Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 UDRUGA TRGOVACA BOJA I LAKOVA PRAVILNIK Udruga trgovaca boja i lakova, koja predstavlja 30-tak uglavnom manjih trgovaca sa 40-tak prodajnih mjesta, koji u svom asortimanu prodaju između ostalog boje i lakove, smatra da ovom promjenom treba obuhvatiti izmjenu članka 28. Pravilnika i to st.6 do 10. Naime tim člankom regulirano je postupanje sa otpadnom ambalažom koja je opasni otpad. Prodavatelj je obvezan preuzimati otpadnu ambalažu koja je opasni otpad od fizičkih osoba. Za tu ambalažu postaviti spremnike za skupljanje ambalaže koja je opasan otpad.... Smatramo da tu obvezu treba u potpunosti maknuti sa prodavatelja iz slijedećih razloga: Jedini koji u pravilu mogu to ispoštovati su veliki trgovački centri koji imaju dovoljno prostora za spremnike. Mali "kvartovski" dućani tu obvezu neće moći ispoštovati što zbog nedostatka prostora za spremnike, što zbog nedostatka radnika koji bi se time bavili. Napominjem da je tu izuzetno bitno znanje ophođenja s opasnim otpadom što dodatno opterećuje radnike, odnosno mala trgovačka društva koja se bave navedenom djelatnošću. Mi u Udruzi trgovaca boja i lakova smatramo da bi kompletan posao preuzimanja opasnog otpada trebala riješiti lokalna samouprava organiziranjem reciklažnih dvorišta gdje bi se takav otpad odlagao. Zaposlenici takvih reciklažnih dvorišta bili bi educirani za postupanje s takvim otpadom. Trgovci-prodavači na prodajnim mjestima naših članica, ali i svi mali trgovci ionako se susreću sa potrebama stalnog educiranja o novim materijalima kako bi mogli kvalitetno savjetovati kupce u primjeni određenih proizvoda, što im je primarna zadaća. Dodatno ih opteretiti i preuzimanjem opasnog otpada mislimo da nema smisla. Također, tu se pojavljuje problem da li moramo preuzimati ambalažu samo za proizvode kupljene u našem prodajnom prostoru ili svu. Ako moramo svu, realno se može desiti da kupac kupi robu u nekom velikom trg. centru zbog povoljne akcije, a mali trgovac mora preuzeti otpadnu ambalažu jer je kupcu bliže. Ukoliko moramo preuzeti samo ambalažu za proizvode kupljene u našem prodajnom prostoru, postavlja se pitanje evidencija (na koji način ih voditi). Pravilnikom to nije definiarno. Napominjem da prema našim informacijama koje imamo iz Slovenije, Austrije i Mađarske, nigdje u tim državama nije to pitanje riješeno na način da trgovac mora preuzimati otpadnu ambalažu koja je opasan otpad. Isti se problem pojavljuje i u Pravilniku o građevinskom otpadu i otpadu koji sadrži azbest. Nije prihvaćen Uređivanje postupanja s otpadnom ambalažom koja je opasni otpad nije predmet ovih izmjena i dopuna važećeg Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, ali će se primjedbe uzeti u obzir pri daljnjem radu na ovom Pravilniku.
2 HGK PRAVILNIK Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK mišljenja su kako je ovim izmjenama potrebno obuhvatiti i članak 22. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži. Predlaže se izmijeniti u članku 22. stavke 1. i 2. tako da glase: (1) Sustav povratne naknade je sustav gospodarenja jednokratnom ambalažom od PET-a, Al/Fe i stakla u kojem se plaća povratna naknada kao stimulativna mjera kao stimulativna mjera kojom se potiče posjednik otpada da otpadnu ambalažu od pića odvaja od ostalog otpada i predaje ju prodavatelju ili osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem i za to primi iznos povratne naknade. (2) Povratna naknada je novčani iznos koji proizvođači koji stavljaju na tržište pića pakirana u jednokratnu ambalažu od PET-a, Al/Fe i stakla, kao i konzervirano voće i povrće pakirano u jednokratnu staklenu ambalažu, plaćaju na račun Fonda. Obrazloženje: Sadašnji sustav povratne naknade isključuje staklenu ambalažu volumena 200 ml ili manje (razni sokovi i slična pića) te staklenu ambalažu od konzerviranog voća i povrća (staklenke od kompota, marmelada, krastavaca, paprika i slično). Sukladno pojedinim analizama navedenim je pristupom iz sustava povratne naknade izuzeto gotovo 30% cjelokupne nepovratne staklene ambalaže koja se stavlja na hrvatsko tržište. Članice Udruženja vjeruju kako bi uključenje i ovog dijela otpadne staklene ambalaže u sustav povratne naknade znatno doprinijelo povećanju stope prikupljanja i recikliranja staklene ambalaže. Nije prihvaćen Proširenje sustava povratne naknade nije predviđeno ovim izmjenama i dopunama važećeg Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, ali će se primjedbe uzeti u obzir pri daljnjem radu na ovom Pravilniku.
3 branka genzić-horvat PRAVILNIK Udruga za zaštitu okoliša Resnik, UZOR po predsjedniku Branka Genzić-Horvat dostavlja primjedbe na Izmjene Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži: Osim ugradnje direktiva koje su predmet aktualnih izmjena, Pravilnik zahtijeva znatnu intervenciju radi usklađenja cjelokupne regulative s ciljevima cirkularne ekonomije i energetske i niskougljične strategije na bazi obnovljivih izvora energije. Stoga očekujemo novi cjeloviti pravilnik usklađen s navedenim ciljevima. Unatoč navedenim predloženim izmjenama, radi kontradiktornosti s navedenim ciljevima, a radi sprečavanja spaljivanja ambalaže u bilo koje svrhe, najmanje treba: - čl. 1. St.1. točka 5 - izbacivanje definicije energetske oporabe ambalaže kao spaljivanja i suspaljivanja u svrhu iskorištavanja dobivene toplinske energije - točka 13. Čl.1.st.1 – nejasna definicija „obrade otpadne ambalaže“ ostavlja prostor za interpretacije - članak 5. Stavak 1, prva alineja brisati „ili energetski“ - članak 33. U stavcima 5. I 6. Brisati vremensko ograničenje, dakle zadržati pravo na povrat povratne naknade otpadne ambalaže od mlijeka i ostalih tekućih Nije prihvaćen Definicije iz članka 4. važećeg Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži kao i nacionalni ciljevi oporabe i recikliranja otpadne ambalaže u RH usklađeni su s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 94/62/EZ od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 365, 31. 12. 1994.) Pravo na povrat iznosa povratne naknade za mlijeko i ostale tekuće mliječne proizvode potrošači će moći ostvariti samo u slučaju da se ambalaža za mlijeko i ostale tekuće mliječne proizvode ponovno vrati u postojeći sustav povratne naknade.
