Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku davanja u zakup nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske organizacijama civilnog društva
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE | UREDBU | Pozdravljamo namjeru da se državne nekretnine daju u zakup organizacijama civilnog društva radi programa od javnog interesa. Međutim, nacrt Uredbe dominantno je regulativno i imovinsko-upravljački usmjeren, uz nedovoljno uvažavanje načela jednakog pristupa, socijalne pravednosti, nediskriminacije, pristupačnosti osobama s invaliditetom, participacije i transparentnosti. Tražimo da se tekst uskladi s vrijednostima i standardima zaštite ljudskih prava (čl. 14. EKLJP i Protokol 12; čl. 20. i 21. Povelje EU; Zakon o suzbijanju diskriminacije), kao i s praksom digitalne transformacije javne uprave i uključivim kriterijima koji prepoznaju društveni učinak OCD-a (volontiranje, rad s ranjivim skupinama, transparentnost, ulaganje u zajednicu, pristupačnost). Bez tih korekcija postoji rizik da Uredba de facto favorizira veće i financijski snažnije subjekte te pojedine statusne kategorije, umjesto da osigura ravnopravan i pravedan pristup javnim prostorima za sve aktere koji djeluju za opće dobro. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – Primjedba ne sadrži konkretan prijedlog. Prijedlogom uredbe uređuje se transparentan postupak provedbe javnog natječaja i sklapanja ugovora o zakupu neposrednom pogodbom. Također, kao jedan od kvantitativnih kriterija bodovanja prijava na javnom natječaju je i broj volontera prema zadnjem dostavljenom Izvješću o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja izrađenom na temelju Pravilnika o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja („Narodne novine“, broj 109/21.), što pokazuje da se Prijedlogom uredbe upravo cijeni društveni učinak OCD-a |
| 2 | SAVEZ UDRUGA KLUBTURA | UREDBU | Odluka o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske na korištenje organizacijama civilnog društva radi provođenja programa i projekata od interesa za opće dobro (2015.), posljednji je specifični podzakonski akt koji uređuje ovu problematiku i koju je donijelo javno tijelo RH (Državni ured za upravljanje državnom imovinom). Za razliku od Odluke koja je imala socijalni i razvojni pristup radi olakšavanja korištenja prostora OCD-ima za javno dobro, Uredba na savjetovanju ima primarno regulativni pristup pri čemu stavlja naglasak na upravljanje imovinom RH i transparentnost. Smatramo da tekst prijedloga Uredbe treba odražavati vrijednosti očuvanja javnog interesa i društvene vrijednosti; uključivanja organizacija civilnog društva u proces donošenja odluka; administrativne proporcionalnosti i digitalizacije; fleksibilniji nadzor i partnerski odnos s OCD-ima; te načela socijalne pravednosti i dostupnosti prostora. | Nije prihvaćen | NE PRIHAVAĆA SE – Primjedba ne sadrži konkretan prijedlog. Također, a budući da se ovom Uredbom uređuje postupak davanja u zakup nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske sukladno odredbama Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 155/23., u daljnjem tekstu: Zakon), ista nužno mora imati regulativni pristup, uz stavljanje naglaska na upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i transparentnost. Uz navedeno, Prijedlog uredbe u svojim odredbama jasno prepoznaje i društveni učinak OCD-a. |
| 3 | MIRO OPAČAK | UREDBU | Primjedba / prijedlog Predlažemo da se u Uredbi propiše da gradske udruge gluhih, Sportski savez gluhih, Klub olimpijaca gluhih i parasportski savezi imaju: • prioritet u postupku prijave i dodjele zakupa državnih nekretnina, • minimalno trajanje zakupa od 5 godina, uz mogućnost produženja ako korisnik uredno ispunjava obveze, • povoljniju (znatno nižu) cijenu zakupa u odnosu na druge korisnike. Obrazloženje 1. Društvena vrijednost – navedene organizacije provode programe od javnog interesa u području sporta, parasporta i inkluzije osoba oštećena sluha. Njihov rad pridonosi ostvarivanju načela jednakosti i aktivnog sudjelovanja građana. 2. Specifične potrebe – gradske udruge gluhih, Sportski savez gluhih i Klub olimpijaca gluhih imaju posebne infrastrukturne i komunikacijske potrebe (prostori prilagođeni gluhim osobama), što dodatno opravdava davanje prioriteta i povoljnijih uvjeta. 3. Održivost rada – osiguravanjem prioriteta, višegodišnjeg zakupa i povoljnije cijene omogućava se stabilnost, dugoročno planiranje i kontinuitet djelovanja, osobito u sportskim i kulturnim aktivnostima gluhih osoba. 4. Pozitivna praksa – ovakvo rješenje bila bi potvrda društvene vrijednosti njihova rada i usklađenost s nacionalnim i međunarodnim obvezama u pogledu inkluzije, parasporta i ravnopravnog sudjelovanja osoba s oštećenjem sluha. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – nije moguće dati prioritet gradskim udrugama gluhih i time ih stavljati u povoljniji položaj od ostalih organizacija civilnog društva koje okupljaju ili koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom. |
| 4 | CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE | UREDBU, I. OPĆE ODREDBE | U tekstu Uredbe nema sustavne razrade pristupačnosti postupka i prostora osobama s invaliditetom niti razumnih prilagodbi (komunikacija, obrasci, podnošenje prijave, kriteriji bodovanja; pristupačnost prostora i programa – univerzalni dizajn). To je manjkavo s obzirom na obveze iz domaćeg i međunarodnog prava. Tražimo da predlagatelj uredi razumne prilagodbe u postupku (pristupačni e-obrasci, format, jezik, podrška), u kriterije uvrsti pristupačnost programa/prostora i dodatnu valorizaciju OCD-a koji zapošljavaju OSI ili osiguravaju prilagodbe i uskladi Uredbu s relevantnim standardima pristupačnosti (nacionalnim i EU). | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA - omogućiti će se dostava prijava elektroničkim putem, po uspostavi sustava IRN sukladno članku 57. stavku 4. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH („Narodne novine“, broj 155/23.) sukladno kojem će se prijava i potrebna dokumentacija dostavljati putem tog sustava. Vezano za valorizaciju OCD-a koji zapošljavaju OSI prihvatiti će se primjedba Pravobranitelja za osobe s invaliditetom. |
| 5 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | UREDBU, I. OPĆE ODREDBE | Saznanja i iskustva stečena provođenjem radnji i aktivnosti iz djelokruga Pravobranitelja za osobe s invaliditetom potvrđuju kako su organizacije, savezi, udruge i inicijative koje okupljaju osobe s invaliditetom, roditelje djece s teškoćama u razvoju i članove njihovih obitelji, kao i one koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju – iznimno važni dionici u unaprjeđenju kvalitete života i zaštiti prava osoba s invaliditetom te njihova uloga u društvu ne može biti dovoljno naglašena. Navedene organizacije, osim što predstavljaju organizirani glas osoba s invaliditetom, ujedno su u brojnim sredinama još uvijek jedini pružatelji važnih usluga podrške osobama s invaliditetom (npr. osobna asistencija, pomoć u kući, besplatna pravna pomoć, prijevoz, smještaj i dr.), za mnoge osobe su udruge i jedini izvor informacija, a aktivnosti udruga velikom broju osoba s invaliditetom su jedini način njihova uključivanja u kulturni, sportski i društveni život zajednice. Uz opisanu nemjerljivu ulogu u pružanju podrške i poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom, organizacije civilnog društva prednjače i u senzibiliziranju i podizanju razine svijesti čitavog društva o izazovima s kojima se susreću osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju. Uzimajući u obzir sve navedeno, iznimno je važno da donositelji odluka na svim razinama stvaraju preduvjete za njihovo sigurno i neometano djelovanje u svim sredinama u Republici Hrvatskoj. S obzirom da je Pravobranitelj za osobe s invaliditetom upoznat kako je upravo osiguranje primjerenog prostora za djelovanje jedan od većih izazova s kojima se ove organizacije suočavaju, smatramo nužnim uvažiti komentare i prihvatiti prijedloge koje ćemo iznijeti u odnosu na pojedine odredbe Uredbe. Uvažavanjem tih komentara i prijedloga doprinijelo bi tome da se deklarativna opredijeljenost za prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju prenese i u konkretne postupke kojima će se izjednačiti mogućnosti za osobe s invaliditetom. | Primljeno na znanje | PRIMA SE NA ZNANJE- u nastavku će se razmotriti pojedinačne primjedbe Pravobranitelja za osobe s invaliditetom na pojedine odredbe Prijedloga uredbe. |
| 6 | GRAD RIJEKA | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Predlažemo izmjenu članka 1. točke (a) Uredbe na način da ista glasi: „(a) Ovom Uredbom uređuju se kriteriji, mjerila i postupak davanja u zakup nekretnina u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: nekretnine), kojima raspolaže Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), u korist organizacija civilnog društva putem javnog natječaja ili neposrednom pogodbom za potrebe obavljanja njihove registrirane djelatnosti i/ili u svrhu provedbe programa i projekata od interesa za opće dobro koje provodi organizacija civilnog društva.“ Obrazloženje: Osim nekretnina u isključivom vlasništvu, Republika Hrvatska ima brojne nekretnine u suvlasništvu sa jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim i fizičkim osobama, pa smatramo da je potrebno detaljnije definirati na koje se nekretnine ova Uredba odnosi. Nadalje, kriteriji, mjerila i pravila za postupak davanja u zakup nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske koja se uređuju u daljnjem tekstu Uredbe nisu primjenjiva na slučajeve raspolaganja i upravljanja poslovnim prostorima u vlasništvu i/ili suvlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji su regulirani odredbama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (Narodne novine, br. 125/11, 64/15, 112/18 i 123/24) i općim aktima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE – na način da će se jasnije propisati kako nekretnine u suvlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave neće biti predmet javnog natječaja bez prethodne suglasnosti svih suvlasnika. |
| 7 | HRVATSKA ZAJEDNICA SAMOSTALNIH UMJETNIKA | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika predlaže dopunu članka 1. točke b) tako da se iza riječi umjetničke organizacije dodaju riječi:“ i samostalne umjetnike.“ Članak 1. točka b) bi glasila: „Odredbe ove Uredbe koje se odnose na organizacije civilnog društva na odgovarajući način primjenjuju se i na vjerske zajednice, sindikate, komore, umjetničke organizacije i samostalne umjetnike.“ Članak 1. točka c) se briše. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE - Provođenje javnih natječaja za zakup nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u korist slobodnih umjetnika potrebno je urediti posebnom Uredbom temeljem Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi („Narodne novine“, broj 82/22.). |
| 8 | UDRUGA "TATAVAKA" | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 4. | Predlaže se u članku 4. stavku 2. uputiti na točne kriterije kojima će biti određena vrsta djelatnosti koja se ima obavljati u određenoj nekretnini koja će biti predmet javnog natječaja. Predlaže se u članku 4. stavku 5. dodati da će Ministarstvo javno objaviti i bodovnu listu s punim rezultatima procjene za sve organizacije koje su se javile na natječaj. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE primjedba uz članak 4. stavak 2. Uredbe – nije moguće unaprijed propisati kriterije za sve djelatnosti koje se mogu obavljati u određenoj nekretnini. PRIHVAĆA SE primjedba uz članak 4. stavka 5. Uredbe. |
| 9 | "GONG" | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 4. | Javni natječaj za davanje u zakup nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske na rok od deset godina organizacijama civilnog društva mora biti javno objavljen na mrežnoj stranici Ministarstva i na mrežnoj stranici Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Upućivanje poziva određenom krugu osoba za dostavu pisanih prijava predstavlja krajnje netransparentnu praksu i krši načelo jednakog pristupa. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA – Riječi „određenom krugu osoba“ odnose se na organizacije civilnoga društva, budući da se ostale pravne ili fizičke osobe ne mogu javiti na takav natječaj. Radi izbjegavanja pogrešnog tumačenja preformulirati će se odredba članka 4. stavka 1. Uredbe na način da će se propisati: „Raspolaganje nekretninama putem javnog natječaja za davanje u zakup nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske na rok od deset godina organizacijama civilnog društva provodi se kao javni poziv za prikupljanje prijava koji se upućuje organizacijama civilnog društva za dostavu pisanih prijava (u daljnjem tekstu: javni poziv). Predmetna odredba propisuje na koji način će se provoditi javni natječaj, dok je odredbom članka 4. stavka 3. Uredbe propisano da se javni poziv objavljuje na mrežnoj stranici Ministarstva i na mrežnoj stranici ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske te na mrežnoj stranici nadležnog ministarstva na čiji prijedlog se raspisati javni poziv |
| 10 | UDRUGA ZA UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVLJENJA "LET" | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 4. | Javni poziv bi trebalo javno objaviti na mrežnim stranicama Ministarstva i Vladinog ureda za udruge, a ne slati samo određenim udrugama. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE - odredbom članka 4. stavka 3. Uredbe propisano je da se javni poziv objavljuje na mrežnoj stranici Ministarstva i na mrežnoj stranici ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske te na mrežnoj stranici nadležnog ministarstva na čiji prijedlog se raspisati javni poziv. Prijedlogom uredbe se ne propisuje da se javni poziv šalje samo određenim udrugama. |
