Članak 7. stavak 2., točka 2.: Potrebno je detaljno pojasniti zbog čega se navedeno smatra složeno ulaganje posebice kad se radi o unit linked koji ima garanciju. Nadalje, primjerice postoje financijski instrumenti s jamstvima države EU pa nam nije jasno zašto bi to bila imovina složenog rizičnog profila. stavak 3.: U ovom stavku se navodi da je, između ostalog, potrebno urediti način odabira procjenitelja i upravljanje sukobom interesa u odnosu na odabir procjenitelja za imovinu složenog rizičnog profila. Smatramo da je potrebno pojasniti ovu odredbu budući da nije sasvim jasan zahtjev koji iz nje proizlazi. Pretpostavka je da je intencija bila da funkcija procjenitelja (funkcija koja vrednuje imovinu složenog rizičnog profila) mora biti odvojena od funkcije upravljanja ulaganjima (donošenje odluka o ulaganjima), odnosno da ne smije postojati sukob interesa u procesima vrednovanja ulaganja u odnosu na procese donošenja odluka o ulaganjima. Primjerice, ako društvo za osiguranje angažira vanjskog ovlaštenog procjenitelja za vrednovanje nekretnina, dok za ostale instrumente, ukoliko nije dostupna tržišna cijena s aktivnog tržišta ili koja se može takvom smatrati, koristi interne procjene na način da je funkcija procjenitelja odvojena od funkcije upravljanja rizicima. Takve procjene ujedno su podložne provjeri od strane neovisnog vanjskog revizora. stavak 4.: Potrebno je da pojam „značajan“ bude barem odrediv te je potrebno opisati nadzorna očekivanja u odnosu na to koje vrste i slučajeve „problema“ nadzorno tijelo očekuje i kako ih kvantificirati. Također nam nisu jasni rokovi, da li društvo može upoznati HANFA i uložiti budući su rokovi za ulaganje kratki. Djelomično prihvaćen Društvo za osiguranje dužno je ulagati u najboljem interesu ugovaratelja, osiguranja i korisnika osiguranja. To uključuje i ulaganja iz ugovora u kojima rizik snosi ugovaratelj osiguranja. Tako društvo za osiguranje u fazi razvoja proizvoda, dakle prije ulaganja, procjenjuje rizike takvih ulaganja. Ukoliko je u podlozi strukturirani instrument, društvo je dužno uzeti u obzir rizik koji proizlazi iz tih instrumenata. Također, prilkom procjene rizika društvo za osiguranje uzet će u obzir potencijalne garancije koje sadrže ti instrumenti te će navedeno uzeti u obzir u svojoj procjeni rizika. U odnosu na stavak 3. članka 7.: Društvo uzima u obzir svaki sukob interesa te uređuje načine upravlja istim. Odredba se odnosi i na odvojenost procjenitelja od ostalih funkcija koje sudjeluju u procesu, ali obuhvaća i sukob interesa u odnosu na odabir vanjskog procjenitelja. U odnosu na komentar u vezi stavka 4.: Odredba se briše.
6 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE ULAGANJE U IZVEDENICE , Članak 8. stavak 4.: Ovdje je nejasno što podrazumijeva: „…u svrhu smanjenja troškova ulaganja…“ (ujudno navedeno i u članku 11., stavku 3., kao i „…kao pripremu za kupnju bez materijalne promjene poluge ulagačkog portfelja…“ – Molimo dodatno pojasniti. Primljeno na znanje Ulaganje u izvedenice radi učinkovitog upravljanja portfeljem definirano u članku 2. stavku 2. ovoga Pravilnika.