4 Greenpeace PRAVILNIK Greenpeace pozdravlja uvođenje odredbe o obaveznoj naplati laganih plastičnih vrećica na prodajnim mjestima. Golema većina vrećica za nošenje upotrijebi se jednokratno nakon čega završava u okolišu i moru gdje, kao nerazgradiva, ostaje trajno i čini štetu ljudima, životinjama i biljkama. Sve alarmantniji problem onečišćenja plastikom, pogotovo mora i oceana, UN već sada opisuje kao „toksičnu tempiranu bombu“. Stoga je ovo važan korak prema smanjenju potrošnje plastičnih vrećica, prioritetnog aspekta rješavanja problema plastičnog otpada. Predlažemo da se Pravilnikom pobliže definira minimalna cijena laganih plastičnih vrećica za nošenje, koja bi bila primjerena odnosno dovoljno visoka da destimulira jednokratnu upotrebu. Također predlažemo da se dodatno propiše isticanje obavijesti na mjestu prodaje (blagajna) o štetnosti upotrebe plastičnih vrećica, slično kao što je već praksa kad je riječ o drugim štetnim proizvodima (npr. duhanski proizvodi). Pravilnik ovu mjeru predviđa samo za mjesta gdje se besplatno dijele vrlo lagane vrećice. Smatramo da bi ova mjera dodatno istaknula i odgovornost proizvođača/prodavača (eng. extended producer responsibility) za posljedice proizvoda koje stavlja na tržište. Nadalje, predlažemo da se uz zabranu besplatnog dijeljenja laganih vrećica onemogući i besplatno dijeljenje vrlo laganih vrećica (tanjih od 15 mikrona) jer se može očekivati da će uvođenjem naplate većih vrećica porasti njihova potrošnja ako ostanu besplatne, čime se dijelom anulira željeni efekt. S obzirom na ustaljenu praksu naplaćivanja najvećih vrećica, smatramo da nije potrebno čekati gotovo dvije godine, tj. na krajnji rok koji je odredila Europska komisija, nego da se izmjene i dopune trebaju početi primjenjivati već od početka 2018. Konačno, pozivamo Ministarstvo da izmijeni i dopuni Pravilnik na način da se u sustav povratne naknade vrati plastična ambalaža za mlijeko i mliječne proizvode, nepotrebno izuzeta iz sustava koji inače pokazuje dobre rezultate. Nije prihvaćen Prijedlozi o formiranju minimalne cijene laganih plastičnih vrećica za nošenje, o isticanju obavijesti o štetnosti upotrebe plastičnih vrećica za nošenje i na blagajnama te o zabrani besplatnog dijeljenja i vrlo laganih plastičnih vrećica se odbijaju u smislu izrade ovog Pravilnika ali je moguće da se isti razmotre kasnije ovisno o učinkovitosti provedbe mjera za smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje propisanih ovim Pravilnikom. Prijedlog o primjeni mjera prije roka određenog Direktivom (EU) 2015/720 odbija se iz razloga što iza njega ne stoji čvrsta zakonodavna podloga. Prijedlog da se u sustav povratne naknade vrati plastična ambalaža za mlijeko i tekuće mliječne proizvode već se razmatra, ali nije predmet ovih izmjena i dopuna važećeg Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži.
5 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK Dajemo mišljenje na nacrt Prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži te pozdravljamo napore Ministarstva zaštite okoliša i energetike za unapređenje sustava zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, u cilju održivog razvoja i zaštite najviših ustavnih vrednota očuvanja prirode i čovjekova okoliša. Razvidno je da se ovim Pravilnikom propisuju mjere kojima je osnovni cilj sprječavanje nastajanja ambalažnog otpada, ponovna uporaba ambalaže, recikliranje i drugi postupci oporabe te smanjenje konačnog odlaganja ambalažnog otpada, vodeći računa o visokom stupnju zaštite okoliša i funkcioniranju unutarnjeg tržišta EU. Budući da se Direktivom (EU) 2015/720 naglasak stavlja na lagane plastične vrećice za nošenje, u nacrtu Prijedloga se, u skladu s Direktivom, uvodi kategorizacija plastičnih vrećica na: plastične vrećice za nošenje, lagane plastične vrećice za nošenje, vrlo lagane plastične vrećice za nošenje i oksorazgradive plastične vrećice za nošenje. U nacrtu Prijedloga se, u skladu s Direktivom, dodaje i novi članak koji se odnosi na smanjivanje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje, a koji propisuje mjere zabrane besplatnog davanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na prodajnim mjestima robe ili proizvoda nakon 31. prosinca 2018. te obvezu prodavatelja da iste naplate u iznosu koji mora biti najmanje jednak troškovima nabave tih vrećica, kao i obvezu da na mjestima na kojima besplatno daje vrlo lagane plastične vrećice za nošenje istakne vidljivu obavijest potrošačima o štedljivom i racionalnom korištenju ovih vrećica oznakom sadržaja »VREĆICA ČUVA HRANU, A VI OKOLIŠ«. Propisana je i obveza Fonda da najmanje tijekom prve godine od stupanja na snagu Pravilnika provede kampanju za informiranje javnosti i podizanje svijesti o negativnom utjecaju prekomjerne potrošnje plastičnih vrećica za nošenje na okoliš. Međutim, iako se Direktiva odnosi na smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje koje se najčešće troše i najrjeđe oporabljuju, ona daje mogućnost državama članicama da poduzmu mjere u pogledu bilo koje vrste plastičnih vrećica za nošenje, ne dovodeći u pitanje gospodarske instrumente za poticanje postizanja ciljeva iz Direktive te u nedostatku takvih, mogućnost donošenja mjera u skladu s načelima okolišne politike EU, između ostalog, s načelom onečišćivač plaća. Mjere mogu uključivati uporabu nacionalnih ciljeva smanjenja, održavanje ili uvođenje ekonomskih instrumenata, kao i ograničenja stavljanja na tržište pod uvjetom da su ista razmjerna i nediskriminirajuća. Direktiva također ističe štetnost i obmanjujući karakter „oksobiorazgradivih” ili „oksorazgradivih” plastičnih vrećica za nošenje koje sadrže aditive koji fragmentiraju plastiku u sitne čestice koje ostaju u okolišu te mogu povećati onečišćenje pa bi Komisija trebala ispitati utjecaj njihove uporabe na okoliš te o istom dostaviti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću i po potrebi sa skupom mjera za ograničavanje njihove potrošnje ili smanjivanje štetnih utjecaja. Stoga smo mišljenja da bi se predviđenim mjerama trebale obuhvatiti i „oksobiorazgradive” ili „oksorazgradive” plastične vrećice za nošenje, kako bi se dosljednije primijenio red prvenstva gospodarenja otpadom, najviši standardi zaštite okoliša te načelo predostrožnosti. U svrhu sprječavanja nastajanja ambalažnog otpada, smatramo da bi se ovim mjerama trebalo utjecati i na smanjene proizvodnje, kao i potrošnje svih vrsta plastičnih vrećica koje nisu biorazgradive, te poticati proizvodnju i korištenje biorazgradivih te drugih vrećica koje ne štete okolišu sukladno načelu onečišćivač plaća, a u cilju ostvarivanja višestruke koristi za zaštitu okoliša i gospodarstvo. Kampanja za informiranje javnosti i podizanje svijesti o negativnom utjecaju prekomjerne potrošnje plastičnih vrećica za nošenje na okoliš trebala bi se odnositi i na proizvođače istih pa bi se sve moguće prilike trebalo iskoristiti na način da se promiču ustavne vrijednosti očuvanja okoliša i prirode, uvođenjem najviših mogućih standarda zaštite okoliša, a posredno i ljudskog zdravlja, u korist sadašnjih i budućih generacija. Primljeno na znanje Prijedlog da se ovim Pravilnikom propišu mjere i za oksorazgradive plastične vrećice za nošenje se ne prihvaća ponajviše iz razloga što sama Direktiva (EU) 2015/720 navodi da će Europska komisija ispitati utjecaj uporabe oksorazgradivih plastičnih vrećica za nošenje na okoliš te do 27. svibnja 2017. podnijeti izvješće a prema potrebi i zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću. Obzirom da predmetno izvješće, a niti zakonodavni prijedlog još nisu službeno objavljeni smatramo da bi propisivanje mjera za oksorazgradive plastične vrećice za nošenje bilo preuranjeno. Kampanja za informiranje javnosti i podizanje svijesti o negativnom utjecaju prekomjerne potrošnje plastičnih vrećica za nošenje na okoliš biti će usmjerena na sveukupnu javnost.