| 11 | SAVEZ DRUŠTAVA MULTIPLE SKLEROZE HRVATSKE | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 4. | (1) Raspolaganje nekretninama putem javnog natječaja za davanje u zakup nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske na rok od deset godina organizacijama civilnog društva provodi se kao javni poziv za prikupljanje prijava koji se upućuje određenom krugu osoba za dostavu pisanih prijava (u daljnjem tekstu: javni poziv). - molimo pojašnjenje zašto u ovoj stavci stoji da se upućuje određenom krugu osoba za dostavu pisanih prijava? | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA – Riječi „određenom krugu osoba“ odnose se na organizacije civilnoga društva, budući da se ostale pravne ili fizičke osobe ne mogu javiti na takav natječaj. Radi izbjegavanja pogrešnog tumačenja preformulirati će se odredba članka 4. stavka 1. Uredbe na način da će se propisati: „Raspolaganje nekretninama putem javnog natječaja za davanje u zakup nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske na rok od deset godina organizacijama civilnog društva provodi se kao javni poziv za prikupljanje prijava koji se upućuje organizacijama civilnog društva za dostavu pisanih prijava (u daljnjem tekstu: javni poziv). Predmetna odredba propisuje na koji način će se provoditi javni natječaj, dok je odredbom članka 4. stavka 3. Uredbe propisano da se javni poziv objavljuje na mrežnoj stranici Ministarstva i na mrežnoj stranici ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske te na mrežnoj stranici nadležnog ministarstva na čiji prijedlog se raspisati javni poziv |
| 12 | UDRUGA "TATAVAKA" | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 5. | Podržavamo prethodno poslane komentare vezane uz nužnost digitalizacije procesa provedbe natječaja u svrhu povećanja pristupačnosti i transparentnosti postupka te pojednostavljenja i smanjenja troškova prijave na natječaj. | Primljeno na znanje | PRIMA SE NA ZNANJE- omogućiti će se dostava prijava elektroničkim putem, po uspostavi sustava IRN sukladno članku 57. stavku 4. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH („Narodne novine“, broj 155/23.) sukladno kojem će se prijava i potrebna dokumentacija dostavljati putem tog sustava. Vezano za valorizaciju OCD-a koji zapošljavaju OSI prihvatiti će se primjedba Pravobranitelja za osobe s invaliditetom. |
| 13 | FANTASTIČNO DOBRA INSTITUCIJA - FADE IN | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 5. | U članku 5. alineji 18 propisano je da izabrani prijavitelj koji odustane od prijave ili odustane od sklapanja ugovora o zakupu bez iznimke gubi pravo na povrat jamčevine, dok se alinejom 25 utvrđuje pravo Ministarstva da ne snosi materijalnu ili drugu odgovornost prema prijaviteljima, niti ima obvezu obavijestiti ih o razlozima izmjene postupka utvrđenog ovom Uredbom. Alineja 18 ne uzima u obzir mogućnost postojanja izvanrednih okolnosti koje se moraju moći utvrditi kao razlog odustajanja prijavitelja od prijave ili ugovora. Predlaže se uvrštavanje obaveze procjene razloga odustajanja od slučaja do slučaja, te u opravdanim okolnostima, povrata jamčevine prijavitelju. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE – u Prijedlogu uredbe brisati će se odredbe o plaćanju jamčevine te će se sukladno tome urediti i ostale odredbe koje su uređivale postupanje s jamčevinom. |
| 14 | FANTASTIČNO DOBRA INSTITUCIJA - FADE IN | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 5. | U članku 5. alineji 4 propisano je da je svaki prijavitelj dužan uplatiti jamčevinu u iznosu tri mjesečne zakupnine uvećane za porez na dodanu vrijednost za svaku prijavu/nekretninu pojedinačno. S obzirom da se radi o Uredbi koja se odnosi na zakup prostora od strane organizacija civilnog društva, neprofitnih pravnih osoba koje ne ostvaruju dobit, predlažemo da se jamčevina plaća u iznosu od jedne mjesečne zakupnine jer bi nametanje tržišnih obaveza moglo dovesti do isključivanja organizacija koje djeluju u malim sredinama, u područjima kulture, socijale ili ekologije - područjima gdje država ima najveću potrebu za partnerima. U ovom slučaju javna korist nadmašuje fiskalnu dobit. Iznos jamčevine ne može se usporediti s vrijednošću besplatnih aktivnosti koje OCD-i provode (pomoć starijima, djeci, osobama s invaliditetom, besplatne kulturne, sportske i edukativne aktivnosti, volontiranje i socijalne usluge). Država tako posredno “dobiva” višestruku protuvrijednost kroz društveni kapital i dobrobit građana. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE – u Prijedlogu uredbe brisati će se odredbe o plaćanju jamčevine te će se sukladno tome urediti i ostale odredbe koje su uređivale postupanje s jamčevinom. |
| 15 | FANTASTIČNO DOBRA INSTITUCIJA - FADE IN | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 5. | U članku 5. alineji 2 propisano je obračunavanje porez na dodanu vrijednost na iznos mjesečne zakupnine. Predlažemo da se alineja 2 briše i da se na zakupninu nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske koju plaća organizacija civilnog društva ne plaća porez na dodanu vrijednost, prema analogiji sa Zakonom o PDV-u koji omogućuju neprofitnim organizacijama da se u određenim slučajevima izuzmu od plaćanja PDV-a. Prostori koje koriste OCD-i nisu tržišna imovina, nego javno dobro. Državne nekretnine dodijeljene organizacijama civilnog društva ne služe stjecanju dobiti, nego proizvode javnu korist: obrazovnu, kulturnu, socijalnu, humanitarnu ili ekološku. Također, takva uporaba prostora štedi državi i lokalnoj zajednici troškove javnih usluga koje bi inače morala sama financirati. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – Zakon o porezu na dodanu vrijednost ne omogućuje da se organizacija civilnog društva u određenim slučajevima izuzme od plaćanja PDV-a, veće propisuje da su određene usluge koje ona pruža oslobođene od plaćanja PDV-a. Nigdje u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost se ne propisuje izuzeće OCD-a od obveze plaćanja PDV-a na iznos zakupnine. Isto tako, sukladno navedenom Zakonu, tijela državne uprave dužna su na iznos zakupnine zaračunati i PDV. |
| 16 | FANTASTIČNO DOBRA INSTITUCIJA - FADE IN | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 5. | U članku 5. alineje od 10 do 13 brisati. Proces treba digitalizirati u svim fazama postupka, od raspisivanja natječaja do izvještavanja. Umjesto fizičkih prijava, dostava dokumentacije treba se omogućiti kroz središnji e-Sustav (npr. sustav e-Građani, sustav Financijske podrške ili neki od sustava koje su implementirale jedinice lokalne samouprave radi dodjele prostora u svom vlasništvu). Digitalni servisi omogućuju transparentnost, jednak pristup i manji trošak za prijavitelje i državu. To bi ubrzalo administraciju, smanjilo greške i rasteretilo i Ministarstvo i sektor civilnog društva. Obrazloženje: Učinkovitost i manji troškovi za državu. Prekomjerna papirologija ne opterećuje samo udruge, nego i Ministarstvo i Povjerenstvo koje mora provjeravati sve te dokumente. Digitalizirani, razmjerni postupci smanjuju količinu fizičke dokumentacije, skraćuju vrijeme obrade i povećavaju točnost. Digitalizacija povećava transparentnost i pristupačnost. Ako prijava i dostava dokumenata budu mogući online postupak postaje transparentan – sve prijave ulaze kroz jedinstveni sustav; jednak za sve – bez fizičkih barijera ili lokacijskih prednosti; praćen – Ministarstvo može automatski evidentirati sve prijave i statuse. To dovodi do smanjenja troškova i administrativnih prepreka za OCD-e. Uvođenje online standardiziranih obrazaca omogućuje da se prijave podnose bez fizičkog troška. Usklađenost s nacionalnim i EU smjernicama o digitalnoj transformaciji. Vlada RH i Ministarstvo pravosuđa i uprave već su usvojili Program digitalne transformacije javne uprave 2030., koji traži digitalne procese i interoperabilne sustave. Uključivanje digitalnih prijava i e-komunikacije u Uredbu usklađeno je s ciljevima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Usklađeno s praksom financiranja OCD-a. Sličan princip već postoji u javnim pozivima koje raspisuju Ministarstva i Nacionalna zaklada – prijave se podnose isključivo online, a dokumenti se dostavljaju elektronički potpisani. Dakle, sustav je već dokazan i primjenjiv, samo ga treba proširiti i na dodjelu prostora. Uredba propisuje opsežnu dokumentaciju koju je organizacija civilnog društva obavezna prikupiti za prijavu na natječaj, a velik broj tih dokumenata organizacija prikuplja u digitalnom obliku. Ne postoji opravdan razlog da se ti dokumenti ispisuju, numeriraju, uvezuju, prošivaju i spajaju vrpcom i jamstvenikom, kao i da se prijava uvezana spiralnim uvezom odbija. Dodatno, odredba da preporučena pošiljka poslana poštom mora biti zaprimljena u pisarnici Ministarstva do dana i sata određenog kao rok za predaju prijava, a ne da se dan i sat predaje preporučene pošiljke pošti smatra danom i satom predaje prijave, nedvosmisleno je diskriminirajuća jer pošiljatelj ne može znati kada će njegova preporučena pošiljka biti isporučena što de facto omogućava da se jedino direktna predaja pisarnici Ministarstva smatra danom predaje prijave. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA– omogućiti će se dostava prijava elektroničkim putem, po uspostavi sustava IRN sukladno članku 57. stavku 4. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH („Narodne novine“, broj 155/23.) prijava i potrebna dokumentacija dostavljati će se putem tog sustava. |
| 17 | "GONG" | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 5. | Podržavamo ranije podnesene komentare koji upozoravaju na pretjerane administrativne i financijske prepreke koje će odvratiti manje i volonterske organizacije od podnošenja prijave. Članak 5. predviđa previsoku jamčevinu i fizičku predaju opsežne dokumentacije pri čemu suvišna pravila uveza i numeracije mogu biti temelj za odbacivanje prijave. Podržavamo prijedlog Saveza udruga Klubtura da se jamčevina plaća u iznosu od jedne mjesečne zakupnine te da se cijeli postupak prijave digitalizira u svrhu administrativnog i financijskog rasterećenja, kao i veće transparentnosti i učinkovitosti. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE – u Prijedlogu uredbe brisati će se odredbe o plaćanju jamčevine te će se sukladno tome urediti i ostale odredbe koje su uređivale postupanje s jamčevinom. Primjedba vezana uz digitalizaciju postupka prijave se djelomično prihvaća na način da će se Uredbom omogućiti dostava prijava elektroničkim putem, po uspostavi sustava IRN sukladno članku 57. stavku 4. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH („Narodne novine“, broj 155/23.) prijava i potrebna dokumentacija dostavljati će se putem tog sustava |
| 18 | CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 5. | Centar za mirovne studije upozorava da trenutno definirani zahtjevi iz članka 5. (visoka jamčevina, PDV na zakupninu, pretežito fizična/poštanska predaja dokumentacije, rigidna pravila o zadržavanju jamčevine, te izostanak obveze obrazlaganja promjena postupka) stvaraju neproporcionalne administrativne i financijske barijere za manje, lokalne i volonterske OCD-e, osobito one koje rade s ranjivim skupinama (Romi, migranti, OSI, žene u riziku od siromaštva, mladi). To je suprotno načelima razmjernosti i jednakog pristupa te javnom interesu koji OCD-i ostvaruju. Tražimo da predlagatelj I. razmotri smanjenje jamčevine i mogućnost povrata u opravdanim izvanrednim okolnostima, II. razmotri izuzeće od PDV-a na zakup za neprofitne programe od javnog interesa ili pruži čvrsto pravno i fiskalno obrazloženje zašto to nije moguće, III. digitalizira cjelokupni postupak (prijava, komunikacija, evaluacija, ugovaranje, izvještavanje), uz jednak status e-potpisa i e-dokaza, IV. propiše obavezu pravovremenog i obrazloženog obavještavanja prijavitelja o svim izmjenama postupka, V. uključi odredbe o razumnim prilagodbama i pristupačnim formatima (WCAG 2.1) za prijavitelje i korisnike osobe s invaliditetom. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA PRIHVAĆA SE – u Prijedlogu uredbe brisati će se odredbe o plaćanju jamčevine te će se sukladno tome urediti i ostale odredbe koje su uređivale postupanje s jamčevinom. . NE PRIHVAĆA SE – Zakon o porezu na dodanu vrijednost ne omogućuje da se organizacija civilnog društva u određenim slučajevima izuzme od plaćanja PDV-a, veće propisuje da su određene usluge koje ona pruža oslobođene od plaćanja PDV-a. Nigdje u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost se ne propisuje izuzeće OCD-a od obveze plaćanja PDV-a na iznos zakupnine. Isto tako, sukladno navedenom Zakonu, tijela državne uprave dužna su na iznos zakupnine zaračunati i PDV. Primjedba vezana uz digitalizaciju postupka prijave se djelomično prihvaća na način da će se Uredbom omogućiti dostava prijava elektroničkim putem, po uspostavi sustava IRN sukladno članku 57. stavku 4. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH („Narodne novine“, broj 155/23.) prijava i potrebna dokumentacija dostavljati će se putem tog sustava. Prihvaća se prijedlog za propisivanje obveze pravovremenog i obrazloženog obavještavanja prijavitelja o svim izmjenama postupka. |
| 19 | UDRUGA ZA UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVLJENJA "LET" | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 5. | Sredstva za najam prostora udruge osiguravaju od donatora te će im biti teško naći iznos za polog. Trenutno jedinice lokalne zajednice kada iznajmljuju prostor udrugama ne traže polog. Ova odredba će onemogućiti udrugama koje nemaju vlastita sredstva javljanje na natječaj za prostor. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – odredbe o pologu su obvezni sastavni dio ugovora o zakupu, s obzirom na ranija iskustva sukladno kojima pojedine organizacije civilnog društva nisu podmirivale zakupnine te troškove režija i ostale troškove sukladno ugovoru, ili nisu platile štetu prouzročenu na nekretnini koja je predmet zakupa. Stoga, polog služi kao osiguranje zakupodavcu kako bi u slučaju neispunjenja ugovornih obveza zakupnika mogao podmiriti sve ili bar dio nastalih troškova. |
