Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o primjeni nuklearne energije u civilne svrhe
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | DUBRAVKO PEVEC | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE | Generalne primjedbe Cijeli dokument treba dati na lektoriranje kako bi se uklonile gramatičke pogreške (npr. niskougljične se nekad piše zajedno a nekad odvojeno, neadekvatna upotreba zareza, greške u sintaksi rečenice, ponavljanje istovjetnih pasusa, suvišna i manjkajuća slova). Poglavlja u tekstu prijedloga Zakona imaju krivu numeraciju rimskim brojkama (Dva poglavlja su rimsko II, a nedostaje poglavlje rimsko IV) te je to potrebno korigirati. Sve kratice koje se pojavljuju u cjelokupnom tekstu treba definirati na prvom mjestu u tekstu gdje se pojavljuju. | Prihvaćen | Dopunjeno. |
| 2 | ZELENA AKCIJA | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE | 1. Opća primjedba – strateška odluka bez strateškog planiranja Predloženi Zakon o primjeni nuklearne energije u civilne svrhe predstavlja stratešku i dugoročnu političku odluku o razvoju nuklearnog programa u Republici Hrvatskoj, iako se formalno opisuje kao normativni okvir za buduće analize i planove. Donošenjem ovakvog zakona unaprijed se definira smjer energetske politike države, bez da su prethodno provedeni ključni strateški dokumenti, procjene i demokratski procesi koji bi takvu odluku učinili legitimnom i opravdanom. Posebno zabrinjava činjenica da se ovim Zakonom zaobilazi svrha i uloga Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP) te Strategije niskougljičnog razvoja, koji bi trebali predstavljati temeljne dokumente za integrirano planiranje energetske i klimatske politike. Ako se odluka o razvoju nuklearne energije može donijeti posebnim zakonom, bez prethodne revizije NECP-a i Strategije niskougljičnog razvoja te bez sveobuhvatne usporedbe s alternativnim scenarijima, postavlja se pitanje čemu uopće služe ti dokumenti, klimatski scenarijij i ciljevi te procesi javnog sudjelovanja koji su u njih ugrađeni. Time se strateško planiranje svodi na formalnost, dok se ključne i višegeneracijske odluke donose parcijalno, izvan sustavnog i transparentnog okvira te bez jasnog opravdanja u pogledu klimatskih ciljeva, troškova i rizika. 2. Demokratski deficit i neprihvatljiv hitni zakonodavni postupak Donošenje Zakona po hitnom postupku dodatno produbljuje demokratski deficit. Ne postoji izvanredna situacija koja bi opravdala ubrzano donošenje zakona s tako dugoročnim posljedicama po okoliš, zdravlje ljudi, javne financije i sigurnost države. Nuklearna energija zahtijeva široku, informiranu i participativnu javnu raspravu, uključujući Sabor, lokalne zajednice i civilno društvo. Predviđene javne rasprave u kasnijim fazama (izrada Planova i studija) ne mogu nadomjestiti činjenicu da se temeljna politička odluka donosi unaprijed, čime se javnost i potencijalno pogođene zajednice dovode pred gotov čin, bez stvarne mogućnosti utjecaja na odluku. 3. Ekonomski rizici i iskustva izgradnje nuklearnih elektrana u 21. stoljeću Dosadašnja međunarodna iskustva jasno pokazuju da je izgradnja nuklearnih elektrana obilježena sustavnim prekoračenjima troškova i dugotrajnim kašnjenjima, što ozbiljno dovodi u pitanje njihovu ekonomsku isplativost i prikladnost za odgovor na klimatsku krizu. U posljednjih dvadeset godina gotovo nijedan veliki projekt izgradnje nuklearne elektrane u Europi i Sjevernoj Americi nije završen u planiranom roku i budžetu. Projekti poput Olkiluota 3 u Finskoj, Flamanvillea 3 u Francuskoj i Hinkley Point C u Ujedinjenom Kraljevstvu kasnili su desetljeće ili više, a troškovi su se višestruko povećali u odnosu na početne procjene. Slični problemi zabilježeni su i u SAD-u (Vogtle 3 i 4), gdje je projekt obilježen financijskim kolapsom glavnog izvođača i višestrukim povećanjem troškova. Čak i projekti koji se često navode kao „uspješniji“, poput nuklearne elektrane Barakah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ostvareni su uz snažnu državnu kontrolu, političku centralizaciju i ograničeno javno sudjelovanje, što takav model čini neusporedivim s demokratskim kontekstom Republike Hrvatske. Ova iskustva upućuju na zaključak da nuklearna energija predstavlja visok financijski rizik za javne proračune, uz dugoročnu ovisnost o državnim jamstvima, subvencijama i preuzimanju rizika od strane poreznih obveznika. 4. Mali modularni reaktori (SMR/MMR) – nedokazana i skupa tehnologija Zakon se u više navrata oslanja na male modularne reaktore (SMR/MMR) kao buduće rješenje koje bi trebalo ublažiti probleme klasičnih nuklearnih elektrana. Međutim, SMR tehnologije trenutačno nisu komercijalno dokazane, ne postoje u širokoj operativnoj primjeni i nalaze se u fazi razvoja, pilot-projekata ili ograničenih demonstracijskih postrojenja. Dosadašnja iskustva pokazuju da: -SMR projekti bilježe kašnjenja i značajna povećanja troškova već u ranim fazama razvoja, -ekonomija razmjera, na koju se često pozivaju zagovornici, u praksi nije ostvarena, -regulatorni okviri za sigurnost i upravljanje SMR-ovima tek se razvijaju, -isplativost SMR-ova u potpunosti ovisi o snažnim i dugotrajnim državnim subvencijama. Osim toga, veći broj manjih reaktora ne znači manji rizik, već potencijalno umnožavanje sigurnosnih, regulatornih i operativnih izazova. Oslanjanje na SMR tehnologiju u strateškom zakonodavnom aktu predstavlja tehnološki optimizam bez realnog uporišta u praksi, koji odgađa ulaganja u dokazana, brža i jeftinija rješenja. 5. Nuklearna energija u kontekstu klimatske krize – spora, skupa i neprikladna Iako se nuklearna energija u Zakonu prikazuje kao niskougljično i klimatski prihvatljivo rješenje, takva tvrdnja ne uzima u obzir cjelokupni životni ciklus nuklearne energije, niti vremenski okvir u kojem je nužno djelovati kako bi se spriječili najgori učinci klimatske krize. Nuklearne elektrane zahtijevaju minimalno 10 do 20 godina od planiranja do puštanja u pogon, što ih čini neprikladnima za postizanje klimatskih ciljeva do 2030. i 2040. godine. Istovremeno, značajne emisije stakleničkih plinova nastaju tijekom: rudarenja i obogaćivanja urana, proizvodnje betona i čelika, ogrombih troškova i emisija iz transporta matrijala, izgradnje i razgradnje postrojenja, dugoročnog upravljanja i skladištenja radioaktivnog otpada. Uz visoke troškove, dugotrajnost projekata i trajne sigurnosne rizike, nuklearna energija ne može se smatrati ni brzim, ni sigurnim, ni ekonomično opravdanim rješenjem za klimatsku krizu, osobito u usporedbi s obnovljivim izvorima energije i mjerama energetske učinkovitosti. 6. Radioaktivni otpad i dugoročni okolišni rizici Problem radioaktivnog otpada ostaje neriješen na globalnoj razini. Visoko radioaktivni otpad ostaje opasan desecima tisuća godina, a ne postoji trajno i društveno prihvaćeno rješenje za njegovo zbrinjavanje. U hrvatskom kontekstu, dodatno zabrinjava činjenica da već postoje snažni društveni sukobi oko zbrinjavanja nisko- i srednje-radioaktivnog otpada, dok se ovim Zakonom otvara prostor za stvaranje novih količina otpada bez jasne strategije i društvene suglasnosti. Rizik curenja, zagađenja tla i podzemnih voda, kao i troškovi dugoročnog nadzora i sanacije, dugoročno nadmašuju potencijalne koristi od same proizvodnje električne energije. 7. Obnovljivi izvori energije kao jedina realna i održiva alternativa Za razliku od nuklearne energije, obnovljivi izvori energije omogućuju brzu implementaciju, niže troškove i manji okolišni rizik. Solarne i vjetroelektrane mogu se graditi u roku od nekoliko mjeseci i godina, a napredak u skladištenju energije, pametnim mrežama i upravljanju potrošnjom dodatno smanjuje potrebu za tzv. baznom energijom nuklearnih elektrana. Hrvatska raspolaže značajnim, još uvijek nedovoljno iskorištenim potencijalom obnovljivih izvora energije, čije bi sustavno razvijanje doprinijelo energetskoj neovisnosti, otvaranju radnih mjesta i smanjenju okolišnih rizika. Zaključno, predloženi Zakon je strateški preuranjen, demokratski problematičan i ekonomski rizičan. Donošenjem ovakvog Zakona bez prethodne revizije NECP-a i Strategije niskougljičnog razvoja, te šireg savjetovanja javnosti Republika Hrvatska riskira dugoročne okolišne, financijske i društvene posljedice, dok se istodobno zanemaruje potencijal bržih, jeftinijih i sigurnijih rješenja temeljenih na obnovljivim izvorima energije. | Primljeno na znanje | 1) Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu (u daljnjem tekstu: Strategija) bila je osnova za izradu Zakona o energiji („Narodne novine“, br. 120/12, 14/14, 95/15, 102/15 i 68/18), kako bi se svim dionicima energetskog sektora osigurao jasan uvid u očekivani i željeni razvojni smjer energetike. Strategijom su prezentirani rezultati analiza mogućih scenarija energetskog razvoja Hrvatske do 2050. godine, koji se temelje na projekcijama demografskog i gospodarskog razvoja države. Strategija promatra energetsku tranziciju kao priliku za razvoj domaće industrije kroz povećana ulaganja u inovacije u području zaštite kvalitete zraka, okoliša i općenito zdravlja ljudi, razvoju OIE istovremeno povećavajući konkurentnost gospodarstva u području dekarbonizacije. Donošenjem ovog Zakona će se potaknuti revizija energetske politike Republike Hrvatske koja će imati za zadaću komplementarno uključiti nuklearnu energiju i obnovljive izvore u svrhu postizanja ciljeva dekarbonizacije. Dakle, uspostavljanje nuklearnog programa u RH imati će pozitivne učinke na okoliš, gospodarstvo i sigurnost opskrbe. 