6 Ivan Čuljak PRAVILNIK Sam predmet ovog Pravilnika (plastične vrećice) nije dobro i u potpunosti definiran a Pravilnik i Prilozi su u koliziji i to dva puta: 1. Kod definiranja samog predmeta Pravilnika. U tekstu se definira sljedeće: 1c: Lagane plastične vrećice za nošenje su plastične vrećice za nošenje s debljinom stijenke manjom od 50 mikrona; 1d. Vrlo lagane plastične vrećice za nošenje su plastične vrećice za nošenje s debljinom stijenke manjom od 15 mikrona, koje su potrebne zbog higijenskih razloga ili koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane. Međutim, prilozi Pravilnika navode tri vrste plastičnih vrećica: 1. PLASTIČNE VREĆICE S DEBLJINOM STIJENKE < 15 mikrona 2. PLASTIČNE VREĆICE S DEBLJINOM STIJENKE ≥ 15 < 50 mikrona 3. PLASTIČNE VREĆICE S DEBLJINOM STIJENKE ≥ 50 mikrona Da li treća skupina ima ime, da li su to „teške“, „ostale“ ili „nedefinirane“ ili vrećice „koje nisu namjenjene za nošenje?, ili nešto treće? Ako su nedefinirane, nije jasno zašto upravo vrećice ≥ 50 mikrona nisu definirane, tim više što su upravo vrećice te težine najveći problem jer EU omogućava da se zadrže vrlo lagane plastične vrećice. Osim toga čak i nevedena definicija nije točna pa umjesto: „Lagane plastične vrećice za nošenje su plastične vrećice za nošenje s debljinom stijenke manjom od 50 mikrona;, potrebno je ispraviti na: „Lagane plastične vrećice za nošenje su plastične vrećice za nošenje s debljinom stijenke većom ili jednakom od 15 mikrona, a manjom od 50 mikrona.“ 2. Iz Izvješća o vrsti i količlni jednokratne ambalaža potrebno je izbaciti podatke za ambalažu onečišćenu opasnim tvarima, jer to (opasne tvari, opasni otpad) nije predmet ovog Pravilnika, što se i potvrđuje Člankom 3, stavkom (4). U „Upute za upisivanje podataka“, pod rednim brojem dva potrebno je navesti hrvatski naziv, odnosno: „GTIN – engl Global Trade Item Number - globalni broj trgovačke jedinice). Djelomično prihvaćen Primjedbe i prijedlozi vezano uz definicije se odbijaju. Definicije su usklađene s onima iz Direktive (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje (SL L 115, 6.5.2015.) (Tekst značajan za EGP) a svrstavanje vrećica u prilozima ovog Pravilnika predlaže se radi omogućavanja praćenja potrošnje svih vrsta plastičnih vrećica U RH te mogućeg poduzimanja daljnjih mjera kako to propisuje ova Direktiva. Primjedba vezana uz ambalažu onečišćenu opasnim tvarima se odbija. Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima predmet je Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži pa tako i ovih izmjena i dopuna a odredba iz članka 3. stavka 4. ovog Pravilnika odnosi se na označavanje ambalaže proizvoda i ne predstavlja izuzeće iz Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži. Primjedba vezana uz GTIN oznaku se prihvaća.
7 ŠIME VALIDŽIĆ PRAVILNIK , Članak 1. Oksorazgradive (i fotorazgradive) plastične vrećice za nošenje nisu ekološki prihvatljive jer se one zapravo ne razgrade nego se raspadnu na sitne čestice koje ostanu u prirodi. Ne zne se koliko su štetne te čestice za životinje i biljke dugoročno. Nije prihvaćen Ovim se Pravilnikom neće propisivati mjere za oksorazgradive plastične vrećice za nošenje ponajviše iz razloga što sama Direktiva (EU) 2015/720 navodi da će Europska komisija ispitati utjecaj uporabe oksorazgradivih plastičnih vrećica za nošenje na okoliš te do 27. svibnja 2017. podnijeti izvješće, a prema potrebi i zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću. Obzirom da predmetno izvješće, a niti zakonodavni prijedlog još nisu službeno objavljeni smatramo da bi propisivanje mjera za oksorazgradive plastične vrećice za nošenje bilo preuranjeno.
8 HGK PRAVILNIK , Članak 2. U odnosu na članak 2. Nacrta prijedloga pravilnika kojim se mijenja i dopunjuje članak 9. Pravilnika, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako bi se jasnije trebalo naznačiti da proizvođač proizvoda nije u obvezi ishođenja certifikata već ga može dobiti od ambalažera. Ukoliko je riječ o uvozniku, posebno ekskluzivnih proizvoda, tada certifikat nije potreba za one proizvode koji su pribavljeni iz zemalja članica EU. Ukoliko su pribavljeni iz trećih zemalja, tada je certifikacija nužna. Stoga predlažemo nadopunu stavka 3. na sljedeći način: (3) Proizvođač je obvezan za svaki ambalažni materijal i to prema vrsti i sastavu u koji pakira proizvode imati certifikat ili izjavu o usklađenosti iz stavka 2. ovoga članka, koji pribavlja od ambalažera. Proizvođač koji uvozi/unosi proizvod na RH tržište te nije u mogućnosti od dobavljača iz EU pribaviti certifikat iz stavka 2. ovog članka, nije u obvezi imati navedeni certifikat za količine ambalaže manje od 300 kg. Za proizvode iz trećih zemalja, certifikat za ambalažu nužno je pribaviti od nadležnog tijela. U svezi s navedenim, potrebno je dopuniti i stavak 4. tako da glasi: (4) Proizvođač je obvezan certifikat ili izjavu o usklađenosti o sadržaju teških metala iz stavka 2. ovog članka u bilo kojem trenutku predočiti nadležnom inspekcijskom tijelu na njegov zahtjev. Obrazloženje: Proizvodi koji su kupljeni ili proizvedeni u zemljama članicama EU, ne bi trebali traženi certifikat dostaviti budući da je u zemljama EU implementirana Direktiva 94/62/EZ koja se navodi u članku 3. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži te stoga predlažemo da se za njih dostavlja samo izjava o usklađenosti o sadržaju teških metala u ambalažnom materijalu dok bi traženi certifikat bilo potrebno dostaviti za proizvode i ambalažu koji dolaze iz zemalja koje nisu članice EU. Nadalje, za ekskluzivne proizvoda, npr. skupa vina i šampanjce, mišljenja smo kako navedeni certifikati nisu potrebni uz pretpostavku da količine ukupne ambalaže ne prelaze 300 kg. Djelomično prihvaćen Ovim Pravilnikom predlaže se da je proizvođač obvezan certifikat imati te ga u bilo kojem trenutku predočiti nadležnom inspekcijskom tijelu na njegov zahtjev dok obveza dostave certifikata nije predložena. Glede prijedloga o graničnoj količini ambalaže iznad koje bi certifikat trebao biti potreban, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike smatra da se u slučaju koncentracija teških metala u ambalažnim materijalima radi velike opasnosti za ljudsko zdravlje i okoliš ne može raditi distinkcija na velike i male količine.
9 EKO-OZRA d.o.o. PRAVILNIK , Članak 2. predlažemo da za proizvode koji su kupljeni ili proizvedeni u zemljama članicama EU, traženi certifikat nije potrebno dostaviti jer su u tim zemljama implementirane odredbe Direktiva 94/62 koje se navode u članku 3. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži i za njih je potrebna samo izjava o usklađenosti o sadržaju teških metala u ambalažnom materijalu dok bi traženi certifikat bilo potrebno dostaviti za proizvode i ambalažu koji dolaze iz zemalja koje nisu članice EU Djelomično prihvaćen Ovim Pravilnikom predlaže se da je proizvođač obvezan certifikat imati te ga u bilo kojem trenutku predočiti nadležnom inspekcijskom tijelu na njegov zahtjev dok obveza dostave certifikata nije predložena.
