Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Akcijskog plana u području reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2018. godine
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRIJEDLOG AKCIJSKOG PLANA U PODRUČJU REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE OD 2016. DO 2018. GODINE | U poglavlju 4.8 Graditeljstvo, predlažu se mjere čije su formulacije i provedba blisko vezane uz aktivnosti akademnskih institucija, konkretno građevinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj. Predlažem da građevinski fakulteti svakako budu uključeni kao dionici u fomulaciju mjera i cljeva te provedbene aktivnosti uz navedenu točku. U prethodnom razdoblju je u proces donošenja zakona koji su se odnosili na isto područje (Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju i Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje) bio uključen predstavnik akademske zajednice, odnosno dvadeset i sedam fakulteta i visokoškolskih institucija iz područja građevinarstva, arhitekture, strojarstva i elektrotehnike, dakle struka koje obrazuju stručnjake u području graditeljstva. Smatram da bi već prethodno dosegnuti standard trebao svakako biti poštovan i u donošenju ovog akcijskog plana. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 83. stavku 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 82/15) nadležna središnja tijela državne uprave provjeravaju jesu li zahtjevi proporcionalni. Podržavamo praksu da nadležna središnja tijela pri kreiranju svojih mišljenja i očitovanja zatraže mišljenja nadležnih strukovnih organizacija ili obrazovnih ustanova, međutim za izradu akcijskog plana relevantna su očitovanja nadležnih središnjih tijela koja i reguliraju profesiju. |
2 | Grga K | PRIJEDLOG AKCIJSKOG PLANA U PODRUČJU REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE OD 2016. DO 2018. GODINE | Pošto je geodetska djelatnost regulirana profesija s javnim ovlastima mišljenja sam da je ista trebala biti izričito spomenuta u Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a koji je predmetan u ovom Prijedlogu. | Nije prihvaćen | Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 82/15) u hrvatsko se zakonodavstvo prenosi Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija koja propisuje sedam profesija koje se priznaju pod automatskim sustavom priznavanja na temelju minimalnih uvjeta osposobljavanja (usklađeno obrazovanje i osposobljavanje u svim državama članicama). Ovlašteni inženjeri geodezije nisu jedna od tih sedam profesija, nego se stručne kvalifikacije priznaju u sklopu općeg sustava priznavanja. |
3 | Grga K | PRIJEDLOG AKCIJSKOG PLANA U PODRUČJU REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE OD 2016. DO 2018. GODINE, 2. Struktura Akcijskog plana | Osobno sam od Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije tražio da mi se izda IMI kartica prošle godine pa je još nemam, a zanima me kada će se ova akcija konkretizirati u toj mjeri da navedenu karticu dobijem jer to smisao predmetnog Akcijskog plana. | Nije prihvaćen | Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI sustav) služi za razmjenu informacija između nadležnih tijela država članica, a Europska profesionalna kartica (EPC kartica) izdaje se u odabranih pet profesija među kojima nisu ovlašteni inženjeri geodezije. |
4 | Hrvatska komora primalja | 3. Alati za usklađivanje potreba tržišta rada i obrazovanja, 3.2. AŽURIRANJE NACIONALNE KLASIFIKACIJE ZANIMANJA | Hrvatska komora primalja, prvenstveno pozdravlja ideju revizije Nacionalne klasifikacije zanimanja 2010. – nkz 10. („Narodne novine“ broj 147/10) kako je najavljeno u ovom Nacrtu prijedloga Akcijskog plana budući da je ista zastarjela i ne odgovara propisima na snazi. Pogotovo u dijelu koji se odnosi na naziv Stručnjaci/stručnjakinje za zdravstvenu njegu i primaljstvo i Glavne primalje što kao naziv uopće ne postoji te nazivlje nije usklađeno sa Zakonom o primaljstvu („Narodne novine“ broj 120/08, 145/10) niti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“ broj 82/08). Ovdje napominjemo da su oba gore navedena zakona već bila na snazi u trenutku donošenja navedene klasifikacije. Smatramo kako pitanje nazivlja primalja treba biti usklađeno sa svim pozitivnim propisima na snazi u RH te da se u tu svrhu treba tražiti mišljenje kako jezikoslovaca tako i svih nadležnih ministarstava kako bi se da se utvrdilo najbolje rješenje predmetnog naziva. | Primljeno na znanje | Nacionalna klasifikacija zanimanja je u procesu ažuriranja za što je zaduženo 25 sektorskih vijeća koja su savjetodavna i stručna tijela Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, uz koordinaciju Ministarstva rada i mirovinskoga sustava te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Izrada novog Popisa pojedinačnih zanimanja potpuno ovisi o procesu provedbe Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, odnosno o odluci sektorskih vijeća vezano za pojedina zanimanja u sektoru, a s obzirom na to da je upravo ovaj proces u njihovoj nadležnosti prema Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“ 22/13), članak 12., stavak 2., točka 5. |