2) Nakon savjetovanja sa strukom, odlučeno je da će se ići u redovni postupak. Namjera korištenja hitnog postupka je inicijalno služila što skorijem uspostavljanju zakonodavnog okvira kako bi se RH postavila i odredila prema aktivnostima u EU koji se tiču reguliranja nuklearne energije kao nisko ugljične tehnologije koja skupa sa obnovljivim izvorima predstavlja rješenje za klimatske promjene kako to nalažu i EU smjernice. To je i u duhu sigurnosne kulture koja se gaji u procesima koji su povezani sa primjenom nuklearne energije. 3) Proces izgradnje nove elektrane i za RH predstavlja izazov i rizik, kako u tehničko-tehnološkom smislu, tako i u kontekstu zatvaranja financijske konstrukcije. U svrhu osiguravanja pouzdanog, stabilnog i CO2 neutralnog izvora električne energije, RH želi osigurati prihvatljiv način proizvodnje električne energije, bazni izvor snage i energije koji nije samo tržišno orijentiran te nakon izrade potrebnih studija, analiza i strategija, optimalan način realizacije projekta nuklearne elektrane. Strateška odluka RH ne uzima samo u obzir samo ekonomiku projekta, jer izgradnja nuklearne elektrane ima izrazito pozitivan utjecaj na gospodarstvo. Ulaganje u nuklearnu elektranu je ulaganje u cjelokupno gospodarstvo jedne države (privatno i javno). 4) Ukoliko RH želi zadovoljiti potrebe za električnom energijom iz nuklearnih elektrana do 2040., proces uspostavljanja nuklearnog programa ne može se odgađati zato što je projekt nuklearne elektrane sveobuhvatan od izrade plana do moguće izgradnje elektrane kada se za to steknu uvjeti. Zakonom su za RH propisane dozvoljene tehnologije nuklearnih elektrana, a to su one za koje će postojati referentna elektrana. RH neće ići u komercijalizaciju rješenja za koje ne postoji referentna elektrana onako kako je predloženo zakonom. 5) EU pokreće i industrijski savez kako bi se olakšala suradnja dionika na razini EU-a, ubrzalo uvođenje malih modularnih reaktora i osigurala stabilnost lanca opskrbe EU-a, uključujući kvalificiranu radnu snagu. Tako će se proizvodni i inovacijski kapaciteti EU-a iskoristiti za ubrzavanje uvođenja prvih projekata malih modularnih reaktora u EU-u do početka 2030. u skladu s najvišim standardima nuklearne sigurnosti, okolišne održivosti i industrijske konkurentnosti. Komplementarnost nuklearnih elektrana i obnovljivih izvora je klimatski prihvatljivo rješenje. Pogon nuklearnih elektrana ima zanemariv doprinos emisijama stakleničkih plinova u odnosu na druge tehnologije proizvodnje električne energije. Otporan lanac opskrbe i konkurentna europska nuklearna industrija ključni su za razvoj primjene nuklearne energije. Tijekom cijelog životnog ciklusa nuklearnog goriva i nuklearnih postrojenja prisutne su ranjivosti i ovisnosti koje zahtijevaju koordiniranu intervenciju država te će i RH u svojemu nuklearnom programu procijeniti rizike i mjere za suzbijanje rizika iz istih. 6) Riječ je o otpadu koji ima tehnološki i ekološki prihvatljivo rješenje. Osim toga, Republika Hrvatska već ima obvezu zbrinuti radioaktivni otpad koji nastaje na njenom teritoriju korištenjem izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, znanosti, vojsci i javnoj uporabi, kao i polovinu nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO) iz Nuklearne elektrane Krško, sukladno međudržavnom sporazumu s Republikom Slovenijom. Pri tome napominjemo da istrošeno nuklearno gorivo nije otpad. EU je navela u svojoj procjeni učinka klimatskog cilja za 2040., da je za dekarbonizaciju energetskog sustava potrebno iskoristiti sva energetska rješenja s nultim i niskim emisijama ugljika. Predviđanja pokazuju da će dekarbonizirani izvori 2040. proizvoditi više od 90 % električne energije u EU-u, prvenstveno iz obnovljivih izvora, i da će ih podupirati nuklearna energija. U ažuriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima očekuje se povećanje instaliranog nuklearnog kapaciteta. Nuklearne elektrane su bazni proizvođači niskougljične, čiste energije, koji ujedno poboljšavaju integraciju sustava i daju fleksibilnost za lakše uvođenje drugih čistih tehnologija. RH će ići tim putem kako bi ostvarila svoje ciljeve osiguravanja sigurnosti opskrbe svojeg EES. |
| 3 | VLADIMIR JELAVIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE | Izražavam podršku u pokretanju izrade Zakona o primjeni nuklearne energije u civilne svrhe kao nužnog preduvjeta nastavka razvoja hrvatskog nuklearnog programa, Vezano za polazište Prijedloga nacrta Zakona, valjalo bi naglasiti visoku razinu dovršenosti hrvatskog nacionalnog nuklearnog programa u razdoblju njegova razvoja. Republika Hrvatska ne polazi od početne, konceptualne faze, već razvijenog i međunarodno verificiranog programa, koji je obuhvatio cjelovit niz aktivnosti – od strateškog planiranja do neposredne pripreme za izgradnju nuklearne elektrane. Takvo polazište ima izravan utjecaj na realno sagledavanje potrebnog vremena, troškova i organizacijskih koraka za nastavak programa. Stoga smatram kako bi, poradi racionalizacije i ušteda te korištenja postojećim znanjima i podatcima, u Prijedlogu nacrta Zakona trebalo uvesti pojam re-evaluacije nuklearnog programa. Uz takav pristup, donošenje Zakona omogućilo bi nastavak nuklearnog programa s točke na kojoj je prekinut i istodobno vođenje re-evaluacije određenih dokumenata i drugih pripremnih aktivnosti. Prijedlog Zakona utvđuje da će se uzeti u obzir do sada provedena istraživanja, smatram da to nije dostatno. | Primljeno na znanje | Proces donošenja ovog Zakona je prvi korak u uspostavi nuklearnog programa. |
| 4 | IVAN DUŠAN | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE | Podržavam donošenje ovog Zakona i ukazujem Zakonodavcu da je potrebno da se što prije krene sa pripremama za izgradnju nuklearnih elektrana kako bi RH mogla proizvesti dovoljno struje za sveje potrebe i ispunila klimatske ciljeve definirane međunarodnim ugovorima | Prihvaćen | O predmetnom je više rečeno u dijelu pod nazivom: II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI |
| 5 | ROBERT FABER | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U ovom poglavlju, a i pojedinim člancima Prijedloga Nacrta Zakona o primjeni nuklearne energije u civilne svrhe činjenično neutemeljeno se tvrdi da korištenje nuklearne energije za Republiku Hrvatsku osigurava energetsku neovisnost. Slijedom toga nije moguće osigurati ni ostvarenje velikog dijela ostalih ciljeva iz navedenih smjernica, kao što su ekonomski održivi razvoj i dugoročna sigurnost opskrbe energijom te je time prijedlog Zakona u cijelosti suvišan. Obrazloženje: Ekonomski i energetski isplative rezerve urana za eksploataciju koncentrirane su u malom broju država. Uran se proizvodi u svega 15 država od kojih ni jedna nije u Europskoj uniji. Na samo 9 država otpada oko 99% ukupne proizvodnje urana. Također, bitno je naglasiti da se već tridesetak godina ni godišnje potrebe postojećih nuklearnih elektrana za uranom ne uspijevaju u cijelosti namiriti godišnjom proizvodnjom urana, već se potrebe dopunjuju iz raznih rezervi koje postaju sve oskudnije. U navedenom razdoblju manjak je jako varirao, a zadnjih godina kreće se oko 30%. Potrebne tehnologije i postrojenja za finalnu izradu goriva posjeduje još manji broj država (za konverziju samo 5 država, za obogaćivanje urana samo 7 država). Ništa od prethodno navedenog, što je potrebno u procesu izrade goriva, Republika Hrvatska ne posjeduje pa se korištenjem navedenog energenta Republiku Hrvatsku upravo dovodi u poziciju povećane energetske ovisnosti i gospodarske podčinjenosti. Iz navedenog je očigledno da su tijekom pripreme Prijedloga Nacrta Zakona o primjeni nuklearne energije u civilne svrhe potpuno pogrešno utvrđene temeljne činjenice kojima bi se moglo argumentirati spomenuto poštivanje načela energetske neovisnosti Republike Hrvatske i brojne druge navedene pogodnosti izvedene iz takve pogrešne premise. S obzirom na prethodno, sam prijedlog zakona je nepotreban pa i štetan, jer usporava realizaciju energetskih rješenja koja doista imaju potencijal stvaranja energetske neovisnosti te svih ostalih pogodnosti za građane Republike Hrvatske i gospodarstvo koje iz toga proizlaze, a uz minimaliziranje rizika vezanih uz sigurnost opskrbe energijom. | Primljeno na znanje | Tvrdnja da nuklearna energija ne doprinosi energetskoj neovisnosti Republike Hrvatske temelji se na uskom tumačenju pojma neovisnosti. Energetska neovisnost ne znači potpunu samodostatnost u svim fazama proizvodnog lanca, već diverzifikaciju izvora i stabilnost opskrbe. Nuklearna energija upravo to omogućuje: dugoročno predvidive troškove, malu količinu goriva, mogućnost višegodišnjeg skladištenja te neusporedivo manju izloženost geopolitičkim i tržišnim šokovima u odnosu na fosilna goriva. Ovisnost o uvozu nuklearnog goriva nije bitno drugačija od ovisnosti o uvozu plina, nafte ili opreme za obnovljive izvore, ali je operativno znatno sigurnija, jer se gorivo nabavlja rijetko i iz stabilnih, raznolikih izvora. Stoga je neutemeljeno zaključiti da nuklearna energija povećava energetsku ovisnost, kao i da je zakon zbog toga suvišan ili štetan. Naprotiv, ona predstavlja važan element dugoročne sigurnosti opskrbe i stabilnog energetskog sustava. |