10 EKO-OZRA d.o.o. PRAVILNIK , Članak 2. Predlažemo i izmjenu članka 9. St. 2 Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži 2. Ambalažer je obavezan osigurati certifikat ili izjavu o usklađenosti o sadržaju teških metala u ambalažnom materijalu iz stavka 1. ovog članka „(3) Proizvođač je obvezan za svaki ambalažni materijal i to prema vrsti i sastavu u koji pakira proizvode imati certifikat ili izjavu o usklađenosti o sadržaju teških metala iz stavka 2. ovoga članka. Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: „(4) Proizvođač je obvezan certifikat ili izjavu o usklađenosti o sadržaju teških metala iz stavka 2. ovog članka u bilo kojem trenutku predočiti nadležnom inspekcijskom tijelu na njegov zahtjev.“ Djelomično prihvaćen Ovim Pravilnikom predlaže se da je proizvođač obvezan certifikat imati te ga u bilo kojem trenutku predočiti nadležnom inspekcijskom tijelu na njegov zahtjev dok obveza dostave certifikata nije predložena. Što se tiče izjave o usklađenosti prijedlog se odbija obzirom da izjava samog proizvođača ništa ne dokazuje niti ne garantira.
11 Ilijana Denić PRAVILNIK , Članak 2. Molim definiciju "Proizvođača". Kako je Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži, u članku 4. stavku 1. točki 7. prodavatelj (trgovac) definiran kao, citiram"....prodavatelj istovremeno može biti i proizvođač" zanima me u kojim slučajevima se trgovac smatra proizvođačem. Nije prihvaćen Ministarstvo zaštite okoliša i energetike službeno odgovara na upite koje stranka pošalje pisanim putem, na fax: 01/3717-135 ili elektroničkim putem na adresu: okolis.otpad@mzoe.hr
12 Viktoria Krčelić PRAVILNIK , Članak 3. Sva plastična, kao i ostala ambalaža trebala bi biti obavezno i jasno naznačena viljivom oznakom o sastavu, odnosno mogućnosti recikliranja, bilo da se radi o uvoznom proizvodu ili nekom koji je proizveden u Hrvatskoj. Trenutno na većini proizvoda ta oznaka ili ne postoji ili nije jasno istaknuta. Nadalje, ne radi se dovoljno o informiranju potrošača o važnosti recikliranja, kao i jasnoj komunikaciji poruke o tome koje vrste npr. plastike je moguće reciklirati, a prateći vidljive oznake na ambalaži (npr. što koji broj unutar onog "trokuta" znači i sl.). Podržavam prijedloge ostalih komentatora o uvođenju povratne naknade i za druge vrste ambalaže s ciljem poticanja većeg postotka recikliranja. Ne vidim ni ikakvu logiku ili temelj da izuzimanje ambalaže od mlijeka od povratnih naknada. Ako boca sadrži mlijeko, ništa manje ili više ne zagađuje da je u njoj voda. Primljeno na znanje Ovim izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži usklađuje se označavanje ambalažnih materijala sa Odlukom Komisije 97/129/EZ od 28. siječnja 1997. o uspostavi identifikacijskog sustava za ambalažne materijale u skladu s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 50, 20.2.1997.). Proširenje sustava povratne naknade nije predviđeno ovim izmjenama i dopunama važećeg Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, ali će se primjedbe uzeti u obzir pri daljnjem radu na ovom Pravilniku. Iznos povratne naknade propisuje se Uredbom o gospodarenju otpadnom ambalažom a ne Pravilnikom.
13 Šavorić & partneri PRAVILNIK , Članak 3. Predmetno stajalište preneseno je u ime djelatnog društva Avon na području Republike Hrvatske. Avon Kozmetika d.o.o. proizvođač je kozmetičkih proizvoda koji su u najvećem dijelu distribuirani direktnom prodajom. U 2015. godini Avon Hrvatska pružio je priliku za zaradu više od 260.000 samozaposlenih predstavnika stvarajući pritom prihode veće od 78 milijuna kuna. Avon također aktivno sudjeluje u borbi protiv raka dojke i obiteljskog nasilja nad ženama s ciljem poboljšavanja i spašavanja života žena. Avon Hrvatska je istaknuo zabrinutost vezano uz usvajanje Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži (Narodne novine 88/2015) koji nalaže proizvođačima označavanje ambalaže GTIN simbolima o vlastitom trošku. Stoga Avon ovime pozdravlja predviđenu izmjenu članka 13. navedenog pravilnika prema kojem su GTIN simboli obavezni samo za povratnu ambalažu pića. Avon Hrvatska se u potpunosti slaže i podržava namjeru hrvatskog zakonodavca, odnosno nadležnog ministarstva da olakša prikupljanje i reciklažu otpadne ambalaže i izrazito cijeni što je stavljanje GTIN oznaka na kozmetiku predviđeno kao dispozitivno, budući da se time ne dodaje nikakva nova vrijednost. Primljeno na znanje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zahvaljuje na iznesenoj podršci.
14 DALIBOR BARBALIĆ PRAVILNIK , Članak 3. Povratna naknada može ostati 0,50 kuna za boce od 0,5L i više a za boce manje od 0,5L može biti 0,20 kuna. Također bi trebalo predvidjeti i nakandu za pakovanja mljeka. Krajnjim korisnicima ove sirovine vjerojatno nije važno što je bilo u boci ! Primljeno na znanje Proširenje sustava povratne naknade nije predviđeno ovim izmjenama i dopunama važećeg Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, ali će se primjedbe uzeti u obzir pri daljnjem radu na ovom Pravilniku. Iznos povratne naknade propisuje se Uredbom o gospodarenju otpadnom ambalažom, a ne Pravilnikom.
15 ŠIME VALIDŽIĆ PRAVILNIK , Članak 3. Bilo bi dobro proširiti popis vrsta ambalaže na koje se odnosi sustav povratne naknade jer ta naknada dovodi do visokog postotka povrata za recikliranje. Neprihvatljivo je da su boce od mlijeka izuzete iz tog sustava. (Ne prodžavam korištenje mlijeka niti drugih životinjskih proizvoda ali bi bilo dobro kad bi se pojavilo sojino mlijeku u takvim bocama i koje je izrađeno od soje iz Hrvatske). Neprihvatljivo je da boce ispod 0,2 L ne ulaze u taj sustav povratne naknade. Bilo bi dobro kad bi u taj sustav ulazila višeslojna ambalaža ("Tetra-Pak"); boce od ulja, šampona, omekšivača rublja, sredstava za čišćenje; staklenke; plastične posude od hrane i slično. Primljeno na znanje Proširenje sustava povratne naknade nije predviđeno ovim izmjenama i dopunama važećeg Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, ali će se primjedbe uzeti u obzir pri daljnjem radu na ovom Pravilniku.