7 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Ciljevi i Strategija ulaganja u izvedenice, Članak 9. stavak 1.: Predlažemo izmijeniti narativ tako da bude jasno da nije potrebno imati zaseban dokument Strategija ulaganja u izvedenice, već ulaganja u izvedenice mogu biti pokrivena drugim internim aktom (npr. Strategija ulaganja). stavak 2.: Vezano uz propise iz točke (g) – nije moguće napraviti fundamentalnu analizu kod svih vrsta izvedenica (npr. FX ili kamatne izvedenice). Predlažemo dodati „kada je to primjenjivo“. Vezano uz propise iz točke (h) – pojasniti što se podrazumijeva pod troškovnom učinkovitosti izvedenica. U dijelu praćenja troškovne učinkovitosti, slično kao i gore navedeno, predlažemo dodati „kada je to primjenjivo“. Djelomično prihvaćen Strategija ulaganja u izvedenice može biti dio drugih internih akata, no važno je da sadrži sve propisane elemente. Tekst odredbe, ne isključuje mogućnost da strategija bude dio drugih internih akata. Radi transparentnosti dodan je stavak 5. u članku 3. Pravilnika. Dodatno su u članku 9. razjašnjeni i pojednostavljeni elementi koje strategija mora sadržavati. U svrhu transparentnosti u članku 9.stavku 1. brisana je strategija ulaganja u izvedenice. U odnosu na komentar na stavak 2. ovoga članka: Prihvaća se, dodaje se općenito praćenje relevantnih tržišnih parametara. Troškovna učinkovitost odnosi se na usporedbu s alternativama te je dopunjen članak 9. stavak 2. točka h. u tom smislu.
8 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Mjerenje učinkovitosti zaštite, Članak 10. stavak 2.: Pojasniti na što se odnosi procjena gospodarske veze (pretpostavka da se misli na procjenu korelacije između temeljne imovine izvedenice i pozicije imovine koja se štiti). Također nije u potpunosti jasno na što se misli pod „usporedba volumena izvedenog instrumenta i tržišne vrijednosti pozicije koja je predmet zaštite“ – pretpostavka da se misli na omjer zaštite, odnosno hedge ratio? Umjesto „omjer zaštite koji se mjeri primjerice faktorom delta“ predlažemo navesti „omjer zaštite izračunat nekom od prihvatljivih metoda sukladno tržišnoj praksi i vrsti izvedenog instrumenta“. Prihvaćen Dopunjen je izričaj u članku 10. st. 1. i st.2. Pravilnika radi transparentnosti.
9 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Mjerenje učinkovitosti upravljanja portfeljem, Članak 11. stavak 2.: Navodi se da su društva duižna omogućiti „poboljšanje kvalitete, sigurnost, likvidnost i profitabilnost portfelja“. Budući da je nemoguće istovremeno omogućiti i smanjenje rizika (sigurnost) i povećati profitabilnost portfelja uvođenjem izvedenica (ukoliko izvedenice smanjuju rizik, očekivano smanjuju i profit, a ukoliko je riječ o ulaganju u izvedenice isključivo zbog ostvarivanja profita (bez zaštite temeljne imovine), onda se ne može govoriti o poboljšanju sigurnosti) – stoga predlažemo zamijeniti „i“ u „ili“. Također, ulaganje u izvedenice teško može utjecati na poboljšanje (ili pogoršanje) likvidnosti portfelja, stoga predlažemo izbaciti likvidnost. Konačno, mišljenja smo da su zahtjevi iz članka 11. prikladni za općenitu politiku ili strategiju upravljanja ulaganjima, dio koji se odnosi na izvedenice. Djelomično prihvaćen S obzirom da se načela razboritosti primjenjuju zajednički na portfelj u cjelini, potrebno je navedeno sagledavati pojedino načelo pojedinačno ali uvijek razmatrati portfelj u cjelini, pri čemu je važno razmatrati cjelinu, uzimajući u obzir da jedan instrument teško da može zadovoljiti sva načela odjednom. Težište je na cjelini.. U određenim slučajevima može doći do pogoršanja likvidnosti (pr. margin call) , a društvo za osiguranje, trebalo bi interno procjenjivati potencijalni utjecaj na likvidnost. Hanfa ne očekuje da društvo ima određeni broj internih akata odnosno politika nego je to u domeni pojedinog društva i njegovog sustava upravljanja, Ipak na temelju važećih propisa, potrebno je u okviru području upravljanja rizicima, urediti područje rizika ulaganja, koje može biti uređeno kroz jedan ili više akata odnosno politika. Radi transparentnosti, dodaje se stavak 5. u članku 3. Pravilnika te se dodatno razjašnjavaju odredbe u članku 11. Pravilnika.