| 6 | DUBRAVKO PEVEC | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Sve pasuse koji se odnose na Strategiju energetskog razvoja RH do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu treba spojiti u jedan. Pasus koji se ponavlja valja izbrisati. U točci „Učinci koji će proizaći donošenjem Zakona:“ dodati alineju „- razvoj visokoškolskih ustanova te domaćih instituta u području istraživanja i razvoja novih tehnologija“ nakon alineje „- pouzdana i stabilna opskrba energijom po predvidivim cijenama“. | Prihvaćen | Dopunjeno. |
| 7 | DAVOR BOŠNJAK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U prijedlogu teksta Zakona u čl. 5 (Okvir za uspostavljanje nuklearnog programa) potrebno je u stavku (5) dodati: "Pri uspostavi nuklearnog programa uzima se u obzir daljnja podrška Republike Hrvatske dugoročnom radu Nuklearne elektrane Krško, preuzimanju polovice raspoložive snage i proizvedene električne energije iz iste na područje RH te aktivnostima koje se poduzimaju na prihvatljivom zbrinjavanju nisko i srednje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva nastalog radom i razgradnjom Nuklearne elektrane Krško." | Prihvaćen | Dopunjeno. |
| 8 | DAVOR BOŠNJAK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U poglavlju OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, u 7. odlomku je potrebno dodati u tekst da Republika Hrvatska, na temelju međunarodnih ugovora, ima obvezu preuzimanja polovice nisko- i srednje-radioaktivnog otpada (NSRAO) te istrošenog nuklearnog goriva (ING) nastalog radom Nuklearne elektrane Krško, o čijem se kratkoročnom i dugoročnom zbrinjavanju aktivno vodi briga, ali istovremeno također i pravo i obavezu preuzimanja polovice raspoložive snage i proizvedene električne energije iz Nuklearne elektrane Krško do kraja životnog vijeka elektrane. | Prihvaćen | Predmetna predložena korekcija je načinjena u predmetnom poglavlju s napomenom da se tekst ovoga poglavlja značajno promijenio. Promjene su nastale na temelju prispjelih prijedloga i prijedloga za poboljšanja. Prijedlog teksta usklađen s predloženim. |
| 9 | VLADIMIR JELAVIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Naslov korigirati u ‘OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA’ Prvi odlomak, prva rečenica, promjeniti ‘suvremene geopolitičke situacije’ u ‘ geopolitičke situacije’ Drugi odlomak, prva rečenica. Formulaciju treba izmijeniti 'Vlada republike Hrvatske da bi udovoljila klimatskim promjenama'. Treba izmijeniti u 'da bi doprinijela borbi protiv klimatskih promjena' ili bolje slijedeća rečenica: 'Vlada Republike Hrvatske ima obvezu donositi strateške odluke, planirati i realizirati planove od posebnog značenja kako bi se obuzdala emisija stakleničkih plinova, postigla željena sigurnost energetske opskrbe te doprinijelo ekonomskom blagostanju'. Treći odlomak, posljednja rečenica, predlaže se korekcija. Predlažemo brisati 'eminentnih stručnjaka uključenih u projekt' podrazumijeva se da će analize, studije i aktivnosti raditi kompetentni stručnjaci. Predlažemo: Ova odluka bit će razmotrena i donesena kada rezultati svih analiza, studija i aktivnosti potvrde izvedivost takvog pothvata. Četvrti odlomak prva rečenica. Treba korigirati 'Nuklearna energija u civilne svrhe predstavlja odgovor'. Nuklearna energija nije jedina opcija koja daje odgovor. Drugo, predlažemo slijedeću formulaciju koja tehnički jasnije definira komparativne prednosti: Nuklearna energija je niskougljični izvor energije čije su emisije stakleničkih plinova ukupnog gorivog ciklusa po jedinici proizvedene električne energije…… Četvrti odlomak, posljednja rečenica. Predlažemo brisati 'budući da je nuklearna tehnologija u svijetu prepoznata kao jedan od sigurnih i pouzdanih načina proizvodnje čiste energije'. Peti odlomak, U ovom odlomku ima ponavljanja, razmotriti skraćenje ili brisanje. Primjena termina ekološki prihvatljiv izvor energije, treba 'prihvatljiv s gledišta zaštite okoliša (što uključuje i ekološki aspekt utjecaja). Deveti odlomak. Posljednju rečenicu treba nadopuniti: Predmetno tijelo posjeduje znanja potrebna za provođenje analiza nuklearne sigurnosti i aktivno surađuje s US NRC na tom području. Regulatorno tijelo nadzire i kontrolira dokumentaciju i provedbu. Treba biti: Predmetno tijelo posjeduje znanja potrebna za provođenje nuklearne sigurnosti i aktivno surađuje s Međunarodnom atomskom energetskom agencijom (IAEA), po potrebi regulatornim nuklearnim organima drugih država na tom području i drugim međunarodnim stručnim i znanstvenim udruženjima. Dvanaesti odlomak: Treba spomenuti da su nove elektrane koncipirane 'sve više ili isključivo na pasivnim sustavima sigurnosti'. Također da nuklearne elektrane otvaraju priliku za proizvodnju velikih količina niskougljičnog vodika. Ovo je važno za Republiku Hrvatsku, spomenuti svakako Hrvatsku strategiju za vodik do 2050. godine. | Djelomično prihvaćen | 1) Predloženo proširenje naslova predmetnog poglavlja nije potrebna, jer se isto podrazumijeva. - Ne prihvaća se. 2) "Prvi odlomak, prva rečenica ...." - Djelomično se prihvaća - Predložena formulacija rečenice nije načinjena na predloženi način, ali se pri izmjeni teksta predmetnog odlomka prijedlog uzeo u razmatranje, te su se dijelovi predloženog teksta ugradili u novi prijedlog teksta odlomka. 3) "Drugi odlomak, prva rečenica. .." - Djelomično se prihvaća - Kako se tekst predmetnog poglavlja promijenio, predloženi tekst se pri izradi novoga prijedloga uzeo u obzir. 4) "Treći odlomak, posljednja rečenica..." - Ne prihvaća se - Prijedlog teksta nije prihvaćen jer se taj dio prijašnjeg teksta potpuno preformulirao na drugi način. 5) "Četvrti odlomak prva rečenica..." - Primljeno na znanje - Sve predložene korekcije uzete su u obzir prilikom formuliranja tekstova članaka koji su sada navedeni unutar predmetnog poglavlja. Ovom prilikom Ministarstvo se neće pojedinačno očitovati na prijašnje odlomke iz razloga što je tekst poglavlja znatno proširen, a tekst stavaka je korigiran, izmijenjen. Pri izradi tekstova novih stavaka, prijedlozi su bili razmatrani. |
| 10 | DUBRAVKO PEVEC | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Stranica 5, U drugoj rečenici drugog pasusa treba napraviti sljedeće izmjene: Riječ „Podržavamo“ treba zamijeniti „RH podržava“ Dodati „naše polovice“ prije „nisko i srednje“. | Prihvaćen | Dopunjeno. |
| 11 | PRIRODOPOLIS | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Nacrt prijedloga Zakona predviđa da ulogu nezavisnog regulatornog tijela obavlja tijelo ovisno o Ravnateljstvu civilne zaštite u sklopu Ministarstva unutarnjih poslova. Takvo rješenje ne zadovoljava kriterij efektivne neovisnosti, što je u suprotnosti s Direktivom Vijeća 2014/87/Euratom i standardima IAEA-e. Budući da je Ravnateljstvo civilne zaštite sastavni dio Ministarstva, ono je izravno podređeno ministru koji je politička figura. Odluke o nuklearnoj sigurnosti moraju biti donesene isključivo na temelju stručnih i tehničkih kriterija, a ne pod utjecajem dnevne politike ili vladinih prioriteta. Prava neovisnost podrazumijeva da tijelo ima vlastiti proračun i kontrolu nad ljudskim resursima. Unutar strukture Ministarstva, regulatorno tijelo dijeli resurse i prioritete s ostatkom policijskog i civilnog sustava, što može dovesti do marginalizacije nuklearne sigurnosti. MUP kao tijelo izvršne vlasti često provodi politiku Vlade. Ako Vlada odluči o strateškim projektima u nuklearnoj energiji, regulatorno tijelo unutar MUP-a naći će se u nemogućem položaju da objektivno nadzire projekt koji njegova vlastita Vlada snažno promiče. Misije IAEA-e (poput IRRS misija) redovito kritiziraju rješenja u kojima je regulatorno tijelo "utopljeno" u ministarstva, preporučujući uspostavu zasebnih državnih ureda ili agencija koji odgovaraju izravno Vladi ili Parlamentu (Saboru). Regulatorno tijelo za nuklearnu sigurnost treba se ustrojiti kao samostalna državna agencija ili državni ured (slično nekadašnjem Državnom zavodu za nuklearnu sigurnost - DZNS), koji bi imao status pravne osobe s javnim ovlastima i čiji bi čelnik bio izravno odgovoran Hrvatskom saboru. Predlažem tekst: "Regulatorne poslove u području nuklearne sigurnosti i zaštite od zračenja obavlja neovisno tijelo s javnim ovlastima, čija je financijska i operativna neovisnost zajamčena posebnim proračunskim razdjelom i izravnom odgovornošću prema Hrvatskom saboru." Hrvatska je prije nekoliko godina, u sklopu racionalizacije državne uprave, ukinula samostalne zavode i integrirala ih u MUP. Međutim, nuklearna energija je "specifična djelatnost s visokim rizikom", zato se na nju ne bi trebala primjenjivati opća pravila o racionalizaciji koja vrijede za druge državne službe. | Primljeno na znanje | Predmetni Zakon ne regulira ulogu neovisnog regulatornog tijela. Isti samo navodi da je RH u svoje zakonodavstvo implementirala sve relevantne odredbe međunarodnog pravnog okvira, uključujući i samostalno neovisno regulatorno tijelo za radiološku i nuklearnu sigurnost. Problematiku samostalnog neovisnog tijela regulira drugi Zakon, odnosno Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti koji će u dogledno vrijeme biti revidiran. |