| 20 | SAVEZ UDRUGA KLUBTURA | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 5. | U članku 5. alineji 18 propisano je da izabrani prijavitelj koji odustane od prijave ili odustane od sklapanja ugovora o zakupu bez iznimke gubi pravo na povrat jamčevine, dok se alinejom 25 utvrđuje pravo Ministarstva da ne snosi materijalnu ili drugu odgovornost prema prijaviteljima, niti ima obvezu obavijestiti ih o razlozima izmjene postupka utvrđenog ovom Uredbom. Alineja 18 ne uzima u obzir mogućnost postojanja izvanrednih okolnosti koje se moraju moći utvrditi kao razlog odustajanja prijavitelja od prijave ili ugovora. Predlaže se uvrštavanje obaveze procjene razloga odustajanja od slučaja do slučaja, te u opravdanim okolnostima, povrata jamčevine prijavitelju. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE – u Prijedlogu uredbe brisati će se odredbe o plaćanju jamčevine te će se sukladno tome urediti i ostale odredbe koje su uređivale postupanje s jamčevinom. |
| 21 | SAVEZ UDRUGA KLUBTURA | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 5. | U članku 5. alineji 4 propisano je da je svaki prijavitelj dužan uplatiti jamčevinu u iznosu tri mjesečne zakupnine uvećane za porez na dodanu vrijednost za svaku prijavu/nekretninu pojedinačno. S obzirom da se radi o Uredbi koja se odnosi na zakup prostora od strane organizacija civilnog društva, neprofitnih pravnih osoba koje ne ostvaruju dobit, predlažemo da se jamčevina plaća u iznosu od jedne mjesečne zakupnine jer bi nametanje tržišnih obaveza moglo dovesti do isključivanja organizacija koje djeluju u malim sredinama, u područjima kulture, socijale ili ekologije - područjima gdje država ima najveću potrebu za partnerima. U ovom slučaju javna korist nadmašuje fiskalnu dobit. Iznos jamčevine ne može se usporediti s vrijednošću besplatnih aktivnosti koje OCD-i provode (pomoć starijima, djeci, osobama s invaliditetom, besplatne kulturne, sportske i edukativne aktivnosti, volontiranje i socijalne usluge). Država tako posredno “dobiva” višestruku protuvrijednost kroz društveni kapital i dobrobit građana. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE – u Prijedlogu uredbe brisati će se odredbe o plaćanju jamčevine te će se sukladno tome urediti i ostale odredbe koje su uređivale postupanje s jamčevinom. |
| 22 | SAVEZ UDRUGA KLUBTURA | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 5. | U članku 5. alineji 2 propisano je obračunavanje porez na dodanu vrijednost na iznos mjesečne zakupnine. Predlažemo da se alineja 2 briše i da se na zakupninu nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske koju plaća organizacija civilnog društva ne plaća porez na dodanu vrijednost, prema analogiji sa Zakonom o PDV-u koji omogućuju neprofitnim organizacijama da se u određenim slučajevima izuzmu od plaćanja PDV-a. Prostori koje koriste OCD-i nisu tržišna imovina, nego javno dobro. Državne nekretnine dodijeljene organizacijama civilnog društva ne služe stjecanju dobiti, nego proizvode javnu korist: obrazovnu, kulturnu, socijalnu, humanitarnu ili ekološku. Također, takva uporaba prostora štedi državi i lokalnoj zajednici troškove javnih usluga koje bi inače morala sama financirati. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – Zakon o porezu na dodanu vrijednost ne omogućuje da se organizacija civilnog društva u određenim slučajevima izuzme od plaćanja PDV-a, veće propisuje da su određene usluge koje ona pruža oslobođene od plaćanja PDV-a. Nigdje u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost se ne propisuje izuzeće OCD-a od obveze plaćanja PDV-a na iznos zakupnine. Isto tako, sukladno navedenom Zakonu, tijela državne uprave dužna su na iznos zakupnine zaračunati i PDV |
| 23 | SAVEZ UDRUGA KLUBTURA | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 5. | U članku 5. alineje od 10 do 13 brisati. Proces treba digitalizirati u svim fazama postupka, od raspisivanja natječaja do izvještavanja. Umjesto fizičkih prijava, dostava dokumentacije treba se omogućiti kroz središnji e-Sustav (npr. sustav e-Građani, sustav Financijske podrške ili neki od sustava koje su implementirale jedinice lokalne samouprave radi dodjele prostora u svom vlasništvu). Digitalni servisi omogućuju transparentnost, jednak pristup i manji trošak za prijavitelje i državu. To bi ubrzalo administraciju, smanjilo greške i rasteretilo i Ministarstvo i sektor civilnog društva. Obrazloženje: Učinkovitost i manji troškovi za državu. Prekomjerna papirologija ne opterećuje samo udruge, nego i Ministarstvo i Povjerenstvo koje mora provjeravati sve te dokumente. Digitalizirani, razmjerni postupci smanjuju količinu fizičke dokumentacije, skraćuju vrijeme obrade i povećavaju točnost. Digitalizacija povećava transparentnost i pristupačnost. Ako prijava i dostava dokumenata budu mogući online postupak postaje transparentan – sve prijave ulaze kroz jedinstveni sustav; jednak za sve – bez fizičkih barijera ili lokacijskih prednosti; praćen – Ministarstvo može automatski evidentirati sve prijave i statuse. To dovodi do smanjenja troškova i administrativnih prepreka za OCD-e. Uvođenje online standardiziranih obrazaca omogućuje da se prijave podnose bez fizičkog troška. Usklađenost s nacionalnim i EU smjernicama o digitalnoj transformaciji. Vlada RH i Ministarstvo pravosuđa i uprave već su usvojili Program digitalne transformacije javne uprave 2030., koji traži digitalne procese i interoperabilne sustave. Uključivanje digitalnih prijava i e-komunikacije u Uredbu usklađeno je s ciljevima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Usklađeno s praksom financiranja OCD-a. Sličan princip već postoji u javnim pozivima koje raspisuju Ministarstva i Nacionalna zaklada – prijave se podnose isključivo online, a dokumenti se dostavljaju elektronički potpisani. Dakle, sustav je već dokazan i primjenjiv, samo ga treba proširiti i na dodjelu prostora. Uredba propisuje opsežnu dokumentaciju koju je organizacija civilnog društva obavezna prikupiti za prijavu na natječaj, a velik broj tih dokumenata organizacija prikuplja u digitalnom obliku. Ne postoji opravdan razlog da se ti dokumenti ispisuju, numeriraju, uvezuju, prošivaju i spajaju vrpcom i jamstvenikom, kao i da se prijava uvezana spiralnim uvezom odbija. Dodatno, odredba da preporučena pošiljka poslana poštom mora biti zaprimljena u pisarnici Ministarstva do dana i sata određenog kao rok za predaju prijava, a ne da se dan i sat predaje preporučene pošiljke pošti smatra danom i satom predaje prijave, nedvosmisleno je diskriminirajuća jer pošiljatelj ne može znati kada će njegova preporučena pošiljka biti isporučena što de facto omogućava da se jedino direktna predaja pisarnici Ministarstva smatra danom predaje prijave. | Prihvaćen | DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA – omogućiti će se dostava prijava elektroničkim putem, po uspostavi sustava IRN sukladno članku 57. stavku 4. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH („Narodne novine“, broj 155/23.) prijava i potrebna dokumentacija dostavljati će se putem tog sustava. |
| 24 | SAVEZ DRUŠTAVA MULTIPLE SKLEROZE HRVATSKE | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 5. | Ne razumijemo čemu uplata jamčevine prilikom prijave i ukoliko ista nije prihvaćena vračanje iste, smatramo da se istim samo komplicira i administrira postupak. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE – u Prijedlogu uredbe brisati će se odredbe o plaćanju jamčevine te će se sukladno tome urediti i ostale odredbe koje su uređivale postupanje s jamčevinom |
| 25 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 7. | U čl. 7. st. 3. izraz „pristup invalidima” zamijeniti jednim od sljedećih primjerenih izraza: • „pristup osobama s invaliditetom” • „pristupačnost osobama s invaliditetom” • „pristup za osobe s invaliditetom” Obrazloženje: Korištenje odgovarajuće terminologije u pravnim aktima nije samo pitanje jezika, već i poštovanja prema osobama s invaliditetom te usklađenosti s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom i Sheratonskom deklaracijom (zaključak sa skupa udruga osoba s invaliditetom, stručnjaka i predstavnika vlasti). Termin „invalidi" je zastario, stigmatizirajući i nije u skladu s važećim zakonodavstvom Republike Hrvatske i međunarodnim dokumentima. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 26 | SAVEZ DRUŠTAVA MULTIPLE SKLEROZE HRVATSKE | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 7. | U stavci 2 ovog članka smatramo da nije primjereno da se prije sklapanja ugovora o zakupu raskinu važeći ugovor o zakupu i podmire sve dospjele obveze jer kako organizacija može biti sigurna da će joj biti omogućeno nesmetano obavljanje djelatnosti u smislu bez prekida, npr. u slučajevima kada dodijeljenu nekretninu mora urediti i prilagoditi svojim potrebama. Predlažemo da u ovoj stavci mora postojati neki rok od minimalno 6 mjeseci kada bi se djelovanje organizacije moglo prebaciti sa stare nekretnine na novu. S druge strane, što u slučaju da organizacija civilnog društva za potrebe obavljanja svojih djelatnosti (širenja djelatnosti) ima potrebu za dvije nekretnine? Molimo ppojašnjenje. (3) Nekretnina nije odgovarajuća za potrebe organizacije civilnog društva ako ima neodgovarajuću površinu, nema pristup za invalide ili zbog drugih nedostataka nije odgovarajuća za obavljanje registrirane djelatnosti organizacije civilnog društva i/ili provedbu programa i projekata od interesa za opće dobro. - molimo pojašnjenje tko to procjenjuje je li nekretnina odgovarajuća za potrebe organizacije civilnoga društva? Smatramo da isto mora procijeniti sama organiazcija. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA – U stavku 2. propisati će se da su organizacije civilnog društva dužne raskinuti ranije sklopljeni ugovor o zakupu nakon privođenja namjeni nekretnine koja im je dodijeljena na javnom natječaju te će se ugovorom odrediti rok za privođenje namjeni. Nadalje, a Vezano uz traženo pojašnjenje, ističemo kako Republika Hrvatska ima ograničeni broj nekretnine koje može dati u zakup organizacijama civilnog društva, a dnevno zaprima na desetke zahtjeva OCD-a za dodjelu prostora, zbog čega nije moguće dozvoliti da jedna udruga koristi više nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok druge udruge nemaju tu mogućnost. Vezano uz traženo pojašnjenje tko procjenjuje je li nekretnina odgovarajuća za potrebe organizacije civilnog društva, ističemo kako je uz prijavu na javni natječaj organizacija civilnog društva dužna navesti i obrazložiti postojanje razloga iz članka 7. stavka 3. Uredbe. |
| 27 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 8. | Predlažemo čl. 8. dodati novi stavak: Predlažemo u članku 8. dodati stavak koji glasi: „U slučajevima zajedničkog zakupa prostora, prednost ostvaruju modeli suradnje u kojima je jedan od zakupoprimaca organizacija koja okuplja osobe s invaliditetom i/ili djecu s teškoćama u razvoju, odnosno organizacija koja pruža usluge ili programski djeluje u korist osoba s invaliditetom i/ili djece s teškoćama u razvoju“ Obrazloženje: Time se osigurava učinkovitije korištenje prostora te jačanje međusektorske suradnja. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – Budući da će se prihvatiti prijedlog pravobranitelja za osobe s invaliditetom za dopunu članka 11. na način da će se kao dodatni kriterij propisati bodovanje onih organizacija civilnog društva koje okupljaju osobe s invaliditetom i/ili djecu s teškoćama u razvoju odnosno organizacije koje pružaju usluge ili programski djeluju u korist osoba s invaliditetom i/ili djece s teškoćama u razvoju, nije moguće prihvatiti ovaj prijedlog za dopunu članka 8., jer bi se na taj način omogućilo dvostruko davanje ovim organizacijama civilnog društva čime bi ostale organizacije civilnog društva bile stavljene u nepovoljniji položaj. |
| 28 | UDRUGA "TATAVAKA" | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 10. | Predlaže se uklanjanje obveze ovjeravanja prijave i obrazaca pečatom iz članka 10. stavka 2. s obzirom na to da ni prema važećem Zakonu o udrugama ni prema drugim propisima temeljem kojih mogu biti registrirane organizacije civilnog društva obuhvaćene Uredbom nije propisana obveza korištenja pečata. Podsjećamo na „Akcijski plan za smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva“ temeljem kojeg je još 2016. godine Vlada Republike Hrvatske donijela Zaključak kojim propisuje smjernice za napuštanje obvezne uporabe pečata u poslovanju. Napominjemo i da raste broj udruga koje su se, slijedom ovih smjernica, svojim statutarnim odredbama opredijelile za poslovanje bez pečata. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA – propisat će se da ukoliko prijave i obrasci neće biti ovjereni pečatom organizacije civilnog društva, potpis ovlaštene osobe mora biti elektronički ovjeren. Naime, u postupku vrednovanja prijava moramo biti sigurni da je prijavu i obrasce popisala osoba ovlaštena za zastupanje organizacije civilnog društva |
| 29 | UDRUGA ZA UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVLJENJA "LET" | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 10. | Kod javnih događanja, dodati i mogućnost online događaja. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – vrednuju se isključivo javna događanja koja su organizirana uživo, a ne koja su dostupna određenom krugu osoba putem linka. |
| 30 | SAVEZ DRUŠTAVA MULTIPLE SKLEROZE HRVATSKE | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 10. | Predlažemo dopuniti smisao ove stavke u dijelu ...obrazloženu izjavu da mu nekretnina koju koristi nije... nije što? I molimo pojašnjenje što ako za potrebe obavljanja djelatnosti/pružanja usluga organizaciji civilnoga društva potrebna je još jedna nekretnina (jer ne postoji nekretnina koja bi kao jedna zadovoljila sve potrebe organizacije)? | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE primjedba u odnosu na članak 10. Uredbe. Vezano uz traženo pojašnjenje, ističemo kako Republika Hrvatska ima ograničeni broj nekretnine koje može dati u zakup organizacijama civilnog društva, a dnevno zaprima na desetke zahtjeva OCD-a za dodjelu prostora, zbog čega nije moguće dozvoliti da jedna udruga koristi više nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, dok druge udruge nemaju tu mogućnost |