10 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Na temelju članka 159. stavka 4. i članka 2. stavka 8. Zakona o osiguranju („Narodne novine“, broj 30/15, 112/18, 63/20, 133/20, 151/22 i 152/24) Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga na sjednici održanoj X.XX. 2025. donosi, Sustav upravljanja rizicima kojima je zbog ulaganja u izvedenice izloženo društvo za osiguranje Članak 12. – Članak 15.: Smatramo da je nepotrebno izdvajati sustav upravljanja rizicima ulaganja u pojedine (zasebne) vrste imovine od općenitog sustava upravljanja rizicima ulaganja, posebice jer su svi zahtjevi ovih članaka već prije navedeni kod definiranja općenitog sustava upravljanja rizicima ulaganja. Sukladno principima Solventnosti II i dobrim tržišnim praksama, svi rizici po svim kalsama imovine se moraju razumjeti, sli se njima upravlja u sklopu čitavog portfelja. Zaseben zahtjeve smatramo pretjeranima i dijelom neprovedivima. Nije prihvaćen Društvo za osiguranje koje ne ulaže, nije izloženo ili ne planira ulaganje u okviru svojih strategija i politike upravljanja rizikom u području ulaganja odnosno investicijskog univerzuma, nije dužno razrađivati područja za pojedine vrste ulaganja. Ovaj se Pravilnik primjenjuje na proporcionalnoj osnovi.
11 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE ULAGANJE U STRUKTURIRANE INSTRUMENTE I VRIJEDNOSNE PAPIRE OSIGURANE IMOVINOM, Članak 13. stavak 1. i stavak 2.: Odnosno li se isto na Covered bonds te u stavku 2. kakve dokaze očekuje nadzorno tijelo? Primljeno na znanje Ne odnosi se na covered bonds. Samo na sekuritizirane instrumente.
12 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Sustav upravljanja rizicima ulaganja u strukturirane instrumente i vrijednosne papire osigurane imovinom, Članak 14. stavak 2.: Predlažemo ukloniti točku e), jer je zahtjev već pokriven kroz članak 3., stavak 2. zahtjevima vezanim za kompetencije ljudi u procesima ulaganja. Prihvaćen Prihvaćen.
13 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Na temelju članka 159. stavka 4. i članka 2. stavka 8. Zakona o osiguranju („Narodne novine“, broj 30/15, 112/18, 63/20, 133/20, 151/22 i 152/24) Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga na sjednici održanoj X.XX. 2025. donosi, ULAGANJA U ALTERNATIVNE INVESTICIJSKE FONDOVE Predlažemo dodatno obrazloženje s obzirom da su AIFovi su regulirani subjekti u svakoj državi EU pa tako i RH. Zašto bi ovo sve dodatno trebalo raditi, posebice kvalitativne regulatorne zahtjeve koje AIFovi ovako i onako trebaju ispunjavati prema pozitivnim zakonskim propisima. Djelomično prihvaćen Iako se radi o reguliranim subjektima, potrebno je uzeti u obzir rizike kojima je ili bi moglo biti izloženo društvo za osiguranje radi ulaganja u AIF. Dodatno su razjašnjeni zahtjevi za AIF-ove osnovane u trećim državama, u članku 17. stavku 4. Pravilnika.
