Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o provedbi mjere M4 »Ulaganja u fizičku imovinu«, podmjere 4.3. »Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva«, tipa operacije 4.3.3. »Ulaganje u šumsku infrastrukturu« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ksenija Franulović PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020. Predlažem da se Pravilnikom predvidi mogućnost izrade primarne šumske prometnice na državnom zemljištu za potrebe šumoposjednika bez uvjetovanja propisa u osnovi/programu gospodarenja za državne šume iz 2 razloga-HŠ na zemljištu kojim gospodare ne planiraju prometnice koje bi služile za gospodarenje privatnim šumama, a najčešće je položaj privatnih čestica kao otok u moru državnog teritorija i nemoguće je doći bez prolaza kroz državno. Drugi razlog je suvlasništvo države i privatnih vlasnika na istoj čestici. Te čestice ulaze u osnove/programe za državne i privatne šume, Ukoliko nema propisa izgradnje u državnom programu/osnovi, osporava se pravo na izgradnju privatnim vlasnicima i obrnuto. Smatram da bi Pravilnik trebao uvjetovati isključivo suglasnost HŠ-a i elaborat šumsko-uzgojnih radova za privatne šume kao što je slučaj za trase kroz privatno zemljište. Podržavam da ne treba uvjetovati udio 15% dužine za potrebe šuma šumoposjednika . Također se slažem da izdvajanje krškog područja je nepotrebno kad znamo da je Dinarsko gorje cijelo na kršu s najvišim planinskim vrhovima u RH (Sinjal (Dinara) 1831 m, Sv.Jure (Biokovo) 1762m. Pravilnikom bi trebalo definirati pojam "rekonstrukcije" i gdje je granica održavanja i rekonstrukcije u smislu potrebnih radova. Nije prihvaćen Primarne šumske prometnice ne mogu se graditi bez šumsko-gospodarskog plana, odnosno ulaganje mora biti u skladu s osnovom gospodarenja gospodarskim jedinicama na kršu i/ili programom za gospodarenje šumama posebne namjene. Ako za to postoji opravdana potreba sukladno važećim zakonskim i podzakonskim aktima, moguće je napraviti reviziju osnove gospodarenja, odnosno programa gospodarenja te u njih unijeti primarne šumske prometnice koje bi trebale biti predmet ulaganja. Što se tiče suvlasništva države i privatnih vlasnika na istoj čestici, postoji instrument davanja suglasnosti za provedbu ulaganja suposjedniku/suvlasniku. Za ulaganje jedinica lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS) u šumi i šumskom zemljištu koji su u vlasništvu Republike Hrvatske moraju postojati kriteriji odabira i uvjeti prihvatljivosti. Kroz kompleksna ulaganja, financijska sredstva predviđena za jedan poziv mogu se potrošiti u državnim šumama Republike Hrvatske. To nije cilj ovog tipa operacije. Cilj ove operacije i Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. je ujednačiti gustoću šumske prometne infrastrukture u državnim i u privatnim šumama istih reljefnih područja (gustoća šumske prometne infrastrukture u privatnim šumama značajno zaostaje za gustoćom šumske prometne infrastrukture u državnim šumama, uspoređujući ista reljefna područja). Predloženim izmjenama u članku 10. Pravilnika, stavcima 12., 13., 14., 15. i 16. izašlo se u susret JLS, ali u granicama mogućeg/prihvatljivog na način uvjetovanja kako će najmanje 15 % duljine primarne šumske prometnice obuhvaćene ulaganjem služiti za potrebe održivog gospodarenja šumama šumoposjednika neovisno prolazi li ista zemljištem u državnom ili privatnom vlasništvu. To mora biti obrazloženo u elaboratu. JLS su uvedene kao prihvatljivi korisnici ulaganja iz razloga olakšavanja/omogućavanja prijave malih šumoposjednika/šumovlasnika. Reljefna područja, kako su sada navedena u Pravilniku prethodno su definirana u Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. koji je odobrila Europska komisija. Za reljefna područja je, u članku 10., stavku 8. Pravilnika definirana maksimalna gustoća mreže primarnih šumskih prometnica gospodarske jedinice, odnosno većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja se nakon provedbe ulaganja ne smije prijeći. Navedeno je potrebno izmijeniti u Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. čije izmjene mora odobriti Europska komisija. Nakon toga moguće je isto izmijeniti u Pravilniku. U ovom trenutku tražene izmjene nisu moguće. Granica između održavanja primarnih šumskih prometnica (tekuće, investicijsko i periodično) i njihove rekonstrukcije je vrlo jasna. Sekundarne šumske prometnice se ne održavaju, a rekonstrukcijom se mogu prevesti samo u primarne šumske prometnice.
2 UPŠ Breza PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020. Kao predsjednik udruge želio bih izraziti nezadovoljstvo postojeim pravilnikom i trenutno predloženim izmjenama, jer bitne stvari se i nisu baš predložile za izmjenu već se dodatno komplicira. Pri tome mislim na ograničavanje prijave JLS-ima ako ne koristi 15% duljine za potrebe privatnih šumovlasnika, čije su šume često okružene državnim zemljištem i ne postoji način kako doći do tih površina osim preko državnog šumskog zemljišta. Naime nama malim udrugama i privatnim šumovlasnicima prijave preko JLS ili u suradnji s njom je ponekad jedina mogućnost za prijavu nekih projekata iz razloga što udruga nema financijskih sredstava za podmirit inicijalne troškove projektne dokumentacije i nisu svi prijavitelji u startu u istoj poziciji. Drugo što smo primijetili da se dokumentacija za izgradnju traktorskih putova nije pojednostavila, kao ni za elaborat učinkovitosti sekundarnih prometnica. Želio bi još spomenuti kako članovi naše udruge za transport drva iz šume koriste poljoprivredne traktore čija širina kreće do maksimalno 1,8 m, pa nam nije jasno zašto je potrebno projektirati glavni traktorski put do širine 4 m, jer time ulazimo u više privatnih parcela te je potrebno prikupiti više suglasnosti od vlasnika tih čestica i tražiti ustupanje veće površine. Uz sve spomenuto volio bi da se i u pravilniku stavi obrazloženje ili uputa za sastavljanje suglasnosti i što se traži od posjednika prilikom potpisivanja. Pozdrav Djelomično prihvaćen Za ulaganje JLS u šumi i šumskom zemljištu koja su u vlasništvu Republike Hrvatske moraju postojati kriteriji odabira i uvjeti prihvatljivosti. Kroz kompleksna ulaganja, financijska sredstva predviđena za jedan poziv mogu se potrošiti u državnim šumama Republike Hrvatske. To nije cilj ovog tipa operacije. Cilj ove operacije i Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. je ujednačiti gustoću šumske prometne infrastrukture u državnim i u privatnim šumama istih reljefnih područja (gustoća šumske prometne infrastrukture u privatnim šumama značajno zaostaje za gustoćom šumske prometne infrastrukture u državnim šumama, uspoređujući ista reljefna područja). Predloženim izmjenama u članku 10. Pravilnika, stavcima 12., 13., 14., 15. i 16. se izašlo u susret JLS, ali u granicama mogućeg/prihvatljivog na način uvjetovanja kako će najmanje 15 % duljine primarne šumske prometnice obuhvaćene ulaganjem služiti za potrebe održivog gospodarenja šumama šumoposjednika neovisno prolazi li ista zemljištem u državnom ili privatnom vlasništvu. To mora biti obrazloženo u elaboratu. JLS su uvedene kao prihvatljivi korisnici ulaganja iz razloga olakšavanja/omogućavanja prijave malih šumoposjednika/šumovlasnika. Sukladno Prilogu II. Pravilnika: Tehničke značajke šumskih prometnica definirane su i tehničke značajke sekundarnih šumskih prometnica – traktorskih putova. Vodilo se računa i o državnim i o privatnim šumama te njihovim posebnostima (između ostaloga najčešće primjenjivanim sustavima pridobivanja drva i u okviru njih najčešće korištenim strojevima za privlačenje drva). Stoga su i predviđene dvije kategorije sekundarnih šumskih prometnica bitno različitih tehničkih značajki. Sporedni traktorski put ima minimalnu širinu od 3,00 m što je, i za samostalno prometovanje poljoprivrednih traktora širine do 1,8 m kako navodite, minimalna prihvatljiva širina. U obzir je uzeta i činjenica da adaptirani poljoprivredni traktori spomenutih dimenzija nisu jedina vozila koja će prometovati budućom sekundarnom šumskom prometnicom kategorije sporedni traktorski put. Ogledni primjer obrasca suglasnosti bit će uvršten u natječajnu dokumentaciju.
3 Alen Berta PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020. Slažem se da proceduru za sekundarne šumske prometnice treba pojednostaviti i reducirati opseg projektiranja jer bi se time trošak izrade Elaborata i Glavnog projekta lakše uklopio u priznate opće troškove. Ovime bi se vjerojatno više šumoposjednika odlučilo na tu vrstu ulaganja. Potrebno je omogućiti i izradu užih traktorskih prometnica. Isto tako treba bolje definirati što je to "Veći šumski kompleks tj grupa odjela odsjeka". Da bi se osiguralo sagledavanje dovoljno velikog područja, predlažem da bude naznačeno da takav kompleks mora biti omeđen javnim prometnicama i/ili izgrađenim šumskim prometnicama te izrazitim reljefnim strukturama ukoliko bi područje u potpunosti omeđeno javnim prometnicama i/ili izgrađenim šumskim prometnicama bilo preveliko, ali samo u slučaju krških i planinskih reljefnih područja. Također, treba definirati što kada se šumska prometnica napravi, ucrtava li se ona u katastar ili ne i pod kojim uvjetima. Nije prihvaćen O navedenom prijedlogu je pri izradi Pravilnika provedena široka rasprava iz koje je proizašao sadašnji izgled Pravilnika i svih pripadajućih priloga. Elaborat učinkovitosti i Glavni projekt za sekundarne šumske prometnice su maksimalno reducirani i pojednostavljeni, a da to ne bude na račun njihove kvalitete i stručnosti. Sukladno Prilogu II. Pravilnika: Tehničke značajke šumskih prometnica definirane su i tehničke značajke sekundarnih šumskih prometnica – traktorskih putova. Vodilo se računa o državnim i privatnim šumama te njihovim posebnostima (između ostaloga najčešće primjenjivanim sustavima pridobivanja drva i u okviru njih najčešće korištenim strojevima za privlačenje drva). Stoga su i predviđene dvije kategorije sekundarnih šumskih prometnica bitno različitih tehničkih značajki. Sporedni traktorski put ima minimalnu širinu od 3,00 m što je, i za samostalno prometovanje poljoprivrednih traktora, koje ne možemo uzeti kao mjerodavna, a posebno ne kao jedina šumska vozila za privlačenje drva, minimalna prihvatljiva širina. U šumama privatnih šumovlasnika/šumoposjednika, pri radovima pridobivanja drva često se koriste traktori s prikolicom (traktorke ekipaže), skideri, a ponekad i forvarderi. Gospodarska jedinica ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet primarnog otvaranja šuma, odnosno odjel/odsjek ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet sekundarnog otvaranja šuma su prostorne kategorije na koje se odnosi primarno, odnosno sekundarno otvaranje šuma. Veći šumski kompleks, sa stajališta otvaranja šuma, odnosno planiranja šumskih prometnica na taktičkoj razini, za sve koji se bave otvaranjem šuma, vrlo je jasno definiran. Gravitacijska ili slivna područja su ovisna o mnoštvu čimbenika koji nisu obuhvaćeni ovim Pravilnikom. Šumska prometna infrastruktura nakon izgradnje postaje dio šume i šumskoga zemljišta sukladno Zakonu o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14) te se stoga i ne provodi geodetski postupak izdvajanja čestica na kojima se ista nalazi. Štoviše, jedna od faza uspostavljanja optimalne mreže šumske prometne infrastrukture na terenu, koja se javlja povremeno i prema potrebi, je zatvaranje pojedinih sastavnica šumske prometne infrastrukture, njihovo uklanjanje te vraćanje šumskog zemljišta proizvodnoj funkciji. Situacija s rekonstrukcijom traktorskog puta u šumsku cestu je potpuno jasna, radi se o šumskim prometnicama i vrijedi prethodno navedeno.