| 31 | UDRUGA "TATAVAKA" | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 11. | Predlaže se kriterije natječaja osmisliti uvažavanjem načela proporcionalnosti te, sukladno prethodno zaprimljenim komentarima, osigurati manjim organizacijama civilnog društva te onima koje su bazirane isključivo ili pretežito na volonterskom doprinosu svojih članova ravnopravno sudjelovanje u javnim natječajima koji će biti raspisani temeljem ove Uredbe. Predlaže se načelo proporcionalnosti ugraditi u same natječajne kriterije kako bi komisiji koja će procjenjivati zaprimljene prijave bilo jasno da ne mogu na isti način primjenjivati navedene kriterije na veće i manje organizacije civilnog društva. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – Prijedlogom uredbe kao jedan od kriterija vrednovanja prijave propisan je i broj volontera. Osim toga, pored kriterija broja članova i broja volontera, propisani su i drugi kvantitativni i kvalitativni kriteriji, čime se osigurava načelo proporcionalnosti. |
| 32 | FANTASTIČNO DOBRA INSTITUCIJA - FADE IN | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 11. | Članak 11. stavak 2 točka 8 Prema članku 11, kvaliteta programa prijavitelja procjenjuje se isključivo u odnosu na ostvarenje prioriteta i ciljeva Programa Vlade Republike Hrvatske te razvojnih smjerova i strateških ciljeva Nacionalne razvojne strategije, a ne u odnosu na misiju organizacije civilnog društva te ispunjenje pokazatelja društvenog učinka organizacije. Predlažemo bodovanje kriterija koji vrednuju društveni učinak - volontiranje, zapošljavanje ranjivih skupina, javnost i transparentnost rada, ulaganje u zajednicu - koji odražavaju socijalnu funkciju prostora i doprinose jednakom pristupu javnim resursima. Bodovanje tih kriterija osigurava da javna imovina ostane u službi javnog dobra, dok uklanjanje tih kriterija znači pomak prema tržišnom modelu upravljanja, koji favorizira velike i financijski snažne organizacije, a isključuje one koje proizvode najveću društvenu korist. Kriteriji društvenog učinka osiguravaju da se javni prostori dodjeljuju onima koji društvu najviše doprinose, a ne onima koji imaju najviše administrativnih i financijskih resursa. Razlozi zbog kojih treba uvrstiti kriterij društvene relevantnosti: Društvena korist je središnji razlog zbog kojeg OCD-i koriste javne prostore. Organizacije civilnog društva postoje radi javnog interesa, a ne radi profita. Ako se prostor daje u zakup isključivo prema administrativnim ili financijskim pokazateljima, zanemaruje se stvarni doprinos zajednici. Kriteriji poput volontiranja, javnosti rada i društvenog učinka pokazuju koliko organizacija vraća zajednici vrijednost kroz svoj rad te se time mjeri ono što je ključno – doprinos zajednici, ne samo administrativna snaga. Uredba daje prednost organizacijama s više zaposlenih, većim prihodima i projektima financiranim iz javnih izvora. Time se nagrađuje kapacitet, a ne učinak. Male, volonterske organizacije koje održavaju javne programe, kulturne manifestacije ili socijalne usluge ostaju podcijenjene. Volontiranje je temelj civilnog društva. Volonterski rad stvara društvenu koheziju, solidarnost i aktivno građanstvo. Nacionalna razvojna strategija 2030. prepoznaje volontiranje kao važan oblik doprinosa javnom dobru. Brisanje volontiranja iz bodovanja znači brisanje vrijednosti zajedničkog rada i građanskog angažmana. Zapošljavanje ranjivih skupina ima snažan socijalni učinak. OCD-i često zapošljavaju osobe s invaliditetom, dugotrajno nezaposlene, mlade bez iskustva, žene u riziku od siromaštva ili druge ranjive skupine. Time izravno doprinose socijalnoj inkluziji i provedbi državnih ciljeva u području zapošljavanja i jednakih mogućnosti. Javnost rada i transparentnost jačaju povjerenje u sektor. Objavljivanje financijskih izvještaja, programa i rezultata pokazuje da organizacija odgovorno koristi javna sredstva i prostore. Umjesto da se to smatra “tehničkim uvjetom”, treba ga bodovati kao društvenu vrijednost jer doprinosi povjerenju javnosti u sektor. Ulaganja u zajednicu i održavanje prostora stvaraju dodanu vrijednost. Brojne udruge vlastitim sredstvima, donacijama ili volonterskim radom ulažu u uređenje i održavanje prostora koje koriste. To smanjuje troškove države i povećava funkcionalnost javne imovine. Ulaganja u prostor i zajednicu trebaju se prepoznati kao oblik društvene reinvesticije, ne samo troška. Usklađenost s EU standardima i praksom. Europska komisija i programi poput ESF+ ili CERV koriste koncept “social impact” (društveni učinak) kao ključno mjerilo uspješnosti projekata i dodjele javnih resursa. Uklanjanje tih kriterija udaljava Hrvatsku od europskih standarda društvene odgovornosti i participacije. Poticanje razvoja društveno korisnih aktivnosti. Ako se kriteriji usmjere samo na broj zaposlenih i financijske izvore, organizacije će se fokusirati na “projektnu” održivost, a ne na korisnike i javni učinak. Bodovanje društvenog učinka potiče OCD-e da zadržavaju javnu misiju i orijentaciju na zajednicu. Članak 11 stavak 3 Uredba u članku 11 stavku 2 točki 3 boduje broj članova prijavitelja tako da organizacijama s 20 i više članova dodjeljuje više bodova. Pretpostavka je da se time procjenjuje relevantnost organizacije, a ne broj osoba koje će koristiti prostor jer članom organizacije, u pravilu, može postati bilo koja fizička osoba bez obzira na prebivalište. U tom smislu odredba članka 11 stavka 3 je diskriminatorna jer isključuje kriterij relevantnosti mrežnim organizacijama koje okupljaju više pravnih, a ne fizičkih osoba. Predlažemo brisati stavak. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA - Prijedlogom uredbe već je kao jedan od kriterija vrednovanja prijave propisan i broj volontera čime je osigurano vrednovanje društvenog učinka. Nadalje, prihvaćanjem primjedbe pravobranitelja za osobe s invaliditetom za dopunu članka 11. na način da će se kao dodatni kriterij propisati bodovanje onih organizacija civilnog društva koje okupljaju osobe s invaliditetom i/ili djecu s teškoćama u razvoju odnosno organizacije koje pružaju usluge ili programski djeluju u korist osoba s invaliditetom i/ili djece s teškoćama u razvoju, čime će se dodatno osigurati vrednovanje društvenog učinka. Nadalje, ne prihvaća se prijedlog vrednovanja objave financijskih izvještaja, jer je to obveza koju udruge moraju ispunjavati po posebnim zakonima. Također, ne prihvaća se brisanje odredbe članka 11. stavka 3. jer bi na taj način savezi udruga, mreža ili slični oblici udruživanja zbog velikog broja članova uvijek bile u prednosti pred udrugama koje imaju manji broj članova i koje se samostalno prijavljuju na natječaj te bi u tom slučaju ostale udruge bile diskriminirane. |
| 33 | "GONG" | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 11. | Trenutno definirani kriteriji daju prednost organizacijama s više administrativnih i financijskih resursa nauštrb manjih organizacija koje svoj doprinos zajednici ostvaruju kroz volonterske aktivnosti i lokalne programe. Kvantitativni indikator broja članova diskriminira mrežne organizacije, dok istovremeno nužno ne odražava utjecaj organizacije u zajednici niti upućuje na broj osoba koje će koristiti prostor u okviru aktivnosti organizacije. Aktivnosti od interesa za opće dobro u proteklih 12 mjeseci svedeni su na broj javnih događaja zanemarujući širok spektar mogućih aktivnosti od individualnog rada s korisnicima do istraživanja, a procjena kvalitete programa na doprinos ostvarenju prioriteta i ciljeva Programa Vlade Republike Hrvatske te razvojnih smjerova i strateških ciljeva Nacionalne razvojne strategije, što može dovesti do podcjenjivanja društvenog učinka u širem međunarodnom kontekstu, ali i u kontekstu strateške orijentacije organizacije. Kvalitetu programa potrebno je utvrditi kroz jasno definirane pokazatelje društvenog učinka u skladu s definicijom programa od interesa za opće dobro iz Članka 2. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE - Prijedlogom uredbe već je kao jedan od kriterija vrednovanja prijave propisan i broj volontera čime je osigurano vrednovanje društvenog učinka. Nadalje, prihvaćanjem primjedbe pravobranitelja za osobe s invaliditetom za dopunu članka 11. na način da će se kao dodatni kriterij propisati bodovanje onih organizacija civilnog društva koje okupljaju osobe s invaliditetom i/ili djecu s teškoćama u razvoju odnosno organizacije koje pružaju usluge ili programski djeluju u korist osoba s invaliditetom i/ili djece s teškoćama u razvoju, čime će se dodatno osigurati vrednovanje društvenog učinka. S obzirom da se Uredbom uređuje postupak davanja u zakup nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske organizacijama civilnog društva kao kvalitativni kriteriji vrednovati će se programi i projekti koji doprinose ostvarenju prioriteta i ciljeva Programa vlade Republike Hrvatske i oni programi koji doprinose ostvarenju razvojnih smjerova i strateških ciljeva NRS-a. |
| 34 | AMBIDEKSTER KLUB | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 11. | Stavak 2. točka 5. definira ostvarivanje dodatnih bodova temeljem iznosa ostvarenih financijskih sredstva za programe i projekte što je iz više razloga problematično. Između ostalog, udruga nema kontrolu niti može značajnije utjecati na iznos ostvarenih sredstava za svoje projekte, obzirom da odluke o iznosima sredstava alociranima za pojedini natječaj ili javni poziv samostalno određuje tijelo koje raspisuje natječaj. Stoga se umjesto definiranja ukupnog iznosa, predlaže izmjena kriterija na način "broj ostvarenih financijskih podrški za projekte/programe udruge". | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – Predmetnom odredbom ne boduju se iznosi ostvarenih financijskih sredstava, već se vrednuje da li je organizacija civilnog društva ostvarila financijsku podršku iz navedenih izvora sredstava. |
| 35 | HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 11. | Predlažemo da se članak 11. stavak 2 nadopuni tako da isti glasi: (2) Kvantitativni i kvalitativni kriteriji su: 1. Godine djelovanja prijavitelja ◊ do 5 godina djelovanja ...........................................................................1 bod ◊ od 6 - 9 godina djelovanja …………………………………………….3 boda ◊ od 10 -19 godina djelovanja ……………………………….................. 5 boda ◊ 20 i više godina djelovanja …………………………………………….7 boda 2. Broj zaposlenika prijavitelja na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme u trenutku objava javnog natječaja a. do 2 …………………………………………………………………….1 bod b. od 3 do 6 ……………………………………………………………….3 boda c. 7 i više …………………………………………………………………5 bodova 3. Broj zaposlenika prijavitelja, osoba s invaliditetom upisanih u Registar osoba s invaliditeotm RH, na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme u trenutku objava javnog natječaja a. do 2 …………………………………………………………………….1 bod b. od 3 do 6 ……………………………………………………………….3 boda c. 7 i više …………………………………………………………………5 bodova 4. Broj članova prijavitelja a. skupine do 20 članova ………………………..………………………. 1 bod b. skupine od 20 do 50 članova …………………………......................... 3 boda c. skupine s više od 50 članova...................................................................5 bodova 5. Broj volontera prema zadnjem dostavljenom Izvješću o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja izrađenom na temelju Pravilnika o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja ("Narodne novine", broj: 109/21) a. do 20 ….…………………………………………………………………1 bod b. od 21 do 50 ….…………………………………………………………. 3 boda c. od 51 do 100 ….…………………………………………………………5 boda d. više od 100 ….…………………………………………………………7 bodova 6. Ostvarena financijska sredstva za programe i projekte u prethodne dvije godine prema slijedećim izvorima: a. iz EU fondova i programa……………………………………………….6 boda b. iz državnog proračuna ………………………………………………...5 boda c. iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ……4 boda 7. Provedene aktivnosti od interesa za opće dobro u proteklih 12 mjeseci i. do pet održanih javnih događanja u vlastitoj organizaciji godišnje……….….……………………………………………………..3 boda ii. više od pet održanih javnih događanja u vlastitoj organizaciji odišnje…………………………………………………………….....5 bodova 8. Broj partnerskih organizacija civilnog društva s kojima se planira zajednički koristiti dodijeljenu nekretninu i. jedna partnerska organizacija …………………………………………. 1 bod ii. od dvije do pet partnerske organizacije ……………………..………….3 boda iii. više od pet partnerskih organizacija ………..……………………..........5 boda 9. Kvaliteta programa Prijavitelja: - programi koji doprinose ostvarenju prioriteta i ciljeva Programa Vlade Republike Hrvatske …………………………………………..1-15 bodova - programi koji doprinose ostvarenju razvojnih smjerova i strateških ciljeva Nacionalne razvojne strategije ………………………………………………………1-20 bodova - programi koji doprinose ostvarenju prioriteta i ciljeva Nacionalnog plana izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom ........................................1-20 bodova 10. Organizacija civilinoga društva je - organizacija osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju ..........3 bodova - organizacija za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju .........1 boda - ostalo .............. 1 boda." Obrazloženje: organizacije civilnoga društva točnije udruge osoba s invaliditetom programima, projektima i uslugama (temeljem Zakona o socijalnoj skrbi i/ili Zakona o osobnoj asistenciji) koje pružaju osobama s invaliditetom doprinose stvaranju uključivog društva te izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom. Predlažemo također da se zapošljavanje osoba s invaliditetom dodatno boduje. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – Primjedba se ne prihvaća jer se istom predlaže stavljanje u povoljniji položaj određene skupne osoba s invaliditetom te je prihvaćena primjedba Pravobranitelja za osobe s invaliditetom za dopunu članka 11. na način da će se kao dodatni kriterij propisati bodovanje onih organizacija civilnog društva koje okupljaju osobe s invaliditetom i/ili djecu s teškoćama u razvoju odnosno organizacije koje pružaju usluge ili programski djeluju u korist osoba s invaliditetom i/ili djece s teškoćama u razvoju, s obzirom da se ista odnosi na sve organizacije civilnog društva koje okupljaju osobe s invaliditetom. |