14 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Opći zahtjevi, Članak 16. Ulaganje u alternativne investicijska fondove specifična je vrsta ulaganja, uglavnom dugoročna, kod koje nije moguće provesti sve zahtjeve koji su navedeni u članku, poput npr. zahtjeva za upravljanje „operativnim rizikom vezanim uz upravljanje fondovima koji se odnose na kadrovsku i organizacijsku i informacijsku strukturu, sustava upravljanja, transparentnost upravljanja.“ Nije moguće ulaziti u nalaizu kadrovskih procesa i promjena pojedinog fonda, posebice ako uzmemo u obzir dugoročnost ovih ulaganja. Prije ulaganja u zatvorene investicijske fondove savjesni ulagatelj provodi analizu u sklopu koje se procjenjuju mogući rizici i sposobnost nošenja rizika na temelju strategije fonda i svih drugih dostupnih podataka u fondu (uglavnom na zahtjev). Naknadno je moguće pratiti uspješnost ovih ulaganja te transparentnost izvještavanja pojedinog fonda dok su ostali zahtjevi poput upravljanja „rizikom složenosti imovine fonda osobiti ukoliko se imovina fonda odnosi na imovinu složene rizičnosti npr. Nekretnine, infrastruktutu, odnosno uključuju strategije zaštite od rizika („hedging“), strategije ovisne o događajima („event-driven“), strategije fiksnog prinosa zasnovane na budućem kretanju („discretional“) i relativnoj vrijednosti („relative volue“), upravljanje budućnosnicama, robu i slične izloženosti“ neprovedivi u praksi zbog više razloga. Rizik likvidnosti ovdje također često nije moguće procijeniti, ali ga ujedno nije niti potrebno procjenjivati jer se načelno radi o nelikvidnim ulaganjima u kontekstu zatvorenih fondova te je svako društvo dužno samo procijeniti je li sposobno održavati svoju likvidnost i solventnost ukoliko se odluči za ovu vrstu ulaganja, i to prilikom inicijalne odluke o ulaganju. U ovom se članku traži i praćenje i postavljanje kvantitativnih ograničenja za posrednu izloženost alternativnim fondovima. S obzirom da su alternativni fondovi specifični u načinu na koji definiraju strategiju fonda (potencijalno imaju široke raspone limita ulaganja) prilikom izrade investicijske odluke dostupna nam je informacija o vrsti fonda i strategiji (osnivački akti fonda), ali nemamo informaciju o konkretnim ulaganjima obzirom ista nisu poznata u trenutku preuzimanja obveze ulaganja u fond. Pojedine ulagačke strukture mogu biti kompleksne te bi procjenjivanje posredne izloženosti bilo neprovedivo. Nadalje, tarži se i praćenje izloženosti preko „grupe povezanih osoba u odnosu na imovinu fonda“ (članak 16., stavak 1.), za što smatramo da je informacija koja je teško dostupna potencijalnim ulagateljima. Općenito, nakon početnog ulaganja društvo za osiguranje nema kontrolu nad izloženošću fonda povezanim osobama, već isključivo može mjeriti ukupan rizik toga ulaganja koje je ograničeno iznosom preuzete obveze za ulaganje u fond. Stoga predlažemo isključiti navedeno iz ovoga članka. Djelomično prihvaćen Društva za osiguranje su kvalificirani ulagatelji i s te osnove, kao i radi regulatornih zahtjeva iz okvira Solvency II, trebaju prije ulaganja i kasnije procijeniti upravljanje fondom kao i imovinu fonda na transparentnom pristupu. Kako bi procijenili rizike u procesu donošenja odluke o ulaganju, kao i tijekom trajanja izloženosti alternativnom fondu odnosno posredno, imovini fonda, društvo mora analizirati i procjenjivati utjecaj tih ulaganja na društvo za osiguranje. Radi transparentnosti kako bi se dodatno naglasilo da društva za osiguranje prate rizike imovine fonda u odnosu na svoje izloženosti, politike i strategije, preformulirana je odredba kako bi bilo jasno da se rizici vezani uz ulaganje u alternativni fond, odnose na utjecaj tih izloženosti na društvo za osiguranje. U svrhu transparentnosti u čl.1.st.1. dodano je „kada je primjenjivo“, te su dodatno obrazložene i pojednostavljene odredbe koje se odnose na praćenje i upravljanje rizicima ulaganja u alternativne investicijske fondove
