Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o izvanrednom prijevozu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MIRO OPAČAK PRAVILNIK O IZVANREDNOM PRIJEVOZU Poštovani, Predlažem da se u Pravilnik o izvanrednom prijevozu uvrsti odredba kojom se osigurava pravovremena, pisana i digitalna obavijest osobama s oštećenjem sluha i njihovim pratiteljima o svim promjenama u prometu Jadrolinije. Gluhe osobe često imaju rezervaciju karte, ali u slučajevima kada dođe do kvara broda, odgode polaska, otkazivanja linije, promjene satnice ili uvođenja izvanredne linije, često ne dobiju nikakvu obavijest. Budući da se informacije na pristaništima i brodovima najčešće objavljuju usmeno, gluhe osobe ostaju bez ključnih informacija. Stoga predlažem da Jadrolinija bude obvezna: • slati pisane obavijesti o promjenama putem e-maila, sustava e-Građani i službene mobilne aplikacije Jadrolinija, te • osigurati vizualni prikaz obavijesti na displayima na brodu, uključujući informacije o kašnjenju, otkazivanju, sigurnosnim uputama i izvanrednim situacijama. Ove mjere bi omogućile jednak pristup informacijama i povećale sigurnost i samostalnost gluhih osoba, u skladu s načelima pristupačnosti, inkluzije i jednakih mogućnosti. S poštovanjem, Nije prihvaćen Predložena odredba ne može se ugraditi u Pravilnik o izvanrednom prijevozu jer predmetni Pravilnik ne regulira obveze prijevoznika u pomorskom prometu niti postupke informiranja putnika. Komunikacija i pristupačnost informacija u linijskom pomorskom prometu uređuju se posebnim propisima iz područja pomorskog prometa, putničkih prava i pristupačnosti, koji nisu predmet ovog Pravilnika.
2 MAP DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PRIJEVOZ I TRGOVINU I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. (Kategorije izvanrednog prijevoza) Predlaže se da tekst stavka 2 ovoga članka glasi: – izvanredni prijevoz II. kategorije je prijevoz vozilom, koje samo ili skupa s teretom ima sljedeće vrijednosti ukupne mase, dimenzija ili osovinskih opterećenja: iznad 44 odnosno 48 tona do najviše 60 tona ukupne mase i/ili iznad 3 metra do najviše 4,71 metar širine i/ili iznad 4,2 do najviše 4,5 metra visine i/ili dužine veće od 23 metra do najviše 30 metara i/ili koji premašuje osovinska opterećenja za najviše 20% od najvećih propisima dozvoljenih ili određenih prometnim znakovima; Nije prihvaćen Predloženo proširenje definicije izvanrednog prijevoza II. kategorije nije prihvatljivo jer bi odstupilo od tehničkih i sigurnosnih ograničenja koja proizlaze iz postojećih propisa o sigurnosti prometa na cestama, osovinskim opterećenjima te zahtjevima cestovne infrastrukture. Kategorizacija izvanrednih prijevoza u nacrtu Pravilnika izrađena je na temelju usklađivanja s infrastrukturnim kapacitetima, sigurnosnim zahtjevima i praksom država EU. Povećanje maksimalnih dopuštenih širina i masa unutar II. kategorije rezultiralo bi povećanim rizikom, čime bi se narušila primarna svrha propisa.