| 36 | CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 11. | Kriteriji vrednovanja su trenutno kapacitetski i administrativno orijentirani (broj članova – fizičkih osoba, broj zaposlenih, visina proračuna), što sustavno favorizira veće i financijski snažnije organizacije, a podcjenjuje stvarni društveni učinak i javni interes koji ostvaruju manj(i) akteri. Nadalje, kriterij brojnosti fizičkih članova diskriminira mrežne/krovne organizacije koje udružuju pravne osobe. Tražimo da predlagatelj: I. u kriterije uvrsti jasne pokazatelje društvenog učinka (volontiranje; zapošljavanje i uključivanje ranjivih skupina; javnost/transparentnost rada; ulaganja u zajednicu i prostor; pristupačnost programa i prostora osobama s invaliditetom), II. ukloni ili revidira kriterije koji neposredno privilegiraju veličinu/administrativnu snagu nauštrb javnog učinka, III. prepozna mrežne organizacije i njihove članove – pravne osobe – kao legitimnu mjeru relevantnosti, IV. ujednači vrednovanje s praksama EU programa (ESF+, CERV) gdje je social impact ključni mjerljivi ishod. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA - Prijedlogom uredbe već je kao jedan od kriterija vrednovanja prijave propisan i broj volontera čime je osigurano vrednovanje društvenog učinka. Nadalje, prihvaćanjem primjedbe pravobranitelja za osobe s invaliditetom za dopunu članka 11. na način da će se kao dodatni kriterij propisati bodovanje onih organizacija civilnog društva koje okupljaju osobe s invaliditetom i/ili djecu s teškoćama u razvoju odnosno organizacije koje pružaju usluge ili programski djeluju u korist osoba s invaliditetom i/ili djece s teškoćama u razvoju, čime će se dodatno osigurati vrednovanje društvenog učinka. Nadalje, ne prihvaća se prijedlog vrednovanja objave financijskih izvještaja, jer je to obveza koju udruge moraju ispunjavati po posebnim zakonima. Također, ne prihvaća se brisanje odredbe članka 11. stavka 3. jer bi na taj način savezi udruga, mreža ili slični oblici udruživanja zbog velikog broja članova uvijek bile u prednosti pred udrugama koje imaju manji broj članova i koje se samostalno prijavljuju na natječaj te bi u tom slučaju ostale udruge bile diskriminirane. |
| 37 | UDRUGA ZA UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVLJENJA "LET" | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 11. | U udrugama je teško zapošljavati osobe na neodređeno vrijeme jer se financiraju projektne aktivnosti maksimalno do 3 godine pa bi bilo dobro staviti bodove za zaposlene, nije bitno da li na određeno ili neodređeno vrijeme. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 38 | SAVEZ UDRUGA KLUBTURA | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 11. | Članak 11. stavak 2 točka 8 Prema članku 11, kvaliteta programa prijavitelja procjenjuje se isključivo u odnosu na ostvarenje prioriteta i ciljeva Programa Vlade Republike Hrvatske te razvojnih smjerova i strateških ciljeva Nacionalne razvojne strategije, a ne u odnosu na misiju organizacije civilnog društva te ispunjenje pokazatelja društvenog učinka organizacije. Predlažemo bodovanje kriterija koji vrednuju društveni učinak - volontiranje, zapošljavanje ranjivih skupina, javnost i transparentnost rada, ulaganje u zajednicu - koji odražavaju socijalnu funkciju prostora i doprinose jednakom pristupu javnim resursima. Bodovanje tih kriterija osigurava da javna imovina ostane u službi javnog dobra, dok uklanjanje tih kriterija znači pomak prema tržišnom modelu upravljanja, koji favorizira velike i financijski snažne organizacije, a isključuje one koje proizvode najveću društvenu korist. Kriteriji društvenog učinka osiguravaju da se javni prostori dodjeljuju onima koji društvu najviše doprinose, a ne onima koji imaju najviše administrativnih i financijskih resursa. Razlozi zbog kojih treba uvrstiti kriterij društvene relevantnosti: Društvena korist je središnji razlog zbog kojeg OCD-i koriste javne prostore. Organizacije civilnog društva postoje radi javnog interesa, a ne radi profita. Ako se prostor daje u zakup isključivo prema administrativnim ili financijskim pokazateljima, zanemaruje se stvarni doprinos zajednici. Kriteriji poput volontiranja, javnosti rada i društvenog učinka pokazuju koliko organizacija vraća zajednici vrijednost kroz svoj rad te se time mjeri ono što je ključno – doprinos zajednici, ne samo administrativna snaga. Uredba daje prednost organizacijama s više zaposlenih, većim prihodima i projektima financiranim iz javnih izvora. Time se nagrađuje kapacitet, a ne učinak. Male, volonterske organizacije koje održavaju javne programe, kulturne manifestacije ili socijalne usluge ostaju podcijenjene. Volontiranje je temelj civilnog društva. Volonterski rad stvara društvenu koheziju, solidarnost i aktivno građanstvo. Nacionalna razvojna strategija 2030. prepoznaje volontiranje kao važan oblik doprinosa javnom dobru. Brisanje volontiranja iz bodovanja znači brisanje vrijednosti zajedničkog rada i građanskog angažmana. Zapošljavanje ranjivih skupina ima snažan socijalni učinak. OCD-i često zapošljavaju osobe s invaliditetom, dugotrajno nezaposlene, mlade bez iskustva, žene u riziku od siromaštva ili druge ranjive skupine. Time izravno doprinose socijalnoj inkluziji i provedbi državnih ciljeva u području zapošljavanja i jednakih mogućnosti. Javnost rada i transparentnost jačaju povjerenje u sektor. Objavljivanje financijskih izvještaja, programa i rezultata pokazuje da organizacija odgovorno koristi javna sredstva i prostore. Umjesto da se to smatra “tehničkim uvjetom”, treba ga bodovati kao društvenu vrijednost jer doprinosi povjerenju javnosti u sektor. Ulaganja u zajednicu i održavanje prostora stvaraju dodanu vrijednost. Brojne udruge vlastitim sredstvima, donacijama ili volonterskim radom ulažu u uređenje i održavanje prostora koje koriste. To smanjuje troškove države i povećava funkcionalnost javne imovine. Ulaganja u prostor i zajednicu trebaju se prepoznati kao oblik društvene reinvesticije, ne samo troška. Usklađenost s EU standardima i praksom. Europska komisija i programi poput ESF+ ili CERV koriste koncept “social impact” (društveni učinak) kao ključno mjerilo uspješnosti projekata i dodjele javnih resursa. Uklanjanje tih kriterija udaljava Hrvatsku od europskih standarda društvene odgovornosti i participacije. Poticanje razvoja društveno korisnih aktivnosti. Ako se kriteriji usmjere samo na broj zaposlenih i financijske izvore, organizacije će se fokusirati na “projektnu” održivost, a ne na korisnike i javni učinak. Bodovanje društvenog učinka potiče OCD-e da zadržavaju javnu misiju i orijentaciju na zajednicu. Članak 11 stavak 3 Uredba u članku 11 stavku 2 točki 3 boduje broj članova prijavitelja tako da organizacijama s 20 i više članova dodjeljuje više bodova. Pretpostavka je da se time procjenjuje relevantnost organizacije, a ne broj osoba koje će koristiti prostor jer članom organizacije, u pravilu, može postati bilo koja fizička osoba bez obzira na prebivalište. U tom smislu odredba članka 11 stavka 3 je diskriminatorna jer isključuje kriterij relevantnosti mrežnim organizacijama koje okupljaju više pravnih, a ne fizičkih osoba. Predlažemo brisati stavak. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA - Prijedlogom uredbe već je kao jedan od kriterija vrednovanja prijave propisan i broj volontera čime je osigurano vrednovanje društvenog učinka. Nadalje, prihvaćanjem primjedbe pravobranitelja za osobe s invaliditetom za dopunu članka 11. na način da će se kao dodatni kriterij propisati bodovanje onih organizacija civilnog društva koje okupljaju osobe s invaliditetom i/ili djecu s teškoćama u razvoju odnosno organizacije koje pružaju usluge ili programski djeluju u korist osoba s invaliditetom i/ili djece s teškoćama u razvoju, čime će se dodatno osigurati vrednovanje društvenog učinka. Nadalje, ne prihvaća se prijedlog vrednovanja objave financijskih izvještaja, jer je to obveza koju udruge moraju ispunjavati po posebnim zakonima. Također, ne prihvaća se brisanje odredbe članka 11. stavka 3. jer bi na taj način savezi udruga, mreža ili slični oblici udruživanja zbog velikog broja članova uvijek bile u prednosti pred udrugama koje imaju manji broj članova i koje se samostalno prijavljuju na natječaj te bi u tom slučaju ostale udruge bile diskriminirane. |
| 39 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 11. | Predlažemo u članku 11. dodati dodatni kriterij vrednovanja prema kojemu organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom i/ili djecu s teškoćama u razvoju odnosno organizacije koje pružaju usluge ili programski djeluju u korist osoba s invaliditetom i/ili djece s teškoćama u razvoju, ostvaruju dodatne bodove u postupku vrednovanja prijava. Navedeno je moguće postići tako da se u članku 11. stavku 2. točki 8. doda odredba koja glasi: „- Kvaliteta i inovativnost programa koji doprinose ostvarenju prioriteta i ciljeva Nacionalnog plana izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom………………………………………………………1-20 bodova.“ Obrazloženje: Time se vrednuje društvena korist koju takve organizacije ostvaruju, kao i njihov doprinos procesima deinstitucionalizacije, socijalne uključenosti i prevencije marginalizacije ranjivih skupina. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE – na način da će se kao dodatni kriterij propisati bodovanje onih organizacija civilnog društva koje okupljaju osobe s invaliditetom i/ili djecu s teškoćama u razvoju odnosno organizacije koje pružaju usluge ili programski djeluju u korist osoba s invaliditetom i/ili djece s teškoćama u razvoju |
| 40 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 11. | Predlažemo unijeti u čl. 11. novi stavak: „U slučaju nekretnina koje zadovoljavaju standarde pristupačnosti (bez arhitektonskih barijera, s pristupnom rampom, dizalom, prilagođenim sanitarnim čvorovima i dr.), prednost u zakupu imaju organizacije koje svojim statutarnim djelovanjem pružaju podršku osobama s invaliditetom i/ili djeci s teškoćama u razvoju.” Obrazloženje: Takve organizacije okupljaju korisnike koji ovise o pristupačnim prostorima za svakodnevne aktivnosti. Ovim prijedlogom omogućuje se racionalno korištenje ograničenog broja pristupačnih prostora, uz poticanje stvarne dostupnosti usluga i ostvarivanje jednakih mogućnosti. Ujedno, ovakav kriterij ne predstavlja diskriminaciju drugih organizacija, već racionalnu i pravednu raspodjelu ograničenih resursa prema specifičnim potrebama korisnika. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – S obzirom da će Republika Hrvatska na javni natječaj u pravilu stavljati prostore za koje je moguće osigurati uvjete za pristup osoba s invaliditetom, smatramo kako nije potrebno dodatno propisivati davanje prednosti u zakupu kako je predloženo. |
| 41 | SAVEZ DRUŠTAVA MULTIPLE SKLEROZE HRVATSKE | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 11. | Broj članova prijavitelja kao kvantitavni kriterij smatramo da nije relevantan kriterij vrednovanja organizacija civilnoga društva, a osobito formuliranje stavke 3 ovog članka. Naime, smatramo tu odredbu diskriminatornom u odnosu na organizacije koje su savezi udruga/mreže i sl. Ako ova stavka ostane ovako formulirana, time su zakinute takve organizacije, primjerice i naša jer u članstvu imamo 21 županijsku organizaciju i automatski ne možemo ostvariti maksimalan broj bodova iako pokrivamo područje cijele RH i brinemo i zagovaramo prava preko 9000 osoba s multiplom sklerozom u Hrvatskoj. Svakako smatramo da broj članova ne može i ne bi smio biti pokazatelj djelovanja organizacija civilnoga društva, jer nikako ne prikazuje vrijednost djelovanja organizacije. Također, unutar stavke 2. broj 7- broj partnerskih organizacija civilnoga društva s kojima se planira zajednički koristiti dodijeljena nekretnina taođer smatramo da ne bi trebao jedan od kriterija za dodjelu nekretnine, jer takvo nešto za veće organizacije koje pružaju usluge, imaju velik broj zaposlenih teško da može i biti opcija. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE - Nije moguće zanemariti kvalitativni kriterij broja članova. Međutim, brisanje odredbe članka 11. stavka 3. uzrokovalo bi da savezi udruga, mreža ili slični oblici udruživanja zbog velikog broja članova uvijek budu u prednosti pred udrugama koje imaju manji broj članova i koje se samostalno prijavljuju na natječaj te bi u tom slučaju ostale udruge bile diskriminirane |
| 42 | CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 12. | Posebno bodovanje za braniteljske udruge i kriteriji vezani uz status članova/zaposlenika uvode statusnu privilegiju koja nije razmjerno povezana s ciljem Uredbe (pravedno upravljanje javnim prostorom) te narušava načelo jednakog postupanja prema OCD-ima. Tražimo da predlagatelj: preispita i ukloni statusno uvjetovane privilegije ili, ako ih zadržava, simetrično prepozna i druge ranjive skupine (OSI, Romi, migranti, žrtve nasilja, stariji, siromašni), i ujednači kriterije sa zabrani diskriminacije (Povelja EU, EKLJP, Zakon o suzbijanju diskriminacije) i principom općeg dobra. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – kriteriji propisani člankom 12. primjenjivati će se isključivo kada se javni poziv objavljuje temeljem članka 4. stavka 2. Uredbe, u svrhu provođenja programa i projekata braniteljskih udruga, kako bi se između prijavljenih braniteljskih udruga, a temeljem propisanih kriterija moglo izvršiti bodovanje i odabir prijavitelja. |
| 43 | UDRUGA ZA UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVLJENJA "LET" | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 12. | Predlažemo brisanje odredbe o članarinama: teško je naplaćivati članarinu osobama koje su u teškoj financijskoj situaciji. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – Nije razumljivo na koju odredbu o članarinama se primjedba odnosi |
