Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 PUČKI PRAVOBRANITELJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI Pučka pravobraniteljica, u skladu s ovlastima koje proizlaze iz odredbe članka 18. stavka 2. Zakona o pučkom pravobranitelju (Narodne novine broj: 76/12), dostavlja mišljenje, primjedbe i prijedloge vezano uz odredbe Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga Zakona). Mišljenje, primjedbe i prijedlozi rezultat su višegodišnjeg postupanja institucije pučke pravobraniteljice sukladno europskom i nacionalnom pravnom okviru zaštite prijavitelja nepravilnosti te identificiranim izazovima u ovom pravnom području, na koje kontinuirano ukazujemo. Naime, sukladno odredbi članka 21. stavak 1. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Narodne novine, broj: 17/19) te sukladno odredbi članka 24. stavak 1. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Narodne novine, broj: dalje: ZZPN), koji je trenutno na snazi, pučka pravobraniteljica je nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti. U okviru ovog mandata, a sukladno ZZPN-u, pučka pravobraniteljica također prati primjenu ZZPN-a prilikom unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, putem obavijesti koje su joj obvezne dostavljati povjerljive osobe, kao i javnog razotkrivanja te sudske prakse. Od stupanja na snagu ZZPN-a iz 2019. godine, institucija pučke pravobraniteljice također aktivno sudjeluje u promociji nacionalnog pravnog okvira za zaštitu prijavitelja nepravilnosti, educira široki spektar dionika o primjeni ovog pravnog okvira te predlaže učinkovitije i bolje načine zaštite prijavitelja nepravilnosti. To se čini i ovim putem, u odnosu na Nacrt prijedloga Zakona, i to kako vezano za predložene zakonske odredbe, tako i u odnosu na daljnje izmjene i dopune koje nisu obuhvaćene Nacrtom prijedloga Zakona, a bitne su radi što učinkovitije zaštite prijavitelja nepravilnosti i poticanja kulture prijavljivanja, a time i borbe protiv korupcije i drugih nepravilnosti obuhvaćenih ZZPN-om. Naime, Nacrtom prijedloga Zakona nisu riješeni svi problemi i izazovi s kojima se prijavitelji nepravilnosti susreću u praksi, i to upravo zato što postupaju u javnom interesu i progovaraju o nepravilnostima. Ukoliko predlagatelj sada ne pristupa predlaganju širih potrebnih izmjena, potrebno je čim prije pristupiti širim i sveobuhvatnim izmjenama i dopunama ZZPN-a, koje bi po potrebi uključivale i izmjene drugih zakona. Kao posebno važno pri tome ponovno ističemo pitanje besplatne pravne pomoći za prijavitelje nepravilnosti, odnosno nužno je da im se omogući sekundarna pravna pomoć ako im je potrebna, bez vezanja ovog prava uz (ionako iznimno nizak) imovinski cenzus. Konkretno, trenutno prijavitelj nepravilnosti ima pravo na primarnu besplatnu pravnu pomoć, koja uključuje opću pravnu informaciju, pravni savjet, sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima i slično. No, sekundarna besplatna pravna pomoć u praksi im najčešće nije dostupna, iako je ona ključna jer ju pružaju odvjetnici i obuhvaća odvjetničko zastupanje i sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima, ali i znači da prijavitelji nepravilnosti mogu biti oslobođeni od plaćanja nerijetko visokih sudskih pristojbi i plaćanja troškova sudskog postupka. Naime, nju je moguće ostvariti u skladu s odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (Narodne novine, broj: 143/13 i 98/19, dalje: ZBPP). Posljedica je da u praksi prijavitelji nerijetko neće ispunjavati uvjete za ostvarenje prava na sekundarnu besplatnu pravnu pomoć zbog vrlo niskog imovinskog praga koji je potrebno zadovoljiti. Naime, ZBPP popisuje da će se sekundarna pravna pomoć odobriti ako ukupni prihodi podnositelja i članova kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos proračunske osnovice (koja trenutno iznosi 441,44 eura) i ako ukupna vrijednost imovine u vlasništvu podnositelja zahtjeva za ostvarivanjem te pomoći i članova kućanstva ne prelazi iznos od 60 proračunskih osnovica (što je 26.486,40 eura, odnosno u velikom dijelu zemlje manje i od cijene garsonijere adekvatne za život). Ukoliko te pretpostavke nisu ispunjene, pravna pomoć će se odobriti samo ako podnositelj zahtjeva iz objektivnih razloga ne može raspolagati ukupnim prihodima i imovinom i ako dio ukupnih prihoda i imovine kojim podnositelj zahtjeva može raspolagati ne prelazi prethodno navedene iznose. Prevedeno u svakodnevni život, to znači da besplatnu pravnu pomoć, primjerice, ne može ostvariti zaposlena osoba koja živi sama, ako prima minimalnu propisanu plaću, koja u RH za 2025. godinu iznosi 970 eura bruto, odnosno 700-tinjak eura neto. Isto tako, ne može je ostvariti niti zaposlena osoba koja živi s još jednom zaposlenom osobom, već može samo ukoliko je ta osoba nezaposlena. To znači da bi, primjerice, samohrani roditelj koji prijavi nepravilnost imao pravo na sekundarnu besplatnu pravnu pomoć samo ako za svoj rad prima plaću od 882,88 eura, dakle daleko ispod iznosa koji omogućuje podmirenje osnovnih životnih potreba. Podsjećamo, prijavitelji nepravilnosti su izloženi dugotrajnim i financijski izuzetno opterećujućim