3 MAP DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PRIJEVOZ I TRGOVINU I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. (Kategorije izvanrednog prijevoza) U kategoriju II potrebno je uvrstiti terete iznad 3,5 metra širine, bez narušavanja kategorije težinom (primjer tereta: mobilne kućice – najvećim dijelom dimenzijski od 4,00 – 4,5m širine, brodovi, jahte, razna plovila, konstrukcijski nedjeljivi tereti do 48t ili 60t bruto), jer njihova širina ne narušava infrastrukturu usporedno sa teškim prijevozima iz kategorije III, a cjenovno su poistovjećeni. Ne svrstavanje gore navedenih tereta (tereta širih od 3,5 m bez narušavanja težine iz kategorije II) će neopravdano povećati troškove transporta kroz Hrvatsku jer dolazi do neproporcijalno velikih povećanja troškova za prijevoznike i krajnje kupce. Troškovi bi se mogli povećati od 30 do 60% ovisno o duljini relacije i potrebama pratnje. Ograničavanjem kategorije II na samo 3,5 metra širine, veliki dio transporta se gubi i biva preusmjeren izvan teritorija Republike Hrvatske kroz susjednu nam Mađarsku umjesto tranzitiranja hrvatskim prometnicama. Isto tako, prirodna ruta kretanja od luka Kopar ili Trst na putu prema – Istambulu, gubi se značajan broj prijevoza kroz Hrvatsku. Sve navedeno će imati negativan ekonomski učinak kao i do sada na više razina, kao npr. gubitak prihoda od konzumiranja hrane i pića, smanjena potrošnja goriva i naplate cestarina, smanjen broj izdanih DOZVOLA ZA IZVANREDNI PRIJEVOZ, što bi sve moglo rezulitrati smanjenjem prihoda u državom proračunu, odnosno povećanjem istih ukoliko se u Pravilnik uvrsti navedena promjena. Isto tako, uvrštavanjem navedenih dimenzija tereta u kategoriju II omogućilo bi se povećanje prijevoza kroz RH, jačanje konkuretnosti hrvatskih prijevoznika i obrtnika te bi to sve dovelo do porasta prihoda državnog proračuna a i samih poduzeća, većeg broja zaposlenih u agencijama i prijevozničkim tvrtkama, povećanim potrebama transporta, te isto tako bi se izbjegla nelojana konkurencija i vožnje bez dozvola za IPR. Kako nam je turizam jedna od izuzetno bitnih grana gospodarstva ista promjena bi pozitivno utjecala i na nju, jer se veliki dio transporata obavlja baš za njih (prijevoz brodova, jahti, mobilnih kućica, što za sobom povlači ponovno promet, potrošnju itd...). Samim time, uvrštavanjem navedene promjene, ne bi došlo do nikakvih negativnih učinaka po infrastrukturu hrvatskih prometnica niti ostale infrastrukture. Primjer koštanja dozvola u okolnim zemljama ako je samo širina u pitanju: Naknada prema državi: Slovenija – cca 70€ do 4.5m širine, Austrija – cca 150€ - 200€ neovisno o širini, Njemačka – do 250€ neovisno o širini, Belgija – do 200€ neovisno o širini, Mađarska – 75€ neovisno o širini, Slovačka – do 150€ neovisno o širini, Srbija – 100-300€ neovisno o širini proporcionalno duljini puta, Češka – do 200€ neovisno o širini Nizozemska – do 150€ neovisno o širini Nije prihvaćen Uvrštavanje tereta širine iznad 3,5 m u II. kategoriju nije moguće jer širina tereta predstavlja ključan sigurnosni kriterij koji izravno utječe na upravljanje prometom, zauzetost prometne trake i potrebu dodatnih mjera sigurnosti. Nacrt Pravilnika temelji se na procjeni rizika i zaštiti svih sudionika u prometu, a ne na cjenovnim usporedbama s drugim državama. Ekonomski aspekti iz primjedbe ne mogu biti prevladavajući kriterij u odnosu na sigurnost prometa i infrastrukturna ograničenja. Predložene promjene također bi oslobile sustav praćenja prijevoza tereta izvan gabarita, povećale broj prijevoza bez policijske pratnje te posljedično umanjile sigurnost u prometu.