| 44 | FANTASTIČNO DOBRA INSTITUCIJA - FADE IN | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 13. | Kriteriji iz članka 13. Uredbe ne ostvaruju u potpunosti svrhu članka 14. Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi - poticanje kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, produkcije, distribucije, edukacije i sudjelovanja u kulturi (st. 1. čl. 14. Zakona). Trenutačni kriteriji dominantno vrednuju profesionalne i financijske pokazatelje (nagrade, priznanja, izvori financiranja), ali ne prepoznaju društvenu vrijednost kulturnog rada - javnu dostupnost, uključivanje građana, društvene učinke djelovanja. Zbog toga ne osiguravaju jednak pristup kulturnih aktera različitih veličina i profila (osobito manjih, neprofitnih i volonterskih organizacija) te ne pridonose cilju zakona da se nekretnine koriste u interesu Republike Hrvatske i njezinih građana, a ne prema tržišnim kriterijima. Predlaže se dopuna članka 13. Uredbe tako da se, uz postojeće kvantitativne i kvalitativne kriterije (godine djelovanja, nagrade, financijske potpore, namjena prostora, suradnja, urednost korištenja, opis programa), uvrste i dodatni kriteriji koji vrednuju društveni učinak i javni interes kulturnog djelovanja, sukladno članku 14. Zakona o kulturnim vijećima Konkretno, predlaže se dodati: Volontiranje i uključivanje zajednice – broj volontera, aktivnosti otvorene za građane, edukativne i participativne programe. Zapošljavanje i uključivanje ranjivih skupina – osobe s invaliditetom, mladi bez radnog iskustva, dugotrajno nezaposleni. Javnost i dostupnost rada – dostupnost programa javnosti, objava informacija o radu, otvorenost prema različitim skupinama građana. Ulaganja u zajednicu i prostor – vlastita ulaganja u uređenje, održavanje i zajedničko korištenje prostora. Ekonomska održivost kulturne djelatnosti – prilagodba visine zakupnine prirodi i opsegu djelatnosti, a ne tržišnim kriterijima. U skladu s tim, članak 13. trebao bi uključiti i odredbu da se visina naknade može određivati u skladu s kriterijima ekonomske održivosti i društvenog interesa kulturne djelatnosti, sukladno stavku 5. članka 14. Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi. Uključivanjem navedenih kriterija osigurava se usmjerenost na javni interes i društveni učinak, jača se transparentnost i ravnopravnost između profesionalnih i volonterskih aktera, potiče se održivo upravljanje javnim prostorima, i Uredba se u potpunosti usklađuje s duhom Zakona i europskim standardima kulturne politike (npr. UNESCO 2005. Konvencija o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izraza). | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – ova Uredba se donosi temeljem odredbe članka 31. stavka 6. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 155/23.), a ne temeljem Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi („Narodne novine“, broj 83/22.). |
| 45 | FANTASTIČNO DOBRA INSTITUCIJA - FADE IN | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 13. | Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupku davanja u zakup nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske organizacijama civilnog društva uskladiti sa člankom 14. Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi (NN 83/2022) koji u stavku (9) propisuje da će Vlada Republike Hrvatske uredbom odrediti kriterije za dodjelu nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske koje su dane na upravljanje ministarstvu nadležnom za kulturu. Predlažemo da Uredba obuhvati Zakonom propisanu obvezu Vlade RH da definira kriterije za dodjelu nekretnine neposrednom pogodbom pravnoj osobi čija je djelatnost od posebnog interesa za kulturni razvitak Republike Hrvatske (stavak 2) te da definira kriterije ekonomske održivosti i društvenih interesa obavljanja pojedine kulturne djelatnosti (stavak 6). S obzirom da je rok za donošenje Uredbe Vlade RH koja se odnosi isključivo na područje kulture bio srpanj 2023. godine, ne očekujemo da će se uskoro donositi nova uredba te pozivamo Ministarstvo kulture i medija da ne propusti priliku implementirati vlastiti Zakon. U tom smislu, članak 13. je potrebno mijenjati kako bi kriteriji ostvarili zakonske postavke iz članka 14. Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi te jasno vrednovali društvenu dostupnost kulture - sudjelovanje građana, edukaciju, inkluzivnost, suradnju s lokalnom zajednicom te javnu dostupnost programa. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – ova Uredba se donosi temeljem odredbe članka 31. stavka 6. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 155/23.), a ne temeljem Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi („Narodne novine“, broj 83/22.). |
| 46 | UDRUGA ZA RAZVOJ AUDIO VIZUALNE UMJETNOSTI "METAMEDIJ" | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 13. | 1. Dopuniti članak 11 stavak 2 točku 8 tako da kriteriji vrednovanja obuhvate pokazatelje društvenog učinka, uključujući: – volontiranje i doprinos zajednici – zapošljavanje i uključivanje ranjivih skupina (osobe s invaliditetom, mladi, dugotrajno nezaposleni, žene u riziku od siromaštva) – javnost, transparentnost i dostupnost rada – pristupačnost programa i prostora osobama s invaliditetom – ulaganja u prostor i zajednicu – dostupnost kulturnih, edukativnih i društveno korisnih sadržaja građanima – kulturnu raznolikost, inkluziju i sudjelovanje publike 2. Brisati članak 11 stavak 3 (bodovanje broja fizičkih članova). 3. U kriteriju zaposlenih izjednačiti zaposlenja na određeno i neodređeno vrijeme. 4. Dopuniti članak 11 stavak 2 točku 8 novom alinejom: „– Kvaliteta i inovativnost programa koji doprinose ostvarivanju ciljeva Nacionalnog plana izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom (1–20 bodova).“ Dodati novi stavak u članku 11: „U slučaju nekretnina koje zadovoljavaju standarde pristupačnosti, prednost imaju organizacije koje programima djeluju u korist osoba s invaliditetom i/ili djece s teškoćama u razvoju.“ OBRAZLOŽENJE: Trenutni kriteriji članka 11 dominantno vrednuju administrativne i kapacitetske pokazatelje (broj članova – fizičkih osoba, broj zaposlenih, visina proračuna), čime se sustavno favoriziraju veće organizacije, a podcjenjuje stvarni društveni učinak rada OCD-a – osobito malih, nezavisnih i lokalnih organizacija u kulturi, socijali i zajednici. Kriterij broja fizičkih članova posebno je problematičan jer ne odražava broj korisnika niti relevantnost organizacije, a diskriminira mrežne i krovne organizacije koje okupljaju pravne osobe. Društveni učinak – volontiranje, zapošljavanje ranjivih skupina, javnost rada, ulaganja u zajednicu, kulturna dostupnost, inkluzija i pristupačnost – predstavlja temeljnu javnu vrijednost zbog koje OCD-i dobivaju prostor. Ovi elementi moraju biti mjerljivi kriteriji dodjele jer osiguravaju da se javni prostori koriste u javnom interesu, a ne prema financijskoj snazi ili administrativnoj veličini. Dopuna Uredbe je također u skladu s: – člankom 14 Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi – Nacionalnim planom izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom – EU programima (ESF+, CERV, Creative Europe) koji društveni učinak smatraju ključnim kriterijem – UNESCO Konvencijom iz 2005. o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izraza. Uvođenje navedenih kriterija osigurava transparentnost, pravednost i usmjerenost na javni interes te omogućava da prostori Republike Hrvatske budu dodijeljeni organizacijama koje stvaraju najveću društvenu i kulturnu vrijednost. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA - Prijedlogom uredbe već je kao jedan od kriterija vrednovanja prijave propisan i broj volontera čime je osigurano vrednovanje društvenog učinka. Nadalje, prihvaćanjem primjedbe pravobranitelja za osobe s invaliditetom za dopunu članka 11. na način da će se kao dodatni kriterij propisati bodovanje onih organizacija civilnog društva koje okupljaju osobe s invaliditetom i/ili djecu s teškoćama u razvoju odnosno organizacije koje pružaju usluge ili programski djeluju u korist osoba s invaliditetom i/ili djece s teškoćama u razvoju, čime će se dodatno osigurati vrednovanje društvenog učinka. Nadalje, ne prihvaća se prijedlog vrednovanja objave financijskih izvještaja, jer je to obveza koju udruge moraju ispunjavati po posebnim zakonima. Također, ne prihvaća se brisanje odredbe članka 11. stavka 3. jer bi na taj način savezi udruga, mreža ili slični oblici udruživanja zbog velikog broja članova uvijek bile u prednosti pred udrugama koje imaju manji broj članova i koje se samostalno prijavljuju na natječaj te bi u tom slučaju ostale udruge bile diskriminirane |
| 47 | CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 13. | Kriteriji za kulturne aktere dominantno vrednuju profesionalne i financijske pokazatelje (nagrade, izvori financiranja), a nedovoljno prepoznaju javnu dostupnost, uključivanje građana, inkluzivnost, rad s ranjivim skupinama, volontiranje, ulaganja u zajednicu/prostor i ekonomsku održivost kulturne djelatnosti. Tako definirani kriteriji nisu u punom duhu čl. 14. Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi (NN 83/2022). Tražimo da predlagatelj uskladi članak 13. s čl. 14. Zakona (društveni učinak i javni interes kulturnog rada; mogućnost prilagodbe zakupnine prirodi djelatnosti), uvrsti kriterije društvene relevantnosti (volontiranje, dostupnost, inkluzivnost, rad s ranjivima, ulaganje u zajednicu/prostor), i izbjegne tržišne kriterije koji potiskuju manj(e) i volonterske kulturne aktere. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – ova Uredba se donosi temeljem odredbe članka 31. stavka 6. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 155/23.), a ne temeljem Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi („Narodne novine“, broj 83/22.). |
| 48 | SAVEZ UDRUGA KLUBTURA | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 13. | Kriteriji iz članka 13. Uredbe ne ostvaruju u potpunosti svrhu članka 14. Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi - poticanje kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, produkcije, distribucije, edukacije i sudjelovanja u kulturi (st. 1. čl. 14. Zakona). Trenutačni kriteriji dominantno vrednuju profesionalne i financijske pokazatelje (nagrade, priznanja, izvori financiranja), ali ne prepoznaju društvenu vrijednost kulturnog rada - javnu dostupnost, uključivanje građana, društvene učinke djelovanja. Zbog toga ne osiguravaju jednak pristup kulturnih aktera različitih veličina i profila (osobito manjih, neprofitnih i volonterskih organizacija) te ne pridonose cilju zakona da se nekretnine koriste u interesu Republike Hrvatske i njezinih građana, a ne prema tržišnim kriterijima. Predlaže se dopuna članka 13. Uredbe tako da se, uz postojeće kvantitativne i kvalitativne kriterije (godine djelovanja, nagrade, financijske potpore, namjena prostora, suradnja, urednost korištenja, opis programa), uvrste i dodatni kriteriji koji vrednuju društveni učinak i javni interes kulturnog djelovanja, sukladno članku 14. Zakona o kulturnim vijećima Konkretno, predlaže se dodati: Volontiranje i uključivanje zajednice – broj volontera, aktivnosti otvorene za građane, edukativne i participativne programe. Zapošljavanje i uključivanje ranjivih skupina – osobe s invaliditetom, mladi bez radnog iskustva, dugotrajno nezaposleni. Javnost i dostupnost rada – dostupnost programa javnosti, objava informacija o radu, otvorenost prema različitim skupinama građana. Ulaganja u zajednicu i prostor – vlastita ulaganja u uređenje, održavanje i zajedničko korištenje prostora. Ekonomska održivost kulturne djelatnosti – prilagodba visine zakupnine prirodi i opsegu djelatnosti, a ne tržišnim kriterijima. U skladu s tim, članak 13. trebao bi uključiti i odredbu da se visina naknade može određivati u skladu s kriterijima ekonomske održivosti i društvenog interesa kulturne djelatnosti, sukladno stavku 5. članka 14. Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi. Uključivanjem navedenih kriterija osigurava se usmjerenost na javni interes i društveni učinak, jača se transparentnost i ravnopravnost između profesionalnih i volonterskih aktera, potiče se održivo upravljanje javnim prostorima, i Uredba se u potpunosti usklađuje s duhom Zakona i europskim standardima kulturne politike (npr. UNESCO 2005. Konvencija o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izraza). | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – ova Uredba se donosi temeljem odredbe članka 31. stavka 6. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 155/23.), a ne temeljem Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi („Narodne novine“, broj 83/22.). |
| 49 | SAVEZ UDRUGA KLUBTURA | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 13. | Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupku davanja u zakup nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske organizacijama civilnog društva uskladiti sa člankom 14. Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi (NN 83/2022) koji u stavku (9) propisuje da će Vlada Republike Hrvatske uredbom odrediti kriterije za dodjelu nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske koje su dane na upravljanje ministarstvu nadležnom za kulturu. Predlažemo da Uredba obuhvati Zakonom propisanu obvezu Vlade RH da definira kriterije za dodjelu nekretnine neposrednom pogodbom pravnoj osobi čija je djelatnost od posebnog interesa za kulturni razvitak Republike Hrvatske (stavak 2) te da definira kriterije ekonomske održivosti i društvenih interesa obavljanja pojedine kulturne djelatnosti (stavak 6). S obzirom da je rok za donošenje Uredbe Vlade RH koja se odnosi isključivo na područje kulture bio srpanj 2023. godine, ne očekujemo da će se uskoro donositi nova uredba te pozivamo Ministarstvo kulture i medija da ne propusti priliku implementirati vlastiti Zakon. U tom smislu, članak 13. je potrebno mijenjati kako bi kriteriji ostvarili zakonske postavke iz članka 14. Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi te jasno vrednovali društvenu dostupnost kulture - sudjelovanje građana, edukaciju, inkluzivnost, suradnju s lokalnom zajednicom te javnu dostupnost programa. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – ova Uredba se donosi temeljem odredbe članka 31. stavka 6. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 155/23.), a ne temeljem Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi („Narodne novine“, broj 83/22.). |