sudskim postupcima, i onima u kojima traže zaštitu od otkaza i drugih vrsta osvete poslodavca, ali i onima koje su protiv njih pokrenule prijavljene osobe. Pri tom, istovremeno mogu biti uključeni u više sudskih postupaka. Sve skupa može obeshrabriti osobe da prijave nepravilnost, ali i dovesti postojeće prijavitelje u iznimno teške egzistencijalne, zdravstvene, obiteljske i druge situacije, odnosno umjesto društvenog priznanja, zaustavljanja nepravilnosti i njihove prevencije, dovesti do ozbiljnih posljedica zbog postupanja u javnom interesu. Zato je opravdano očekivati da nedostupnost besplatne sekundarne pravne pomoći umanjuje potencijal ZZPN-a i rezultate borbe protiv korupcije, ali i onemogućava razvoj kulture prijavljivanja. Ukazujemo i da je Direktivom ( EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava unije (dalje u tekstu: Direktiva), navedeno da pravni troškovi mogu predstavljati znatan trošak za prijavitelje kada osporavaju mjere osvete koje su poduzete protiv njih u sudskom postupku te iako bi na kraju postupka mogle dobiti povrat takvih troškova, možda ih neće moći platiti ako im budu naplaćeni na početku postupka, posebno ako su nezaposlene i na crnoj listi. Stoga se u Direktivi ukazuje da pomoć prijaviteljima koji su u teškom financijskom položaju može u nekim slučajevima biti od ključne važnosti za učinkovito ostvarivanje njihovih prava na zaštitu (preambula, točka 99). Budući da u okviru mandata institucije, pučka pravobraniteljica također postupa po pritužbama te prati primjenu instituta besplatne pravne pomoći općenito, ne isključivo vezano uz prijavitelje nepravilnosti, upoznata je s nedostacima regulacije ovog instituta na koje upozorava u godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru, koji se, između ostaloga, odnose na nemogućnost ostvarenja prava na sekundarnu besplatnu pravnu pomoć zbog ne udovoljavanja imovinskom kriteriju, iako građani nisu u mogućnosti ili im je znatno otežano snositi trošak odvjetničke usluge te sudske troškove. Uzimajući u obzir navedene poteškoće prilikom ostvarenja prava na sekundarnu besplatnu poravnu pomoć te budući da prijavitelji nepravilnosti trpe osvetu zbog toga što su prijavili nepravilnosti u javnom interesu, a ne radi ostvarenja svojih pojedinačnih prava, i zbog čega su nerijetko primorani tražiti zaštitu sudskim putem ili se u sudskom postupku braniti od tužbi podnesenih protiv njih jer su prijavili nepravilnosti, pravo na besplatnu pravnu pomoć prijaviteljima nepravilnosti ne bi trebalo biti vezano uz njihovo imovinsko stanje. Navedeno je bitno kako radi osiguranja učinkovite sudske zaštite svakog konkretnog prijavitelja nepravilnosti u trenutku kada se moraju štititi od osvete, tako i radi ostvarenja željenih učinaka ZZPN-a, a to je poticanje prijavljivanja nepravilnosti, što pretpostavlja učinkovitu zaštitu onih koji se na to odluče. Nadalje, ZZPN-om te Pravilnikom o načinu pružanja emocionalne podrške prijaviteljima nepravilnosti (NN broj 111/23, dalje: Pravilnik), prijaviteljima i drugim osobama koje na nju imaju pravo sukladno ZZPN-u, osigurano je pružanje emocionalne podrške. Sukladno članku 3. Pravilnika, emocionalna podrška predstavlja takav oblik komunikacije kojom se nastoje ublažiti emocije i stanja koje utječu na tjelesne funkcije i kognitivne sposobnosti prijavitelja nepravilnosti, a koje otežavaju njegovo svakodnevno funkcioniranje i prolazak kroz postupak pokrenut prijavom nepravilnosti ili kroz sudski postupak koji je pokrenuo prijavitelj nepravilnosti ili protiv kojeg je pokrenut sudski postupak u vezi s prijavom nepravilnosti. Pritom je izričito propisano da pružanje emocionalne podrške ne uključuje pružanje psihosocijalne podrške. Nastavno na navedeno, prvenstveno ukazujemo da pučka pravobraniteljica podržava i pozdravlja svaki vid pomoći prijaviteljima nepravilnosti, uključujući pružanje emocionalne podrške. Međutim, kako bi ovaj vid potpore prijaviteljima nepravilnosti bio sveobuhvatan, prilagođen potrebama svakog prijavitelja te pravovremen, smatramo potrebnim ponovno razmotriti i uvođenje psihosocijalne podrške prijaviteljima nepravilnosti. Naime, sukladno mišljenju stručnjaka, kada je to potrebno, pružanje rane i adekvatne psihosocijalne podrške može spriječiti razvoj težih poteškoća kao što su posttraumatski stres, anksioznost i depresija. Iako Pravilnik propisuje da u slučaju da osoba koja pruža emocionalnu podršku nakon razgovora s prijaviteljem nepravilnosti utvrdi da mu je potreban drugi oblik podrške ili stručne pomoći, istoga će uputit na odgovarajuće osobe ili institucije koje pružaju takav oblik podrške ili stručne pomoći, s obzirom na specifične izazove s kojima se susreću prijavitelji nepravilnosti, a koji mogu imati negativne učinke kako na njihov poslovni, tako i privatni život, smatramo da bi trebalo zakonom osigurati, te podzakonskim aktom detaljnije razraditi, i psihosocijalnu podršku namijenjenu upravo prijaviteljima nepravilnosti. Time će se prijaviteljima omogućiti da jednostavnije i brže ostvare navedenu pomoć, ukoliko im je potrebna, unaprijed znaju što od iste očekivati i gdje je potražiti, a pružatelju emocionalne podrške, da