15 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Dubinska analiza koja prethodi donošenju odluke o ulaganju u alternativni investicijski fond, Članak 17. stavak 1.: Smatramo da je potrebno prilagoditi zahtjev obzirom nije mogiće provesti dubinsku analizu imovine alternativnih investicijskih fondova kod fondova koji su u fazi osnutka. stavak 2.: Smatramo da je potrebno prilagoditi zahtjev obzirom nije moguće provesti analizu „razdoblja poslovanja te stabilnost imovine pod upravljanjem“ kod alternativnih investicijskih fondova kod fondova koji su u fazi osnitka, odnosno koji su prvi put osnovani od strane novoosnovanog upravitelja fondom. Potrebno je obrazložiti koja su nadzorna očekivanja kada se radi analiza s obzirom na sjedište, vlasnika te kako doći do informacija o organizacijskoj strukturi i IT sustavu, a isto se odnosi i na upravu fonda koji su regulirani subjekti te bi se društvo moralo moći osloniti na navedenu činjenicu (da se radi o reguliranim subjektima koje nadzorno tijelo prati i nadzire njihovu upravu i njihove aktivnosti). točka 3. „…obrazovanje i iskustvo osnivača ili uprave fonda,“ – Na koji način ovo mjeriti? Članak 17.: „reputaciju skrbnika i ovlaštenog revizora,“ - Kako se određuje reputacija skrbnika i ovlaštenog revizora? Revizori imaju svoje nadzorno tijelo koje određuje njihov fit i proper, a isto tako i skrbnici. „- način izračuna neto vrijednosti imovine fonda,“ – Na koji način doći do predmetne informacije? Djelomično prihvaćen U odnosu na komentar na stavak 1. i stavak 2.: Prihvaćeno. Predmetne odredbe su dodatno razjašnjene. U odnosu na komentar u vezi „reputacije skrbnika i ovlaštenog revizora“ i načina izračuna neto vrijednosti imovine fonda“: Društvo za osiguranje dužno je prilikom donošenja odluke o ulaganju u alternativni investicijski fond, uzeti u obzir reputaciju skrbnika i ovlaštenog revizora. Društvo samostalno određuje načine utvrđivanja pojedinih zahtjeva. Važno je napomenuti da ulaganja nisu ograničena na područja EU i da pravila koja vrijede na području država članica, nisu ista na područjima trećih država. Stoga su ovdje nabrojani elementi koji mogu ukazivati na rizike
16 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Opći zahtjevi sustava, Članak 18. Potrebno je dostaviti obrazloženje da li se pod zajmove misli i na predujmove izdane po polici osiguranja. stavak 2: Zahtjevi ovog stavka su razumni i potrebni, međutim, smatramo da nije potrebno izraditi zaseban jedan dokument Politika o upravljanju rizikom zajmova, jer bi dijelovi već trebali biti propisani drugim aktima, poput Politike o ulaganju i Politike o upravljanju kreditnim rizikom. – Predlažemo preformulirati na način da piše da su kod ulaganja u zajmove društva dužna propisati pravila za zahtjeve navedene u ovom članku bez da se posebno navodi kroz koji interni akt. Prihvaćen Zajmovi odobreni na temelju polica životnog osiguranja, u smislu ovoga Pravilnika, ne smatraju se imovinom složenog rizičnog profila te je stoga radi transparentnosti odredbi Pravilnika dodan stavak 3. u članku 7. Pravilnika. U odnosu na komentar na stavak 2.: Prihvaća se i briše se "u jednom dokumentu". Hanfa ne očekuje da društvo ima određeni broj internih akata odnosno politika nego je to u domeni pojedinog društva i njegovog sustava upravljanja, Ipak na temelju važećih propisa, potrebno je u okviru području upravljanja rizicima, urediti područje rizika ulaganja, koje može biti uređeno kroz jedan ili više akata odnosno politika. Radi transparentnosti, dodaje se stavak 5. u članku 3. Pravilnika.