| 50 | HRVATSKA ZAJEDNICA SAMOSTALNIH UMJETNIKA | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 13. | Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika predlaže izmjenu i dopunu članka 13. stavka 1. tako da se iza riječi umjetničkih organizacija dodaju riječi:“ i samostalnih umjetnika.“ Članak 13. stavak 1. bi glasio: „Iznimno od odredbi članka 11. ove Uredbe, prijava organizacija civilnoga društva na prijedlog ministarstva nadležnog za područje kulture na javni natječaj za davanje u zakup nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske radi provođenja programa i projekata udruga, umjetničkih organizacija i samostalnih umjetnika koji djeluju na području kulture i umjetnosti, a u svrhu promicanja kulture i umjetnosti, boduje se na temelju sljedećih kvantitativnih i kvalitativnih kriterija:“ Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika predlaže u članku 13. dodavanje stavka 2. kako slijedi: „Samostalni umjetnici čije umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje predstavlja zamjetan doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti te im je Stručno povjerenstvo za priznavanje prava samostalnih umjetnika uz naknadno odobrenje ministra nadležnog za kulturu rješenjem priznalo pravo na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske imaju prioritet kod dodjeljivanja u zakup nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske.“ | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE - Provođenje javnih natječaja za zakup nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u korist slobodnih umjetnika potrebno je urediti posebnom Uredbom temeljem Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi („Narodne novine“, broj 82/22.). |
| 51 | UDRUGA "TATAVAKA" | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 14. | Kako bi se osigurala kvaliteta procesa odabira, nužno je da u komisiji budu reprezentiran veći broj predstavnika tijela koja se neposredno bave razvojem civilnog društva te koja raspolažu odgovarajućim i aktualnim informacijama o stanju u civilnom sektoru. Smatramo da je nužno uključiti u komisiju za odabir predstavnike Savjeta za razvoj civilnog društva, a preporučamo, s obzirom na predložene kriterije vezane uz razvijen volonterski program i uključivanje predstavnika Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva. | Prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – članovi Povjerenstva su i predstavnici Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. |
| 52 | FANTASTIČNO DOBRA INSTITUCIJA - FADE IN | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 14. | Uredba predviđa da sastav Povjerenstva čine isključivo predstavnici tijela državne uprave čime se unaprijed odustaje od mehanizma zajedničkog odlučivanja i nadzora nad procesom. Podsjećamo da je Odluka (2015.) u sastav Povjerenstva uključivala i predstavnika/cu organizacija civilnog društva, što je jamčilo transparentnost i participaciju sektora te efektivno doprinosilo legitimitetu, povjerenju i kvaliteti odluka. Zagovaramo da Povjerenstvo obavezno uključuje najmanje jednog predstavnika Savjeta za razvoj civilnog društva ili drugog relevantnog predstavničkog tijela OCD sektora. Nekoliko je razloga tomu: Načelo partnerstva i suodlučivanja. Republika Hrvatska već više od 20 godina provodi model partnerstva između države i civilnog društva. U svim ključnim tijelima koja odlučuju o sredstvima za OCD-e predstavnici sektora imaju stalna mjesta. Time se provodi načelo participacije iz Zakona o savjetovanju s javnošću i međunarodnih standarda (Europska povelja o sudjelovanju građana u lokalnom životu). Povećanje transparentnosti i povjerenja. Odluke o dodjeli prostora često su predmet javnoga interesa, prigovora i percepcije nepravilnosti. Uključivanje predstavnika OCD osigurava da odluke budu transparentne, objektivne i legitimne. Prisutnost “vanjskog” člana smanjuje rizik od klijentelizma, sukoba interesa ili pritisaka unutar sustava. Stručno razumijevanje sektora i njegovih potreba. Predstavnici civilnog društva poznaju realne uvjete i izazove rada OCD-a: ograničeni kapaciteti, volonterski karakter, potrebe različitih djelatnosti. Njihov doprinos osigurava da Povjerenstvo procjenjuje prijave u kontekstu stvarnih mogućnosti i potreba sektora, a ne samo prema formalnim kriterijima. Usklađenost s postojećom praksom i institucionalnim modelom. Odluka iz 2015. već je imala predstavnika OCD u Povjerenstvu, što se pokazalo funkcionalnim i dobrim rješenjem. Savjet za razvoj civilnog društva je službeno Vladino savjetodavno tijelo s jasno definiranim postupkom izbora predstavnika sektora. Savjet je najlegitimniji mehanizam za imenovanje OCD predstavnika – ne zahtijeva novi sustav ni dodatnu administraciju. Usklađenost s europskim i međunarodnim standardima. Europska unija i Vijeće Europe potiču uključivanje civilnog društva u procese donošenja odluka o javnim resursima i politikama. Preporuka CM/Rec(2007)14 Vijeća Europe naglašava da tijela vlasti trebaju uključivati predstavnike civilnog društva u nadzorna i savjetodavna tijela koja upravljaju javnim dobrima. Prevencija sukoba interesa i političke pristranosti. Povjerenstva sastavljena isključivo od državnih službenika mogu biti percipirana kao zatvoreni sustav s ograničenim uvidom javnosti. Uključivanje predstavnika OCD-a uvodi balans i javni nadzor nad procesom, što smanjuje rizik nepravilnosti. S obzirom da se financijsko poslovanje organizacije detaljno provjerava pri prijavi, a financijski kapaciteti i kroz kriterije, te kako bi broj članova povjerenstva ostao optimalan (7), predlažemo izmjenu stavka 2 članka 14 tako da predstavnika Ministarstva financija zamjeni predstavnik organizacija civilnog društva koji se bira procedurom prema članku 22. Poslovnika o radu Savjeta za razvoj civilnog društva. Ukoliko se procjeni da je prisutnost predstavnika Ministarstva financija nužna, predlažemo uvođenje 2 člana iz organizacija civilnog društva koji se biraju procedurom prema članku 22. Poslovnika o radu Savjeta za razvoj civilnog društva, što će rezultirati minimalnim povećanje broja članova Povjerenstva, a maksimalnim učinkom u pogledu željenih rezultata. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – članovi Povjerenstva su i predstavnici Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. |
| 53 | "GONG" | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 14. | Izostanak predstavnika_ca civilnog društva iz sastava Povjerenstva ne doprinosi transparentnosti i uključivosti procesa odlučivanja. Podržavamo prijedlog uključivanja najmanje jednog člana_ice koja će predstavljati organizacije civilnog društva (npr. iz Savjeta za razvoj civilnog društva). | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – članovi Povjerenstva su i predstavnici Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. |
| 54 | UDRUGA ZA UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVLJENJA "LET" | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 14. | Predlažemo predstavnika Savjeta za razvoj civilnog društva iz redova udruga da bude član Povjerenstva. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – članovi Povjerenstva su i predstavnici Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. |
| 55 | SAVEZ UDRUGA KLUBTURA | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 14. | Uredba predviđa da sastav Povjerenstva čine isključivo predstavnici tijela državne uprave čime se unaprijed odustaje od mehanizma zajedničkog odlučivanja i nadzora nad procesom. Podsjećamo da je Odluka (2015.) u sastav Povjerenstva uključivala i predstavnika/cu organizacija civilnog društva, što je jamčilo transparentnost i participaciju sektora te efektivno doprinosilo legitimitetu, povjerenju i kvaliteti odluka. Zagovaramo da Povjerenstvo obavezno uključuje najmanje jednog predstavnika Savjeta za razvoj civilnog društva ili drugog relevantnog predstavničkog tijela OCD sektora. Nekoliko je razloga tomu: Načelo partnerstva i suodlučivanja. Republika Hrvatska već više od 20 godina provodi model partnerstva između države i civilnog društva. U svim ključnim tijelima koja odlučuju o sredstvima za OCD-e predstavnici sektora imaju stalna mjesta. Time se provodi načelo participacije iz Zakona o savjetovanju s javnošću i međunarodnih standarda (Europska povelja o sudjelovanju građana u lokalnom životu). Povećanje transparentnosti i povjerenja. Odluke o dodjeli prostora često su predmet javnoga interesa, prigovora i percepcije nepravilnosti. Uključivanje predstavnika OCD osigurava da odluke budu transparentne, objektivne i legitimne. Prisutnost “vanjskog” člana smanjuje rizik od klijentelizma, sukoba interesa ili pritisaka unutar sustava. Stručno razumijevanje sektora i njegovih potreba. Predstavnici civilnog društva poznaju realne uvjete i izazove rada OCD-a: ograničeni kapaciteti, volonterski karakter, potrebe različitih djelatnosti. Njihov doprinos osigurava da Povjerenstvo procjenjuje prijave u kontekstu stvarnih mogućnosti i potreba sektora, a ne samo prema formalnim kriterijima. Usklađenost s postojećom praksom i institucionalnim modelom. Odluka iz 2015. već je imala predstavnika OCD u Povjerenstvu, što se pokazalo funkcionalnim i dobrim rješenjem. Savjet za razvoj civilnog društva je službeno Vladino savjetodavno tijelo s jasno definiranim postupkom izbora predstavnika sektora. Savjet je najlegitimniji mehanizam za imenovanje OCD predstavnika – ne zahtijeva novi sustav ni dodatnu administraciju. Usklađenost s europskim i međunarodnim standardima. Europska unija i Vijeće Europe potiču uključivanje civilnog društva u procese donošenja odluka o javnim resursima i politikama. Preporuka CM/Rec(2007)14 Vijeća Europe naglašava da tijela vlasti trebaju uključivati predstavnike civilnog društva u nadzorna i savjetodavna tijela koja upravljaju javnim dobrima. Prevencija sukoba interesa i političke pristranosti. Povjerenstva sastavljena isključivo od državnih službenika mogu biti percipirana kao zatvoreni sustav s ograničenim uvidom javnosti. Uključivanje predstavnika OCD-a uvodi balans i javni nadzor nad procesom, što smanjuje rizik nepravilnosti. S obzirom da se financijsko poslovanje organizacije detaljno provjerava pri prijavi, a financijski kapaciteti i kroz kriterije, te kako bi broj članova povjerenstva ostao optimalan (7), predlažemo izmjenu stavka 2 članka 14 tako da predstavnika Ministarstva financija zamjeni predstavnik organizacija civilnog društva koji se bira procedurom prema članku 22. Poslovnika o radu Savjeta za razvoj civilnog društva. Ukoliko se procjeni da je prisutnost predstavnika Ministarstva financija nužna, predlažemo uvođenje 2 člana iz organizacija civilnog društva koji se biraju procedurom prema članku 22. Poslovnika o radu Savjeta za razvoj civilnog društva, što će rezultirati minimalnim povećanje broja članova Povjerenstva, a maksimalnim učinkom u pogledu željenih rezultata. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – članovi Povjerenstva su i predstavnici Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. |
| 56 | CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE | II. POSTUPAK JAVNOG NATJEČAJA RADI SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 16. | Sastav Povjerenstva je gotovo u potpunosti administrativan, bez zajamčenog sudjelovanja neovisnih tijela i predstavnika civilnog društva; nije propisana javnost rada, objava obrazloženja odluka ni detaljnog bodovanja. Tražimo da predlagatelj osigura uključivanje neovisnog tijela za ljudska prava (npr. Ured pučke pravobraniteljice) i predstavnika civilnog društva (npr. Savjet za razvoj civilnog društva), i propiše objavu zapisnika, bodovanja i obrazloženja odluka radi transparentnosti i izbjegavanja sukoba interesa. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – članovi Povjerenstva su i predstavnici Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. |
| 57 | FANTASTIČNO DOBRA INSTITUCIJA - FADE IN | III. POSTUPAK SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJOM CIVILNOG DRUŠTVA NEPOSREDNOM POGODBOM, Članak 17. | Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi u članku 14. stavku 2. propisuje da Ministarstvo kulture može dodijeliti prostor neposrednom pogodbom pravnoj osobi čija je djelatnost od posebnog interesa za kulturni razvitak Republike Hrvatske, te da Vlada uredbom mora propisati kriterije za takvu dodjelu (stavak 9). Uredba (2025.) u članku 17. propisuje mogućnost neposredne pogodbe isključivo u tehničkim slučajevima – kada je korisnik već u posjedu prostora bez važećeg ugovora ili kada je vlasništvo Republike Hrvatske naknadno utvrđeno. Takvo rješenje ne provodi zakonsku svrhu, jer ne predviđa kriterije ni postupak za dodjelu prostora subjektima od posebnog kulturnog interesa. Uredba je suzila svrhu neposredne pogodbe tako što ju je pretvorila iz instrumenta kulturne politike (za poticanje ključnih aktera u kulturi) u mehanizam administrativnog usklađivanja stanja (legalizacija postojećih korisnika i tehnička rješenja imovinskih odnosa). To znači da Ministarstvo kulture i medija nema jasan i transparentan alat za prepoznavanje i prioritetnu podršku organizacijama od posebnog interesa: takve će organizacije i dalje konkurirati na javnim natječajima prema općim kriterijima, bez obzira na svoj strateški značaj. Istovremeno, drugim organizacijama neće biti dostupno tumačenje Ministarstva koje se odnosi na “poseban interes” RH u području kulture. Prijedlog izmjene: Predlaže se dopuna članka 17. Uredbe na način da se, uz postojeće odredbe koje omogućuju sklapanje ugovora neposrednom pogodbom u slučajevima zatečenog korištenja prostora, doda i odredba koja omogućuje dodjelu prostora neposrednom pogodbom pravnim osobama čija je djelatnost od posebnog interesa za kulturni razvitak Republike Hrvatske, sukladno članku 14. stavku (2) Zakona o kulturnim vijećima Predlaže se da Uredba propiše posebne kriterije za utvrđivanje “posebnog interesa”, koji mogu obuhvaćati: nacionalni, regionalni ili međunarodni značaj kulturnog programa, doprinos očuvanju i razvoju kulturne raznolikosti i baštine, prepoznatljivost i kontinuitet djelovanja, inovativnost, dostupnost javnosti i suradnju s drugim kulturnim akterima, ulaganja u razvoj kulturne infrastrukture ili zajednice. Time bi se omogućilo da Ministarstvo kulture koristi institut neposredne pogodbe kao kulturnu mjeru, a ne samo kao tehnički mehanizam za legalizaciju postojećih korisnika. Dopunom članka 17. Uredbe omogućilo bi se dosljedno provođenje Zakona, prepoznavanje i stabilno djelovanje organizacija koje ostvaruju poseban kulturni interes, te usklađivanje Uredbe s načelima kulturne politike Republike Hrvatske i europskih standarda (UNESCO Konvencija 2005. o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izraza). | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – ova Uredba se donosi temeljem odredbe članka 31. stavka 6. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 155/23.), a ne temeljem Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi („Narodne novine“, broj 83/22.). |