| 12 | NENAD ŠVARC | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 5. str. Umjesto "pouzdana i stabilna opskrba energijom" pisati "sigurna opskrba električnom energijom". | Primljeno na znanje | Predlagatelj predmetnoga zakona smatra da izričaj „pouzdana“ ostaje iz razloga što predmetni izričaj imamo i u drugim zakonima poput Zakona o tržištu električne energije (NN 111/21, 83/23 i 17/25). U zakonu se koristi termin „stabilna“, „sigurna“ i „pouzdana“ ovisno o kontekstu. |
| 13 | NENAD ŠVARC | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 2. str. 1. odlomak: Umjesto teksta "u kontekstu suvremene geopolitičke situacije" predlažem pisati tekst: u kontekstu složene (ili aktualne) geopolitičke situacije" 3. str. predzadnji odlomak: Umjesto "stabilnost sustava" pisati "sigurnost elektroenergetskog sustava". Napomena: pojam "stabilnost" primjenjuje se za "stabilnost frekvencije" i "stabilnost napona". 3. str. zadnji odlomak: Nije dovoljno jasno obrazloženo kako se uz nuklearne elektrane navodi "povećana pogonska fleksibilnost", s obzirom da nuklearne elektrane proizvode električnu energiju bazno tj. "u bandu". 3. str. zadnji odlomak: Sugestija da se umjesto navedenog izraza "procesna toplina" koristi izraz "tehnološka para", dok umjesto izraza "toplina za grijanje predlažemo "ogrjevna toplina", premda se danas toplinska energija osim za grijanje koristi i za hlađenje. 4. str. Nije jasno na čemu je utemeljen godišnji porast potrošnje od 200 do 350 MW, koji dokument? Sugestija: Za EES RH potrošnju električne energije izražavati u TWh a vršno opterećenje (snagu) u MW. 4. str. Duplirana su dva odlomka u testu, u prvom koji počinje sa: "Povoljno lociranje nuklearnih......" i u drugom odlomku: "Nuklearne elektrane nove generacije..." 5. str. Predlažem umjesto: "koja sigurno radi i stabilno opskrbljuje EES RH" pisati "koja stabilno radi i sigurno opskrbljuje EES RH". | Prihvaćen | 1) "2. str. 1. odlomak..." - Prihvaća se - Dopunjeno. 2) "3. str. predzadnji odlomak..." - Primljeno na znanje - Kako je poglavlje II. Prošireno novim stavcima, a postojeći stavci su značajno promijenili svoj sadržaj, predmetni komentar uzet je u obzir u normativnom dijelu dokumenta. 3) "3. str. zadnji odlomak..." - Ne prihvaća se - Predloženi komentar se ne prihvaća jer su se stavci u poglavlju II. preformulirali. Nadalje, nuklearne elektrane ne moraju nužno raditi kao bazni izvor. 4) "3. str. zadnji odlomak..." - Ne prihvaća se - Dopunjeno. 5) "4. str. Nije jasno na čemu je..." - Prihvaća se - Dopunjeno. |
| 14 | IVICA PRLIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | u Učinke dodati - razvoj neenergetskih nuklearnih i budućih fuzijskih tehnologija | Primljeno na znanje | Prethodno je već uključeno u tekst prijedloga. |
| 15 | IVICA PRLIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | dodati - revizija postojećeg/osnivanje neovisnog regulatornog tijela za za nuklearnu sigurnost i radiološku zaštitu | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što predmetni Zakon ne regulira reviziju/osnivanje samostalnog neovisnog regulatornog tijela. Predmetno će biti regulirano drugim zakonom i podzakonskim aktom. |
| 16 | IVICA PRLIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U Učinke valja dodati - nadogradnja postojećih obrazovnih kurikuluma i ulaganje RH u obrazovanje specifičnih stručnjaka iz područja zaštite od zračenja i razvoja nuklearnih tehnologija | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna u domeni je drugog tijela državne uprave. |
| 17 | IVICA PRLIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U UČINKE valja ispraviti tekst koji treba glasiti - praćenje razvoja i razvoj novih tehnologija | Nije prihvaćen | Republika Hrvatska neće razvijati nove tehnologije nuklearnih elektrana, ona samo može iste pratiti i o istima imati određena stručna saznanja. |
| 18 | IVICA PRLIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Također, Republika Hrvatska u svom je zakonodavstvu implementirala sve relevantne odredbe međunarodnog pravnog okvira koji će zahtijevati određenu doradu u svrhu osiguravanja uvjeta za izgradnju nuklearne elektrane te samostalno neovisno regulatorno tijelo za radiološku i nuklearnu sigurnost. Predmetno tijelo posjeduje znanja potrebna za provođenje analiza nuklearne sigurnosti i aktivno surađuje s US NRC na tom području. Regulatorno tijelo za radiološku i nuklearnu sigurnost trenutno NIJE NEVISNO ( u sklopu je MUP RH RCZ što NIJE neovisnost), NEMA odgovarajuća znanja i djelatnike iz područja nuklearne energetike i zaštite od zračenja koja su potrebna za provođenje Zakonom predviđenig radnji iz domene odgovorosti TOG neovisnoga tijela. Ako je planirana reorganizacija postojećeg regulatornog tijela tada ovo NOVO NEOVISNO ga valja nazvati drugačije recimo Regulatorno tijelo za nuklearnu sigurnost i radiološku zaštitu pa će sve svakome biti jasnije., a i u provedbi prijedloga zakona će stvari biti jedostavnije provesti (uglavnom zbog nedovoljne stručnosti postojećeg tijela) | Primljeno na znanje | 1) "Također, Republika Hrvatska u svom je..." - Primljeno na znanje - Tekst na koji se referirate, je izmijenjen unutar II. poglavlja. 2) "Regulatorno tijelo za radiološku i nuklearnu sigurnost ...." - Ne prihvaća se - Predmetni Zakon ne regulira ulogu neovisnog regulatornog tijela. Isti samo navodi da jeRH u svoje zakonodavstvo implementirala sve relevantne odredbe međunarodnog pravnog okvira, uključujući i samostalno neovisno regulatorno tijelo za radiološku i nuklearnu sigurnost. Problematiku samostalnog neovisnog tijela regulira drugi Zakon, odnosno Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti koji će u dogledno vrijeme biti revidiran. |
| 19 | IVICA PRLIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | u tekst dodati : potrebnih dodatnih istražnih radova vezanih uz lokacije te revizijskih postupaka za potrebe regulatornih odobrenja (posebno u EURATOM Treaty sustavu ART37, 35 i ostali) | Nije prihvaćen | Predloženo se ne prihvaća, jer je ovaj dio vezan uz obrazac Procjene fiskalnog učinka Zakona. |
| 20 | DUBRAVKO PEVEC | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU | Stav je HND-a da se ovaj paragraf izmijeni i da se Zakon donese po redovitom postupku a ne po hitnom postupku. | Prihvaćen | Način donošenja predmetnog zakona u nadležnosti je Ministarstva gospodarstva. Predlagatelj istoga ima ovlast odrediti način na koji će se dokument donijeti. Prijedlog ovog zakona se stavlja u redovni postupak. |
| 21 | IVICA PRLIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU | Svakako je poželjan hitni postupak, jer se već najesen u novoj akademskoj godini može započeti obrazovanje specijslističkog kadra na Sveučilištima i priprema budgeta za taj edukativni proces u narednim godinama | Primljeno na znanje | Predmetno je u djelokrugu drugog tjela državne uprave. |
| 22 | NENAD ŠVARC | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, V.TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE S OBRAZLOŽENJEM | Umjesto "nuklearna industrija" pisati "nuklearna tehnologija" ili "nuklearna energija". | Nije prihvaćen | Nuklearna industrija je širi pojam. |
| 23 | NENAD ŠVARC | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, V.TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE S OBRAZLOŽENJEM | Treba revidirati rečenicu: "Prema tome, do 2040. Republika Hrvatska postigla bi 30% opskrbe električnom energijom" dodati "primjenom nuklearne tehnologije". | Primljeno na znanje | Prijedlog teksta dopunjen kao pojašnjenje. |
| 24 | NENAD ŠVARC | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, V.TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE S OBRAZLOŽENJEM | Nije jasno, da li se u "planovima do 2040. godine za postizanje udjela od najmanje 30% u ukupnom opterećenju elektroenergetskog sustava" predmetno odnosi s udjelom 50% NE Krško ili bez za EES RH. Sugestija: opterećenje je snaga (MW) dok je proizvodnja energija (TWh). | Primljeno na znanje | Tekst koji je do sada bio naveden je dopunjen. |
| 25 | DUBRAVKO PEVEC | V.TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE S OBRAZLOŽENJEM, Uz članak 1. | Zadnja rečenica u kojoj se obrazlaže termin „civilne svrhe“ je suvišna i valja je izbrisati. | Prihvaćen | Dopunjeno. |
| 26 | VLADIMIR JELAVIĆ | V.TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE S OBRAZLOŽENJEM, Uz članak 6. | Trebalo bi pisati 'U ovom članku navodi se način ostvarivanja navedenih ciljeva izgradnjom nuklearne elektrane, uključujući one koje koriste mali nuklearni reaktor,...'. To je u skladu s tekstom iz Članka 6, | Prihvaćen | Tekst na koji se primjedba odnosi, uređen je na drugi način. |