4 Općina Gračac PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020. Podržavamo komentar Općine Perušić, U članku 4. Prijedloga Izmjena, a u odnosu za čl. 10. stavak 14. Pravilnika navodi se kako jedinica lokalne samouprave mora dokazati da će najmanje 15% duljine primarnih šumskih prometnica služiti za potrebe održivog gospodarenja šumama šumoposjednika. Misli li se pod održivim gospodarenjem i zaštita šuma kao interesa zajednice? Jesu li uključene u to i općekorisne funkcije šuma kao osiguranje prostora za odmor i rekreaciju te razvoj lokalnih zajednica?Jedinice lokalne samouprave su dužne provoditi zaštitu od požara na svome području prema Zakonu o zaštiti od požara, a jedan od kriterija odabira projekata koji imaju pravo na sufinanciranje je stupanj ugroženosti od šumskog požara. Mišljenja smo kako su šuma i šumsko zemljište prirodno bogatstvo koje bi njenim otvaranjem, primarnim šumskim prometnicama, trebalo učiniti dostupnim svim zainteresiranim skupinama i zaštititi od požara, a ne samo za (održivo) gospodarenje.Kako nismo sigurni na koji način je utvrđen predloženi postotak (15%) te na koji način će se dokazivati, upućujemo ovaj upit jer smatramo da će ova odredba dodatno otežati i ograničiti pristup korisnicima, a poglavito jedinicama lokalne samouprave koji su često i jedina mogućnost za brojne male šumoposjednike. Nije prihvaćen Održivo gospodarenje prema svojoj definiciji uključuje i sve mjere i postupke zaštite šuma pa tako i zaštitu od šumskih požara. Općekorisne funkcije šuma, sukladno važećoj metodologiji njihove procjene, vrlo često, višestruko nadmašuju vrijednost šumskog zemljišta i drvne mase. Slijedom navedenog, pod održivim gospodarenjem misli se na sveukupno integrirano gospodarenje šumom sa ciljem zadržavanja/unaprjeđenja svih funkcija/zadaća šume. Sukladno Prilogu V. Pravilnika: Kriteriji odabira vidljivo je da su svi kriteriji usmjereni ka održivom gospodarenju šumama na čitavom području ulaganja, a dodatno je, kao poseban kriterij, naveden Stupanj opasnosti od šumskog požara. Odgovor kao kod predlagatelja općine Perušić Za ulaganje JLS u šumi i šumskom zemljištu koji su u vlasništvu Republike Hrvatske moraju postojati kriteriji odabira i uvjeti prihvatljivosti. Kroz kompleksna ulaganja, financijska sredstva predviđena za jedan poziv mogu se potrošiti u državnim šumama Republike Hrvatske. To nije cilj ovog tipa operacije. Cilj ove operacije i Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. je ujednačiti gustoću šumske prometne infrastrukture i u državnim i u privatnim šumama istih reljefnih područja (gustoća šumske prometne infrastrukture u privatnim šumama značajno zaostaje za gustoćom šumske prometne infrastrukture u državnim šumama, uspoređujući ista reljefna područja). Predloženim izmjenama u članku 10. Pravilnika, stavcima 12., 13., 14., 15. i 16. se izašlo u susret JLS, ali u granicama mogućeg/prihvatljivog na način uvjetovanja kako će najmanje 15 % duljine primarne šumske prometnice obuhvaćene ulaganjem služiti za potrebe održivog gospodarenja šumama šumoposjednika neovisno prolazi li ista zemljištem u državnom ili privatnom vlasništvu. To mora biti obrazloženo u elaboratu. JLS su uvedene kao prihvatljivi korisnici ulaganja prevladavajuće iz razloga olakšavanja/omogućavanja prijave malih šumoposjednika/šumovlasnika. Prilog I. Pravilnika: Elaborat učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture vrlo jasno i detaljno, potpuno transparentno, pojašnjava utvrđivanje/dokazivanje kriterija predloženih izmjenama u članku 10. Pravilnika, u stavcima 12., 13., 14., 15. i 16.
5 OPĆINA BRINJE PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020. Gledajući Pravilnik i čitajući ostale već upućene komentare, ovim putem dijelimo mišljenje i stajalište Općine Perušić. Nije prihvaćen Obrazloženo uz prijedlog Općine Perušić.
6 Hrvoje Nevečerel PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020. Generalno gledajući ovaj Pravilnik predložene izmjene dodatno otežavaju realizaciju budućih projekata samo za neke korisnike. Određene preinake bi trebale biti napravljene i u ovome Pravilniku o izmjenama Pravilnika i u trenutno važećem Pravilniku o provedbi mjere M04. Detaljnije komentare vežem uz pojedine članke, a glavno se pitanje postavlja vezano uz sekundarne šumske prometnice. Na temelju kojih istraživanja su napravljeni Novi tehnički uvjeti za sekundarne šumske prometnice kada još ni jednom nije izrađen Glavni projekt sekundarne šumske prometnice. Odnosno, ako je i napravljen on je u suprotnosti sa (do sada) važećim Tehničkim uvjetima za gospodarske ceste koji kažu slijedeće: „Za šumske vlake se ne rade posebni projekti. Svi potrebni elementi za izgradnju određuju se na osnovi neposrednog snimanja terena.“ Dosadašnja šumarska praksa nije prepoznala potrebu za izradom glavnih projekata sekundarnih šumskih prometnica, a razlog leži u visokim troškovima izrade Projektne dokumentacije s obzirom na cijenu izgradnje takvih prometnica. Elaborat učinkovitosti mreže šumskih prometnica – sekundarne šumske prometne infrastrukture i Glavni projekt traktorskog puta (prikazani u ovome Pravilniku) su modificirana i „kozmetički“ reducirana kopija Elaborata učinovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture i Glavnog projekta šumske ceste. Ukoliko želimo (ili uviđamo potrebu) regulirati i standardizirati planiranje, projektiranje, izgradnju (uz nadzor) i održavanje (popravak) sekundarnih šumskih prometnica (što bi u konačnici i bilo dobro) potrebno je izraditi pilot projekte koji će pokazati njihovu opravdanost te značajno reducirati dijelove Elaborata i sastavnice Glavnoga projekta. U protivnom će se na slijedeće Natječaje operacije 4.3.3. prijaviti jedino altruistički projekti malih korisnika koji će vlastitim sredstvima značajno sufinancirati 100%-u javnu potporu. Prihvaćen U Prilogu IV. Pravilnika Tehničke značajke šumskih prometnica (primarnih i sekundarnih), u poglavlju Uvod navedeno je: »Za projektiranje šumskih prometnica (spojnih cesta, šumskih cesta i traktorskih putova) primjenjuju se Tehnički uvjeti za gospodarske ceste (Šikić i dr., 1989.) (u daljnjem tekstu Tehnički uvjeti) ukoliko nisu u suprotnosti sa ovdje navedenim tehničkim značajkama primarnih i sekundarnih šumskih prometnica (u daljnjem tekstu Nove tehničke značajke)«. Tehnički uvjeti napisani su i objavljeni 1989. godine. Svjesni određenih nedostataka Tehničkih uvjeta s jedne strane, i potrebe za izgradnjom što kvalitetnijih, suvremenih i u suglasju s današnjim zahtjevima transporta u šumarstvu (financiranih sredstvima EU fondova) šumskih prometnica s druge strane, odnosno ograničeni vremenom u kojemu je trebalo pronaći najbolje moguće rješenje s treće strane, napisani su Novi tehnički uvjeti. Promjene u njima su upravo onolike koliko je to bilo potrebno s obzirom na njihovu namjenu i očekivani period primjene. U članku 3. Pravilnika, u pojmovniku, su navedeni najvažniji pojmovi koji se u Pravilniku koriste. Između ostalog pojašnjeni su ovi pojmovi: 1. Šumska prometna infrastruktura 2. Primarna šumska prometna infrastruktura 3. Sekundarna šumska prometna infrastruktura 4. Šumska cesta i 5. Traktorski put. Traktorska vlaka i traktorski put nisu i ne mogu biti ista kategorija šumske prometnice. Njihova definicija je, vrlo precizno i iscrpno, dana u poglavlju 3.1. Priloga III. Pravilnika: Tehničke značajke šumskih prometnica (primarnih i sekundarnih). Pri izradi Pravilnika kao i pri pisanju izmjena i dopuna Pravilnika je provedena široka rasprava iz koje je proizašao sadašnji izgled Pravilnika i svih pripadajućih priloga. I Elaborat učinkovitosti i Glavni projekt za sekundarne šumske prometnice su maksimalno reducirani/pojednostavljeni, a da to ne bude na račun njihove kvalitete i stručnosti. Projekti i istraživanja, a posebno primijenjena (operativno primjenjiva) istraživanja, su svakako hvale vrijedna ideja čiji rezultate istraživanja ne možemo apriori predvidjeti.