4 PRAVOBRANITELJ ZA DJECU II. UVJETI I NAČIN OBAVLJANJA IZVANREDNOG PRIJEVOZA, Članak 9. (Uvjeti za pratnju izvanrednog prijevoza) Podržavamo izmjene koje će isključivo dovesti do poboljšanja opće sigurnosti građana, a posebno ranjivih skupina – djece do 18 godina, u skladu s načelima Konvencije o pravima djeteta UN-a. Iako iz Standarda obrasca sadržaja dokumenta za savjetovanje proizlazi da je svrha dokumenta unaprjeđenje uvjeta i načina obavljanja izvanrednog prijevoza, uočavamo da u dokumentima nema procjene na što se odnosi to unaprjeđenje u odnosu na opću sigurnost građana i djece. Dapače, smatramo da se odredbama nacrta prijedloga Pravilnika o izvanrednom prijevozu umanjuje sigurnost na cestama budući da se značajno isključuje obaveza traženja suglasnosti nadležne policijske uprave o sudjelovanju prometne policije, kako kod izvanrednog prijevoza na autocesti (samo za širinu od 4,71 m, odnosno dužinu 50,01 m), tako i kod izvanrednog prijevoza izvan autoceste (isključuje se za širine 3,51,-4,00 m, odnosno dužine 30,01-35,00 m, visine 4,51-5,00 m i težine 60,01-150,00 i brzinu manju od 40 km/h), a također i kod izvanrednih prijevoza u konvoju na autocesti i izvan autoceste. Pri tome se uopće ne uvažavaju uvjeti cestovne infrastrukture, naročito izvan autoceste, kada izvanredni prijevozi prolaze kroz naseljena mjesta te u blizini javnih ustanova poput škola, dječjih vrtića, sportskih centara, igrališta, drugih prostora gdje borave i kojima se kreću djeca, a posebno na putu do škole, u situacijama gdje ne postoji odgovarajuća cestovna infrastruktura za kretanje pješaka. Preporučamo da se ovo područje regulira u interesu građana i djece, na način da bude propisana obaveza traženja suglasnosti nadležne policijske uprave o sudjelovanju prometne policije. Uočavamo da je odredbama Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama (NN 141/2011) propisana isključiva nadležnost policijskih službenika pri pratnji prijevoza izvanrednih tereta i opasnih tvari i osiguranja prolaza vozila pod pratnjom. Štoviše, odredbom Glave 5. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama, člankom 36. propisano je da kada nadležni davatelj dozvole za izvanredni prijevoz zatraži pratnju, Policijska uprava na čijem području prijevoz započinje daje mišljenje po kojim uvjetima se izvanredni prijevoz može obaviti. Također, nacrtom prijedloga Pravilnika o izvanrednom prijevozu zanemaruju se važne odredbe kada izvanredni prijevozi prolaze kroz naseljena mjesta te u blizini javnih ustanova poput škola, dječjih vrtića, sportskih centara, igrališta, drugih prostora gdje borave i kojima se kreću djeca, a posebno na putu do škole, u situacijama gdje ne postoji odgovarajuća cestovna infrastruktura za kretanje pješaka, Člankom 9. Nacrta prijedloga Pravilnika o izvanrednom prijevozu zanemaruju se ključne odredbe o obaveznoj policijskoj pratnji, popisanoj Člankom 38. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama. Odredbe nacrta prijedloga Pravilnika o izvanrednom prijevozu ne bi smjele biti protivne Pravilniku o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama, i Zakonu o sigurnosti prometa na cestama prema kojima upravljanje prometom na cestama obavljaju policijski službenici kao stručne i ovlaštene osobe. Stoga predlažemo da se, radi usklađivanja i unaprjeđenja kvalitete propisa u članak 9. nacrt prijedloga Pravilnika o izvanrednom prijevozu integriraju odredbe Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama, na način da je izvan autocesta sudjelovanje policije je obavezno: – kada je širina vozila, odnosno skupa vozila s teretom veća od 3,50 m, – kada je visina vozila, odnosno skupa vozila s teretom veća od 5,00 m, – kada je ukupna masa vozila, odnosno skupa vozila s teretom veća od 80 t, – kada je širina vozila, odnosno skupa vozila s teretom takva da je prolazna širina suprotnog smjera manja od 3,00 m, – kada duljina vozila, odnosno skupa vozila s teretom u odnosu na širinu kolnika u zavoju zauzima pretežiti dio kolnika, tako da je prolazna širina suprotnog smjera manja od 3,00 m, – kada je na pojedinim dijelovima itinerara potrebno obustaviti promet ili uspostaviti posebno upravljanje prometom, – kada se vozilo kojim se prevozi teret zbog sigurnosnih ili tehničkih razloga ne može na ravnoj cesti kretati brzinom većom od 40 km/h. U konkretnom slučaju riječ je o izvanrednom prijevozu, koji zbog specifičnosti i opasnosti zahtjeva stručnu procjenu te ne može biti prepušteno samom prijevozniku. Nije prihvaćen Stanje sigurnosti cestovnog prometa, kao i sigurnost djece te ostalih sudionika u prometu neće biti ugrožena propisivanjem kriterija za policijsku pratnju na način kako je to predloženo odredbama ovog Nacrta Pravilnika o izvanrednom prijevozu, a posebice jer se pratnja izvanrednih prijevoza u pravilu provodi na cestama više razine služnosti, odnosno autocestama, državnim cestama i županijskim cestama.