| 27 | DUBRAVKO PEVEC | V.TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE S OBRAZLOŽENJEM, Uz članak 6. | Zadnje dvije rečenice u kojima se govori o udjelu od 30 % su nejasne i treba ih preformulirati. | Prihvaćen | Tekst na koji se primjedba odnosi, uređen je na drugi način. |
| 28 | VLADIMIR JELAVIĆ | V.TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE S OBRAZLOŽENJEM, Uz članak 7. | (a) U opisu bi trebalo dati više informacija. U obrazloženju ovog stavka se ne spominje u koje strategije je uključena primjena nuklearne energije, da li je već uključena ili treba biti uključena. Važeći Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje 2021.-2030. godina (NECP, 2025.) i Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu (NN 25/2025) iskazuje da nuklearna energija ostaje uključena u daljnja istraživanja mogućnosti njezina korištenja i mogućnosti produljenja dozvole za rad NE Krško iza 2043. godine. Mislimo da bi trebalo spomenuti da je okvir za Nuklearni program postavljen Strategijom energetskog razvoja iz 2009. godine (NN130/2009) što se ne spominje. Posebno je važna strategija prostornog uređenja koja će biti ključna prilikom prihvaćanja lokacije i provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš. Tu je pitanje izmjena i dopuna planova lokalne razine. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer je predmetna odredba usmjerena isključivo na uspostavu zakonskog okvira za primjenu nuklearne energije, a ne na detaljno navođenje ili analizu pojedinih strateških dokumenata. Navođenje konkretnih strategija, njihovog statusa i povijesnog razvoja izlazi iz opsega ovog članka te je već obuhvaćeno važećim strateškim i planskim dokumentima Republike Hrvatske, koji se donose i ažuriraju u zasebnim postupcima. Pitanja prostornog uređenja i procjene utjecaja na okoliš uređuju se posebnim propisima i rješavaju se u odgovarajućim postupcima, ne u ovom zakonu. |
| 29 | IVICA PRLIĆ | V.TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE S OBRAZLOŽENJEM, Uz članak 8. | Svakako imati na mu da valja PRVO dinijeti OBAVEZAN SADRŽAJ PLANA za uspostavu nuklearnog programa u kojem treba izričito naglasiti da se osiva neovisno regulatorno tijelo za praćenje provedbe PLANA. | Primljeno na znanje | Obavezan sadržaj Plana trebao bi biti utvrđen podzakonskim aktom. |
| 30 | DUBRAVKO PEVEC | V.TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE S OBRAZLOŽENJEM, Uz članak 9. | Termin „energetska neovisnost“ nije najprikladniji argument za promociju nuklearne energije te je potrebno preformulirati rečenicu u kojoj se taj termin pojavljuje. U zadnjoj rečenici treba izbrisati dio koji se odnosi na FER. | Prihvaćen | Nuklearna energija značajno doprinosi smanjenju ovisnosti o uvozu fosilnih goriva i jačanju dugoročne sigurnosti opskrbe električnom energijom, međutim ovdje je kontekst bio na sigurnosti (dostupnosti) opskrbe EES sa električnom energijom. |
| 31 | PRIRODOPOLIS | V.TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE S OBRAZLOŽENJEM, Uz članak 9. | Trenutni nacrt prijedloga Zakona vrlo pristrano predviđa da se obrazovanje kadrova za rad u području nuklearne energije provodi isključivo putem Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER). Ovakvo rješenje je preusko i strateški manjkavo iz sljedećih razloga: Nuklearna elektrana i prateća infrastruktura nisu isključivo elektrotehnički sustavi. Oni su primarno kompleksni termo-mehanički sustavi bazirani na nuklearnoj fizici. Neophodno je uključiti stručnjake s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) za područja nuklearne fizike, dozimetrije i matematičkog modeliranja procesa. Integritet reaktorske posude, dinamika fluida i termohidraulički proračuni domena su Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB). Bez integracije strojarskih znanja nemoguće je osigurati cjelovito održavanje i sigurnosnu analizu nuklearnih postrojenja. Razvoj medicinske nuklearne radiologije (MNR) zahtijeva usku suradnju s Medicinskim fakultetom (zaštita od zračenja, hitne intervencije, radiološka medicina) i znanstvenim institutima. Preporuke Međunarodne agencije za atomsku energiju naglašavaju potrebu za "širokim bazenom stručnjaka" (human resources capacity building) koji obuhvaća različita znanstvena polja kako bi se osigurala visoka razina nuklearne sigurnosti. Umjesto eksplicitnog navođenja samo jednog fakulteta, predlažem da se tekst izmijeni na način da glasi: "Obrazovanje i stručno osposobljavanje osoblja za rad na poslovima primjene nuklearne energije provode visoka učilišta koja izvode akreditirane studijske programe u poljima tehničkih znanosti (elektrotehnika, strojarstvo), prirodnih znanosti (fizika, matematika) te medicinskih znanosti, uz poticanje interdisciplinarnih programa i konzorcija između relevantnih sastavnica sveučilišta." Hrvatska posjeduje značajne akademske kapacitete izvan jednog fakulteta. Uključivanjem PMF-a, FSB-a, Medicinskog fakulteta i ostalih relevantnih institucija, osigurava se otporniji sustav, bolja pripremljenost za krizne situacije i brži razvoj nuklearnih tehnologija za civilne svrhe. | Primljeno na znanje | Tekst na koji se primjedba odnosi, uređen je na drugi način. Odredba nacrta Zakona formulirana u skladu s postojećim institucionalnim okvirom i nositeljima studijskih programa, pri čemu se ne isključuje sudjelovanje drugih visokoškolskih i znanstvenih institucija kroz suradnju, interdisciplinarne programe i posebne propise koji uređuju područje obrazovanja i znanosti. Ovaj zakon samo može dati poticaj da se problematika riješi u okviru djelokruga Ministarstva znanosti i visokog obrazovanja. |
| 32 | IVICA PRLIĆ | V.TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE S OBRAZLOŽENJEM, Uz članak 9. | dopuniti tekst : ...a kao primjer valja istaknuti da je ove godine samo dvoje studenata apliciralo na studijski nuklearni program na FER-u nitko na ostalim srodnim fakultetima. | Nije prihvaćen | Nije primjeren izričaj za zakon. |
| 33 | IVICA PRLIĆ | V.TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE S OBRAZLOŽENJEM, Uz članak 9. | NIJE samo FER ustanova koja obrazuje studente iz područja koja će biti potrebna za nuklearni program RH. tako da pojašnjenje nije potpune i ISKLJUČUJE struke koje su dodatno važne za budući razvoj nuklearne energetike u RH, PMF prirodne znnsoti (razvoj MNR i MMR tehnologije, Strojarski fakulteti, matematika- modeliranja, medicina - nuklearna emergency pripravnost, itd itd Kao opće pojašnjenje manjka zainteresiranosti učenika u RH za daljnje studije i taj podatak je dobar ali prejudicira struku koja sama nije dostatna za provedbu Zakona. | Primljeno na znanje | Tekst na koji se primjedba odnosi, uređen je na drugi način. Odredba nacrta Zakona formulirana u skladu s postojećim institucionalnim okvirom i nositeljima studijskih programa, pri čemu se ne isključuje sudjelovanje drugih visokoškolskih i znanstvenih institucija kroz suradnju, interdisciplinarne programe i posebne propise koji uređuju područje obrazovanja i znanosti. Ovaj zakon samo daje poticaj da se problematika riješi u okviru djelokruga Ministarstva znanosti i visokog obrazovanja. |
| 34 | IVICA PRLIĆ | V.TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE S OBRAZLOŽENJEM, Uz članak 10. | dodati u stavak (3) .. s ciljem razmjene znanja i tehnologijskih inovacija, iskustava i najboljih praksi u području nuklearne energije, zaštite od zračenja i nuklearnih tehnologija za nenergetske namjene | Primljeno na znanje | Tekst predmetnog stavka kompletno je izmijenjen. |
| 35 | DUBRAVKO PEVEC | V.TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE S OBRAZLOŽENJEM, Uz članak 11. | Nakon prve rečenice treba dodati novu rečenicu u kojoj se naglašava da za svaku nuklearnu tehnologiju koja dolazi u obzir za gradnju u RH mora postojati referentna elektrana. | Primljeno na znanje | Pitanje referentnih postrojenja i tehnološke zrelosti pojedinih nuklearnih tehnologija uređuje kroz postupke licenciranja, a definirano je ovim zakonom. |
| 36 | DUBRAVKO PEVEC | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, ZAKON O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE | Poglavlja u tekstu prijedloga Zakona imaju krivu numeraciju rimskim brojkama (Dva poglavlja su rimsko II, a nedostaje poglavlje rimsko IV) te je to potrebno korigirati. Sve kratice koje se pojavljuju u cjelokupnom tekstu treba definirati na prvom mjestu u tekstu gdje se pojavljuju. | Prihvaćen | Dopunjeno. |
| 37 | DUBRAVKO PEVEC | I. OSNOVNE ODREDBE , Članak 1. | U odjeljku (1) spominje se termin „energetska neovisnost“. Kako termin „energetska neovisnost“ nije najprikladniji argument za promociju nuklearne energije to se predlaže brisanje „postizanja energetske neovisnosti“ iz Članka 1. | Prihvaćen | Predmetni Zakon se radi s razlogom da Republika Hrvatska poboljša sigurnost opskrbe i stabilnost EES. Tekst na koji se primjedba odnosi, uređen je na drugi način. |
| 38 | VLADIMIR JELAVIĆ | I. OSNOVNE ODREDBE , Članak 1. | U (b) dodati 'okolišno održiv', na slijedeći način '….na siguran, okolišno održiv, društveno prihvatljiv i ekonomski opravdan način’. Na taj način slijede se načela primjene ESG-a principa i 3E u energetici. | Primljeno na znanje | Što znači okolišno prihvatljiv? Naravno da se pri uspostavi nuklearnog programa vodi računa o zaštiti okoliša, a što se tiče termina “ekonomski opravdan način” smatramo da je ekonomski održiv način puno bitniji način nego li predloženi način. |