7 Općina Perušić PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020. U članku 4, stavak 14 navodi se kako jedinica lokalne samouprave mora dokazati da će najmanje 15% duljine primarnih šumskih prometnica služiti za potrebe održivog gospodarenja šumama šumoposjednika. Misli li se pod održivim gospodarenjem i zaštita šuma kao interesa zajednice? Jesu li uključene u to i općekorisne funkcije šuma kao osiguranje prostora za odmor i rekreaciju te razvoj lokalnih zajednica?Jedinice lokalne samouprave su dužne provoditi zaštitu od požara na svome području prema Zakonu o zaštiti od požara, a jedan od kriterija odabira projekata koji imaju pravo na sufinanciranje je stupanj ugroženosti od šumskog požara. Mišljenja smo kako su šuma i šumsko zemljište prirodno bogatstvo koje bi njenim otvaranjem, primarnim šumskim prometnicama, trebalo učiniti dostupnim svim zainteresiranim skupinama i zaštititi od požara, a ne samo za (održivo) gospodarenje.Kako nismo sigurni na koji način je utvrđen predloženi postotak (15%) te na koji način će se dokazivati, upućujemo ovaj upit jer smatramo da će ova odredba dodatno otežati i ograničiti pristup korisnicima, a poglavito jedinicama lokalne samouprave koji su često i jedina mogućnost za brojne male šumoposjednike. Nije prihvaćen Održivo gospodarenje prema svojoj definiciji uključuje i sve mjere i postupke zaštite šuma pa tako i zaštitu od šumskih požara. Općekorisne funkcije šuma, sukladno važećoj metodologiji njihove procjene, vrlo često, višestruko nadmašuju vrijednost šumskog zemljišta i drvne mase. Slijedom navedenog pod održivim gospodarenjem misli se na sveukupno integrirano gospodarenje šumom sa ciljem zadržavanja/unaprjeđenja svih funkcija/zadaća šume. Sukladno Prilogu V. Pravilnika: Kriteriji odabira vidljivo je da su svi kriteriji usmjereni ka održivom gospodarenju šumama na čitavom području ulaganja, a dodatno je, kao poseban kriterij, naveden Stupanj opasnosti od šumskog požara. Za ulaganje JLS u šumi i šumskom zemljištu koji su u vlasništvu Republike Hrvatske moraju postojati kriteriji odabira i uvjeti prihvatljivosti. Kroz kompleksna ulaganja, financijska sredstva predviđena za jedan poziv mogu se potrošiti u državnim šumama Republike Hrvatske. To nije cilj ovog tipa operacije. Cilj ove operacije i Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. je ujednačiti gustoću šumske prometne infrastrukture u državnim i u privatnim šumama istih reljefnih područja (gustoća šumske prometne infrastrukture u privatnim šumama značajno zaostaje za gustoćom šumske prometne infrastrukture u državnim šumama, uspoređujući ista reljefna područja). Predloženim izmjenama u članku 10. Pravilnika, stavcima 12., 13., 14., 15. i 16. se izašlo u susret JLS, ali u granicama mogućeg/prihvatljivog na način uvjetovanja kako će najmanje 15 % duljine primarne šumske prometnice obuhvaćene ulaganjem služiti za potrebe održivog gospodarenja šumama šumoposjednika neovisno prolazi li ista zemljištem u državnom ili privatnom vlasništvu. To mora biti obrazloženo u elaboratu. JLS su uvedene kao prihvatljivi korisnici ulaganja iz razloga olakšavanja/omogućavanja prijave malih šumoposjednika/šumovlasnika. Prilog I. Pravilnika: Elaborat učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture vrlo jasno i detaljno pojašnjava utvrđivanje/dokazivanje kriterija predloženih izmjenama u članku 10. Pravilnika, u stavcima 12., 13., 14., 15. i 16.
8 BOŽIDAR ĆAĆIĆ PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020. Presjednik sam udruge šumoposjednika "Ličke šume", te zaposlenik tvrtke "Hrvatske šume d.o.o.". Sve predložene izmjene pravilnika su riješenje problema na koje smo mi nailazili na terenu pripremajući projekte za prvi natječaj. Smatram da je najvažnija izmjena za privatne šumoposjednike to što je dodana posebna kategorija prometnice - prilazna šumska cesta B. Dakle dozvoljena je gradnja šumskih cesta širine 3,5 m. Većina katastarskih putova je ucrtana u katastar širine 4m. Udruga šumoposjednika "Ličke šume" imala je najviše zahtjeva za rekonstrukcijom takvih prometnica. Također jako bitna izmjena je da vlasnički list, posjedovni list, kopija katastarskog plana mogu biti kopije. Slažem se predloženim izmjenama, smatram da nema potrebe za dodatnim izmjenama. Najveći problem s ovom mjerom je što nema više natječaja. Jedan natječaj godišnje je premalo, trebalo bi biti najmanje 3-4 natječaja godišnje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na komentarima.
9 KRUNO LEPOGLAVEC PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020. U tekstu niže prilažem sve točke predložene za izmjenu u pravilniku za operaciju 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« iz programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020 poslane 30.11.2016. u Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatsku komoru inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Predložene izmjene su definirane kroz razgovore s nekim JLS-ima te udrugama šumovlasnika, gdje se nastojalo predložiti izmjene koje bi otklonile poteškoće kod prijave na natječaj za operaciju 4.3.3. Iz priloženih prijedloga izmjena pravilnika vidljivo je da od 16 predloženih točaka prihvaćena je samo jedna točka (broj 15), dok su svi ostali prijedlozi zanemareni i nisu uzeti u obzir. Može se čak primijetiti da su se određeni članci i prilozi još dodatno zakomplicirali, što nema logike ako je svima u hrvatskom šumarstvu interes da se što više financijskih sredstava povuče i uloži, kako u državne tako i privatne šume. Zanima me hoće li se uvažiti još koji prijedlog izmjena kroz ovu javnu raspravu? Prilozi – poslani prijedlozi 1. Definirati tko može biti prijavitelj i na čijem sve zemljištu, naime postoje lokalne samouprave koje se nalaze na području u kojem su pretežno šumske površine u državnom vlasništvu i one mogu prijaviti jedino na takvom zemljištu. Prijedlog je da se dopusti prijava drugih subjekata na državnom zemljištu bez obzira o udjelu tog zemljišta, jer ni Hrvatske šume ne mogu s obzirom na ograničenja od jedne gospodarske jedinice i maksimalnog iznosa od 1 mil. eura po natječaju prijaviti na svim područjima gdje su prijeko potrebne šumske ceste i traktorski putovi, a nema smisla time ograničiti lokalne samouprave koje su voljne provesti projekte uz svoj angažman i napraviti korist za gospodarenje „Hrvatskim šumama“ d.o.o. i svojim građanima koji mogu takve prometnice koristiti u rekreativne ili druge svrhe. 2. Potrebno je jasno definirati dijelove šumske ceste (ŠC) i traktorskog puta (TP). Npr. Sastavni dijelovi šumske ceste su: kolnik, bankina, mimoilaznica, okretaljka, objekti podzemne odvodnje i dr. Potrebno je posebno definirati ostale objekte vezane uz šumske ceste. Npr. objekti površinske odvodnje, pomoćna stovarišta (http://www.propisi.hr/print.php?id=5805) i dr. ** objašnjenje uz prethodne prijedloge izmjene Pravilnika: potrebno je jasno definirati što su dijelovi šumske ceste, a što ostali objekti kako bi se uklopili u Zakon o gradnji i Pravilnik o jednostavnim građevinama. U protivnom se može steći dojam da su i odvodni jarci (sustav površinske odvodnje) dio šumske ceste pa ćemo iste moći graditi samo ukoliko ne radimo i odvodne jarke, jer sa trenutnim širinama ŠC prema pravilniku za mjeru 4.3.3. uz uključivanje odvodnih jaraka svugdje prelazimo širinu od 5 m bez obzira o kojoj se kategoriji radi te time izlazimo iz okvira jednostavne građevine do 5 metara za koju nije potrebna građevinska dozvola što stoji u Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama, članak 4, stavka 10. 3. Pri izgradnji i rekonstrukciji nerazvrstane ceste (traktorskog puta) u šumsku cestu definirati ucrtava li se nova ŠC u katastar, u čijem je vlasništvu ta nova šumska cesta, tko su njezini korisnici te tko su sve obveznici daljnjeg održavanja ŠC kada prelazi dijelom po nerazvrstanoj (ucrtanoj u katastar), a dijelom po susjednim katastarskim česticama? Prijedlog je da se stavi u Pravilnik članak u kojem se objašnjava kako je ŠC ili TP dio šume i nije potrebna geodetska izmjera nakon izgradnje i njezino upisivanje u gruntovnicu i katastarski plan. Time se smanjuju i troškovi te izmjere koja bi mogla premašiti i 50% novčanog iznosa dobivenog od fonda za izgradnju/rekonstrukciju. 4. Reljefno područje u definicijama nije u skladu sa reljefnim područjima Republike Hrvatske. Potrebno je ili izmijeniti definiciju ili prilagoditi značenje. Šumarskim stručnjacima koji se bave problematikom otvaranja šuma i izgradnje šumskih prometnica reljefno područje nije jedini ulazni parametar procjene složenosti zahvata pa ćemo se ili držati poznate terminologije i njenog značenja ili ćemo dodati i ostale potrebne definicije. Time bi dobili jednosmisleno određene čimbenike složenosti uspostave funkcionalne mreže šumskih prometnica. Prijedlog je izbacivanje ili redefiniranje spomenute definicije. Specifičnost i složenost čimbenika koji utječu na izgradnju je potrebno objasniti nakon opisa (izmijenjenih) reljefnih područja. Krš je reljefni oblik, a ne oznaka reljefnog područja. 5. Određivanje pripadajućeg reljefnog područja sadrži u sebi nejasno određene značajke. Prema tome ispada da u Republici Hrvatskoj imamo planine već na 500 metara. Podjela reljefnih područja u RH (Šumskogospodarska osnova 2016-2025) nam daje nešto drugačiju sliku od one prikazane u Pravilniku. Naime, do 200 m je nizinsko reljefno područje, od 200 do 500 m brežuljkasto područje, od 500 do 1000 m gorsko i sredogorsko područje, od 1000 do 1500 imamo visoka sredogorja, a tek iznad 1500 m su planinska područja koja obuhvaćaju svega 0,15% površine. Stoga je nejasno zašto u planinsko reljefno područje pripadaju visine iznad 500 m. Naravno da će objašnjenje biti kako u zagradi pored planinsko stoji i „gorsko“, ali ako se već spajalo pojedina reljefna područja zašto nisu reljefna područja spajana na isti način. Tada bi dobili tri reljefna područja od kojih bi nizina ostala do 200 m (opravdano se ne spaja sa drugima jer čini 53,42 % površine), brežuljkasto (gorsko) područje bi bilo od 200 do 1000 m (42,72 % površine) te visoko sredogorsko (planinsko) područje preko 1000 m (3,86 % površine). Prema sadašnjoj podjeli iz Pravilnika je vrlo izgledno kako ćemo imati veliki broj „planinskih područja“ (planinsko-gorskih), a niti jednu cestu koja se nalazi iznad 1500 m visine. Daljnji problem u podjeli reljefnih područja je tzv. krško reljefno područje koje zapravo i ne postoji. Postoje krški prostori (http://www.geografija.hr/hrvatska/rasirenost-krsa-u-hrvatskoj/) koji u RH prekrivaju 29400 km2 odnosno nešto više od 52 % površine ukupnog teritorija države. Sukladno tome predlažemo da se četvrta kategorija „krško reljefno područje“ izostavi i uopće ne prikazuje. Krški fenomeni se mogu evidentirati, ali ovim Pravilnikom nije jasno prikazano na koji način utječu na ciljanu gustoću šumske prometne infrastrukture. Potrebno je točno i jednoznačno prikazati kako se točno određuje svaka značajka pojedinog reljefnog područja te revidirati definiciju reljefnih područja kao što je istaknuto u 4. prijedlogu izmjene. Značajke reljefa, odnosno čimbenika koji utječu na izgradnju koje treba objasniti – što je „karakteristična šumska cesta“, koji „nagib padina u području zahvata“ se uzima i kako se računa, kako se određuje „nabranost terena“, kako točno „uzgojni oblik sastojine“, „prevladavajuća šumska zajednica“ i „glavna vrsta drveća u području zahvata“ utječu na složenost izgradnje šumskih prometnica? Prijedlog – izbacivanje dijelova tablice B.6. pod rednim brojevima 6. – 10. 