16 Ilijana Denić PRAVILNIK , Članak 3. „(1) Proizvođač je obvezan na vlastiti trošak označiti ambalažu proizvoda koje stavlja na tržište na području Republike Hrvatske oznakom za recikliranje." - ako na proizvodu imamo trokut s brojem (npr. 22) unutar trokuta ili trokut s oznakom PAP ispod trokuta moramo li u tim slučajevima označiti ambalažu dodatnom oznakom za recikliranje? Također, kako označiti ambalažu kod koje se može reciklirati npr. etiketa, a ne može se reciklirati npr. vrećica u kojoj je proizvod zapakiran? "(5) Proizvođač može radi prepoznavanja ambalažnog materijala te u cilju učinkovitijeg sakupljanja, ponovne uporabe i oporabe, uključujući i recikliranje otpadne ambalaže, dobrovoljno označiti ambalažu prema vrsti ambalažnog materijala i u tom slučaju je proizvođač za označavanje ambalaže obvezan koristiti sustav prepoznavanja ambalažnih materijala u skladu s Odlukom Komisije 97/129/EZ." - prema Odluci Komisije 97/129/EZ definirane su isključivo kratice i numeriranje oznaka ambalaže, pa me zanima koji je ispravan način dobrovoljnog označivanja ambalažnog materijala osim da moraju biti jasno vidljive, dobro čitljive te trajne i izdržljive čak i nakon otvaranja ambalaže. Nije prihvaćen Ministarstvo zaštite okoliša i energetike službeno odgovara na upite koje stranka pošalje pisanim putem, na fax: 01/3717-135 ili elektroničkim putem na adresu: okolis.otpad@mzoe.hr
17 Udruga Pobjede PRAVILNIK , Članak 4. Pohvaljujemo uvođenje članka 14a. kojim se nalaže obvezna naplata plastičnih vrećica. Na ovaj način u potrošačima se potiče svijest o tome koliko se plastične vrećice u prirodi teško razgrađuju, ugrožavaju živote životinja koje se u njih upetljavaju ili ih zamjene za hranu, prijete cijelim ekosustavima jer se u fazama raspadanja nakupljaju u morima, ulaze u hranidbene lance itd. Edukacija potrošača o potrošnji plastičnih vrećica izrazito je bitna, te bi se trebala fokusirati na održivije, odnosno trajnije višekratne alternative poput platnenih torbi, košara, čvrstih plastičnih vrećica za nošenje, jer svaka je potrošnja vrećica prekomjerna. Slažemo se s prijedlogom udruge Prijatelji životinja, da se uz zabranu laganih, zabrani i besplatno dijeljenje vrlo laganih vrećica za nošenje kako bi se odvratilo potrošače od zloporabe istih u samoposlugama. Osim brige za okoliš i životinje, ova mjera je nužna i u okviru ispunjavanja zahtjeva EU-a, koji od Hrvatske traži višestruko smanjenje potrošnje plastičnih vrećica. Primljeno na znanje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zahvaljuje na iznesenim stavovima.
18 Irena Špoljarić PRAVILNIK , Članak 4. Podržavam uvođenje članka o obveznoj naplati plastičnih vrećica u Pravilnik. Smatram da bi se trebale naplaćivati i vrlo lagane vrećice kako bi ova zabrana bila potpuno efikasna, jer će u protivnom ljudi samo umjesto besplatne lagane plastične vrećice uzimati vrećice s odjela voća. Podržavam prijedlog Prijatelja životinja da cijena treba biti barem 1 kunu i fiksna, a sredstva odlaziti u Fond za zaštitu okoliša za financiranje eko projekata. Zabranu je moguće i treba uvesti prije 01.01.2019. Primljeno na znanje Prijedlog da se naplaćuju i vrlo lagane plastične vrećice za nošenje se odbija iz razloga što iza njega ne stoji čvrsta zakonodavna podloga. Određivanje minimalne cijene za lagane plastične vrećice za nošenje nije predviđeno ovim Pravilnikom, ali je moguće da se isto razmotri ovisno o učinkovitosti provedbe mjera za smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje propisanih ovim Pravilnikom.
19 Katja Matovina PRAVILNIK , Članak 4. Slažem se s uvođenjem članka 14a. koji nalaže da se plastične vrećice naplaćuju, no ne vidim razlog zašto bi se početak provede trebao odugovlačiti do 2019. godine. Također, predlažem da se zabrani besplatno dijeljenje i laganih vrećica koje se uglavnom nalaze kod voća i povrća u dućanima. Cijena vrećice bi trebala biti definirana, odnosno da minimalna cijena budu 2 kn kako bi se potrošači potaknuli na kupnju trajnije vrećice koju će nositi sa sobom u kupnju. Izrazito je važna edukacija potrošača o potrošnji plastičnih vrećica kao i poticanje korištenja trajnijih višekratnih vreća ili košara. Dijeljenje besplatnih plastičnih vrećica uništava okoliš, te automatski štete ljudima i životinjama. Ova mjera bi definitivno jako smanjila potrošnju plastičnih vrećica kao što je vidljivo i u drugim zemljama koje su uvele mjeru zabrane dijeljenja plastičnih vrećica. Primljeno na znanje Prijedlog da se naplaćuju i vrlo lagane plastične vrećice za nošenje se odbija iz razloga što iza njega ne stoji čvrsta zakonodavna podloga. Određivanje minimalne cijene za lagane plastične vrećice za nošenje nije predviđeno ovim Pravilnikom ali je moguće da se isto razmotri ovisno o učinkovitosti provedbe mjera za smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje propisanih ovim Pravilnikom.
20 Danica Delić PRAVILNIK , Članak 4. Podržavam uvođenje naplate i sve prijedloge Prijatelja životinja. Mislim da nema smisla čekati 1.1.2019. godine da se uvede naplata jer moguće ju je uvesti i prije. Ne vidim što bi kočilo Ministarstvo da zabranu s prijelaznim razdobljem uvede po donošenju Pravilnika jer logistiku bi morali rješavati prodavači. Fond bi još uvijek imao godinu dana za pripremu informativne kampanje. Također smatram da bi obavijesti potrošačima o štetnosti vrećica koje će biti istaknute na prodajnim mjestima morale biti direktnije i sadržavati konkretne podatke o tome na koje načine vrećice štete okolišu i koje su alternative plastičnim vrećicama. Primljeno na znanje Prijedlog o primjeni mjera prije roka određenog Direktivom (EU) 2015/720 odbija se iz razloga što iza njega ne stoji čvrsta zakonodavna podloga.
21 Martina Magaš PRAVILNIK , Članak 4. Podržavam uvođenje ovog članka u Pravilnik jer je naplata plastičnih vrećica jedini način da se kod potrošača počne utjeravati svijest o pravoj cijeni plastike općenito. Ne vidim razloga da se naplata ne uvede i prije 1.1.2019. jer ne treba čekati krajnji rok koji za uvođenje naplate određuje Europska unija, već samoinicijativno uvoditi mjere za zaštitu našeg okoliša i životinja. Također se slažem s prijedlogom Prijatelja životinja da cijena vrećice bude fiksno određena i dovoljno značajna da potrošače odvrati od nepromišljenog uzimanja vrećica. Sredstva prikupljena naplatom trebala bi financirati eko projekte i zaštitu okoliša. Usporedno je potrebno provoditi i edukaciju prodavača te zabraniti promociju plastičnih vrećica u prodavaonicama u vidu nuđenja plastične vrećice kupcu - manje bi se vrećica uzimalo već i time da kupac mora sam pri svakoj kupnji zatražiti vrećicu. Potrebno je naplaćivati sve vrećice jer se kupci već i sada okorišćuju besplatnim vrećicama za voće kako ne bi morali platiti vrećicu u trgovinama koje ih ne dijele besplatno. Primljeno na znanje Određivanje minimalne cijene za lagane plastične vrećice za nošenje nije predviđeno ovim Pravilnikom ali je moguće da se isto razmotri ovisno o učinkovitosti provedbe mjera za smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje propisanih ovim Pravilnikom. Prijedlog o primjeni mjera prije roka određenog Direktivom (EU) 2015/720 odbija se iz razloga što iza njega ne stoji čvrsta zakonodavna podloga. Prijedlog da se naplaćuju sve vrste plastičnih vrećica se odbija iz razloga što iza njega ne stoji čvrsta zakonodavna podloga.