| 58 | CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE | III. POSTUPAK SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJOM CIVILNOG DRUŠTVA NEPOSREDNOM POGODBOM, Članak 17. | Uredba svodi neposrednu pogodbu na tehničke slučajeve (legalizacija zatečenog korištenja, imovinsko-pravna rješenja), ignorirajući zakonsku svrhu iz čl. 14. Zakona o kulturnim vijećima – mogućnost dodjele prostora subjektima od posebnog kulturnog interesa. Time se gubi alat kulturne politike, a ostaje samo administrativni mehanizam. Tražimo da predlagatelj proširi smisao članka 17. i uredi kriterije i postupak za dodjelu neposrednom pogodbom u slučajevima posebnog kulturnog interesa, u skladu sa Zakonom (nacionalni/regionalni značaj, doprinos raznolikosti, kontinuitet, javna dostupnost, suradnje, ulaganja u infrastrukturu/zajednicu). | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – ova Uredba se donosi temeljem odredbe članka 31. stavka 6. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 155/23.), a ne temeljem Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi („Narodne novine“, broj 83/22.). |
| 59 | SAVEZ UDRUGA KLUBTURA | III. POSTUPAK SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJOM CIVILNOG DRUŠTVA NEPOSREDNOM POGODBOM, Članak 17. | Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi u članku 14. stavku 2. propisuje da Ministarstvo kulture može dodijeliti prostor neposrednom pogodbom pravnoj osobi čija je djelatnost od posebnog interesa za kulturni razvitak Republike Hrvatske, te da Vlada uredbom mora propisati kriterije za takvu dodjelu (stavak 9). Uredba (2025.) u članku 17. propisuje mogućnost neposredne pogodbe isključivo u tehničkim slučajevima – kada je korisnik već u posjedu prostora bez važećeg ugovora ili kada je vlasništvo Republike Hrvatske naknadno utvrđeno. Takvo rješenje ne provodi zakonsku svrhu, jer ne predviđa kriterije ni postupak za dodjelu prostora subjektima od posebnog kulturnog interesa. Uredba je suzila svrhu neposredne pogodbe tako što ju je pretvorila iz instrumenta kulturne politike (za poticanje ključnih aktera u kulturi) u mehanizam administrativnog usklađivanja stanja (legalizacija postojećih korisnika i tehnička rješenja imovinskih odnosa). To znači da Ministarstvo kulture i medija nema jasan i transparentan alat za prepoznavanje i prioritetnu podršku organizacijama od posebnog interesa: takve će organizacije i dalje konkurirati na javnim natječajima prema općim kriterijima, bez obzira na svoj strateški značaj. Istovremeno, drugim organizacijama neće biti dostupno tumačenje Ministarstva koje se odnosi na “poseban interes” RH u području kulture. Prijedlog izmjene: Predlaže se dopuna članka 17. Uredbe na način da se, uz postojeće odredbe koje omogućuju sklapanje ugovora neposrednom pogodbom u slučajevima zatečenog korištenja prostora, doda i odredba koja omogućuje dodjelu prostora neposrednom pogodbom pravnim osobama čija je djelatnost od posebnog interesa za kulturni razvitak Republike Hrvatske, sukladno članku 14. stavku (2) Zakona o kulturnim vijećima Predlaže se da Uredba propiše posebne kriterije za utvrđivanje “posebnog interesa”, koji mogu obuhvaćati: -nacionalni, regionalni ili međunarodni značaj kulturnog programa, -doprinos očuvanju i razvoju kulturne raznolikosti i baštine, -prepoznatljivost i kontinuitet djelovanja, -inovativnost, dostupnost javnosti i suradnju s drugim kulturnim akterima, -ulaganja u razvoj kulturne infrastrukture ili zajednice. Time bi se omogućilo da Ministarstvo kulture koristi institut neposredne pogodbe kao kulturnu mjeru, a ne samo kao tehnički mehanizam za legalizaciju postojećih korisnika. Dopunom članka 17. Uredbe omogućilo bi se dosljedno provođenje Zakona, prepoznavanje i stabilno djelovanje organizacija koje ostvaruju poseban kulturni interes, te usklađivanje Uredbe s načelima kulturne politike Republike Hrvatske i europskih standarda (UNESCO Konvencija 2005. o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izraza). | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE – ova Uredba se donosi temeljem odredbe članka 31. stavka 6. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 155/23.), a ne temeljem Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi („Narodne novine“, broj 83/22.). |
| 60 | CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE | III. POSTUPAK SKLAPANJA UGOVORA O ZAKUPU S ORGANIZACIJOM CIVILNOG DRUŠTVA NEPOSREDNOM POGODBOM, Članak 18. | Mogućnost neposredne pogodbe bez jasne metodologije objave, nadzora i javnog pravdanja povećava rizik selektivnosti i pogodovanja. Tražimo da predlagatelj propiše obaveznu javnu objavu svih ugovora sklopljenih neposrednom pogodbom uz obrazloženje i kriterije koji su primijenjeni, te ex post nadzor zakonitosti i svrhovitosti. | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA – propisati će se da se odredba članka 4. stavka 5. Uredbe primjenjuje i na ugovore o zakupu sklopljene neposrednom pogodbom, odnosno da će se objaviti odluka o sklapanju ugovora o zakupu neposrednom pogodbom. Sami ugovori su tipski i nema potrebe za objavom ugovora. |
| 61 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | UREDBU, IV. UGOVOR O ZAKUPU | Predlažemo čl. 19. dodati novi dodatni stavak: „Zakupoprimci koji koriste prostor za rad s osobama s invaliditetom imaju pravo zatražiti sufinanciranje troškova uklanjanja arhitektonskih barijera od nadležnog tijela te su dužni održavati pristupačnost prostora tijekom trajanja ugovora o zakupu.” Obrazloženje: Uvođenjem ovakvog mehanizma potiče se širenje mreže pristupačnih prostora, motiviraju se organizacije na prilagodbu prostora i omogućuje dugoročna dostupnost prostora za osobe s invaliditetom. Takva ulaganja služe široj zajednici, a ne samo jednoj organizaciji. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE- Ministarstvo će na javni natječaj uvrstiti prostore koji će imati pristup organizacijama civilnog društva. |
| 62 | FANTASTIČNO DOBRA INSTITUCIJA - FADE IN | IV. UGOVOR O ZAKUPU , Članak 20. | Članak 20 st 2 S obzirom da je Odluka o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske na korištenje organizacijama civilnog društva radi provođenja programa i projekata od interesa za opće dobro iz 2015. primjenjivala partnerski model nadzora - naglasak nije bio na kažnjavanju, već na poticanju korekcije i unapređenja rada - predlažemo da i ova Uredba zadrži isti duh partnerstva i suradnje s civilnim društvom. U pojedinim odredbama članka 20 u stavcima 2 i 3 Uredba uvodi rigidan režim raskida ugovora i kontrole, bez mogućnosti korektivnih mjera ili prijelaznog razdoblja. Ovdje zagovaramo model “nadzora s podrškom”, obvezu Ministarstva da u slučaju nepravilnosti najprije zatraži ispravak u razumnom roku prije raskida ugovora. Civilno društvo nije komercijalni ni profitni sektor. OCD-i nisu gospodarski subjekti nego partneri države u ostvarivanju javnog interesa. Njihov rad se temelji na volonterstvu, ograničenim resursima i društvenoj koristi, ne na profitu, te u takvom okruženju pogreške često proizlaze iz nedostatka kapaciteta, a ne iz namjere. Načelo dobre uprave i razmjernosti (čl. 5. ZUP-a) predviđa da tijela javne vlasti moraju primjenjivati načelo razmjernosti: mjere moraju biti srazmjerne svrsi i posljedicama, a raskid ugovora treba biti zadnja mjera, tek nakon što je korisniku pružena mogućnost ispravka. Raskid ugovora možda ne rješava problem, a stvara novi: prostor ostaje prazan, proces dodjele se mora ponoviti, a aktivnosti od javnog interesa prekidaju se. Ministarstvo bi kroz ovaj model moglo davati upute, preporuke ili edukaciju kako bi organizacije postupale ispravno. Nadzor treba imati edukativnu, a ne isključivo kontrolnu funkciju. Isto kao što se u EU programima i fondovima korisniku daje prilika da ispravi nedostatke prije raskida ugovora ili financijskih sankcija, ovaj model jača odgovornost, ali i kapacitete i povjerenje, čime se osigurava održivo upravljanje javnom imovinom za javno dobro. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE- odredbe članka 20. stavaka 2. Uredbe propisuju situacije koje predstavljaju teže povrede ugovornog odnosa, a nastupom kojih će će Ministarstvo otkazati ugovor o zakupu. Navedene odredbe nisu rigidne obzirom da postupanju Ministarstva prethodi utvrđivanje određenih činjenica, odnosno slanje opomene organizaciji civilnog društva, višemjesečno ne plaćanje obveza i slično. Dakle, radi se o situacijama koje su svakako poznate organizaciji civilnog društva i ista isključivo svojim odgovornim i ispravnim postupanjem te ispunjavanjem ugovorom preuzetih obveza može isključiti primjenu ovih odredbi. Nadalje odredbama stavka 3. istoga članka Uredbe propisane su situacije u kojima Ministarstvo može, ali ne mora otkazati ugovor o zakupu. |
| 63 | CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE | IV. UGOVOR O ZAKUPU , Članak 20. | Predviđeni režim nadzora i raskida ugovora je rigidan i ne predviđa korektivne mjere ni razumno vrijeme za ispravak, iako OCD-i djeluju u neprofitnom i volonterskom okruženju te izvršavaju javnu funkciju. Tražimo da predlagatelj uredi model “nadzora s podrškom”: obvezan pisani poziv na ispravak nepravilnosti, razumni rok za otklanjanje (usporediv s praksom EU fondova), te raskid kao krajnju mjeru. To je u skladu s načelom razmjernosti i dobre uprave. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE- odredbe članka 20. stavaka 2. Uredbe propisuju situacije koje predstavljaju teže povrede ugovornog odnosa, a nastupom kojih će će Ministarstvo otkazati ugovor o zakupu. Navedene odredbe nisu rigidne obzirom da postupanju Ministarstva prethodi utvrđivanje određenih činjenica, odnosno slanje opomene organizaciji civilnog društva, višemjesečno ne plaćanje obveza i slično. Dakle, radi se o situacijama koje su svakako poznate organizaciji civilnog društva i ista isključivo svojim odgovornim i ispravnim postupanjem te ispunjavanjem ugovorom preuzetih obveza može isključiti primjenu ovih odredbi. Nadalje odredbama stavka 3. istoga članka Uredbe propisane su situacije u kojima Ministarstvo može, ali ne mora otkazati ugovor o zakupu. |
| 64 | SAVEZ UDRUGA KLUBTURA | IV. UGOVOR O ZAKUPU , Članak 20. | Članak 20 St (2): S obzirom da je Odluka o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske na korištenje organizacijama civilnog društva radi provođenja programa i projekata od interesa za opće dobro iz 2015. primjenjivala partnerski model nadzora - naglasak nije bio na kažnjavanju, već na poticanju korekcije i unapređenja rada - predlažemo da i ova Uredba zadrži isti duh partnerstva i suradnje s civilnim društvom. U pojedinim odredbama članka 20 u stavcima 2 i 3 Uredba uvodi rigidan režim raskida ugovora i kontrole, bez mogućnosti korektivnih mjera ili prijelaznog razdoblja. Ovdje zagovaramo model “nadzora s podrškom”, obvezu Ministarstva da u slučaju nepravilnosti najprije zatraži ispravak u razumnom roku prije raskida ugovora. Civilno društvo nije komercijalni ni profitni sektor. OCD-i nisu gospodarski subjekti nego partneri države u ostvarivanju javnog interesa. Njihov rad se temelji na volonterstvu, ograničenim resursima i društvenoj koristi, ne na profitu, te u takvom okruženju pogreške često proizlaze iz nedostatka kapaciteta, a ne iz namjere. Načelo dobre uprave i razmjernosti (čl. 5. ZUP-a) predviđa da tijela javne vlasti moraju primjenjivati načelo razmjernosti: mjere moraju biti srazmjerne svrsi i posljedicama, a raskid ugovora treba biti zadnja mjera, tek nakon što je korisniku pružena mogućnost ispravka. Raskid ugovora možda ne rješava problem, a stvara novi: prostor ostaje prazan, proces dodjele se mora ponoviti, a aktivnosti od javnog interesa prekidaju se. Ministarstvo bi kroz ovaj model moglo davati upute, preporuke ili edukaciju kako bi organizacije postupale ispravno. Nadzor treba imati edukativnu, a ne isključivo kontrolnu funkciju. Isto kao što se u EU programima i fondovima korisniku daje prilika da ispravi nedostatke prije raskida ugovora ili financijskih sankcija, ovaj model jača odgovornost, ali i kapacitete i povjerenje, čime se osigurava održivo upravljanje javnom imovinom za javno dobro. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE- odredbe članka 20. stavaka 2. Uredbe propisuju situacije koje predstavljaju teže povrede ugovornog odnosa, a nastupom kojih će će Ministarstvo otkazati ugovor o zakupu. Navedene odredbe nisu rigidne obzirom da postupanju Ministarstva prethodi utvrđivanje određenih činjenica, odnosno slanje opomene organizaciji civilnog društva, višemjesečno ne plaćanje obveza i slično. Dakle, radi se o situacijama koje su svakako poznate organizaciji civilnog društva i ista isključivo svojim odgovornim i ispravnim postupanjem te ispunjavanjem ugovorom preuzetih obveza može isključiti primjenu ovih odredbi. Nadalje odredbama stavka 3. istoga članka Uredbe propisane su situacije u kojima Ministarstvo može, ali ne mora otkazati ugovor o zakupu. |