| 39 | NENAD ŠVARC | I. OSNOVNE ODREDBE , Članak 1. | st. (3) iza izraza "pogona i korištenja" predlažem dodati "te razgradnje nuklearnih postrojenja i zbrinjavanja nisko i srednje radioktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva". | Nije prihvaćen | Obrađeno drugim Zakonom. |
| 40 | NENAD ŠVARC | I. OSNOVNE ODREDBE , Članak 1. | st. (2) Umjesto teksta. "društveno prihvatljiv i ekonomski održiv način" pisati: "društveno prihvatljiv, okolišno održiv i ekonomski opravdan ili isplativ način", | Nije prihvaćen | Što znači okolišno prihvatljiv? Naravna da se pri uspostavi nuklearnog programa vodi računa o zaštiti okoliša. |
| 41 | VLADIMIR JELAVIĆ | I. OSNOVNE ODREDBE , Članak 2. | Prijedlog ‘s ciljem postizanja sigurne, okolišno prihvatljive i niskougljične opskrbe energijom’ | Prihvaćen | Dopunjen dio teksta članka. |
| 42 | VLADIMIR JELAVIĆ | I. OSNOVNE ODREDBE , Pojmovi i definicije | Trebalo bi definirati što je nuklearna infrastruktura. Vidi komentar u članku 7. Korigirati definiciju, u slijedeće: 4. Nuklearne elektrane – energetska postrojenja koja se koriste pretvorbom nuklearne energije u električnu energiju i/ili toplinsku energiju. | Prihvaćen | U članku 4. izmijenjena je definicija nuklearne elektrane. |
| 43 | VLADIMIR JELAVIĆ | I. OSNOVNE ODREDBE , Članak 4. | Definirati što je nuklearna infrastruktura. Spominje se u člancima 6 i 7 ali nije jasno što se misli pod tim. Prijedlog korekcije: '4. Nuklearne elektrane – energetska postrojenja koja se koriste pretvorbom nuklearne energije u električnu energiju i/ili toplinsku energiju' | Prihvaćen | Dopunjeno. |
| 44 | DUBRAVKO PEVEC | I. OSNOVNE ODREDBE , Članak 4. | U odjeljku (1) potrebne su sljedeće izmjene: Zamijeniti redoslijed malih modularnih reaktora i mikro nuklearnih reaktora. Male modularne reaktore razdvojiti u dvije podgrupe, mali modularni reaktori i napredni modularni reaktori. Preformulirati definiciju referentne nuklearne elektrane jer postojeća nije korektna. | Prihvaćen | Dopunjeno. |
| 45 | NENAD ŠVARC | I. OSNOVNE ODREDBE , Članak 4. | treba dodati pojam za "otočni pogon" i "crni start" s obzirom da se u tekstu navodi: otočni način rada", otočni rad" i "autonomni pogon". Napomena: Crni start (sposobnost crnog starta tj. pokretanja proizvodnog modula bez vanjskog napajanja) je preduvjet za ulazak u otočni pogon (odnosno preuzimanje napajanja izdvojenog dijela konzuma). Preuzeti definicije iz Mrežnih pravila HOPS-a s obzirom da se otočni način rada i autnomni pogon navode u prijedlogu Zakona. | Primljeno na znanje | Tekst na koji se primjedba odnosi, uređen je na drugi način. |
| 46 | NENAD ŠVARC | I. OSNOVNE ODREDBE , Članak 4. | U pojmovniku kod navođenja pojmova koristiti 3. lice jednine, tj. "reaktor" umjesto "reaktori". | Nije prihvaćen | U članku koji definira pojmove može se koristiti i jednina i množina sve ovisno o pojmu koji se definira. |
| 47 | VLADIMIR JELAVIĆ | II. ENERGETSKA POLITIKA I NUKLEARNI PROGRAM, Članak 5. | (b) nije jasna formulacija ‘kojom je Republika Hrvatska uključena u mogućnosti njezina korištenja’, (f) Predlažemo da se doda slijedeća formulacija. To je izuzetno važno jer odgovara na jedno od ključnih pitanja vezano za održivo korištenje nuklearne energije. 'Pri uspostavi nuklearnog programa podrazumijeva se rješavanje pitanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva u skladu s EU politikama i iskustvima dobre svjetske prakse, primjenom najboljih dostupnih tehnologija što uključuje i moguća bilateralna, multilateralna i međunarodna rješenja. Razmotriti, da li dodati i ovaj vrlo ključan cilj. (g) Pri uspostavi nuklearnog programa podrazumijeva se osiguranje uvjeta dugoročno stabilne dobave goriva i tehnologija za održavanje pogona nuklearnih elektrana | Prihvaćen | 1) (b) - Prihvaćen - Dopunjeno 2) (f), (g) - Primljeno na znanje - Osiguranje dugoročno stabilne dobave nuklearnog goriva i potrebnih tehnologija za održavanje pogona nuklearnih elektrana smatra sastavnim dijelom uspostave i provedbe nuklearnog programa te se osigurava kroz postojeće regulatorne, tržišne i međunarodne mehanizme. |
| 48 | NENAD ŠVARC | II. ENERGETSKA POLITIKA I NUKLEARNI PROGRAM, Članak 5. | Provjeriti opravdanost navođenja izraza "samodostatnost", ako se do 30% pokriva iz nuklearne energije, (sa ili bez 50% proizvodnje iz NE Krško za RH?). Što ako je godina hidrološki nepovoljna (HE samo cca 4,5 TWh(god.), jesmo li tada samodostatniu 2040- godini ? Sugestija umjesto "samododstatnost" pisati "dostatnost". | Primljeno na znanje | 1) "Provjeriti opravdanost ..." - Primljeno na znanje - Pojašnjeno u novom prijedlogu. 2) "Što ako je godina hidrološki ...." - Primljeno na znanje - O predmetnom će se voditi računa pri razmatranju energetske politike RH. 3) "Sugestija umjesto "samodostatnost"..." - Primljeno na znanje - Termin preciznije opisuje cilj osiguravanja dovoljnih kapaciteta i resursa za sigurnu opskrbu električnom energijom. |
| 49 | VLADIMIR JELAVIĆ | II. CILJEVI I SMJERNICE PRIMJENE NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, Članak 6. | (c) Umjesto ' kako bi se potaknulo postizanje ukupnog opterećenja elektroenergetskog sustava u udjelu od najmanje 30 %.' treba pisati 'kako bi se potaknulo postizanje pokrivanja potrošnje električne energije u dijelu najmanje od 30%'. Nuklearna elektrana proizvodi električnu energiju, nije potrošač koji opterećuje sustav. Termin opterećenje se odnosi na snagu, a ne na energiju. Cilj se postavlja na udio energije. Kako ne bi bilo zabune trebalo bi pisati iz nuklearnih elektrana s teritorija Republike Hrvatske jer nije sasvim jasno da li uključena proizvodnja iz NE Krško. Implicitno to se podrazumijeva, jer se električna energija iz NE Krško službeno bilancira kao uvoz, međutim zbog jasnoće predlaže se ipak definirati da se radi o proizvodnji iz nuklearnih elektrana s teritorija RH. Postavljeni cilj je vrlo ambiciozan. Postupak Strateške procjene utjecaja na okoliš koji je potrebno napraviti za svaki nacionalni program ili plan te potom postupak Procjene utjecaja na okoliš za zahvat izgradnje nuklearne elektrane je dugotrajan, uzimajući u obzir činjenicu da oba postupka moraju proći i prekograničnu procjenu utjecaja na okoliš. Iskustva s procesom prihvaćanja studije o utjecaju na okoliš produženja životnog vijeka NE Krško sa 40 na 60 godina, pokazalo je da u tom svjetski najkraćem postupku, koji je uključivao međunarodne konzultacije i javnu raspravu u pet država, bilo potrebno 27 mjeseci. Ciklus pripreme dokumentacije za dozvolu uključuje i izradu idejnog rješenja koja mora biti naslonjeno na odabranu tehnologiju/e. U slučaju nuklearnih objekata ključno će biti pripremiti prostorno plansku dokumentaciju, dobro je u tome što postoje iskustva vezano za nuklearni program iz razdoblja 80' i 90' godina.. Temeljem iskustva u pripremi cjelokupne dokumentacije za nuklearna elektrane i drugih složenih energetskih objekata, što uključuje i pitanje financiranja, kao što je recimo LNG projekt ili projekt izgradnje TE Plomin 2 i drugi energetski objekti (Ekonerg), držim da je cilj vrlo izazovan. U provedbi programa treba biti krajnja efikasan s iskustvom u pripremi izgradnje. Potrebno je održavati status ozbiljnog kupca prema dobavljačima opreme u svjetskoj konkurenciji nadolazećeg trenda u kojem će biti nedostatka kapaciteta na strani dobavljača. | Primljeno na znanje | 1) "(c) Umjesto ' kako bi se ...." - Primljeno na znanje - Prijedlogom je predviđen cilj kako bi se postiglo pokrivanje od najmanje 30 % ukupnih godišnjih potreba za električnom energijom iz nuklearnih izvora 2) "Kako ne bi bilo zabune ...." - Primljeno na znanje - Tekst na koji se primjedba odnosi, uređen je na drugi način. |
| 50 | DUBRAVKO PEVEC | II. CILJEVI I SMJERNICE PRIMJENE NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, Članak 6. | Rečenica u odjeljku (3) je nejasna i treba je preformulirati. | Prihvaćen | Dopunjeno. |
| 51 | NENAD ŠVARC | II. CILJEVI I SMJERNICE PRIMJENE NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, Članak 6. | Umjesto "ukupnog opterećenja" predlažemo pisati "ukupnih potreba za električnom energijom". Napomena: radi se o energiji, a opterećenje električki znači snaga, u pravilu navodi se "vršno opterećenje" (MW) i "potrošnja" (TWh) na razini EES-a . | Primljeno na znanje | Tekst na koji se primjedba odnosi, uređen je na drugi način tako da je jasno da se radi o energiji. |
| 52 | DUBRAVKO PEVEC | II. CILJEVI I SMJERNICE PRIMJENE NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, Članak 7. | U (1) odjeljku dodati „, industrijske“ nakon “visokoobrazovne“. U (2) odjeljku briše se „i“ i dodaje „,“ između „infrastrukturu“ i „znanstveno- tehničke“ i dodaje „i tehničko-industrijske“ nakon „znanstveno- tehničke“. | Prihvaćen | Dopunjeno. |