6. Izmijeniti kategorizaciju šumskih prometnica. Nepotreban je veliki broj kategorija šumskih prometnica, jer dio njih uopće nije u skladu sa Zakonom o gradnji (članak 128. stavak 1.) te Pravilnikom o jednostavnim građevinama (članak 4. stavak 10). Ovim bi Pravilnikom trebala biti određena ograničenja (kroz izmijenjene važeće Tehničke uvjete) što ne sprječava glavnog projektanta u izradi šumske ceste višeg standarda. Stoga predlažemo izbacivanje iz popisa kategorija spojne i glavne šumske ceste te sporedne šumske ceste sa 2 prometna traka. Nadalje je potrebno izmijeniti i olakšati tehničke uvjete za prilaznu šumsku cestu (npr. širina kolnika 3,00 – 4,00 m, širina bankina 0,25 – 0,75 m). Naime, šumske se ceste projektiraju za vozila čija širina ne prelazi 2,50 m i širina kolnika od 3 metra je dovoljan minimalan Tehnički uvjet ukoliko želimo što više otvoriti šumska područja RH (širina od 3,5 m je dobra, ali je pitanje je li stvarno potrebna i slažemo se da o tome treba raspravljati). Proširenja u krivinama se normalno izvode pa ne postoji problem pri prolasku kamionskih skupova. Bankina od 0,25 m je dovoljna da obavi svoju zaštitnu ulogu i sve preko tih dimenzija je samo neopravdano povećanje troškova jer ukupna širina planuma (kolnik+bankine) značajno utječe na količinu zemljorada i količinu kamenog materijala potrebnog za izgradnju gornjeg stroja šumskih cesta. Potrebno je izbaciti glavni i sporedni traktorski put i ostaviti samo jednu kategoriju – traktorski put te kroz Tehničke uvjete odrediti minimalne vrijednosti ispod kojih se ne bi smjelo graditi. Time bi kategorizacija šumskih prometnica bila jasnija i jednoznačna te u skladu sa gore navedenim Zakonom i Pravilnikom. Mišljenja smo kako bi smanjivanje broja kategorija šumskih cesta jednako doprinijelo uspješnoj realizaciji unutar operacije 4.3.3., jer se većina šumskih cesta u zadnjem Natječaju (spomenute operacije) ionako projektirala kao prilazna šumska cesta, ali to neka bude predmet rasprave. Isto tako potrebno je definirati pokose zasjeka i nasipa na određenim terenima te izradu odvodnih jaraka gdje je to potrebno. Definirati minimalne horizontalne radijuse i uzdužne nagibe za novopredložene kategorije ŠC i TP te kod nižih kategorija ŠC i TP omogućiti izvođenje „S- krivina“ uz propisno proširivanje kolnika. Bolje definirati kada i gdje projektirati mimoilaznice na određenoj kategoriji ŠC-a i TP-a. Definirati da se mogu graditi „T“ okretaljke na mjestima gdje je to jedino moguće ili je praktično, naročito kod traktorskih putova. 7. Izgradnja i rekonstrukcija šumskih prometnica, opisanih ovim Pravilnikom, trebala bi biti dostupna svim prihvatljivim korisnicima te se stoga ne bi trebao ograničiti rok za prikupljanje potrebne dokumentacije. Mišljenja smo kako vlasnički list, posjedovni list i kopija katastarskog plana ne stariji od 60 dana izuzetno komplicira prikupljanje navedene dokumentacije. Stoga predlažemo da se prilaže navedena dokumentacija ne starija od 180 dana (umjesto dosadašnjih 60 dana). Pitanje za raspravu je treba li zbog toga možda izmijeniti i bodove u sklopu Kriterija odabira kako bi se svim korisnicima dalo jednaku mogućnost prolaznosti na idućim Natječajima. 8. Pojedini se podaci pojavljuju i u Elaboratu i u Glavnom projektu. Trebalo bi takve slučajeve reducirati. Npr. Dokaz o vlasništvu i posjedništvu – vlasnički list, posjedovni list i kopija katastarskog plana. Svaki od tih dokumenata se dodatno plaća stoga ne vidimo svrhu za ponavljanjem. Prijedlog – izbaciti tu sastavnicu iz Elaborata ili Glavnog Projekta. 9. Tehnički opis u nešto izmijenjenom obliku postoji u Elaboratu i u Glavnom projektu. Osovinski poligon uklapamo u odabranu nultu liniju pri čemu govorimo o istim terenskim prilikama i o gotovo identičnom prostornom položaju. Sve ono što unosimo u Skraćenom tehničkom opisu u Elaboratu, nalazimo i u Tehničkom opisu Glavnog projekta. Stoga predlažemo da se Tehnički opis u Elaboratu reducira u oblik definiranog obrasca s popunjavanjem određenih elemenata slično kao kod tablice definiranja reljefnog područja. 10. Postupak postavljanja nulte linije predstavlja kompleksan projektantski zadatak u kojemu glavni projektant nastoji što bolje uklopiti nultu liniju u prostorni, terenski i sastojinski odnos. Ovdje je naročito bitna uloga glavnog projektanta (odnosno ovlaštenog šumarskog stručnjaka) koji uklapa nultu liniju u koju je kasnije moguće uklopiti osovinski poligon u skladu sa Tehničkim uvjetima. Prilikom postavljanja nulte linije glavni projektant čitavo vrijeme bira svaku (najbolju) dionicu planirane (projektirane) trase na kraju čega proizlazi konačna inačica. Naročito je to vidljivo prilikom rekonstrukcije i nejasno je zašto je potrebno postaviti više od jedne inačice. Stoga smatramo kako nije potrebno posebno prikazivati više od jedne nulte linije, nego samo jednu (odabranu) u koju će se kasnije uklapati osovinski poligon. Prijedlog – izbaciti iz Priloga 1. točku C, stavak 1. 11. Objasniti tko je to ovlašteni inženjer odgovarajuće struke ili napisati tko može sve izraditi Glavni projekt za ŠC i TP, zaštititi šumarsku struku ili dopustiti i drugim strukama da izrađuju projekte za šumarsku prometnu infrastrukturu? Prijedlog je da se izrada elaborata i projekata na šumskom zemljištu isključivo prepusti ovlaštenim inženjerima šumarske struke kako to čine druge struke preko svojih Komora i raznih pravilnika. 12. U Glavnom projektu nailazimo na dva Zapisnika. Prvi je Zapisnik o primopredaji iskolčene nulte linije koju bi trebao postaviti onaj koji radi Elaborat, a (kao što je prije objašnjeno – 10. prijedlog izmjene) to bi trebao biti isključivo onaj koji izrađuje Elaborat. Prijedlog trase nulte linije nekoga tko dobro poznaje teren i tko usmjerava (gotovo svaki teren ima tzv. kardinalne točke) glavnog projektanta nije nulta linija opisana u ovom Pravilniku. Konačnu nultu liniju određuje glavni projektant stoga taj Zapisnik nije potreban. Uostalom, projektiranje nulte linije je glavni dio Elaborata i bez iste bi svi ostali obrasci i analize u sklopu Elaborata bili beznačajni. Zapisnik o primopredaji iskolčene trase je dokument kojim Naručitelj potvrđuje da je šumska cesta iskolčena na terenu i ta sastavnica Glavnoga projekta može biti predmet rasprave šireg tima je li ona potrebna ili ne. Prijedlog – izbaciti Zapisnik o primopredaji nulte linije i razmotriti eventualno izbacivanje Zapisnika o iskolčenoj trasi. (jednako tako bi mogli ubaciti i Zapisnik o obnovi građevinskog iskolčenja osi i profila trase, op.a.) 13. U kriterijima odabira nailazimo na bodovanje postojeće gustoće šumske prometne infrastrukture. U sklopu ovoga Pravilnika je predmet zahvata gospodarska jedinica ili (nejasno određen) veći šumski kompleks. Nejasna je veličina tog kompleksa čime je omogućena manipulacija postotnim udjelima vrijednosti maksimalne dozvoljene gustoće primarne i sekundarne šumske prometne infrastrukture pripadajućeg reljefnog područja, odnosno za najprihvatljiviju tehnologiju privlačenja drva ukoliko se pojedinu gospodarsku jedinicu zanemari i prikaže samo „željeni“ neotvoreni dio. Potrebno je jasno definirati što čini kompleks odsjeka i koja je to površina u odnosu na planirane prometnice. Prijedlog kod otvaranja sekundarnim prometnicama je da se područje otvaranje sekundarnim šumskim prometnica izrađuje isključivo na razini odsjeka ukoliko planirani TP prolazi kroz taj odsjek ili kompleks od 2-3 (ili više) odsjeka ukoliko prolazi granicama tih odsjeka. Time se pojednostavljuje izrada i trošak Elaborata učinkovitosti jer nije potrebno evidentirati velik broj postojećih sekundarnih prometnica za koje trenutno ne postoji registar ni prostorni podaci. 14. Ovim je Pravilnikom predviđena izrada Elaborata i Glavnih projekata primarnih i sekundarnih šumskih prometnica. Sadašnjim je Pravilnikom dana prednost isključivo primarnim šumskim prometnicama. Stječe se dojam da se opet zaboravilo na male udruge šumovlasnika ili pojedinačne šumovlasnike kojima je veći interes izgradnja traktorskog puta nego šumske ceste, a i sama investicija bi im bila prihvatljivija koja je barem 5 puta jeftinija po kilometru od šumske ceste. To je bitno zbog nižeg početnog ulaganja u dokumentaciju i početak izgradnje prije povrata sredstava od strane Agencije za plaćanje u poljoprivredi. Ukoliko usporedimo složenost izrade Elaborata sekundarnih šumskih prometnica i Glavnog projekta te prosječan trošak investicije (ukupan trošak ulaganja u sekundarnu šumsku prometnicu) dolazimo do zaključka kako su prihvatljivom korisniku stvarni troškovi daleko veći od prihvatljivih materijalnih troškova. Stoga je potrebno značajno reducirati i Elaborat i Glavni projekt za sekundarne prometnice kako bi sama izrada takvih projekata bila jeftinija i time lakše se uklopila u 10% iznosa prihvatljivih troškova od iznosa čitavog projekta. 15. Prijedlog izmjene je da se ne stavlja ovjerena kopija rješenja iz osnove gospodarenja već bi bila dovoljna samo obična kopija što samo otežava pribavljanje originalne dokumentacije i slanje iste na ovjeru kod bilježnika, jer se na kraju rješenja ionako nalazi ovjeren dio potpisom i pečatom. Korisnije bi bilo ubaciti stavku o dodavanju kopije dokumenta revizije Osnove/Programa gospodarenja u kojima se često nalaze promjene vezane uz šumske prometnice. 