5 | Grga K | 3. Alati za usklađivanje potreba tržišta rada i obrazovanja, 3.3. IZRADA STANDARDA ZANIMANJA U ODABRANIM REGULIRANIM PROFESIJAMA KOJE SE PRIZNAJU POD AUTOMATSKIM SUSTAVOM PRIZNAVANJA | Primjetna je profesija arhitekta, a koju treba vredovati Sektorsko vijeće Graditeljstvo i geodezija pa me zanima zašto se ne izrađuje standard za profesiju inženjera graditeljstva (uvjeti građenja, statika objekta) i geodezije (imovinsko-pravni i investicijski uvjeti) čiji je utjecaj veći za samu sigurnost građana. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 14. stavku 1. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“, broj 22/13) postupak upisa u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira pokreće se na zahtjev pravne ili fizičke osobe te tijela državne uprave koji za to imaju opravdan interes. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava uvrstilo je profesiju arhitekta kao prioritetnu jer je jedna od sedam profesija koje su pod automatskim sustavom priznavanja, ali standard zanimanja može se izraditi za bilo koju profesiju, a predlagatelj standarda može biti pravna osoba, fizička osoba ili tijelo državne uprave. |
6 | Hrvatska komora primalja | 4. Rezultati evaluacije po sektorima, 4.2. ZDRAVSTVO | Hrvatska komora primalja predlaže da se u Zakonu o primaljstvu („Narodne novine“ broj 120/08, 145/10) uvede muška inačica nazivlja primalje budući da sam Zakon prepoznaje primalje samo kao primalje-asistentice, prvostupnice primaljstva i magistre primaljstva što nije u skladu sa profilom osoba koje završavaju srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje u primaljstvu. Naime, za primaljstvo se odlučuju osobe i ženskog i muškog spola te je stoga potrebno Zakon o primaljstvu uskladiti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova. | Primljeno na znanje | Izmjene Zakona o primaljstvu („Narodne novine“, broj 120/08, 145/10) u nadležnosti su ministarstva nadležnog za zdravstvo. Dodatno, u uvodnom dijelu Nacrta prijedloga akcijskog plana u području reguliranih profesija navedeno je da se pojmovi s rodnim značenjem odnose jednako na muški i ženski rod. |
7 | mr. sc. Hrvoje Meštrović, dipl. ing. | 4. Rezultati evaluacije po sektorima, 4.8. GRADITELJSTVO | Ovim prijedlogom se predviđa sniženje ograničavajućih uvjeta za VODITELJA PROJEKTA, no nisu navedeni koji su to konkretni uvjeti. S druge strane krivo je pretpostavljeno da se radi o profesiji koja je "privremena ili povremena" i da nije profesija iz "sigurnosnog sektora". Voditelj projekta jedini je odgovoran za realizaciju cjelovitog projekta od početka do kraja. Svi ostali stručnjaci (ostali ovlašteni u ovoj djelatnosti) sudjeluju u parcijalnim dijelovima projekta i odgovaraju samo za te dijelove projekta. Jedino voditelj projekta odgovara da prema Zakonu obuhvati sve ove djelatnosti, integrira ih i garantira kumulativno cjelovitu isporuku projekta što uključjuje i elemente sigurnosti samog objekta. Dosadašnja praksa je pokazala da nestručnim vođenjem projekta se stvaraju rizici loše kvalitete (uključujući i smanjenja sigurnosti), kao i loš utjecaj na kasnije održavanje objekta (što može npr. rezultirati povećanim troškovima održavanja i/ili uporabe, npr. povećana potrošnja energenata). Jedino voditelj projekta može procijeniti pravu svrhu projekta i preventivno djelovati da se izbjegnu ovi rizici. Svi ostali učesnici snose unutar svojih dijelova svoj dio odgovornosti, no to nužno ne znači da će cjelina biti ispravna. Građevinski projekti su najčešće u funkciji šire svrhe nekog projekta i nužno je da voditelj projekta od početka do kraja (tj. cijelo vrijeme) sudjeluje, prati i odgovara, da se projekt isporuči sukladno cilju, svrsi i propisima, što uključuje i ugovaranje usluga svih potrebnih stručnjaka. Ako na ovom poslu se nalazi nestručna osoba, bez odgovarajućih uvjeta sličnih onima koji su sada na snazi, postoji veliki rizik loše kvalitete, smanjene sigurnosti, povećanja troškova i svih ostalih negativnih posljedica. Predlažem promjenu ovog teksta na isti način kako je provedeno i za voditelja građenja i ovlaštene inženjere pojedinih struka jer voditelj projekta objedinjuje sve ove elemente i upravlja njihovim izvršenjem. | Nije prihvaćen | Akcijskim planom predloženo je smanjenje ograničavajućih uvjeta za privremeno ili povremeno obavljanje profesije stranih ovlaštenih osoba iz država ugovornica EGP-a u Republici Hrvatskoj i to ukidanje obveze provjere inozemne stručne kvalifikacije u slučaju kada državljanin države ugovornice EGP-a zatraži privremeno ili povremeno obavljanje poslova vođenja projekata u Republici Hrvatskoj. Temeljem predmetnog zahtjeva provjeru inozemne stručne kvalifikacije provodi odgovarajuća strukovna komora, u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Uvjet provjere inozemne stručne kvalifikacije za voditelje projekta potrebno je ukinuti jer se ne radi o profesiji iz sigurnosnog sektora. Naime, sukladno članku 38. stavku 3. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, broj 78/15), voditelj projekta odgovoran je investitoru za zakonito i pravilno obavljanje poslova u svrhu zaštite prava i interesa investitora. Prema odredbama članka 33. istoga Zakona, poslovi voditelja projekta, između ostalog, obuhvaćaju planiranje poslova u vezi s gradnjom te praćenje provođenja tog plana, savjetovanje, odabir i ugovaranje poslova s projektantima, revidentom, nadzornim inženjerima, izvođačima i drugim osobama koje obavljaju poslove u području gradnje, povezivanje i usklađivanje rada osoba koje sudjeluju u gradnji te provođenje nadzora nad njihovim radom u svrhu zaštite prava i interesa investitora. Međutim, za razliku od projektanta, revidenta, nadzornog inženjera i voditelja građenja, voditelj projekta nije odgovoran da građevina koja se gradi ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, slijedom čega nije profesija iz sigurnosnog sektora. |