| 53 | VLADIMIR JELAVIĆ | II. CILJEVI I SMJERNICE PRIMJENE NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, Članak 7. | (b) Zakon nije definirao u članku 4 što je nuklearna infrastruktura, tu treba biti vrlo oprezan i razlikovati ‘nuklearne objekte’ od onih koji to nisu po definiciji ali su neodvojiv dio infrastrukture u smislu ciljeva koji se navode (održivost i sigurnost). (d) Trebalo bi preformulirati. Iz kojeg razloga ovdje nema gospodarskog sektora, (istraživačkih institucija, konzultantskih kompanija, projektnih organizacija, proizvođači opreme). Što je s investitorima koji odlučuju o ekonomiji projekta. Treba jasnije definirati ulogu nadležnih institucija (f) Potrebno je precizirati na koga se ovo odnosi jer se privatnim subjektima i ostalim koji su dionici ne može propisivati ova obveza | Nije prihvaćen | 1) "(b) Zakon nije definirao u..." - Primljeno na znanje - Navedeni termin nuklearna infrastruktura definirana je u članku 4. 2) "(d) Trebalo bi preformulirati...." - Ne prihvaća se - U ovom trenutku teško je definirati sve dionike, nadležne institucije predstavljaju širi pojam, a koji će u nekim budućim aktivnostima biti uključeni u neke buduće procese i iz tog razloga nismo specificirali dionike. 3) "(f) Potrebno je precizirati na ..." - Ne prihvaća se - Vidi gornji komentar. |
| 54 | DUBRAVKO PEVEC | II. CILJEVI I SMJERNICE PRIMJENE NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, Članak 7. | U (8) odjeljku nakon „najvišim“ treba dodati „međunarodnim (MAAE, Euroatom, Nuklearna regulatorna komisija SAD-a) preporukama,“. | Djelomično prihvaćen | Smatramo da se nova formulacija članka (8) poboljšana i bez navođenja konkretnih institucija. Institucije su navedene u članku 4. |
| 55 | NENAD ŠVARC | II. CILJEVI I SMJERNICE PRIMJENE NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, Članak 7. | st.(9) umjesto "povećanje pouzdanosti elektroenergetskog sustava" pisati povećanje sigurnosti pogona elektroenergetskog sustava". Sugestija pozudanost je matem. vjerojatnost nekog događaja, dok je uz elektroenergetski sustav vezana "sigurnost pogona". | Primljeno na znanje | Slažemo se sa konstatacijom. Međutim, izričaj « pouzdan » imamo i u drugim zakonima te tako smatramo da ga nije nužno mijenjati. Što se tiče sigurnosti, ovisno o kontekstu može se odnositi na sigurnost opskrbe EES ili na sigurnost nekog objekta. |
| 56 | NENAD ŠVARC | II. CILJEVI I SMJERNICE PRIMJENE NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, Članak 7. | st. (8) iza navoda "izgradnja i pogon" dodati "i razgradnja" | Prihvaćen | Dopunjeno. |
| 57 | VLADIMIR JELAVIĆ | III. AKTIVNOSTI ZA OSTVARENJE CILJEVA PRIMJENE NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, Članak 8. | (b) Ubaciti okolišno održiv, tako da formulacija glasi 'uspostave nuklearnog programa na siguran, okolišno održiv, društveno prihvatljiv i gospodarski opravdan način'. Spomenuto je gore da je to uvažavanje ESG načela. (c) Ubaciti potrebu analize raspoloživih podloga za postojeće potencijalne lokacije, Predlažemo formulaciju 'sadrži prikaz i ocjenu stanja te procjenu primjene nuklearne energije u civilne svrhe, što uključuje ocjenu iskoristivosti postojeće dokumentacije istraživanih lokacija u prošlosti. Planom se provode usporedne analize, dugoročni ciljevi te mjere za ostvarenje…. | Nije prihvaćen | 1) "(b) Ubaciti okolišno održiv..." - Ne prihvaća se - Predmetni članak odnosi se na Plan uspostavljanja nuklearnog programa. Održivost, prihvatljivost i gospodarska opravdanost su već uključeni u tekst zakona ovisno o kontekstu. 2) "(c) Ubaciti potrebu analize..." - Ne prihvaća se - Predmetni prijedlog se odbacuje iz razloga što ovaj Zakon ne definira lokacije. Sve vezano uz lokacije biti će utvrđeno drugim Zakonom. |
| 58 | VLADIMIR JELAVIĆ | III. AKTIVNOSTI ZA OSTVARENJE CILJEVA PRIMJENE NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, Članak 9. | Sadržaj ovog članka je već rečen u ostalim člancima, vidjeti što se ponavlja | Prihvaćen | Dopunjeno. |
| 59 | DUBRAVKO PEVEC | III. AKTIVNOSTI ZA OSTVARENJE CILJEVA PRIMJENE NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, Članak 9. | U (1) odjeljku spominje se termin „energetska neovisnost“ koji je neprikladan te je tekst potrebno preformulirati. U (4) odjeljku nakon „nuklearnih“ valja dodati „i potrebnih pratećih“. | Prihvaćen | Dopunjeno. |
| 60 | IVICA PRLIĆ | V. EDUKACIJA I USAVRŠAVANJE, Članak 10. | dodati u stavak (3) .. s ciljem razmjene znanja i tehnologijskih inovacija, iskustava i najboljih praksi u području nuklearne energije, zaštite od zračenja i nuklearnih tehnologija za osale civilne namjene | Prihvaćen | Načinjeno je proširenje Stavka (3) članka 10. Uz opasku da se umjesto „tehnologijskih” koristio izričaj „tehnoloških”. |
| 61 | HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, VI. NUKLEARNE ELEKTRANE I LOKACIJE | Predlažemo promijeniti naslov poglavlja VI. koji glasi: „VI: Nuklearne elektrane i lokacije“ tako da glasi: „VI: Nuklearne elektrane, lokacije i instalirana snaga“ | Nije prihvaćen | Kako dokument ne definira lokacije, predloženo proširenje se ne prihvaća. Način odabira lokacija je utvrđen drugim zakonom. |
| 62 | VLADIMIR JELAVIĆ | VI. NUKLEARNE ELEKTRANE I LOKACIJE, Tehnologije nuklearnih elektrana | Poticanje nadležnih institucija na suradnju s međunarodnim partnerima i organizacijama. Trebalo bi dodati suradnju s domaćim partnerima i organizacijama. Trebalo bi pisati 'Poticanje nadležnih institucija na suradnju s domaćim i međunarodnim partnerima i organizacijama' | Djelomično prihvaćen | Dopunjeno u članku 10.3. |
| 63 | VLADIMIR JELAVIĆ | VI. NUKLEARNE ELEKTRANE I LOKACIJE, Članak 11. | (b) Predlažemo dodavanje atributa 'najbolje dostupne tehnologije'. To je standardi pojam koji se koristi za nove energetske klasične objekte i nuklearne elektrane, u skladu je s definicijom EU taksonomije o održivim ulaganjima u nuklearna postrojenja. Formulacija bi trebala biti: 'Tehnologije za izgradnju nuklearnih elektrana u Republici Hrvatskoj su one koje, u trenutku odabira, koriste najbolje dostupne tehnologije za koje postoji referentna elektrana u pogonu u svrhu proizvodnje električne energije ……. Zakon spominje na mnogo mjesta održivost, trebao bi cjelovito postaviti kontekst koji odgovara kriterijima održivosti i primjenu najboljih dostupnih tehnologija. Hrvatska neće moći računati na Europske fondove potpore ako se ne zadovolje uvjeti održivog financiranja što podrazumijeva udovoljenje tehničkim kriterijima provjere EU taksonomije (ako fondovi budu dostupni za izgradnju nuklearnih elektrana i prateće infrastrukture). | Primljeno na znanje | Tekst članka preformuliran. O predmetnom se detaljnije govori u II. poglavlju naziva OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI |
| 64 | DUBRAVKO PEVEC | VI. NUKLEARNE ELEKTRANE I LOKACIJE, Članak 11. | U (1) odjeljku valja dodati rečenicu „Nuklearne elektrane kao bazni izvor električne energije osiguravaju temeljnu stabilnost elektroenergetskog sustava.“. Odjeljak (2) valja preformulirati u skladu s poboljšanom definicijom referentne elektrane. U (5) odjeljku nakon „istraživanje“ valja dodati „korištenja“ i nakon „druge“ valja dodati „nuklearne“. | Prihvaćen | Dopunjeno. |
| 65 | NENAD ŠVARC | VI. NUKLEARNE ELEKTRANE I LOKACIJE, Članak 11. | st. (3) Umjesto "autonomni pogon i otočni rad" pisati "crni start i otočni pogon". Sugestija: autonomni pogon je praktički stanje dijela sustava nakon prijelaza u otočni pogon. | Primljeno na znanje | Tekst članka preformuliran. U kontekstu mikroreaktora tamo je preformulirano da piše automatski a ne autonomni. Radi se o tome kako je realizirano vođenje pogona elektrane a ne o pogonskim stanjima elektrane iako je istina da su black start i otočni pogon poželjne karakteristike u rvom redu mikroreaktora, a onda i SMR-a. |
| 66 | NENAD ŠVARC | VI. NUKLEARNE ELEKTRANE I LOKACIJE, Članak 11. | st. (3) promijeniti poredak navođenja tj. pisati "proizvodnja električne i proizvodnja toplinske energije". Napomena: Dominantna je proizvodnja električne energije. | Primljeno na znanje | Tekst članka preformuliran. U našem slučaju jasno da je to primarno proizvodnja električne energije, ali neki od malih reaktora se razvijaju primarno za proizvodnju toplinske energije i posebno je to tako za neke mikroreaktore i na to se odnosila generička tvrdnja. |
| 67 | NENAD ŠVARC | VI. NUKLEARNE ELEKTRANE I LOKACIJE, Članak 11. | Umjesto "stabilnost elektroenergetskog sustava" pisati "sigurnost elektroenergetskog sustava". Napomena: EES RH je u interkonekciji sa sustavom kontinentalne Europe (UCTE), odnosno izgradnjom NE povećava se dostatnost, odnosno sigurnost EES-a RH. | Primljeno na znanje | Oba termina su prihvatljiva u kontekstu kako su korištena. |
| 68 | VLADIMIR JELAVIĆ | VI. NUKLEARNE ELEKTRANE I LOKACIJE, Članak 12. | (a) ' u skladu s visokom standardima' nije jasno o kojim se standardima radi. | Prihvaćen | Dopunjeno. |
| 69 | DUBRAVKO PEVEC | VI. NUKLEARNE ELEKTRANE I LOKACIJE, Članak 12. | Odjeljak (1) je nejasno napisan i valja ga preformulirati. Odjeljak (3) valja promijeniti tako da izabranu lokaciju nuklearne elektrane potvrđuje Sabor Republike Hrvatske a ne Vlada Republike Hrvatske. | Prihvaćen | Dopunjeno. |