16. U dijelu Elaborata učinkovitosti sekundarne prometne infrastrukture nepotreban je dio o definiranju reljefa preko nadmorske visine te podatak o ciljanoj udaljenosti privlačenja do primarne prometnice također nema puno smisla. U današnje vrijeme kad je sve veći uspon modernih tehnologija u privlačenju drva možemo govoriti o tome da pristup površini i sam dohvat drvne mase isključivo ovisi o vrsti odabrane tehnologije i njezinim karakteristikama, a ne o nadmorskoj visini i definiranom reljefnom području. Primjer tome su forvarderi koji u nekim državama rade na uzdužnim nagibima većim od 35% s većom učinkovitosti od skidera, i nisu samo ograničeni na rad u nizinskom području i kod pravilnog rasporeda mreže sekundarnih šumskih prometnica. Djelomično prihvaćen Sve predložene izmjene i dopune Pravilnika za tip operacije 4.3.3. između ostaloga dostavljene su i Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije (HKIŠDT), a koje su vrlo detaljno razmatrane i raspravljane tijekom izrade izmjena i dopuna predmetnog Pravilnika. 1. Djelomično se prihvaća: Za ulaganje JLS u šumi i šumskom zemljištu koji su u vlasništvu Republike Hrvatske moraju postojati kriteriji odabira i uvjeti prihvatljivosti. Kroz kompleksna ulaganja, financijska sredstva predviđena za jedan poziv mogu se potrošiti u državnim šumama Republike Hrvatske. To nije cilj ovog tipa operacije. Cilj ove operacije i Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. je ujednačiti gustoću šumske prometne infrastrukture u državnim i u privatnim šumama istih reljefnih područja (gustoća šumske prometne infrastrukture u privatnim šumama značajno zaostaje za gustoćom šumske prometne infrastrukture u državnim šumama, uspoređujući ista reljefna područja). Predloženim izmjenama u članku 10. Pravilnika, stavcima 12., 13., 14., 15. i 16. se izašlo u susret JLS, ali u granicama mogućeg/prihvatljivog. 2. Djelomično se prihvaća: Navedeni prijedlozi nisu predmet ovog Pravilnika. Ovakvi prijedlozi bi trebali biti dio novih Tehničkih uvjeta za šumske prometnice. U Pravilnik je, u Prilogu IV., neovisno o ovome prijedlogu, ubačeno pojašnjenje pojma „širina šumske prometnice“. 3. Ne prihvaća se: Šumska prometna infrastruktura nakon izgradnje ostaje dio šume i šumskoga zemljišta što je definirano u važećem Zakonu o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14) te se stoga i ne provodi geodetski postupak izdvajanja čestica na kojima se ista nalazi. Štoviše, jedna od faza uspostavljanja optimalne mreže šumske prometne infrastrukture na terenu, koja se javlja povremeno i prema potrebi, je zatvaranje pojedinih sastavnica šumske prometne infrastrukture, njihovo uklanjanje te vraćanje šumskog zemljišta proizvodnoj funkciji. Što se tiče rekonstrukcije traktorskog puta u šumsku cestu situacija je potpuno jasna, radi se o šumskim prometnicama i vrijedi prethodno navedeno. Izgradnja nerazvrstanih cesta nije predmet ovog Pravilnika. Troškovi geodetske izmjere koji se navode nisu realni. Mogu se pojaviti pri rekonstrukciji nerazvrstane ceste u šumsku cestu. 4. Ne prihvaća se: Reljefna područja, kako su sada navedena u Pravilniku, su prethodno definirana u Programu Ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Za reljefna područja je, u članku 10., stavku 8. Pravilnika definirana maksimalna gustoća mreže primarnih šumskih prometnica gospodarske jedinice, odnosno većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja se nakon provedbe ulaganja ne smije prijeći. 5. Ne prihvaća se: Vidjeti pojašnjenje uz prijedlog broj 5. Dodatno pojašnjenje: U Republici Hrvatskoj (ili za Republiku Hrvatsku) ne postoji jednoznačna definicija reljefnih područja na najširoj razini, a pogotovo ne na razini šumarstva, odnosno radova otvaranja šuma šumskim prometnicama i pridobivanja drva. U tijeku su znanstveno-istraživački projekti koji bi trebali dati rezultate u spomenutom području šumarstva. Nadalje, Europska komisija je u Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. reducirala sa strane Ministarstva predloženu maksimalnu gustoću mreže primarnih šumskih prometnica gospodarske jedinice, odnosno većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja se nakon provedbe ulaganja ne smije prijeći. Smjernice određivanja pripadajućeg reljefnog područja za gospodarsku jedinicu ili veći šumski kompleks koji je predmet zahvata otvaranja šuma, definirane u Prilogu I. i Prilogu II. Pravilnika su povezane sa spomenutim reduciranjem. Time je veća površina Republike Hrvatske postala prihvatljiva za predmetno ulaganje. 6. Djelomično se prihvaća: U Prilogu IV. Tablici 1. su definirane sve kategorije šumskih prometnica koje su obuhvaćene ovim tipom operacije. Projektant između različitih kategorija primarnih i sekundarnih šumskih prometnica odabire najpogodniju. Nije potrebno reducirati broj kategorija jer u Republici Hrvatskoj postoji dosta neotvorenih ili jako slabo otvorenih područja u kojima je potrebno projektirati i graditi više kategorije šumskih prometnica (prije svega šumskih cesta). U Prilog IV., Tablicu 1. je, temeljem drugog prijedloga, već ubačena dodatna kategorija šumskih cesta, sada postoji Prilazna šumska cesta A i Prilazna šumska cesta B. Na taj je način, ublažavanjem tehničkih značajki najniže kategorije šumske ceste, ali još uvijek u suglasju sa standardima prometovanja (uključivo sigurnosti) mjerodavnim vozilima na šumskim cestama, proširen mogući krug korisnika potpore. Elementi odvodnje (površinske i podzemne), pokosi nasipa i iskopa, mjesta izvođenja mimoilaznica i drugih objekata na šumskim prometnicama nisu dio ovoga Pravilnika. Navedeno je definirano drugim podzakonskim aktima i pravilnicima. 7. Djelomično se prihvaća: Dokumenti: vlasnički list, posjedovni list, kopija katastarskog plana kao i rješenje iz šumskogospodarskog plana se više ne dostavljaju kao izvornici već preslike. Starost dokumentacije (izuzev rješenja iz šumskogospodarskog plana za koji to ne vrijedi) će biti definirana u Prilogu I., Prilogu II. i Prilogu VI. Pravilnika. 8. Prihvaća se. 9. Ne prihvaća se: Obrazac tablice C.3. pod nazivom Skraćeni tehnički opis idejne trase buduće šumske ceste predstavljene najboljom, konačnom inačicom nulte linije u Prilogu I. Pravilnika, odnosno Obrazac tablice C.3.: Skraćeni tehnički opis idejne trase budućeg traktorskog puta predstavljene najboljom, konačnom inačicom nulte linije u Prilogu II. Pravilnika, već je sada u vrlo skraćenom obliku i odnosi se na popunjavanje određenih sastavnica priloženih tablica. Tehnički opis projektirane šumske ceste u Glavnom projektu je puno duži i sadržajniji. Radi se o dva različita dokumenta, cilj i svrha su im također različiti pa se bitno razlikuju i tehnički opisi. 10. Ne prihvaća se: Obrazloženje prijedloga nije prihvatljivo ukoliko se radi o izgradnji šumske prometnice. Ukoliko se radi o rekonstrukciji prometnice u šumsku cestu može se dogoditi da nije moguće ili nije potrebno projektirati više od jedne inačice nulte linije na terenu. Tada to treba obrazložiti u Elaboratu. 11. Prihvaća se. 12. Ne prihvaća se: Prijedlog nije u potpunosti razumljiv. Nakon dovršene faze planiranja šumskih prometnica na operativnoj razini (razina pojedine šumske prometnice) te izrađenog Elaborata učinkovitosti, a prije započinjanja s fazom projektiranja predmetne šumske prometnice, potrebno je prekontrolirati odabranu inačicu nulte linije, i na terenu i na zemljovidu, te sačiniti Zapisnik o primopredaji iskolčene nulte linije buduće šumske prometnice na terenu. Ovlaštena osoba koja je projektirala nultu liniju na terenu, potpisivanjem zapisnika u ime investitora, predaje nul-linijski poligon odabrane nulte linije glavnom projektantu glavnog projekta šumske prometnice i na taj ga način uvodi u posao projektiranja. Polazi se od pretpostavke da ovlašteni projektant koji je izradio Elaborat učinkovitosti i ovlašteni projektant koji će izraditi Glavni projekt nisu iste osobe (radi se o dva vremenski odvojena posla). Zapisnik o građevinskom iskolčenju osi i profila trase šumske prometnice za početak građenja nije predmet Pravilnika niti Glavnog projekta. Ovaj Zapisnik spada u fazu izgradnje šumskih prometnica. 13. Ne prihvaća se: Gospodarska jedinica ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet primarnog otvaranja šuma, odnosno odjel/odsjek ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet sekundarnog otvaranja šuma su prostorne kategorije na koje se odnosi primarno, odnosno sekundarno otvaranje šuma. Veći šumski kompleks, sa stajališta otvaranja šuma, odnosno planiranja šumskih prometnica na taktičkoj razini je vrlo jasno definiran. Navedeno je u domeni odgovornosti ovlaštenih inženjera šumarstva u stručnom smjeru Šumske prometnice i šumarsko graditeljstvo pri Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Gravitacijska ili slivna područja su ovisna o mnoštvu čimbenika i nisu obuhvaćena ovim Pravilnikom. 14. Ne prihvaća se: O navedenom prijedlogu je pri izradi prvog Prijedloga Pravilnika provedena široka rasprava iz koje je proizašao sadašnji izgled Pravilnika i svih pripadajućih priloga. Elaborat učinkovitosti i Glavni projekt za sekundarne šumske prometnice su maksimalno reducirani/pojednostavljeni, a da to ne bude na račun njihove kvalitete i stručnosti. 15. Djelomično se prihvaća: Vidjeti pojašnjenje uz prijedlog 7. Dokumenti povezani s revizijom šumskogospodarskog plana postaju njegov sastavni dio, a rješenje o reviziji sastavni dio rješenja iz šumskogospodarskog plana. 16. Ne prihvaća se: Pojašnjenje prijedloga putem primjera nije jasno argumentirano. Definiranje mogućih, odabir pogodnih i napose optimalnog (ih) sustava pridobivanja drva pri planiranju radova pridobivanja drva i otvaranja šuma je složen i zahtjevan stručni posao pri kojemu treba uvažiti i analizirati veliki broj utjecajnih čimbenika. Za svako je reljefno područje i podpodručje karakterističan drugačiji oblik prostornog rasporeda primarne šumske prometnice (uvjetovan prije svega uzdužnim nagibom terena, razvedenošću reljefa, površinskim preprekama, postojanjem i razvijenošću hidrografske mreže itd.), a srednja udaljenost privlačenja drva (njezine različite inačice i pripadajući korekcijski faktori) je jedan od ključnih parametara koji se koristi pri planiranju radova pridobivanja drva i otvaranja šuma.