5 MAP DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PRIJEVOZ I TRGOVINU II. UVJETI I NAČIN OBAVLJANJA IZVANREDNOG PRIJEVOZA, Članak 10. (Pratnja izvanrednog prijevoza) Kao i u svakom poslu na tržištu, tako i u poslovima prijevoza, pratnji izvanrednog prijevoza, ugovorom o poslovno-tehničkoj suradnji, zbog mjesnih dislociranosti ( poznat nam je geografski oblik Republike Hrvatske ) - osim što registrirani vozači pratnje izvanrednog prijevoza trebaju biti zaposleni kod agenta ili prijevoznika koji vrši pratnju, odnosno ili izdaje dozvolu, potrebno je omogućiti kao i do sada i pravilnikom mogućnost uslužnog izvršenja istih usluga ( pratnje IPR ). OBAVEZNO LICENCIRANJE PRATITELJA ili vozača pratnje izvanrednog prijevoza, jer u većim sustavima i tvrtkama često puta se poslje cjelodnevnog angažmana na poslu u pratnju šalju mehaničari, administrativni radnici, i bilo kakvo tehničko osoblje, kako bi se nadomjestila određena pratnja, a samim time nisu angažirani ljudi koji samo to rade ili su samo za to odmorni i pripremni. Vozač pratnje može biti zaposlen kod prijevoznika, a nije nužno da prijevoznik ishodi dozvolu, nego agent, tako da se predlažu nejasne stvari vezane za zaposlenje. Osnovno je što svaki vozač treba biti ZAPOSLEN i LICENCIRAN. Postoje obrtnici koji se bave samo i isključivo pratnjama IPR, te uslužno prate tvrtkama koje nemaju ponekad dostatan broj vozila, a u Hrvatskoj je to pogotovo izraženo zbog mjesne dislociranosti. PRIMJER: tvrtka iz Zagreba ima potrebu za pratnjom iz luke Ploče do GP Kamensko, izuzetno je ekonomski nepovoljno slati svoje vozilo pratnje kako bi odradilo taj dio posla, te se u tim slučajevima koristi suradnja drugih tvrtki ili obrta. Nije prihvaćen Uređenje statusa pratitelja izvanrednog prijevoza jasno je definirano nacrtom Pravilnika radi povećanja stručne odgovornosti i sigurnosti. Mogućnost uslužnog angažmana pratitelja iz drugih tvrtki bila je uzrok niza nepravilnosti i nedosljedne razine stručnosti u praksi, što se ovim Pravilnikom nastoji ukloniti. Odredba se temelji na potrebi da pratnju obavlja isključivo stručno osposobljena i odgovorna osoba povezana s prijevoznikom ili agentom koji odgovara za izvođenje prijevoza. Predložena odredba treba biti uređena u zakonu kojim se uređuju poslovi agenata te istu nije moguće urediti samo Pravilnikom.
6 MAP DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PRIJEVOZ I TRGOVINU II. UVJETI I NAČIN OBAVLJANJA IZVANREDNOG PRIJEVOZA, Članak 10. (Pratnja izvanrednog prijevoza) U tekst čl. 9 st. 2 - potrebno uvrstiti sljedeće, govoreći iz iskustva i iz prakse: Voditelj prijevoza ( ili pratnja ) na određenim dionicama ovisno o procjeni gustoće prometa, te ostalih sudionika u prometu, rasporediti pratnju na način da, izvan autoceste - OBJE pratnje ispred ( izuzev slučaja gdje sudjeluje i policijska pratnja ) kako bi prijevoz prošao što sigurnije, jer jedno vozilo upozorava nadolazeći promet, a drugo vozila usporava nadolazeći promet. PRIMJER: dionica D1 - Krapina - Trakošćan - uključivo je više tunela i u takvim slučajevima je potrebno i neophodno da kod tereta kosi su širinom izvan gabarita, da se oba vozila pratnje kreću ispred teretnog vozila zbog veće sigurnosti nadolazećih vozila, odnosno drugih sudioniak u prometu, kako bi pravodobno bili upozoreni i usporeni prema nadolazećem teretu. POtrebno uvrstiti u prijedlog novog teksta! Nije prihvaćen Raspored vozila pratnje definiran je prema važećim sigurnosnim standardima i praksi koja osigurava optimalnu preglednost, komunikaciju i upravljanje prometom. Promjene koje se predlažu predstavljaju operativne smjernice ovisne o konkretnoj ruti, prometu i teretu te se stoga ne propisuju Pravilnikom nego u postupcima izdavanja dozvola. Voditelj prijevoza već sada ima ovlast prilagoditi raspored pratnje uvjetima na terenu uz suglasnost izdavatelja dozvole, te tu fleksibilnost propis ne ograničava.