ih na istu uputi, kada to ocijeni potrebnim. U konačnici, mjere potpore za prijavitelje, koje uključuju i psihološku potporu, predviđa i Direktiva, koja uvodi minimalne standarde te države članice mogu uvesti odredbe koje su povoljnije za prava prijavitelja, od onih utvrđenih u Direktivi. Nadalje, pojedine situacije u praksi su ukazale na potrebu uvođenja instituta nastanka osvete zbog pogrešne predodžbe da je osoba prijavila nepravilnosti. Po uzoru na odredbu članka 1. stavka 3. Zakona o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine, broj: 85/08 i 112/12), sukladno kojoj se diskriminacijom smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju iz stavka 1. toga članka, predlažemo da se definicija osvete dopuni na način da se istu definira kao svaku izravnu ili neizravnu radnju ili propust u radnom okruženju potaknutu unutarnjim ili vanjskim prijavljivanjem ili javnim razotkrivanjem ili postojanjem pogrešne predodžbe o prijavljivanju nepravilnosti. Time će se zaštititi i one osobe koje trpe osvetu jer je poslodavac pogrešno zaključio da su upravo one prijavile nepravilnost. Na prethodno navedeno je institucija pučke pravobraniteljice ukazivala već prilikom donošenja ZZPN-a 2022. godine. Nadalje, kao što je pojašnjeno u odnosu na pojedine odredbe Nacrt prijedloga Zakona, prije stupanja na snagu izmjena i dopuna ZZPN-a, nužno je omogućiti njegovu adekvatnu primjenu u praksi kroz osiguranje potrebnih kapaciteta institucije pučke pravobraniteljice, provedbu edukacija službenika i dužnosnika u MUP-u i DORH-u koji postaju dodatni kanali prijavljivanja, nastavak kontinuirane edukacije sudaca o primjeni ZZPN-a te osiguranje uvjeta da postupaju sukladno rokovima za poduzimanje radnji u sudskom postupku. Samo formalno ispunjenje preporuka OECD-a izmjenama i dopunama ZZPN-a, bez osiguranja njihovog učinkovitog funkcioniranja i primjene u praksi, ne samo da neće imati učinak stvarnog ispunjenja navedenih preporuka, već će dovesti do slabljenja položaja prijavitelja nepravilnosti u Republici Hrvatskoj, a time i borbe protiv korupcije. Također, smatramo važnim što prije započeti s radom na sveobuhvatnijim izmjenama i dopunama ZZPN-a koje bi obuhvatile i sve ono na što smo ukazali u ovome mišljenju, a što u konačnici ne bude obuhvaćeno ovim zakonskim izmjenama i dopunama. Nije prihvaćen Ovaj prijedlog izmjena i dopuna Zakona odnosi se isključivo na provedbu preporuka OECD-a, daljnje usklađivanje s novim aktima Europske unije (ažuriranje priloga Zakona u kontekstu donošenja novih akata Europske unije na koje se Zakon izričito odnosi), kao i promjene iskazivanja novčanih iznosa propisanih sankcija iz kuna u euro, uz njihovo značajno povećanje. Dinamika usvajanja ovih zakonskih izmjena uvjetovana je pristupnim procesom OECD-u. Sve izmjene i dopune koje se predlažu imaju za cilj daljnje jačanje zaštite prijavitelja nepravilnosti te su u korist zaštite prijavitelja nepravilnosti. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (MPUDT) kao stručni nositelj ovog zakonodavnog prijedloga primilo je na znanje dodatne prijedloge za daljnje unaprjeđenje Zakona, koji su dostavljeni putem eSavjetovanja ili izravno. Određeni prijedlozi ocjenjeni su kako u ovom trenutku neće moći biti uvaženi jer zahtijevaju daljnju raspravu šireg kruga dionika i nadležnih tijela i bit će predmetom rasprava u kontekstu budućih izmjena Zakona. Pitanje zaštite prijavitelja nepravilnosti je kompleksno, i potrebno je uložiti dodatne napore u edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti svih dionika (državnih tijela, pravnih osoba, građana, itd.). U tom smislu, Ministarstvo će nastaviti rad na edukaciji i projektima podizanja svijesti. U odnosu na pitanje besplatne pravne pomoći za prijavitelje nepravilnosti, napominje se kako je to pitanje uređeno člankom 11. postojećeg Zakona. Svako daljnje uređenje ovog pitanja potrebno je, uz odgovarajuće analize, sagledati i u kontekstu primjene propisa kojim se uređuje sustav besplatne pravne pomoći i njegovo moguće daljnje unaprjeđenje. U tom kontekstu, potrebno je dodatno analizirati prijedlog ukidanja imovinskog cenzusa za prijavitelje nepravilnosti u slučaju zahtjeva za pružanje sekundarne pravne pomoći, kao i njegov učinak u odnosu na druge osobe koje imaju pravo na sekundarnu pravnu pomoć. Također, vezano za plaćanje sudskih pristojbi u sporovima za zaštitu prijavitelja nepravilnosti, skreće se pozornost na članak 27. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Sukladno tom članku, prijavitelj nepravilnosti u postupcima sudske zaštite vezanim za prijavljivanje nepravilnosti, neovisno o imovinskom cenzusu, oslobođen je od plaćanja sudskih pristojbi. Vezano za sustav pružanja emocionalne podrške prijaviteljima nepravilnosti i drugim osobama koje na nju imaju pravo sukladno Zakonu, ističe se da je on uspješno uspostavljen 2024., te ulazi u drugu godinu primjene. Pružatelj emocionalne pomoći u obvezi je dostaviti godišnje izvješće, koje će poslužiti za analizu uspješnosti i učinkovitosti programa, iako preliminarne informacije ukazuju na pozitivna iskustva u ovom području. Napominje se kako je sukladno Pravilniku o načinu pružanja emocionalne podrške prijaviteljima nepravilnosti („Narodne novine“, broj 111/23.) uređeno da u slučaju da osoba koja pruža emocionalnu podršku nakon razgovora s prijaviteljem nepravilnosti utvrdi da mu je potreban drugi oblik podrške ili stručne pomoći, uputit će ga na odgovarajuće osobe ili institucije koje pružaju takav oblik podrške ili stručne pomoći. U ovom trenutku nije predviđeno njeno daljnje reguliranje Zakonom, međutim ne isključuje se daljnje potencijalno uređenje sustava emocionalne/psihosocijalne podrške u budućnosti na temelju analize iskustva u provedbi postojećeg sustava emocionalne podrške. Zakonska definicija osvete iz članka 6. točke 9. Zakona kao izravne ili neizravna radnje ili propusta u radnom okruženju potaknuta unutarnjim ili vanjskim prijavljivanjem ili javnim razotkrivanjem, a uzrokuje ili može uzrokovati neopravdanu štetu prijavitelju istovjetna je formulaciji kako je navedena u Direktivi (EU) 2019/1937. Stručni nositelj smatra kako definiciju „osvete“ ne bi trebalo mijenjati na način kako je to predloženo. Također, nejasno je kako bi se predložena formulacija primjenjivala u kontekstu članka 9. Zakona, odnosno općenito u kontekstu primjene Zakona. Zbog trpljenje štete uslijed zablude o činjenicama ili pogrešne predodžbi o nekoj okolnosti može se zahtijevati zaštita sukladno drugim propisima iz područja radnog zakonodavstva.
2 IVAN ZIDAREVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI Svakako podržavam komentar Europske civilne inicijative Zagreb. Primljeno na znanje Za odgovor, vidjeti pod odgovarajućim komentarom.
3 EUROPSKA CIVILNA INICIJATIVA ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI Ovim putem pozdravljamo predložene izmene s tim da se vodimo time da treba uvažiti komentare gospođe Cvrtila. Nadalje bismo istakli da je nužno, jer se ovime pojačava pritisak na rad nezavisne ombudsmanske institucije, urediti i materiju uvećanja kapaciteta u obliku ljudstva Ureda pučke pravobraniteljice. Samo ukoliko se obezbede ljudski resursi tada smatramo da su navedene izmene zadovoljavajuće i smislene. Primljeno na znanje Za odgovor, vidjeti pod odgovarajućim komentarom.
4 ADRIJANA CVRTILA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI Udruga Pomak pozdravlja inicijativu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, ali ističemo da predložene izmjene i dalje ne osiguravaju punu usklađenost s Direktivom (EU) 2019/1937 i međunarodnim standardima. Na temelju analize koju smo proveli, dostavljamo sljedeće ključne preporuke za poboljšanje zakonskog prijedloga: I. Visok prioritet izmjena: 1. Ukloniti uvjet “dobre vjere” i zamijeniti ga izrazom “razumni razlozi za vjerovanje” kako bi se uskladilo s Direktivom. 2. Osigurati zaštitu i za “duty speech” – izražavanje u okviru radnih dužnosti. 3. Izjednačiti status anonimnih prijava s imenovanima. 4. Ukloniti imovinski cenzus za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć. 5. Uvesti pretpostavku nepopravljive štete kod privremenih mjera (npr. radni sporovi). 6. Osigurati punu i primjerenu naknadu štete, uključujući štetu ugledu i emocionalnu patnju. 7. Pojačati obveze i odgovornost poslodavca – poslodavac mora dokazati da radnja nije povezana s prijavom. 8. Izričito zabraniti odredbe o šutnji i ugovorna ograničenja prava na prijavu nepravilnosti. ________________________________________ II. Postupovne i institucionalne preporuke: 1. Propisati obaveznu edukaciju zaposlenika i poslodavaca o pravima prijavitelja. 2. Uspostaviti rokove za postupanje pučkog pravobranitelja i osigurati stručnu obuku njegovih službenika. 3. Dodati mehanizme žalbe i neovisne revizije u slučaju nezadovoljavajuće obrade prijave. 4. Odrediti nadzorno tijelo za provedbu Zakona (npr. Povjerenstvo za sprječavanje korupcije). 5. Osigurati redovitu objavu javnih izvješća o vrsti prijava, ishodima i postupcima. 6. Proširiti zaštitu na osobe koje pružaju podršku (pravnu, zagovaračku) prijaviteljima. 7. Omogućiti obustavu kaznenih postupaka protiv prijavitelja dok traje zaštitni postupak (npr. za klevetu, snimanje). Udruga Pomak smatra da je potrebno: • Ojačati neovisnost povjerljivih osoba • Jasnije definirati status povezanih osoba • Povećati kazne za osvetu radi odvraćanja • Predvidjeti obveznu periodičnu evaluaciju učinkovitosti Zakona Zaključak: Predložene izmjene Zakona važne su, ali nedovoljne. Potrebne su dodatne izmjene kako bi se osigurala stvarna zaštita prijavitelja nepravilnosti, uklonili odvraćajući učinci sustava, te Republika Hrvatska uskladila s pravom EU i obvezama iz Direktive 2019/1937. Komentare izradila:Udruga za promicanje dobrog upravljanja i rada „POMAK“ Nije prihvaćen Ovaj prijedlog izmjena i dopuna Zakona odnosi se isključivo na provedbu preporuka OECD-a, daljnje usklađivanje s novim aktima Europske unije (ažuriranje priloga Zakona u kontekstu donošenja novih akata Europske unije na koje se Zakon izričito odnosi), kao i promjene iskazivanja novčanih iznosa propisanih sankcija iz kuna u euro, uz njihovo značajno povećanje. Dinamika usvajanja ovih zakonskih izmjena uvjetovana je pristupnim procesom Republike Hrvatske OECD-u. Sve izmjene i dopune koje se predlažu imaju za cilj daljnje jačanje zaštite prijavitelja nepravilnosti te su u korist zaštite prijavitelja nepravilnosti. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kao stručni nositelj ovog zakonodavnog prijedloga primilo je na znanje dodatne prijedloge za daljnje unaprjeđenje Zakona, koji su dostavljeni putem eSavjetovanja ili izravno. Određeni prijedlozi ocjenjeni su kako u ovom trenutku neće moći biti uvaženi jer zahtijevaju daljnju raspravu šireg kruga dionika i nadležnih tijela i bit će predmetom rasprava u kontekstu budućih izmjena Zakona. Svakako bismo naglasili kako je Europska komisija već procjenjivala postojeći Zakon sa stajališta usklađenosti s Direktivom 2019/1937 te slijedom te analize nije pokrenut postupak za povredu prava EU, već je, naprotiv, raniji postupak povrede zbog kašnjenja u prenošenju Direktive zatvoren. Sve prijedloge koji se tiču unaprjeđenja Zakona svakako će se uzeti kao izvore informacija za daljnje unaprjeđenje zakonskog teksta. Vezano za uvjet dobre vjere, kako predlagateljica navodi, takav termin ne postoji u važećem Zakonu, već je postojao u prethodnom Zakonu iz 2019. Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti na drukčiji način uređuje pravo na zaštitu prijavitelja nepravilnosti zahtijevajući jedino postojanje opravdane vjere u istinitost tvrdnji koje se prijavljuju. Ukoliko se usporedi članak 12. Zakona i članak 6. stavak 1. Direktive 2019/1937 koji propisuje uvjete za zaštitu prijavitelja nepravilnosti vidljivo je da je korištena ista terminologija te da se Zakon u definiciji uvjeta za zaštitu prijavitelja nepravilnosti podudara s Direktivom. Nadalje, a kao što se u uvodnoj izjavi 32. Direktive 2019/1937 obrazlaže, kako bi prijavitelji imali pravo na zaštitu u skladu s ovom Direktivom, prijavitelji bi trebali imati opravdane razloge vjerovati, s obzirom na okolnosti i informacije koje su im dostupne u trenutku podnošenja prijave, da je njihova prijava istinita. Taj zahtjev predstavlja bitnu zaštitnu mjeru protiv zlonamjernih i neozbiljnih prijava ili protiv zlouporabe prijava jer se njime osigurava da se zaštita neće pružiti osobama koje su u trenutku podnošenja prijave namjerno i svjesno prijavile netočne ili zavaravajuće informacije. Tim se zahtjevom istodobno osigurava da prijavitelj koji nenamjernom pogreškom prijavi netočne informacije o povredi neće izgubiti zaštitu. Nejasna je intencija predlagateljice vezano za uvođenje zaštite izražavanje u okviru radnih dužnosti, i što to točno podrazumijeva, a da takva zaštita već ne postoji u okviru drugih propisa, uključujući i one u okviru radnog zakonodavstva. U odnosu na prijedlog da se anonimne prijave izjednače s imenovanim, upućujemo predlagateljicu na postojeći članak 12. Zakona. Prijaviteljima nepravilnosti osigurava se zaštita sukladno Zakonu ako su anonimno prijavili ili javno razotkrili informacije o nepravilnostima, a čiji je identitet naknadno utvrđen i trpe osvetu. Anonimnim prijaviteljima, a čiji identitet nije poznat, ne može se pružiti zaštita iz razloga što nije poznat identitet osobe. Velik naglasak u Zakonu dan je na povjerljivosti postupanja i zaštitu identiteta prijavitelja, kao i na zaštitu od osvete. U odnosu na pitanje besplatne pravne pomoći za prijavitelje nepravilnosti, napominje se kako je to pitanje uređeno člankom 11. postojećeg Zakona. Svako daljnje uređenje ovog pitanja potrebno je, uz odgovarajuće analize, sagledati i u kontekstu primjene propisa kojim se uređuje sustav besplatne pravne pomoći i njegovo moguće daljnje unaprjeđenje. U tom kontekstu, potrebno je dodatno analizirati prijedlog ukidanja imovinskog cenzusa za prijavitelje nepravilnosti u slučaju zahtjeva za pružanje sekundarne pravne pomoći, kao i njegov učinak u odnosu na druge osobe koje imaju pravo na sekundarnu pravnu pomoć. Primjena privremenih mjera iz članak 32. Zakona uređena je zakonom kojim se uređuje prisilno ostvarenje i osiguranje tražbine. Skrećemo pozornost predlagateljici da u okviru instituta privremenih mjera već postoji privremena mjera vraćanje zaposlenika na rad. Vezano za institut naknade štete on je uređen Zakonom o obveznim odnosima (dalje: ZOO). Sukladno članku 1046. ZOO šteta je između ostalog i povreda prava osobnosti koja uključuje štetu ugledu i emocionalnu patnju, kako navodi predlagateljica. O vrsti i visini naknade štete odlučuje sud u parničnom postupku. Vezano za prijedlog da se pojačaju obveze i odgovornost poslodavca, nejasno je na što se točno prijedlog odnosi. Ako se on odnosi na pretpostavke štete i teret dokazivanja iz članka 31. Zakona, navodi se da je u postojećem tekstu već prihvaćeno tzv. prebacivanje tereta dokazivanja koje ide in favorem prijaviteljima nepravilnosti. Upućujemo također predlagateljicu na uvodnu odredbu 93. Direktive 2019/1937 i zahtjev koji je ispunjen u Zakonu, a odnosi se na prebacivanje tereta dokazivanja. Nejasan je prijedlog predlagateljice o uvođenju odredbe o izričitoj zabrani šutnje i ugovorna ograničenja prava na prijavu nepravilnosti. Upućujemo predlagateljicu na odredbu članka 8. Zakona kojim je već zabranjeno sprječavanje ili pokušaj sprječavanja prijavljivanja