10 Hrvoje Nevečerel PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020., Članak 1. Svaka izmjena u smislu točnosti je hvalevrijedna, ali predložena izmjena nije jasna. Druga rečenica u članku 3. stavku 1. točki 3. bi trebala (sukladno željenom značenju) glasiti: ili „Služi prvenstveno za privlačenje drva vučom i izvoženje po tlu ili iznošenje zrakom.“ Ili „Služi prvenstveno za privlačenje drva vučom, izvoženje po tlu ili iznošenje zrakom.“ Nepotpuna je definicija u istom članku i istom stavku u točki 5. Trebalo bi stajati „Traktorski put je jednostavni građevinski objekt…“. S jedne strane imamo šumsku cestu koja je jednostavni građevinski objekt, a s druge strane (sukladno definiciji) traktorski put koji nije. Ukoliko se prilikom izgradnje šumske infrastrukture pozivamo na Pravilnik o jednostavnim građevinama i traktorski put bi trebao biti jednostavni građevinski objekt kao i šumske cesta. Jedino preostalo pitanje u navedenoj definiciji je treba li onda naglasiti da se primarni transport obavlja (privlačenjem) vučom i izvoženjem po tlu uz navedeno izvoženje forvarderima ili traktorskim ekipažama. U članku 3. stavak 1. točka 6. dana je definicija Gustoće mreže šumskih prometnica nejasnog sadržaja. Naime, matematički gledano parametar je „veličina, obično realna varijabla, čije vrijednosti služe za razlikovanje elemenata nekog skupa točaka, funkcija, jednadžbi ili drugih matematičkih objekata“ pa bi prema tome riječ „procjene“ trebalo izbaciti iz navedene definicije. Gustoća mreže šumskih prometnica je konkretna vrijednost koja se dobije izračunom, a ne procjenom. U članku 3. stavak 1. točka 13. je objašnjeno reljefno područje sa stajališta otvaranja primarnim šumskim prometnicama. Znači li to da ista definicija ne vrijedi i sa stajališta otvaranja sekundarnim šumskim prometnicama? Smatram kako je potrebno u definiciju izbaciti riječ primarnih čime bi se umanjila mogućnost krive interpretacije. Naime, u Prilogu II ovoga Pravilnika se pojam reljefnog područja pojavljuje na (gotovo) identičnim mjestima kao i u Prilogu I pa je potrebno u definiciji obuhvatiti i primarne i sekundarne šumske prometnice te u nastavku definicije obuhvatiti i sekundarne šumske prometnice kroz, za njih, karakteristične posebne oblike mreža. Raščlanimo li korištenu terminologiju za reljefna područja, slažem se sa prijedlogom izmjene kolege dr. sc. Krune Lepoglavca kako bi planinsko (gorsko) reljefno područje zapravo trebalo biti gorsko (planinsko) iz razloga mogućnosti usporedbe sa Tehničkim uvjetima (za šumske prometnice) drugih zemalja u Svijetu. U članku 12. stavak 3. stoji kako je „Korisnik je dužan omogućiti javnosti slobodan pristup šumskoj prometnoj infrastrukturi izgrađenoj sredstvima Programa“, a u članku 3. stavak 1. točka 15. u sklopu definicije Zajedničkih projekta stoji da „Predmet ulaganja koriste svi korisnici zajedničkog projekta“. Prijedlog – izbaciti navedenu rečenicu („Predmet ulaganja koriste svi korisnici zajedničkog projekta.“) jer je omogućeno i javnosti korištenje predmeta ulaganja, npr. za rekreaciju. Generalna primjedba na članak 3. Potrebno je usuglasiti terminologiju unutar Pravilnika kao npr. održivo gospodarenje umjesto samo gospodarenje (članak 3. stavak 1. točke 4. i 12.). Jednako tako bi trebalo korištenu terminologiju usuglasiti i po pitanju termina gornjeg i donjeg stroja (umjesto ustroja) ili bi bilo lakše izmijeniti definicije rječničke baze hrvatskog jezika (hrvatski jezični portal – definicija riječi stroj broj 5. ustrojeni sustav veće cjeline [donji/gornji stroj ceste], op. a.). Nije prihvaćen Predlagatelj ovoga Pravilnika je stava da je druga rečenica u članku 3., stavku 3. Pravilnika ispravna i sa jezičnog i sa stručnog stajališta – drvo se može privlačiti: 1. vučom, 2. izvoženjem i 3. iznošenjem. Za razliku od šumskih cesta koje se navode u Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (»Narodne novine«, br. 79/2014) traktorski putovi se tamo ne navode pa im u definiciji ne treba stajati formulacija jednostavan građevinski već samo građevinski objekt. Članak 4. stavak 10. navedenog Pravilnika kao jednostavnu građevinu, poznaje samo šumsku cestu u šumi ili na šumskom zemljištu, odnosno šumski prosjek. U članku 3. stavku 6. Predlagatelj je stava da je definicija pojma Gustoća mreže šumskih prometnica točna. Radi se o parametru procjene kvantitete mreže šumskih prometnica što znači da se temeljem njega procjenjuje kvantiteta/količina, a ne da se on (parametar) procjenjuje. U članku 3. stavku 13. Pravilnika definira se Reljefno područje sa stajališta otvaranja šuma primarnim šumskim prometnicama jer se, povezano, u članku 10. stavku 8. navodi maksimalna gustoća mreže primarnih šumskih prometnica gospodarske jedinice, odnosno većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja nakon provedbe ulaganja ne smije prelaziti određene vrijednosti utvrđene po pojedinim reljefnim područjima. Odbijanje prijedloga u svezi terminologije povezane s reljefnim područjima je obrazloženo kod predlagatelja Krune Lepoglavca. Članak 12. stavak 3. i članak 3. stavak 15. Pravilnika nisu u suprotnosti. Spomenuti članci i stavci međusobno se nadopunjuju. Kada se govori o terminu stroj, odnosno ustroj u kontekstu šumske ceste (prometnica) oba su izraza točna pa nisu potrebni nikakvi ispravci.
11 Općina Gračac PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020., Članak 4. U članku 4. Prijedloga Izmjena, a u odnosu za čl. 10. stavak 14. Pravilnika navodi se kako jedinica lokalne samouprave mora dokazati da će najmanje 15% duljine primarnih šumskih prometnica služiti za potrebe održivog gospodarenja šumama šumoposjednika. Misli li se pod održivim gospodarenjem i zaštita šuma kao interesa zajednice? Jesu li uključene u to i općekorisne funkcije šuma kao osiguranje prostora za odmor i rekreaciju te razvoj lokalnih zajednica?Jedinice lokalne samouprave su dužne provoditi zaštitu od požara na svome području prema Zakonu o zaštiti od požara, a jedan od kriterija odabira projekata koji imaju pravo na sufinanciranje je stupanj ugroženosti od šumskog požara. Mišljenja smo kako su šuma i šumsko zemljište prirodno bogatstvo koje bi njenim otvaranjem, primarnim šumskim prometnicama, trebalo učiniti dostupnim svim zainteresiranim skupinama i zaštititi od požara, a ne samo za (održivo) gospodarenje.Kako nismo sigurni na koji način je utvrđen predloženi postotak (15%) te na koji način će se dokazivati, upućujemo ovaj upit jer smatramo da će ova odredba dodatno otežati i ograničiti pristup korisnicima, a poglavito jedinicama lokalne samouprave koji su često i jedina mogućnost za brojne male šumoposjednike. Nije prihvaćen Prijedlog ovog predlagatelja u cijelosti se ponavlja drugi put. Na isti je već odgovoreno.
12 Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020., Članak 4. Gledajući Pravilnik i čitajući ostale već upućene komentare, ovim putem dijelimo mišljenje i stajalište Općine Perušić. Nije prihvaćen Obrazloženo uz prijedlog Općine Perušić.
13 Alen Berta PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020., Članak 4. Uvjetovanje da je potrebno da šumska prometnica s najmanje 15 % duljine prolazi kroz šume šumoposjednika, može predstavljati problem jer uslijed stanja na terenu ili neriješenih imovinsko pravnih odnosa se neće moći izgraditi ili rekonstruirati prometnica u cijeloj željenoj/potrebnoj duljini čime možda neće zadovoljiti ovaj uvjet. A na terenu i šumoposjednicima bi značila jer bi omogućila bliži pristup vozilima/strojevima. Prihvaćen Odgovor kao kod predlagatelja općine Perušić. "Za ulaganje jedinica lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS) u šumi i šumskom zemljištu koja su u vlasništvu Republike Hrvatske moraju postojati kriteriji. Kroz kompleksna ulaganja, financijska sredstva predviđena za jedan poziv mogu se potrošiti u državnim šumama Republike Hrvatske, a to nije cilj ovog tipa operacije. Cilj ove operacije i Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. je ujednačiti gustoću šumske prometne infrastrukture i u državnim i u privatnim šumama istih reljefnih područja (sada gustoća šumske prometne infrastrukture u privatnim šumama značajno zaostaje za gustoćom šumske prometne infrastrukture u državnim šumama, uspoređujući ista reljefna područja). Predloženim izmjenama u članku 10. Pravilnika, stavcima 12., 13., 14., 15. i 16. se izašlo u susret JLS, ali u granicama mogućeg/prihvatljivog na način uvjetovanja kako će najmanje 15 % duljine primarne šumske prometnice obuhvaćene ulaganjem služiti za potrebe održivog gospodarenja šumama šumoposjednika neovisno prolazi li ista zemljištem u državnom ili privatnom vlasništvu. To mora biti obrazloženo u elaboratu. JLS su uvedene kao prihvatljivi korisnici ulaganja iz razloga olakšavanja/omogućavanja prijave malih šumoposjednika/šumovlasnika.