22 Viktoria Krčelić PRAVILNIK , Članak 4. Podržavam prijedlog naplate laganih plastičnih vrećica, ali tek kao početak ozbiljnijeg i opširnijeg rada na smanjenju korištenja plastičnih vrećica (bilo laganih ili težih) koje ozbiljno i dugotrajno čine štetu okolišu, životinjama i time zapravo nama samima. Treba aktivnije poticati prestanak korištenja plastičnih vrećica za svakodnevnu kupovinu i sl. jer postoje opcije koje su i dugoročno jeftinije i više ekološke. Simbolična naplata neće postići ništa, već samo povećati zaradu proizvođačima, a zagađenje koje će se se nastaviti platit ćemo na kraju opet mi i naša djeca. Naplata bi trebala iznositi barem 5 kn što je dovoljno da se čovjek bar zapita i razmisli o boljoj alternatici. Dugoročno bi se trebalo raditi na zabrani plastičnih vrećica, pogotovo za upotrebe u kojima su one veoma lako zamjenjive. Primljeno na znanje Određivanje minimalne cijene za lagane plastične vrećice za nošenje nije predviđeno ovim Pravilnikom ali je moguće da se isto razmotri ovisno o učinkovitosti provedbe mjera za smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje propisanih ovim Pravilnikom. Prijedlog o dugoročnoj zabrani plastičnih vrećica se odbija iz razloga što iza njega ne stoji zakonodavna podloga.
23 Tijana Popivoda PRAVILNIK , Članak 4. Podržavam članak 4 prijedloga ovoga Pravilnika i uvođenje obavezne naplate laganih plastičnih vrećica. Bilo bi sjajno kada bi cijena vrećica iznosila najmanje 1 kunu, jer smatram da bi ta mjera dodatno smanjila potrošnju samih vrećica te imala značajniji utjecaj na negativne posljedice koje plastične vrećice imaju po okoliš i životinje. Bilo bi sjajno i kada bi ovaj Pravilnik na snagu stupio što prije, jer svaki dan sa sobom nosi na tisuće upotrijebljenih vrećica i ima izrazito loš utjecaj na našu planetu. Podržavam Vas da odete i korak dalje i naložite da se dio prihoda prikupljenih prodajom plastičnih vrećica usmjeri na projekte koji se bave zaštitom okoliša, zaštitom životinja i održivim razvojem. Hvala Vam na razmatranju mog komentara i nadam se pozitivnim ishodima. Primljeno na znanje Određivanje minimalne cijene za lagane plastične vrećice za nošenje nije predviđeno ovim Pravilnikom, ali je moguće da se isto razmotri ovisno o učinkovitosti provedbe mjera za smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje propisanih ovim Pravilnikom. Prijedlog o primjeni mjera prije roka određenog Direktivom (EU) 2015/720 odbija se iz razloga što iza njega ne stoji čvrsta zakonodavna podloga.
24 Kristina Podobnik PRAVILNIK , Članak 4. Vezano za stavak (1), pozdravljam zabranu besplatnog davanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na prodajim mjestima robe ili proizvoda. Ali, da bi se postigao cilj smanjenje postrošnje plastičnih vrećica za nošenje, potrebno je ovaj stavak proširiti i na vrlo lagane plastične vrećice. Naime, svakodnevno se u praksi događa da kupci u trgovini ne žele platiti i tih nekoliko lipa za laganu plastičnu vrećicu pa uzmu ili traže od prodavača vrlo lagane plastične vrećice (tzv. vrećice za voće i povrće). Čak i ako se lagane plastične vrećice počnu naplaćivati, to neće u željenoj mjeri utjecati na smanjenje upotrebe plastičnih vrećica jer će potrošači početi koristiti više vrlo laganih vrećica koje ostaju izuzete iz naplate. Potrebno je ograničiti i upotebu vrlo laganih vrećica samo na rasuto voće i povrće (npr. bademi, kukuruz, grožđe, leća, grah, krumpir, naranče i sl.) jer se na veliku većinu voća i povrća barkod sa cijenom može naljepiti na vanjsku koru proizvoda. Nadalje, vezano za stavak (2), cijena koja će se potrošaču naplaćivati za lagane plastične vrećice ne smije biti najmanje jednak troškovima nabave tih vrećica jer se one mogu po komadu nabaviti po vrlo niskoj (gotovo beznačanoj) cijeni. Dokle god je ta cijena dovoljno niska u očima potrošača, to ih neće odvratiti od korištenja plastičnih vrećica. (I opet, onima kojima je i ta cijena previsoka, ostat će izbor vrlo laganih plastičnih vrećica koje će ostati besplatne.) Cijena treba imati psihološki učinak, dakle za laganu plastičnu vrećicu ona ne bi smjela biti ispod 1,00 kn da bi se postigao željeni cilj smanjenja potrošnje plastičnih vrećica. Ovdje se također poteže pitanje cijene ostalih plastičnih vrećica, kako i vrlo tankih koje treba također početi naplaćivati (npr. 0,20 kn po komadu ako se koriste za proizvode koji nisu rasuto voće i povrće i npr. meso) tako i onih debljih kojima treba povećati cijenu na najmanje 2,00 kn. Primjera radi, velike biorazgradive vrećice od kukuruznog škroba dostupne su po cijeni od otprilike 3,25 kn po komadu, što nažalost uspješno odvraća kupce od opcije biorazgradive vrećice. U pogledu stavka (3) o isticanju obavijesti potrošačima o štedljivom i racionalnom korištenju vrlo laganih plastičnih vrećica na mjestima na kojima prodavatelj iste daje besplatno, osim mog ranije iznesenog mišljenja da se i vrlo laganim plastičnim vrećicama treba ozbiljno ograničiti korištenje, predloženi sadržaj "VREĆICA ČUVA HRANU, A VI OKOLIŠ" oznake koja bi trebala informirati potrošače je nadasve promašen i ne vidim kako bi u ovakvom izričaju postigao cilj zbog kojeg je, pretpostavljam, zakonodavac odlučio uvrstiti ovaj stavak u prijedlog Pravilnika. Osim što rečenica koja se predlaže ostavlja dojam nedorečenosti, ne daje nikakvu informaciju o štetnom utjecaju upotrebe plastičnih vrećica na okoliš. Izostaje važan psihološki moment, a to je da potrošač poveže svoje ponašanje sa štetom za okoliš koje nastaje zbog upotrebe plastičnih vrećica. Na prodajnim mjestima potrebno je umjesto toga istaknuti jasne oznake tipa "BACANJE ISKORIŠTENIH PLASTIČNIH VREĆICA OZBILJNO ŠTETI OKOLIŠU" ili "JESTE LI ZNALI DA SE PLASTIČNA VREĆICA KORISTI 10-AK SEKUNDI A U OKOLIŠU OSTAJE PREKO 100 GODINA?" ili "ZNATE LI DA SU PLASTIČNE VREĆICE JEDNA OD NAJČEŠĆIH VRSTA SMEĆA U NASELJENIM PODRUČJIMA?" i tako dalje...Također, smatram da bi uz natpise velik psihološki učinak na potrošače imalo vizualno predočenje štetnih posljedica korištenja plastičnih vrećica u vidu slika okoliša zagađenog vrećicama te morskih i kopnenih životinja koje stradaju zbog plastičnih vrećica. Ovdje nema potrebe izmišljati "toplu vodu" jer su se u drugim zemljama već provodile slične kampanje i primjera je pretek na Internetu. U vezi stavka (4), pozdravljam obvezu Fonda da najmanje tijekom prve godine provede kampanju za informiranje javnosti i podizanje svijesti o negativnom utjecaju potrošnje plastičnih vrećica za nošenje na okoliš. U ovom stavku dvojben mi je izraz "prekomjerna potrošnja" - kako će zakonodavac definiranti prekomjernu potrošnju? Hoće li to biti određeno brojem plastičnih vrećica po stanovniku ili na neki drugi način i gdje će to biti definirano? Cilj ne bi trebalo biti smanjenje "prekomjerne" potrošnje nego SMANJENJE POTROŠNJE. Poznati su nam podaci o potrošnji, poznati su nam podaci o štetnosti plastičnih vrećica za okoliš - zadržavanje u okolišu, raspadanje (ne razgradnja jer se nikada ne razgrade) koje rezultira otpušanjem štetnih spojeva u tlo i vode, ingestija vrećica od strane morskih i kopnenih životinja, itd., itd. Stoga, ovaj bih stavak formulirala na slijedeći način: "Fond je obvezan najmanje tijekom prve godine od stupanja na snagu Pravilnika kontinuirano na svim razinama provoditi kampanju za informiranje javnosti i podizanje svijesti o negativnom utjecaju potrošnje plastičnih vrećica za nošenje na okoliš te za informiranje javnosti o načinima smanjenja i sprječavanja zagađenja okoliša plastičnim vrećicama." Primljeno na znanje Propisivanje mjera i za vrlo lagane plastične vrećice za nošenje nije predviđeno ovim izmjenama i dopunama Pravilnika a što je u skladu s izuzećem koje je za ovu vrstu plastičnih vrećica propisano samom Direktivom (EU) 2015/720. Također ovim Pravilnikom nije predviđeno određivanje minimalne cijene za lagane plastične vrećice za nošenje. Međutim moguće je da se isto razmotri ovisno o učinkovitosti provedbe mjera za smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje propisanih ovim Pravilnikom. Zahvaljujemo na prijedlozima vezanim uz obavijest potrošačima o štedljivom i racionalnom korištenju vrlo laganih plastičnih vrećica. Prijedlog teksta stavka 4. članka 4. ovih izmjena i dopuna Pravilnika uzet će se u razmatranje.