nepravilnosti. Također, odredbe općeg ili pojedinačnog akta poslodavca te pravnog posla, dakle i ugovora, kojima se propisuje zabrana prijavljivanja nepravilnosti nemaju pravni učinak. Vezano uz prijedlog obavezne edukacije zaposlenika i poslodavaca o pravima prijavitelja, stava smo kako takvim takvim odredbama nije mjesta u Zakonu. MPUDT će uložiti daljnje napore u aktivnosti podizanja svijesti i edukacije. Napominje se kako je moguće općim aktima koji uređuju unutarnje prijavljivanje nepravilnosti i postupak imenovanje povjerljivih osoba urediti, između ostalog, i potrebu pohađanja edukacija. Vezano za rokove postupanja pučkog pravobranitelja, oni su već propisani u Zakonu, na primjer, u članku 24. stavku 2. točka 22., članak 25. stavak 5. te nije jasno na koje rokove i kod kojih bi se radnji oni trebalo dodatno uvoditi. Što se tiče stručne obuke službenika Ureda pučkog pravobranitelja i uvođenje takve obveze u Zakon skreće se pozornost kako je Pučki pravobranitelj tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti još od 2019. Nejasan je prijedlog vezan za uvođenje žalbe i revizije u slučaju navodno nezadovoljavajuće obrade prijave i tko bi za to bio nadležan. Smatramo da bi se time cijeli postupak postupanja po prijavama pretjerano birokratizirao. Na taj način percipiramo i prijedlog o uspostavi nekog posebnog tijela za nadzor, pored već postojećeg tijela za vanjsko prijavljivanje. Vezano za proširenje zaštite na osobe koje pružaju podršku, upućujemo predlagateljicu na članak 6. točku 8. Zakona koji propisuje da su povezane osobe: a) pomagači prijavitelja nepravilnosti b) srodnici, kolege i sve druge osobe povezane s prijaviteljem nepravilnosti koje bi mogle pretrpjeti osvetu u radnom okruženju c) pravni subjekti u vlasništvu prijavitelja nepravilnosti, za koje prijavitelji nepravilnosti rade ili s kojima su prijavitelji na drugi način povezani u radnom okruženju. Povezane osobe već imaju pravo na zaštitu, kako se predlaže, sukladno članku 11. Zakona. Što se tiče redovitih objava izvješća, Pučki pravobranitelj sukladno članku 24. stavku 2. točki 8. Zakona u svom godišnjem izvješću izvješćuje Hrvatski sabor o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, a to može činiti i posebnim izvješćima ako se radi o ugroženosti ustavnih i zakonskih prava većeg stupnja ili značaja. U odnosu na obustavu kaznenih postupaka protiv prijavitelja, upućujemo predlagateljicu na članak 10. stavak 5. Zakona koji regulira zahtjev za odbacivanje predmeta, između ostalog i u određenim kaznenim postupcima. Zaključno, a vezano za povećanje kazni za osvetu prema prijaviteljima nepravilnosti, ističe se da su gornje granice novčanih kazni iz članak 36. značajno povećane.
5 PUČKI PRAVOBRANITELJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI, Članak 3. Predloženim izmjenama i dopunama ZZPN-a, u bitnome, uvodi se mogućnost izravnog podnošenja prijave državnom odvjetništvu i policiji uz istovremeno ostvarivanje prava koja prijaviteljima nepravilnosti pruža ZZPN, širi se materijalno područje primjene ZZPN-a na kaznena djela protiv gospodarstva, kaznena djela protiv službene dužnosti i kaznena djela iz članka 233. (pronevjera) te iz članka 339. (podmićivanje zastupnika) Kaznenog zakona (Narodne novine, broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24), mijenjaju se odredbe o sudskoj zaštiti s ciljem ubrzavanja sudskih postupaka radi zaštite prijavitelja nepravilnosti i posljedično bržeg ostvarenja sudske zaštite te se povećavaju iznosi novčanih kazni za poslodavce i odgovorne osobe poslodavaca za sve prekršaje predviđene ZZPN-om (npr. ako poslodavac ne uspostavi sustav za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti; ako bez pristanka otkrije identitet prijavitelja nepravilnosti; ako se osvećuje, pokušava osvetiti ili prijeti osvetom prijavitelju nepravilnosti itd.). Navedenim zakonskim izmjenama i dopunama se pristupilo prije svega radi ispunjavanja preporuka Radne skupine OECD-a protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama danih u Izvješću 2. faze evaluacije za Republiku Hrvatsku o provedbi Konvencije o borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama. Međutim, formalno-pravne intervencije u smislu izmjene zakonskog okvira zaštite prijavitelja nepravilnosti, samo su dio procesa ispunjenja preporuka OECD-a, nakon čega je potrebno osigurati učinkovitu primjenu takvog, sukladno preporukama OECD-a izmijenjenog okvira. Naime, stupanjem na snagu izmjena i dopuna ZZPN-a sukladno Nacrtu, bitno će se povećati broj prijava nepravilnosti koje zaprima pučka pravobraniteljica, koja je i dalje nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti te postupa u slučaju osvete prema prijaviteljima. Pritom će se povećati kako broj prijava nepravilnosti koje ne ulaze u materijalno i personalno područje primjene ZZPN-a, tako i broj onih koje udovoljavaju uvjetima propisanim ZZPN-om. Međutim, da bi se uopće ocijenilo jesu li ispunjene pretpostavke za primjenu ZZPN-a, nerijetko je potrebno proučiti iznimno obimnu dokumentaciju, tražiti više dopuna dostavljenih podataka i dokumentacije te potom detaljno pojasniti prijavitelju zašto