14 Hrvoje Nevečerel PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020., Članak 4. U članku 4. ovoga Pravilnika, točka 13. stoji kako je korisnik dužan dokazati da će najmanje 15% duljine primarnih šumskih prometnica služiti za potrebe održivog gospodarenja šumama koje korisnik ima u vlasništvu/posjedništvu. Pitanje koje se ovdje postavlja je zadiremo li ovime u Ustav Republike Hrvatske članak 3, vezano uz jednakost. Budući da ne postoji prostorna analiza posjedništva s obzirom na namjenu zemljišta, a prilaz čestici korisnika utječe na prostorni smještaj trase primarne šumske prometnice obuhvaćene ulaganjem, ne možemo znati u kojem postotku će trasa primarne šumske prometnice prolaziti po državnom zemljištu. Moglo bi se dogoditi da korisnik (šumovlasnik ili udruženje šumposjednika/šumovlasnika) nije u mogućnosti ispuniti predloženi postotak. Intencija ove operacije bila je omogućavanje ulaganja u šumsku infrastrukturu većem broju korisnika čime se otvara šumsko područje čitave Republike Hrvatske. Prema načelu jednakosti bi i jedan šumovlasnik trebao imati prava kao i svi ostali korisnici, ali ovim prijedlogom mu se ona uskraćuje. Stoga smatram ovaj prijedlog neprihvatljivim u cijelosti. U istome članku, na sličan način, stoji ograničenje za jedinice lokalne samouprave kojima se u određenoj mjeri onemogućuje ulaganje, bez obzira na njihove potrebe. Smatram kako ovim prijedlogom značajno umanjujemo potencijalni broj prijava na slijedeće Natječaje. Predložena izmjena predstavlja presedan u sklopu Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. u kojem stoji kako isti osigurava jedinstvenu primjenu politike ruralnog razvoja na cjelokupnom ruralnom području RH. Nadalje, u sveobuhvatnom opisu trenutačnog stanja programskog područja PPR 2014.-2020. stoji kako se 78% površine šuma i šumskog zemljišta nalazi u državnom vlasništvu (75% otpada na Hrvatske šume), dok na privatne šume otpada 22% površine šuma i šumskog zemljišta. Prosječna veličina privatnog šumskog posjeda zbog rascjepkanosti i usitnjenosti iznosi svega 0,43 ha pri čemu ne znamo njihov prostorni raspored, a podatak o prosječnoj gustoći šumskih prometnica za privatne šume ne postoji. U Republici Hrvatskoj se 80% šumskih požara javlja u krškom području, gdje prosječno izgori 9.000 ha godišnje. Temeljem navedenog prijedlog izmjene smatram neprihvatljivim i diskriminatornim, jer se umanjuje mogućnost prijava od strane jedinica lokalnih samouprava koje su dužne provoditi prevenciju i intervenciju na svome području. Time se ujedno umanjuje i mogućnost poticanja razvoja pojedinih jedinica lokalne samouprave koje bi predmetnim ulaganjem željele omogućiti razvoj svih oblika rekreacije na površini šuma i šumskog zemljišta. Nije prihvaćen Za ulaganje jedinica lokalne samouprave (u daljnem tekstu: JLS) u šumi i šumskom zemljištu koja su u vlasništvu Republike Hrvatske moraju postojati kriteriji. Kroz kompleksna ulaganja, financijska sredstva predviđena za jedan poziv mogu se potrošiti u državnim šumama Republike Hrvatske, a to nije cilj ovog tipa operacije. Cilj ove operacije i Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. je ujednačiti gustoću šumske prometne infrastrukture i u državnim i u privatnim šumama istih reljefnih područja (sada gustoća šumske prometne infrastrukture u privatnim šumama značajno zaostaje za gustoćom šumske prometne infrastrukture u državnim šumama, uspoređujući ista reljefna područja). Predloženim izmjenama u članku 10. Pravilnika, stavcima 12., 13., 14., 15. i 16. se izašlo u susret JLS, ali u granicama mogućeg/prihvatljivog na način uvjetovanja kako će najmanje 15 % duljine primarne šumske prometnice obuhvaćene ulaganjem služiti za potrebe održivog gospodarenja šumama šumoposjednika neovisno prolazi li ista zemljištem u državnom ili privatnom vlasništvu. To mora biti obrazloženo u elaboratu. Važno je napomenuti kako u prvom prijedlogu prihvatljivih korisnika tipa operacije 4.3.3. JLS nisu bile spomenute; JLS su naknadno uvrštene kao prihvatljivi korisnici ulaganja i to s isključivim ciljem pomoći/olakšavanja prijave na natječaj privatnih (malih) šumovlasnika i šumoposjednika te ciljanog otvaranja privatnih šuma šumskim prometnicama. Na način kako se u prijedlogu ovog predlagatelja navedeno JLS bi, teoretski gledano ali vrlo moguće, zajedno s »Hrvatskim šumama« d.o.o. mogle biti jedini prijavitelj ulaganja i to isključivo u državnim šumama.
15 Alen Berta PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020., Članak 6. Smatram da je pozitivno da je omogućena dopuna, ali onda treba uskladiti članak 21. stavak 2. točka 3. da se nepotpuni projekti odbijaju. Nije prihvaćen Članak 21. stavak 2. točka 3. tj. dio koji se odnosi na to da će se odluka o odbijanju donijeti i za nepotpune zahtjeve za potporu se neće mijenjati jer i nakon dopune može doći do odbijanja zahtjeva za potporu zbog nepotpunosti.
16 Hrvoje Nevečerel PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020., Članak 6. Dobro je što je dodana mogućnost dopune nepotpunih zahjteva za potporu jer su toliko opsežni da je mogućnost izostavljanja pojedinog priloga vrlo izgledna. Nejasan je u tom slučaju članak 21. stavak 2. točka 3. u kojem stoji kako se u slučaju nepotpunih zahtjeva za potporu donosi odluka o odbijanju. Logično je da ukoliko se dopuna (sukladno članku 17. stavak 8.) ne izvrši, u tom slučaju dolazi do odbijanja zahtjeva za ponudu. Pitanje je potrebno li je iz Pravilnika izbaciti članak 17. stavak 13. ili članak 21. stavak 2. točka 3? Nije prihvaćen Nije potrebno izbaciti iz Pravilnika niti članak 17. stavak 13. niti članak 21. stavak 2. točka 3. (Odluka o odbijanju donosi se u slučaju nepotpunih zahtjeva za potporu) budući da se zahtjev i nakon dopune može smatrati nepotpun tako da oba članka mogu ostati u Pravilniku.
17 Hrvoje Nevečerel PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020., Članak 7. Članak 19. postaje identičan onome iz Pravilnika o provedbi mjere 07 „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima (članak 28.). Slažem se sa navedenom promjenom jer su vjerojatno u sklopu te mjere stručnjaci i agencija na dobar način riješili potrebe korisnika i njihove obveze prilikom prikupljanja ponuda. U istom Pravilniku (Pravilnik o provedbi mjere 07) ne postoje dodatna ograničenja za odabrane korisnike pa bi se tim primjerom trebali voditi i pri odbacivanju ograničavanja odabranih korisnika iz ovoga Pravilnika – članak 4. odnosno članak 10. Pravilnika o provedbi mjere M04. Nije prihvaćen Spomenuti Pravilnici nisu usporedivi. Nužnost članka 10. u Pravilniku za tip operacije 4.3.3. je detaljno pojašnjena kod drugih predlagatelja.
18 Alen Berta PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020., PRILOG I. Potrebno je preciznije definirati koja se geometrijska udaljenost privlačenja treba prikazati. Točnije, dopunit da je potrebna srednja geometrijska udaljenost privlačenja. Također smatram da je nepotrebno uvođenje novih obrazaca za svako područje tj GJ na kojoj se prometnice nalaze. Znači da ukoliko prometnica prelazi iz jedne u drugu GJ državnih šuma, a nalazi se unutar jedne GJ šuma šumoposjednika, da je potrebno napraviti tri tablice, pri čemu će se u tablici koja prikazuje u GJ šumoposjednika djelomično ponoviti zapisi iz prve dvije tablice? Isto tako, pojam "kompletnog područja" je nepotreban. Slažem se da je potrebno prikazati otvorenosti GJ na kojima se te prometnice nalaze, ali isto tako je potrebno točnije odrediti što je to "veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka)" radi smanjene mogućnosti manipulacije otvorenostima (kako je naznačeno u općenitim komentarima). Nije prihvaćen Novi obrasci u Elaboratu učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture su vezani isključivo uz slučaj ulaganja iz članka 10. stavka 12. Pravilnika (kako je vrlo jasno definirano u članku 10. stavku 15. i stavku 16. Pravilnika). Gospodarska jedinica ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet primarnog otvaranja šuma, odnosno odjel/odsjek ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet sekundarnog otvaranja šuma su prostorne kategorije na koje se odnosi primarno, odnosno sekundarno otvaranje šuma. Veći šumski kompleks, sa stajališta otvaranja šuma, odnosno planiranja šumskih prometnica na taktičkoj razini, je, za sve koji se bave otvaranjem šuma, vrlo jasno definiran. Mogućnosti manipulacije su vrlo male ukoliko se vodi spoznajom o moralnoj, stručnoj i etičkoj odgovornosti ovlaštenih inženjera šumarstva u stručnom smjeru Šumske prometnice i šumarsko graditeljstvo pri HKIŠDT(Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije). Gravitacijska ili slivna područja su ovisna o mnoštvu čimbenika koji nisu obuhvaćeni ovim Pravilnikom.
19 KRUNO LEPOGLAVEC PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020., PRILOG I. U prilogu I. pod općim podacima, stavka 4., trebalo bi objasniti što je to kopija vlasničkog lista, posjedovnog lista te kopija katastarskog plana, jer kopija se može priložiti kopiranjem originala koje je potrebno zatražiti iz katastarskog ureda i gruntovnice, pa ne vidim razlog prilaganja kopije, ako posjedujemo original koji je ionako plaćen i ovjeren. Osim ako se mislilo pod tim izvadak s web stranice www.katastar.hr gdje je moguće iz listati neslužbene obrasce za pojedinu česticu? U prilogu B. ANALIZA POSTOJEĆE MREŽE PRIMARNE ŠUMSKE PROMETNE INFRASTRUKTURE, stavak 11, izmijeniti Prikaz postojeće geometrijske (euklidske) udaljenosti privlačenja drva, drvne zalihe i ukupnog desetogodišnjeg bruto etata po odjelima/odsjecima gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma u „Prikaz postojeće srednje geometrijske udaljenosti privlačenja drva…“ jer se za odjele/odsjeke može jedino prikazat srednja, minimalna ili maksimalna udaljenost privlačenja. Pod D. ANALIZA UNAPRIJEĐENE MREŽE PRIMARNE ŠUMSKE PROMETNE INFRASTRUKTURE, stavka 5., trebalo bi izmijeniti da se prikazuje karta unaprijeđene geometrijske (euklidske) udaljenosti privlačenja drva, iz razloga, jer taj alat u GIS-u prikazuje udaljenost „rastera“ do najbliže prometnice, a ne srednju vrijednost odjela/odsjeka. U Obrascu tablice B.8.: Određivanje pripadajućeg reljefnog područja za gospodarske jedinice ili veće šumske komplekse (grupa odjela/odsjeka) kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem (izrađuje se za svaku gospodarsku jedinicu ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) zasebno), nije razumljivo zašto se definira reljefno područje za veće područje i nakon toga za područje zahvata otvaranja u tablici B.9. Logično je da se reljefno područje odredi za pojedinu gospodarsku jedinicu ili jedan kompleks odjela/odsjeka, a ne ići u širinu i obuhvaćat jednim reljefnim područjem npr. nekoliko kompleksa od kojih neki mogu biti u nizinskom području, drugi u brdskom, dok treći kompleks može biti u gorskom/planinskom području, naročito ako se promatra visinski raspon definiran ovim pravilnikom. To se može desiti i unutar jedne gospodarske jedinice koja obuhvaća veliku površinu, a različite terenske prilike u smislu razvedenosti i apsolutnih visina. U tablici D.8. u prvom retku pod stavkom „ciljana geometrijska udaljenost privlačenja drva „ nije razumljivo misli li se na srednju vrijednost ili maksimalnu vrijednost privlačenja drva koja definira širinu „buffera“ kod analiza relativne otvorenosti. Djelomično prihvaćen Prihvaćen u dijelu: Vlasnički list, posjedovni list i kopija katastarskog plana mogu biti kopije originala/izvornika ali mogu biti i preuzete sa odgovarajućih web stranica. Prihvaćen u dijelu: Prikaz postojeće geometrijske srednje udaljenosti privlačenja drva, drvne zalihe i ukupnog desetogodišnjeg bruto etata po odjelima/odsjecima gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – tabelarni prikaz (obrazac tablice). Karta unaprijeđene geometrijske (euklidske) udaljenosti privlačenja drva gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, M 1:25000 ili krupnije. Odbija se u dijelu: Obrazac B.8. U Elaboratu učinkovitosti šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture se, kako je navedeno, koristi samo pri slučaju ulaganja iz članka 10. stavka 12. Pravilnika (kako je vrlo jasno definirano u članku 10. stavku 15. i stavku 16. Pravilnika).