17 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Postupak odobravanja, izmjena, obnavljanja i refinanciranja zajmova, Članak 20. stavak 3.: U stavku se zahtijeva da tržišna vrijednost instrumenata osiguranja potraživanja ne smije imati vrijednost manju od iznosa potraživanja društva za osiguranje. Smatramo da nije nužno propisivati kolateralizarnost od minimalno 100% u svim situacijama, ukoliko je društvo procijenilo da je sposobno nositi rizik manje kolateralizarnosti od 100% te ssu instrumenti osiguranja u skladu s člankom 19., stavkom 3. Naime, u određenim situacijama relativno malih izloženosti ili potpune kontrole zajmoprimca smatramo primjerenim izostaviti potrebu za instrumentima osiguranja (npr. kod društava kćeri u 100% - tnom vlasništvu, načelno manji rizik predstavlja dati neosigurani zajam nego dokapitalizirati to društvo kćer). – stoga predlažemo napraviti izmjene u smislu relaksacije zahtjeva za nužnom potpunom kolateralizarnosti. Prihvaćen Prihvaćen. Briše se stavak 3. u članku 20. Pravilnika. Važno je istaknuti kako će svako društvo interno, u cilju upravljanja kreditnim rizikom, odrediti vlastita pravila upravljanja upravljanja rizikom ulaganja u zajmove. Kriteriji odabira uključujući i instrumente osiguranja potraživanja moraju biti unaprijed određeni i propisani.
18 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Metodologija procjene kreditnog rizika dužnika i portfelja, Članak 21. stavak 3.: Zahtjevi ovog stavka između ostalog traže i definiranje „popisa potrebnih i dostatnih informacija zasebno za fizičke i zasebno za pravne osobe uz navođenje izvora tih informacija na temelju kojih se provodi kreditna ocjena dužnika i razvrstavanje dužnika u kategoriju rizičnosti“ – obzirom bi ovdje spadali i zajmovi po policama životnog osiguranja koji se smatraju osiguranima do doređene razine (ovisno o uvjetima), smatramo potrebnim dopustiti relaksiranje zahtjeva za ove zajmove ili navesti da se metodologija i zahtjevi kreditne analize propisuju uvažavajući principe materijalnosti i proporcionalnosti. Nije prihvaćen Nije potrebno posebno isticati pojedine zajmove. U domeni je pojedinog društva za osiguranje da interno propisuje pravila za upravljanje rizicima i za zajmove odobrene na temelju polica osiguranja, pri čemu društvo uzima u obzir rizike takvih ulaganja. S obzirom da u stavku 3. članka 21. stoji da društvo za osiguranje propisuje kategorije rizičnosti dužnika, istom se mogu propisati kategorije i za dužnike po zajmovima odobrenima na temelju polica životnog osiguranja. Cjelokupni Pravilnik primjenjuje se na proporcionalnoj osnovi.
19 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Zajmovi čiji je povrat osiguran nekretninom, Članak 23. stavak 1.: Iz ovoga stavka iščitava se da društva za osiguranje ne mogu prihvatiti založno pravo nad nekretninom 2. reda, čak i ako imaju založno pravo 1. reda nad nekom drugom nekretninom, čime bi založno pravo 2. reda bilo samo dodatno osiguranje. – Predlažemo preformulirati tekst zahtjeva. stavak 2.: Predlažemo da se procjena vrijednosti nekretnina u kolateralu provodi minimalno 5 godina ili ranije, ukoliko postoje indikacije da je došlo do značajne promjene vrijednosti. Smatramo da je godišnja razina izrade procjene neadekvatna obzirom na prirodu samih nekretnina te bi isto nepotrebno povećalo troškove. Prihvaćen Preformuliran je stavak 1. članka 23. kako bi se uzeli u obzir rizici vezani uz prisilnu naplatu. Preformulirani su stavak 2. i stavak 3. te se procjena tržišne vrijednosti provodi ako postoje indikatori da se promijenila, te se propisuje obveza propisivanja načina praćenja vrijednosti.
20 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE ULAGANJE U VLASNIČKE INSTRUMENTE KOJI NISU UVRŠTENI NA UREĐENOM TRŽIŠTU, Članak 25. U poglavlju Ulaganja u vlasničke instrumente društava koja nisu uvrštena na uređenom tržištu – predlažemo naznačiti da se isto ne odnosi na ulaganja u društva kćeri, odnosno općenito u povezana društva, budući ista predstavljaju strateške odluke društava za osiguranje. Djelomično prihvaćen Preformulirane odredbe predmetnog članka.