se ZZPN u konkretnom slučaju eventualno ne primjenjuje. Prijave koje ispunjavaju uvjete za primjenu ZZPN-a potom dakako zahtijevaju i poduzimanje daljnjih radnji propisanih ZZPN-om, uključujući i provedbu ispitnih postupaka radi zaštite prijavitelja nepravilnosti od osvete. Na očekivano povećanje broja prijava nepravilnosti po kojima će postupati institucija pučke pravobraniteljice upućuju i podaci Ministarstva unutarnjih poslova (dalje: MUP) te Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (dalje: DORH), objavljeni na njihovim mrežnim stranicama. Naime, članak 1. Nacrta prijedloga Zakona širi materijalno područje primjene ZZPN-a jer će zaštitu sada moći ostvariti, između ostalog, i svi prijavitelji nepravilnosti koji prijave bilo koje od kaznenih djela protiv službene dužnosti (sveukupno 10 različitih kaznenih djela) i kaznenih djela protiv gospodarstva (sveukupno 20 različitih kaznenih djela) te kazneno djelo pronevjere i kazneno djelo podmićivanja zastupnika. Prema tome, i proširenje materijalnog područja primjene ZZPN-a utjecat će na povećanje opsega poslova institucije pučke pravobraniteljice kao tijela nadležnog za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti. Tako je primjerice iz podataka MUP-a iz Pregleda osnovnih sigurnosnih pokazatelja u 2024. godini vidljivo da je samo 2024. godine bilo prijavljeno sveukupno 4.046 kaznenih djela vezanih uz gospodarski kriminalitet, od čega se 601 odnosilo na korupcijska kaznena djela, bez da se tu uračunaju i ona kaznena djela koja su prijavljena izravno DORH-u. Ako se izuzmu kaznena djela tzv. općeg kriminaliteta (ubojstva, razbojništva, krađe i sl.), ovo je ujedno skupina kaznenih djela koja su u 2024. najčešće prijavljivana. Također, prema podacima MUP-a o evidentiranim kaznenim djelima u Republici Hrvatskoj u 2024. godini, vidljivo je kako je primjerice samo u odnosu na kaznena djela protiv gospodarstva ukupno prijavljeno 1.910 kaznenih djela, dok je onih protiv službene dužnosti bilo 599. Podaci iz Izvješća o radu policije za 2023. godinu pokazuju da je tijekom 2023. iz područja gospodarskog kriminaliteta i korupcije bilo prijavljeno čak i više kaznenih djela, ukupno njih 4.429. U tom kontekstu ukazujemo da je Radna skupina OECD-a protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama, dala preporuku Republici Hrvatskoj da se instituciji pučke pravobraniteljice osiguraju dovoljna sredstva za obavljanje zadaće tijela nadležnog za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, koja preporuka je dana imajući u vidu dosadašnji opseg poslova institucije, dakle i bez ovog novog dodatnog rasta opsega poslova koji nose predložene izmjene i dopune ZZPN-a. Nadalje, međunarodni standardi za rad neovisnih institucija navode važnost osiguranja uvjeta za njihov rad od strane države, uključujući dovoljna sredstva i ljudske resurse da bi ove institucije mogle obavljati sve svoje zadaće. U slučaju povećanja mandata institucije ili njihovog proširenja, standardi posebno ukazuju na potrebu osiguranja dodatnih sredstava i resursa, jer u protivnom dolazi do slabljenja institucije i otežavanja njenog učinkovitog rada. Tako, Načela za zaštitu i promicanje institucije ombudsmana Venecijanske komisije VE navode kako institucija mora imati dovoljno zaposlenika i odgovarajuću fleksibilnost u svojoj strukturi. Pariški principi dio su Rezolucije Opće skupštine o nacionalnim institucijama za ljudska prava te navode kako je nužno osigurati ovim institucijama dovoljne resurse kako bi imale potrebna sredstva, osoblje, infrastrukturu i institucionalni kapacitet za obavljanje svojih funkcija i odgovornosti. Dodatno, Rezolucija Opće skupštine UN-a o ulozi ombudsmana, Preporuka ECRI-a VE o uspostavi i uvjetima za rad tijela za jednakost kao i Preporuka Odbora ministara VE o razvoju i jačanju učinkovitih, pluralističnih i neovisnih nacionalnih institucija za ljudska prava također prepoznaju osiguravanje odgovarajućih uvjeta kao ključnu pretpostavku za učinkovit rad ovih institucija. Institucija Povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe u kontekstu osiguravanja uvjeta za djelovanje nezavisnih institucija za ljudska prava, kontinuirano ističe kako je pri širenju mandata ovih institucija, nužno osigurati dovoljno resursa kako bi ih mogle obnašati. Stoga će učinkovita primjena zakonskog okvira zaštite prijavitelja nepravilnosti biti dovedena u pitanje ukoliko ove zakonske izmjene ne budu popraćene pravovremenim i odgovarajućim jačanjem kapaciteta institucije pučke pravobraniteljice, jer će bez toga doći ne samo do nedovoljno učinkovite zaštite prijavitelja nepravilnosti po novim, već i po ranije otvorenim predmetima pučke pravobraniteljice koji se odnose na zaštitu prijavitelja nepravilnosti. Navedeno će stoga imati za posljedicu ne samo slabljenje zaštite prijavitelja nepravilnosti u Republici Hrvatskoj već se može shvatiti i kao nastojanje slabljenja institucije koja je definirana u Ustavu RH i čija je zadaća promicanje i zaštita ljudskih prava i sloboda. Osim navedenog, za primjenu predloženih zakonskih odredbi kojima se prava iz ZZPN-a osiguravaju i onima koji nepravilnosti prijavljuju