25 Ivan Cerjak PRAVILNIK , Članak 4. Iako se već godinama mogu pročitati upozorenja na ogromne ekološke štete i opasnosti za životinjske žrtve koje su posljedica masovnog korištenja plastičnih vrećica, drago mi je što se polako i u Hrvatskoj budi svijest o tom pitanju. Slažem se s uvođenjem obavezne naplate plastičnih vrećica, jer je to najmanje što možemo učiniti i korak naprijed u smislu zaštite okoliša. Naplata će potaknuti svijest o nošenju višekratnih vrećica što će u budućnosti znatno smanjiti masovno korištenje plastičnih vrećica i bar malo utjecati na životinje, očuvanje prirodnih resursa i ekosustava. Treba se uvesti naplata od minimalno 1 kune. Primljeno na znanje Određivanje minimalne cijene za lagane plastične vrećice za nošenje nije predviđeno ovim Pravilnikom ali je moguće da se isto razmotri ovisno o učinkovitosti provedbe mjera za smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje propisanih ovim Pravilnikom. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zahvaljuje na iznesenim stavovima.
26 VLATKA BALAŠ CERJAK PRAVILNIK , Članak 4. U potpunosti podržavam uvođenje obvezne naplate plastičnih vrećica u Hrvatskim trgovinama. Pored toliko alternativa u vidu platnenih i trajnijih vrećica, nužno je naplaćivati za jednokratne, plastične, kako bi se ljude potaknulo na nošenje trajnih vrećica. Slažem se s komentarom udruge Prijatelji životinja, edukacija potrošača o potrošnji plastičnih vrećica vrlo je bitna, a bilo bi korisno i odrediti cijenu od minimalno 1 kune pa na više za vrećice. Primljeno na znanje Određivanje minimalne cijene za lagane plastične vrećice za nošenje nije predviđeno ovim Pravilnikom ali je moguće da se isto razmotri ovisno o učinkovitosti provedbe mjera za smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje propisanih ovim Pravilnikom. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zahvaljuje na iznesenim stavovima.
27 Maja Vidan PRAVILNIK , Članak 4. Protiv članka 4.te općenito smanjenja plastičnih vrećica...Mentalitet i praksa je takva da i uz veću naplatu ljudi više koriste plastične vrećice koje potom zagađuju i teže se razgrađuju u okolišu. Za uvođenje papirnatih vrećica kao pravilo, kao mjeru poboljšanja okoliša te promjenu ljudskog mentaliteta. Direktnim i jasnim mjerama je jedino moguće ljude odvratiti od korištenja plastičnih vrećica, te smatram da tome neće pomoći nikakva edukacija (kojih ima na svakom koraku u današnjem svijetu interneta i društvenih mreža) nego samo zabrana i dosljedna provedba navedene mjere. Primljeno na znanje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zahvaljuje na iznesenim stavovima vezano uz potrošnju i postupanje s plastičnim vrećicama u RH te stavu o načinu provedbe mjera propisanih ovim Pravilnikom.
28 igor Manestar PRAVILNIK , Članak 4. Podržavam uvođenje naplate plastičnih vrećica kao dobru mjeru za smanjenje uporabe vrećica, no slažem se da im cijena mora biti viša od par lipa da bi ovo imalo ikakav učinak. Ljudi i sada znaju da su vrećice štetne za okoliš, no u potrošačkom žaru ne razmišljamo o tome, već samo o vlastitoj komotnosti. Dodatna kuna-dvije ipak će više ljudi odvratiti od uzimanja ponuđene vrećice. Taj bi novac bilo poželjno namijeniti projektima za očuvanje okoliša. Također se uz edukaciju potrošača treba regulirati ponašanje trgovaca, koji ne bi smjeli niti nuditi plastičnu vrećicu aku ju kupac sam ne zatraži. Uz edukaciju o negativnom utjecaju potrošnje plastike općenito na okoliš, potrebno je potrošačima dati na znanje i prihvatljive alternative, tj. opcije koje mogu koristiti umjesto laganih vrećica u kupovini. Primljeno na znanje Određivanje minimalne cijene za lagane plastične vrećice za nošenje nije predviđeno ovim Pravilnikom, ali je moguće da se isto razmotri ovisno o učinkovitosti provedbe mjera za smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje propisanih ovim Pravilnikom. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pozdravlja vaš prijedlog da se sredstva koja će se prikupiti naplatom plastičnih vrećica koriste za sufinanciranje ekoloških i održivih projekata.
29 ŠIME VALIDŽIĆ PRAVILNIK , Članak 4. Podržavam članak 4. Treba zabraniti distribuciju jednokratnih plastičnih vrećica u trgovinama ili ih naplaćivati kao mjeru za poticanje korištenja višekratnih platnenih vrećica, torbi i košara za kupljene proizvode umjesto običnih plastičnih vrećica. Novac prikupljen na taj način se treba koristiti za financiranje ekoloških i održivih projekata. Svake godine u svijetu se potroši preko 500 milijardi plastičnih vrećica, od kojih se zbog visokih troškova reciklira manje od 1%. Ostalih 99% završava u prirodi (morima, oceanima, rijekama i jezerima) gdje ubijaju stotine tisuća životinja koje ih zamijene za hranu. Kada jednom proguta plastične vrećice, životinja ih ne može probaviti tako da one ostaju u crijevima. Tamo sprječavaju probavu hrane i uzrokuju vrlo sporu i bolnu smrt. Gotovo 200 morskih vrsta (kitova, dupina, kornjača) umire na taj način, a česta su meta i ptice, do kojih vjetar nanese plastične vrećice. Procjenjuje se da oceanima pluta 4 milijuna tona plastike, a ona čini 10% cjelokupnog morskog otpada! Recikliranje plastičnih vrećica neekonomično je i teško provedivo. Prerada jedne tone plastičnih vrećica stoji 20.000 kuna, dok dobivena sirovina vrijedi svega 160 kuna, što znači da je vrećicu skuplje reciklirati nego proizvesti novu. Platnene torbe su praktične, ekološki prihvatljive i trajne. Samo jedna platnena torba zamijeni i do 1.000 plastičnih vrećica, a osoba može uštedjeti i preko 22.000 plastičnih vrećica samo ako se odluči za ekološku alternativu. Primljeno na znanje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pozdravlja vaš prijedlog da se sredstva koja će se prikupiti naplatom plastičnih vrećica koriste za sufinanciranje ekoloških i održivih projekata.