| 70 | HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. | VI. NUKLEARNE ELEKTRANE I LOKACIJE, Članak 12. | Iza članka 12. predlažemo dodati članak 12.a „Instalirana snaga elektrane“ koji glasi: „Prilikom izbora iznosa instalirane snage elektrane vodi se računa o najvećem i najmanjem očekivanom opterećenju elektroenergetskog sustava, troškovima operatora prijenosnog sustava zbog osiguravanja većih iznosa rezerve radne snage za ponovnu uspostavu frekvencije sustava na nazivnu vrijednost i zadane snage razmjene, koje je potrebno osigurati zbog mogućih ispada nuklearne elektrane iz pogona, kao i raspoloživosti tih rezervi kroz cijeli životni vijek nuklearne elektrane.“ | Nije prihvaćen | Detaljna regulacija parametara instalirane snage i tehničkih kriterija za rad elektroenergetskog sustava spada u nadležnost tehničkih i operativnih aktivnosti te postupaka planiranja i licenciranja EES, a ne u opći zakonski tekst ovog zakona. |
| 71 | NENAD ŠVARC | VI. NUKLEARNE ELEKTRANE I LOKACIJE, Članak 12. | Umjesto "stabilnosti postojećeg elektroenergetskog sustava" pisati "sigurnosti postojećeg elektroenergetskog sustava". Napomena: stabilnost u EES-u podrazumijeva otpornost sustava na promjene napona i frekvencije, dok je sigurnost EES-a značajka EES-a vezana na dostatnost/izgrađenost sustava te statističke pokazatelje kvalitete pogona/opskrbe sustava. | Primljeno na znanje | Oba termina su prihvatljiva ovisno o kontekstu koji se koristi. |
| 72 | NENAD ŠVARC | VI. NUKLEARNE ELEKTRANE I LOKACIJE, Članak 12. | st. (2) umjesto "raspored potrošnje" pisati lociranost nuklearne elektrane blizu velikog konzumnog područja". Napomena: Ovdje naveden "raspored potrošnje" nema veze s lociranošću nuklearne elektrane, predmet članka je "Lociranost elektrane", svakako brisati "raspored potrošnje". U ovom kontekstu "lociranost" podrazumijeva električki blisku povezanost proizvodnje iz nuklearne elektrane s velikim potrebama bliskog domicilnog konzumnog područja (veliki gradovi). | Djelomično prihvaćen | Dopunjeno. Lociranje NE jasno da ima smisla blizu centara potrošnje da se smanje gubici. Raspored potrošnje se odnosio na utjecaj rasporeda proizvodnje i potrošnje u sjevernom i južnom dijelu RH u uvjetima većinske gradnje OIE u južnom dijelu. |
| 73 | NENAD ŠVARC | VI. NUKLEARNE ELEKTRANE I LOKACIJE, Članak 12. | st. (1) dodati: "s mogućnosti priključenja na elektroenergetsku mrežu". Napomena: U pravilu diljem kontinentalne Europe izgrađene su ili se planiraju graditi nuklearne elektrane većih instaliranih snaga, odnosno iste zahtijevaju dobru visokonaponsku umreženost tj. višestruku 400 kV povezanost s VVN čvorištima prijenosne mreže, uvažavajući kriterije "ekonomske impedancije" (smanjeni gubici u prijenosu el. energije) i kriterij sigurnosti mreže N-1. | Djelomično prihvaćen | Dopunjeno. Članak govori o strateškim koracima u izboru lokacije. Sve što je navedeno u komentaru bit će napravljeno u skladu s pravilima za priključenje energetskih objekata i uzimajući u obzir specifičnosti priključenja NE na mrežu. |
| 74 | IVICA PRLIĆ | VI. NUKLEARNE ELEKTRANE I LOKACIJE, Članak 12. | (c) Nakon provedbe postupaka izbora lokacije nuklearne elektrane u skladu s propisima koji uređuju radiološku i nuklearnu sigurnost, zaštitu okoliša i prirode, ZAŠTITU RH agronomskih područja za proizvodnju HRANE, zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, državne potpore, prostorno uređenje, gradnju, tržište električne energije, koncesije, pomorsko dobro, vodno gospodarstvo, obavljanje gospodarskih djelatnosti, pravo vlasništva i drugih propisa, izabranu lokaciju nuklearne elektrane potvrđuje Vlada Republike Hrvatske. | Djelomično prihvaćen | Dopunjeno. Članak se odnosi na strateške korake u izboru lokacije a za samo lociranje je mjerodavan zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti i ostali zakonski propisi RH koje ne treba sve ovdje navesti. |
| 75 | VLADIMIR JELAVIĆ | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 14. | Rok od 12 mjeseci je prekratak. Plan mora imati stratešku procjenu utjecaja na okoliš, to postupak koji provodi paralelno ali traži vrijeme zbog konzultacije koje uključuju i prekogranične konzultacije prema ESPO konvenciji. | Primljeno na znanje | Kako je Republika Hrvatska sudjelovala u izgradnji NE Krško te kontinuirano sudjeluje u njezinu pogonu i održavanju, smatramo da je na temelju tih iskustava dovoljan predviđeni rok za izradu teksta dokumenta. Što se tiče strateške procjene utjecaja na okoliš, slažemo se sa stavom da za njenu izradu nije dovoljno 12 mjeseci. Članak se odnosi na pripremne aktivnosti za provođenje programa a ne na procjenu utjecaja na okoliš i lociranje. Ovdje je predmetni rok vezan uz izradu dokumenta. |
| 76 | HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, PRILOG 4.: | U točki 7.1. pod pozitivnim učincima predlažemo brisati“ „smanjenje gubitaka u prijenosu“ s obzirom da se ne može a priori tvrditi da će se gradnjom nuklearne elektrane smanjiti gubici. Ovisno o lokaciji elektrane mogu se i povećati i smanjiti. U istoj točki pod negativnim učincima predlažemo dodati: „trajno uvećani troškovi zbog osiguravanja većih iznosa rezerve radne snage za ponovnu uspostavu frekvencije sustava na nazivnu vrijednost i zadane snage razmjene, koje je potrebno osigurati zbog mogućih ispada nuklearne elektrane iz pogona“ | Primljeno na znanje | Tekst je preformuliran. |
| 77 | NENAD ŠVARC | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, PRILOG 4.: | 7.1. Pozitivni učinci izgradnjom nuklearne elektrane: dodati: - povećana sigurnost EES-a, - stabilnost napona i frekvencije, -povećanje portfelja frekvencijskih i nefrekvencijskih pomoćnih usluga, -smanjenje gubitaka u prijenosnoj mreži (optimiranjem lokacije i priključenjem NE na 400 kV uz smanjenje dosadašnje proizvodnje TE na fosilna goriva 220 kV i 110 kV) - ekonomska isplativost, -razvoj ljudskih potencijala u područjima nuklearnih tehnologija | Nije prihvaćen | Pozitivni učinci razmotreni su kroz razvoj gospodarstva, smanjenje emisije stakleničkih plinova, dekarbonizaciju svih energetskih sektora, opskrbu energijom po predvidivim cijenama te mnoge druge učinke. |
| 78 | NENAD ŠVARC | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, PRILOG 4.: | 4.1. Potrebno preciznije napisati, obrazložiti navod: "te postizanja ukupnog opterećenja EES-a u udjelu od najmanje 30%. Napomena: pojam "Opterećenje" obično se veže uz snagu odnosno MW, dok se % udio primjenjuje kod udjela pojedine proizvodne tehnologije u strukture proizvodnje električne energije. Vjerojatno se gornji navod "najmanje 30%" odnosi na proizvodnju iz nuklearne tehnologije (s ili bez 50% NEK, preciznije napisati). | Primljeno na znanje | Dio teksta navedenog u točki 4.1 je u međuvremenu izmijenjen tako da inače opravdan komentar više nije primjenjiv. |
| 79 | NENAD ŠVARC | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, PRILOG 4.: | 3.1. Umjesto "utjecala na vođenje EES RH" pisati "utjecala na elektroenergetsku bilancu RH i vođenje EES-a RH". Umjesto "strategiju vođenja cjelokupnog proizvodnog portfelja RH" pisati "strategiju planiranja cjelokupnog proizvodnog portfelja RH". Napomena: Potrebe za rezervama snage (regulacija) planiraju se i temeljem plana angažiranosti (vožnje) najvećih elektrana u domicilnom sustavu. Umjesto "stabilnost EES" pisati "stabilnost napona i frekvencije". Napomena: precizniji i tehnički prihvatljivi izraz. Umjesto "poput data centara" pisati "poput procesne industrije i data centara". Napomena: zahtjevi za višestruku sigurnost napajanja, osjetljivost procesa rada na beznaponsko stanje (staklane, željezare, aluminij.....) Umjesto "proizvoditi procesnu toplinu i toplinu za grijanje" pisati "proizvoditi toplinsku energiju, odnosno tehnološku paru i ogrjevnu toplinu". | Prihvaćen | Dopunjeno. |
| 80 | NENAD ŠVARC | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, PRILOG 4.: | 2.1 Umjesto "ekonomski održiv razvoj" pisati "tržišno konkurentan", "ekonomski prihvatljiv" i okolišno održiv razvoj". | Djelomično prihvaćen | Dio teksta kompletno je dopunjen. |
| 81 | IVICA PRLIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, PRILOG 4.: | u 7.1 dodati : očuvanje akademskih znanja iz područja nuklearne energetike i zaštite od zračenja - novoosposobljeni stručnjaci iz područja nukearnih znanosti - moderniziran obrazovni kurikulum prirodnih znanosti resilience znanja RH | Prihvaćen | Dopunjen. Implicitno je već sadržano u članku ,7 a za razradu će biti odgovorno Ministartsvo znanosti. |
| 82 | IVICA PRLIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIMJENI NUKLEARNE ENERGIJE U CIVILNE SVRHE, PRILOG 4.: | 4.1.5. Učinci na druga područja : svakako ćemo imati problema s javnosti jer je na snazi DIO KAZNENOG ZAKONA KOJI PREDVIĐA GONJENJE KRIVACA ZA kazneno djelo protiv okoliša NA ŠTO ĆE SE POZIVATI RAZNORAZNE UDRUGE I SEKTE, RADI TOGA VALJA U pRILOG 4 UGRADITI POTREBU ANALIZE TIH UČINAKA SA PROVEDBENIMM TIJELOM RH MINISTARSTVOM ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETSKE UČINKOVITOSTI valja revidirati 4.1.5. jer molim utvrđujem učinke | Nije prihvaćen | Za proces izrade zakona nije potrebno u ovoj fazi izrade navesti traženo. Pri izradi drugih zakonskih i podzakonskih akata svakako će se razmotriti dobiven prijedlog. |