7 MAP DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PRIJEVOZ I TRGOVINU III. UVJETI I POSTUPAK IZDAVANJA DOZVOLE ZA IZVANREDNI PRIJEVOZ, Članak 15. (Dozvola za izvanredni prijevoz) OPASKA NA stavak (4) i potrebno uvrstiti u tekst: (4) Godišnja dozvola izdaje se na prijevoznika za izvanredne prijevoze I. i IV. te za izvanredne prijevoze V. kategorije ako premašuju dimenzije, masu i osovinsko opterećenje utvrđeno za I. kategoriju izvanrednog prijevoza. Godišnja dozvola vrijedi 365 dana od dana izdavanja te sadrži podatak o registarskim oznakama vozila kojima se obavlja izvanredni prijevoz. GODIŠNJA DOZVOLA: - Godišnja dozvola I. kategorije ne smije i ne može sadržavati potrebu prijave izvanrednih prijevoza, nego ju je potrebno ukinuti kako je i predviđeno ovom izmjenom pravilnika ( jer traje godinu dana i nema ograničenja broja prijevoza. Sukladno navedenim stavcima Članka 15. – (4.), (8.) različito od kategorije II. i III., ALI ju je potrebno ograničiti na broj vozila, prema uzoru na sve okolne europske zemlje: Primjer – očit i vidljiv ekonomski gubitak usporedno sa dolje navedenim primjerima okolnih država: dosadašnja godišnja dozvola mogla je sadržavati neograničen broj vozila, što je ekonomski gubitak za proračun RH te Hrvatske ceste, i gdje su u pitanju više stotine tisuća € na godišnjoj razini, ako ne i milijunske, sa cijenom od 140€ neograničen broj vozila se svrstavao na jednu godišnju dozvolu. PRIMJER: Austrija – raspon od 250-550€ naknade prema državi – jedna poluprikolica + neog. Br. tegljača Njemačka – raspon od 250€ naknade prema državi – jedna poluprikolica + neograničen broj tegljača Slovenija – raspon od 780€ do 1200€ naknade prema državi - jedna poluprikolica i nekoliko tegljača Mađarska – 180€ naknade državi – jedna poluprikolica + više tegljača Srbija – 550€ naknade državi - jedna poluprikolica + više tegljača Belgija – 200€ naknade državi – dva ili tri tegljača + više poluprikolica Nizozemska – 150 - 200€ naknade državi – jedna poluprikolica + više tegljača Italija – očuvanje tržišta domaćim prijevoznicima, uvođenje procedure 'SKEDA TEHNIKA' gdje je potrebno izvršiti kontrolni pregled vozila za izvanredni priejvoz u Italiji kako bi se eliminirala nelojalna konkurencija te ograničenje izdavanja za vozila koja tehnički ne upotpunjavaju uvjete ( nosivost, vučna sila. Itd ), naknade prema državi 800-900€ prema pokrajini za godišnju dozvolu. Nije prihvaćen Nacrt Pravilnika na uređuje izdavanje godišnjih dozvola te propisuje njihove uvjete korištenja na način da se osigurava razmjernost između administrativnih zahtjeva i potreba prijevoznika. Prijedlog daljnjeg ograničavanja broja vozila koja se mogu koristiti godišnjom dozvolom te uvođenje viših naknada nije prihvatljiv. Takvo rješenje bi dovelo do dodatnog financijskog opterećenja prijevoznika, koje nije razmjerno svrsi ovoga Pravilnika te bi u praksi predstavljalo parafiskalni namet, što je protivno važećoj politici smanjenja parafiskalnih opterećenja u Republici Hrvatskoj.