30 Snježana Klopotan PRAVILNIK , Članak 4. Podržavam članak 4. i obaveznu naplatu laganih plastičnih vrećica, iako smatram da treba korigirati stavak 2. koji propisuje da iznos naplate ''mora biti najmanje jednak troškovima nabave tih vrećica''. Naime, nabavna cijena vrećice toliko je niska da neće stimulirati smanjenje njihove potrošnje, zbog čega je nužno odrediti višu cijenu, najmanje jednu kunu, a idealno barem dvije kune po vrećici. Sredstva prikupljena naplatom plastičnih vrećica mogu se korisno preusmjeriti na poticanje proizvodnje ekološki održivih materijala za nošenje namirnica. Ovakva odredba djelovat će na potrošače i edukativno te ih potaknuti da aktivno promišljaju koliko je negativan i poguban utjecaj hiperproizvodnje i goleme potrošnje plastičnih vrećica na životinjske vrste i okoliš. Primljeno na znanje Određivanje minimalne cijene za lagane plastične vrećice za nošenje nije predviđeno ovim Pravilnikom ali je moguće da se isto razmotri ovisno o učinkovitosti provedbe mjera za smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje propisanih ovim Pravilnikom. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zahvaljuje na iznesenim stavovima.
31 Prijatelji životinja PRAVILNIK , Članak 4. Udruga Prijatelji životinja pohvaljuje uvođenje članka 14a. kojim se nalaže obvezna naplata plastičnih vrećica na prodajnim mjestima od 2019. godine. Ovo je konkretna mjera koja se pokazala učinkovitom za smanjenje potrošnje plastičnih vrećica u drugim europskim zemljama koje su ju uvele. Na ovaj način u potrošačima se potiče svijest o tome da plastične vrećice ni u kojem koraku svog životnog ciklusa nisu besplatne: derivati su nafte i zemnog plina, nepogodne za reciklažu zbog kontaminacije, male težine i visoke cijene procesa te se rijetko iznova koriste. Na odlagalištima i u prirodi se teško razgrađuju, završavaju po drveću i u vodenim tokovima, ugrožavaju živote životinja koje se u njih upetljavaju ili ih zamjene za hranu, prijete cijelim ekosustavima jer se u fazama raspadanja nakupljaju u morima, ulaze u hranidbene lance itd. Edukacija potrošača o potrošnji plastičnih vrećica izrazito je bitna, te bi se trebala fokusirati na održivije, odnosno trajnije višekratne alternative poput platnenih torbi, košara, čvrstih plastičnih vrećica za nošenje, jer svaka je potrošnja vrećica prekomjerna. Predlažemo da se uz zabranu laganih, zabrani i besplatno dijeljenje vrlo laganih vrećica za nošenje kako bi se odvratilo potrošače od zloporabe istih u samoposlugama. Smatramo da niti jedna vrećica ne bi trebala biti besplatna, jer to zaista i nije. Kako bi ova mjera uistinu postala efikasna, smatramo potrebnim u točki (2) odrediti konkretnu minimalnu cijenu plastične vrećice. „Nabavni troškovi” vrećice mogli bi biti nekoliko lipa, što je premalo da potrošače nagna na promjenu navike uzimanja vrećice, čime ovakva odredba gubi na smislu. Pozivamo Ministarstvo da odredi minimalnu naplatnu cijenu vrećice u vrijednosti barem 1 kune. Uz to predlažemo da dio iznosa od naplate vrećica odlazi u fond za zaštitu okoliša za financiranje ekoloških i održivih projekata. Naime, kako bi potrošači bili potaknuti da odvoje novac za trajniju, ekonomičniju i višekratnu vrećicu, odnosno ponesu svoju torbu ili vrećicu od kuće, iznos lagane jednokratne vrećice treba biti adekvatan da potakne razmišljanje o stvarnoj vrijednosti te vrećice. Ona uključuje i ekološku štetu koju vrećica može prouzročiti, što će nagnati potrošače da radije izaberu za sebe i okoliš bolje rješenje. Također pozivamo da se s uvođenjem zabrane ne čeka krajnji rok koji je za uvođenje naplate odredila Europska komisija jer za to nema opravdanog razloga, već da se odredba počne primjenjivati čim prije. Ovime će se potvrditi inicijativnost Hrvatske, koja naplatu uvodi zbog zaštite svojeg okoliša, životinja te ekonomskih i turističkih interesa. Stoga predlažemo da se datum u točki (1) zamijeni datumom 31. prosinca 2017. Udruga Prijatelji životinja kampanju za zabranu distribucije besplatnih plastičnih vrećica pokrenula je uz podršku udruge Zelena akcija i drugih udruga 2009. godine. U sklopu kampanje peticiju za zabranu plastičnih vrećica potpisalo je više od 27.000 građana, što ukazuje na visoku ekološku osviještenost hrvatskih građana o problematici plastičnih vrećica. Osim brige za okoliš i životinje, ova mjera je nužna i u okviru ispunjavanja zahtjeva EU-a, koji od Hrvatske traži višestruko smanjenje potrošnje plastičnih vrećica. Trenutno se u Hrvatskoj godišnje potroši čak 150–170 vrećica po stanovniku. Hrvatska kao turistička zemlja ima dodatne razloge da odredi stroge propise i time zaštiti svoje šume, obalu, rijeke, jezera i more. Stoga još jednom pozdravljamo ovu odredbu i apeliramo da ona postane još konkretnija kako bi bila učinkovita. Primljeno na znanje Prijedlog da se naplaćuju i vrlo lagane plastične vrećice za nošenje se odbija iz razloga što iza njega ne stoji čvrsta zakonodavna podloga. Određivanje minimalne cijene za lagane plastične vrećice za nošenje nije predviđeno ovim Pravilnikom ali je moguće da se isto razmotri ovisno o učinkovitosti provedbe mjera za smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje propisanih ovim Pravilnikom. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pozdravlja vaš prijedlog da se sredstva koja će se prikupiti naplatom plastičnih vrećica koriste za sufinanciranje ekoloških i održivih projekata. Prijedlog o primjeni mjera prije roka određenog Direktivom (EU) 2015/720 odbija se iz razloga što iza njega ne stoji čvrsta zakonodavna podloga.
32 Antonija Magaš PRAVILNIK , Članak 4. Podržavam uvođenje obvezne naplate plastičnih vrećica u trgovinama. Ovo je pozitivna mjera ka smanjenju plastičnog zagađenja koja se učinkovitom pokazala u europskim zemljama koje su ju uvele. Zbog besplatnog dijeljenja vrećica u trgovinama potrošači nemaju predodžbu o tome da plastične vrećice imaju svoju cijenu, kako za proizvodnju, tako i za sanaciju. Tu cijenu potiho plaćamo svi porezima i naknadama, a najveću cijenu plaća naš okoliš i životinje koje stradavaju gutajući, gušeći se i trujući se vrećicama. Predlažem da se pokaže i dodatna volja za zaštitu okoliša te da se sredstva prikupljena naplatom vrećica koriste za sufinanciranje ekoloških i održivih projekata. Također je potrebno naplaćivati i vrlo lagane plastične vrećice te uz edukaciju potrošača konkretnim mjerama poticati proizvođače i prodavatelje da iznalaze održivije alternative u pakiranju proizvoda. Primljeno na znanje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode pozdravlja vaš prijedlog da se sredstva koja će se prikupiti naplatom plastičnih vrećica koriste za sufinanciranje ekoloških i održivih projekata. Obvezna naplata vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje nije predviđena ovim Pravilnikom, a što je u skladu s izuzećem koje je za ovu vrstu plastičnih vrećica propisano samom Direktivom (EU) 2015/720.