21 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE ULAGANJA U INFRASTRUKTURU , Članak 26. U poglavlju Ulaganja u infrastrukturu – predlažemo pojasniti / definirati što se smatra ulaganjem u infrastrukturu ili infrastrukturne subjekte. Nije prihvaćen Definicija infrastrukture i infrastrukturnih subjekata definirana je čl. 1. st. 1. točka 55.a. i 55. b. Delegirane uredbe 2015/35. S obzirom da je člankom 2. stavkom 1. Pravilnika određeno da pojmovi u Pravilniku odgovaraju Zakonu o osiguranju i izravno primjenjivom propisima EU na osiguranje, nije potrebno posebno definirati ovaj pojam.
22 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE ULAGANJE U NEKRETNINE, Članak 28. stavak 2.: U točki (c) navodi se da je potrebno procijeniti „kreditni i koncentracijski rizik najmoprimca ako se nekretnine drže radi ostvarenja prihoda od najma / zakupa“ – predlažemo dodati: „…uz primjenu načela materijalnosti i proporcionalnosti.“ Npr. ukoliko se radi o situaciji gdje je najmoprimac „lako zamjenjiv“ (vlada visoka potražnja za najmom), rizik defaulta najmoprimca ima značajno manji negativan utjecaj budući se ne mogu stvarati gubitci tijekom duljeg razdoblja. Nije prihvaćen U domeni je pojedinog društva da procjeni kreditni i koncentracijski rizik najmoprimca. Društvo će svojim pravilima identificirati i odrediti praćenje. Cijeli se Pravilnik primjenjuje na proporcionalnoj osnovi, uvažavajući načelo materijalnosti, što je propisano članku 1. stavku 3. Pravilnika.
23 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Upravljanje rizikom neusklađenost imovine za pokriće tehničkih pričuva s prirodom i trajanjem obveza iz osiguranja, Članak 30. stavak 1.: Potrebno je dostaviti obrazloženje koja je razlika između tehničkih pričuva iz životnog osiguranja i tehničkih pričuva životnog osiguranja. Prihvaćen Ne postoji razlika između tehničkih pričuva iz životnog osiguranja i tehničkih pričuva životnog osiguranja, radi se o grešci u pisanju.
24 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Ulaganja u imovinu vezanu uz osiguranja kod kojih ugovaratelj snosi rizik ulaganja, Članak 31. stavak 1., alineja 2.: Napominje se da je isto usklađeno kod UL proizvoda, NAV po polici je vezan za obveze iz ugovora o osiguranju i isti su. Napominje se da je dio vezano uz razvoj proizvoda i PRIIP Uredbu potrebno vezati upravo za navedeni dio razvoja proizvoda (u opsegu IDD Direktive) odnosno dio vezan uz PRIIP Uredbu, te nije jasno odnosno nije u skladu s EU regulativom propisivanje ulaganja vezano za navedene police osiguranja Pravilnikom kao podzakonskim aktom nadzornog tijela. Smatramo da je ova vrsta ulaganja već dovoljno detaljno propisana PRIIPS regulativom pa predlažemo uklanjanje ili djelomično uklanjanje odredbi ovog članka. Prihvaćen Dopunjena je odredba kako bi se pojasnilo. Dodatno su pojašnjeni zahtjevi. Stavlja se naglasak na razvoj proizvoda, a kasnije na upravljanje nekim specifičnim rizicima vezanim uz društvo za osiguranje: uska usklađenost, likvidnost u skladu s ugovornim odredbama, rizik usklađenosti i osobito upravljanje rizikom sukoba interesa.
25 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Prijelazna i završna odredba, Članak 32. „Društvo za osiguranje, sudjelujuće i matično društvo u grupi dužno se uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika do 1. siječnja 2026. godine.“ – Potrebno je definirati prijelazne odredbe za trenutna ulaganja. Primljeno na znanje HANFA ne očekuje da bi ulaganja društava za osiguranje bila neusklađena s Pravilnikom budući da se Pravilnikom određuju kvalitativni zahtjevi i očekivanja za sustav. Propisano je vrijeme za usklađivanje s odredbama ovoga Pravilnika do 30. rujna 2026. godine.