državnom odvjetništvu te policiji, postaje nužna i provedba edukacije službenika i dužnosnika u MUP-u i DORH-u koji će od sada zaprimati prijave nepravilnosti. Ukoliko službenici i dužnosnici ne budu imali dostatna znanja o tome da li iste ulaze u personalno i materijalno područje primjene ZZPN-a, doći će do nesnalaženja po zaprimljenim prijavama, a što će usporiti i otežati zaštitu prijavitelja nepravilnosti, umjesto da ista bude brža i učinkovitija. Pri tome, iako je institucija pučke pravobraniteljice, koja ima znanje i iskustvo vezano za ovu materiju, do sada na vlastitu inicijativu provodila brojne edukacije o ZZPN-u za cijeli niz dionika, a kako bi konstruktivno pomogla učinkovitijoj provedbi postojećeg zakona, ukoliko dođe do povećanja vrste i opsega poslova koje je dužna raditi institucija pučke pravobraniteljice, a bez da to prate dostatni kapaciteti institucije, na žalost, neće više biti u mogućnosti provoditi edukacije koje je do sada provodila, a niti nove, zasigurno potrebne, edukacije. Primljeno na znanje Stručni nositelj naglašava kako se predloženim zakonskim izmjenama ne širi materijalno područje primjene Zakona, već se samo izričito pojašnjava da se zaštita pruža osobama koje prijavljuju nepravilnosti koje spadaju prije svega i u tzv. koruptivna kaznena djela, a slijedom preporuke OECD-a. Naime, razumijevanje je da je navedeno pokriveno odredbom koja određuje da se zaštita pruža osobama koje prijavljuju nepravilnostima koje se odnose na druge odredbe nacionalnog prava ako se takvim kršenjem ugrožava i javni interes. Preporuka OECD-a je da se kazneno djelo davanja mita izričito navede u odredbi o materijalnom području primjene Zakona (odnosno da se Zakon dopuni kako bi se izričito pojasnilo da on obuhvaća i prijavljivanje podmićivanja stranih javnih službenika i povezana kaznena djela), dok se stručni nositelj odlučio proširiti odredbu i na ostala tzv. koruptivna i s njima povezana kaznena djela. Nadalje, prijave nepravilnosti i prema postojećem Zakonu mogu se podnositi državnom odvjetništvu i policiji, međutim javilo se pitanje trenutka ostvarenja prava na zaštitu. Naime, državno odvjetništvo je ovo pitanje uredilo internom uputom, te upućivalo prijavitelja nepravilnosti da se dodatno javni Uredu pučkog pravobranitelja radi ostvarenja prava na zaštitu u skladu sa Zakonom. Slijedom preporuke OECD-a, ovim zakonskim prijedlogom dodatno se unaprjeđuje zaštita prijavitelja nepravilnosti na način da će prijavitelj nepravilnosti uživati zaštitu sukladno Zakonu od trenutka prijave nepravilnosti policiji ili državnom odvjetništvu u skladu sa Zakonom, ako istu nije prijavio putem odgovarajućeg unutarnjeg ili vanjskog kanala prijavljivanja. Slično rješenje već postoji u Zakonu u odnosu na prijavu nepravilnosti nadležnim institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Europske unije Ministarstvo će, u suradnji s drugim nadležnim tijelima, uložiti dodatne napore u edukaciju svih relevantnih dionika, uključujući policijske službenike, a putem Pravosudne akademije osigurat će se nastavak edukacije pravosudnih dužnosnika. Naglašava se kako je Uredu pučkog pravobranitelja kontinuirano osigurano povećanje proračuna. Također, i u Planu zapošljavanja za 2025. predviđeno je zapošljavanje u Uredu pučkog pravobranitelja, uključujući i u službi za zaštitu prijavitelja nepravilnosti. Voditi će se računa i o eventualnom povećanju opsega posla.
6 PUČKI PRAVOBRANITELJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI, Članak 5. Unatoč pozitivnom pomaku koji se Nacrtom prijedloga Zakona nastoji postići propisivanjem rokova za odgovor na tužbu, za održanje ročišta za glavnu raspravu, za okončanje postupka pred prvostupanjskim sudom te za donošenje odluke drugostupanjskog suda o žalbi, sve s ciljem ubrzanja sudskih postupaka i unaprjeđenja sudske zaštite prijavitelja nepravilnosti, za ostvarene željenih učinaka ove odredbe, navedene rokove je nužno i primjenjivati u praksi, odnosno poštivati od strane sudova. Tome mogu doprinijeti kontinuirane edukacije sudaca o primjeni ZZPN-a, uz poseban naglasak na nužnosti pravovremene sudske zaštite prijavitelja nepravilnosti te, po potrebi, odgovarajuće sankcioniranje sudaca u slučaju kada, bez da za to postoji objektivan razlog, ne postupaju u propisanim rokovima. Primljeno na znanje Izmjenom i dopunom Pravilnika o radu u sustavu eSpis („Narodne novine“, broj 136/24.) stvorene su pretpostavke da se u informacijskom sustavu za upravljanje i rad na sudskim predmetima, u spisima koji se odnose na predmete zaštite prijavitelja nepravilnosti u sustav eSpis upiše činjenica da je riječ o navedenoj vrsti predmeta. To će pomoći u praćenju sudske statistike koji se odnose na predmete zaštite prijavitelja nepravilnosti, i služiti kao podloga za analizu i eventualno poduzimanje drugih mjera. Stručni nositelj je uvažio prijedlog Ureda pučke pravobraniteljice iznesen tijekom radnih sastanaka i u izravnim kontaktima te uvrstio nove odredbe o kraćim procesnim rokovima u sudskim postupcima. Edukacije za pravosudne dužnosnike vezano za primjenu Zakona kontinuirano se odvijaju, i nastavljaju se odvijati u Pravosudnoj akademiji.