20 Hrvoje Nevečerel PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020., PRILOG I. U potpunosti je nepotrebno dodavanje novih analiza i karata u Prilogu I jer se prema predloženim postojeće ne mijenjaju niti prikazuju nešto drugačije od ranijeg. Izrada Elaborata učinkovitosti primarne šumske prometne infrastrukture se nepotrebno dodatno komplicira. Ukoliko korisnik nije vlasnik/posjednik ili osoba koja gospodari zemljištem analize i karte Elaborata učinkovitosti ostaju jednake ranijima, jer analize i karte nisu vezane uz vlasništvo/posjedništvo, već uz prostorne i atributne podatke obuhvaćene ulaganjem. Prijedlog – izbaciti kartu A.5., kartu B.1., tablicu B.3., tablicu B.8., kartu C.1., kartu C.3., kartu D.1., tablicu D.3., tablicu D.9. Nejasno je značenje „kompletnog područja“ kada već imamo pojam „veći šumski kompleks“? Pojmom „veći šumski kompleks“ je riješen problem graničnih gospodarskih jedinica, a ovime se samo dodatno komplicira izrada Elaborata za sve korisnike osim onih koji imaju jednostavnu situaciju. Nije prihvaćen Novi obrasci u Elaboratu učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture su vezani isključivo uz slučaj ulaganja iz članka 10. stavka 12. Pravilnika (kako je vrlo jasno definirano u članku 10. stavku 15. i stavku 16. Pravilnika).
21 KRUNO LEPOGLAVEC PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020., PRILOG II. U prilogu II., A, jednaki komentar vezan uz kopije vlasničkog lista, posjedovnog lista te kopija katastarskog plana kao i kod priloga I. Prilog II, B, stavak 7. Karta postojeće stvarne udaljenosti privlačenja drva odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, M 1:10000 ili krupnije. Nije razumljivo što ta karta treba sadržavati i kako se kartom prikazuje stvarna udaljenost privlačenja drva i je li potrebno kod takvih analiza poznavati pozicije pomoćnih stovarišta ili se promatra spoj traktorskog puta sa primarnom šumskom prometnicom. Isto tako ako se radi analiza pomoću alata „Euclidean distance“ duž traktorskog puta trebalo bi to biti navedeno, kako je to stavljeno kod analize udaljenosti privlačenja drva elaborata za primarne šumske prometnice. Stavak 8. Prikaz postojeće stvarne udaljenosti privlačenja drva…. U tabelarnom prikazu nije jasno misli li se na srednju udaljenost privlačenja ili maksimalnu vrijednost te koji je težinski faktor kod određivanja (površina, drvna zaliha ili etat), ako se iskazuje srednja udaljenost? Prilog II, Obrazac tablice B.8.: Prikaz postojeće stvarne udaljenosti privlačenja drva, drvne zalihe i ukupnog desetogodišnjeg bruto etata po odjelima/odsjecima koji su predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma. Iskazuje li se u toj tablici srednja stvarna udaljenost privlačenja drva ili maksimalna te koji je težinski faktor kod određivanja te vrijednosti (etat, drvna zaliha ili površina)? Na Slici 2. Osnovne značajke sustava pridobivanja drva koji se koriste u Republici Hrvatskoj, bilo bi dobro dodati duljinu ili interval mogućih duljina dohvata određene tehnologije kako bi se unificirale analize kod relativne otvorenosti, jer nitko tko otvara određeno područje ne zna unaprijed točno koje će dimenzije vitla, krana ili sl. raditi na tom području nakon što se izgradi traktorski put. Isto tako trebalo bi iskazati redukcijske faktore smanjivanja duljina dohvata određene tehnologije kojom bi se dobile vrijednosti tražene u tablici B 11. stavka 2. Primljeno na znanje Vlasnički list, posjedovni list i kopija katastarskog plana mogu biti kopije originala/izvornika ali mogu biti i preuzete sa odgovarajućih web stranica. Primjedbe vezane uz Prilog II, dio B. stavak 7., Prilog II, dio B. stavak 8, Prilog II, dio B, obrazac tablice B.8. te Prilog II, dio B, slika 2 su primljene na znanje. Predlagatelj ovog Pravilnika smatra da u Pravilniku i njegovim Prilozima nema prostora za obrazlaganje izrade pojedinih sastavnica Elaborata učinkovitosti mreže šumskih prometnica. Za to bi trebalo izraditi posebnu metodološku studiju i to za primarnu i za sekundarnu inačicu šumske prometne infrastrukture navedenog Elaborata. Ovlašteni inženjeri šumarstva za šumske prometnice i šumarsko graditeljstvo (pri HKIŠDT) posjeduju dostatno stručno znanje za rješavanje navedenih i sličnih problema.
22 Alen Berta PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020., PRILOG III. Vezano za osnovne sastavnice glavnog projekta šumske ceste> „naziv osobe registrirane za projektiranje“? „izvod iz sudskog registra o registraciji osobe koja je izradila projekt“? Treba dopuniti pravna osoba, a s obzirom da je navedeno da „glavni projekt šumske ceste mora biti izrađen i ovjeren od ovlaštenog inženjera šumarstva za šumske prometnice i šumarsko graditeljstvo“, potrebno je priložiti i licencu pravne osobe izdanu od HKIŠDTa i dokaz da je osoba koja izrađuje i ovjerava projekt njen zaposlenik. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu: U Prilogu IV. osnovne sastavnice glavnog projekta šumske ceste dodane riječi »pravne osobe« (naziv i adresu pravne osobe registrirane za projektiranje koja je izradila projekt i izvod iz sudskog registra o registraciji pravne osobe koja je izradila projekt). Odbija se u dijelu: U Prilogu III. Osnovne sastavnice glavnog projekta šumskih prometnica u dijelu Osnovne sastavnice glavnog projekta šumske ceste, pod rednim brojem 5. se nalazi prilog Rješenje o ovlaštenosti imenovanog glavnog projektanta. Dokaz da je osoba koja izrađuje i ovjerava glavni projekt šumske ceste ovlašteni inženjer šumarstva za šumske prometnice i šumarsko graditeljstvo pri Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije je njegov pečat, a na pečatu je i naziv poslodavca.
23 Hrvoje Nevečerel PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020., PRILOG III. Osnovne sastavnice glavnog projekta šumske ceste (traktorskog puta) – što je to „naziv osobe registrirane za projektiranje“? Misli li se na subjekt (javno trgovačko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću, ustanovu, zadrugu i dr.)? „Izvod iz sudskog registra“ bi se trebao zvati „Izvadak iz sudskog registra“. Na Izvatku iz sudskog registra je moguće pronaći registraciju osobe koja je izradila projekt? Zapisnik o primopredaji iskolčene nulte linije na terenu se potpisuje između ovlaštene osobe koja je projektirala nultu liniju na terenu i i glavnog projektanta. Zašto? Dosadašnja praksa projektiranja je bila (za one koji nisu toliko upućeni) potpuno drugačija od one propisane ovim Pravilnikom. Projektanti bi preuzimali nulte linije trasa šumskih cesta koje je na terenu postavila „ovlaštena osoba“, a to je najčešće bio revirnik, koji je ujedno bio i osoba koja najbolje poznaje teren i sve bitna obilježja terenskih prilika. Revirnik bi (s obzirom da poznaje revir na kojemu radi) na karti ucrtavao položaj nulte linije buduće trase šumske ceste i to bi mogli nazvati planiranjem. Generalni se položaj nulte linije određivao s obzirom na etat odjela/odsjeka za koje je potrebno obaviti otvaranje, a opravdanost se prikazivala kroz Elaborat isplativosti. Izrada ovoga Pravilnika je trebala donijeti značajne izmjene u dijelu planiranja. Naime, utvrđivanje prostornog rasporeda postojeće mreže šumskih prometnica, izrada tematskih karata, određivanje relativne otvorenosti i utvrđivanje neotvorenih područja su osnovni parametri pri odabiru planiranih (novih) trasa šumskih cesta. To upravo i jest razlog zašto su Elaborati učinkovitosti iz ovoga Pravilnika toliko opsežni. Glavni projektant bi trebao biti taj koji će na osnovi provedenih analiza odabrati idejne trase šumskih cesta i prebaciti ih na teren. Razlog leži u zahtjevnim Tehničkim uvjetima koje je potrebno u potpunosti poznavati kako bi se u postavljenu (odabranu) nultu liniju mogao uklopiti osovinski poligon koji će biti u skladu sa Tehničkim uvjetima. Ukoliko bi i dalje nultu liniju postavljao revirnik, kao što je i prije bio slučaj, postavlja se pitanje opsega poslova u sklopu Elaborata učinkovitosti. Nulta linija predstavlja najzahtjevniji i najvažniji dio Elaborata pri ćemu se analize i kasnija izrada glavnoga projekta baziraju upravo na dobro odrađenom uredskom i terenskom dijelu planiranja prostornog smještaja trase buduće šumske ceste. Smatram kako je ovaj Zapisnik nepotreban ukoliko ga radi glavni projektant. Ukoliko ga ne radi glavni projektant pitanje je čemu onda Elaborat učinkovitosti? Svaki inženjer šumarstva zna (ili bi trebao znati) izračunati gustoću prometnica, izraditi nekoliko tematskih karata i ispuniti tablice. Primljeno na znanje Prijedlog je prihvaćen temeljem prethodnog predlagatelja. Naziv i adresu pravne osobe registrirane za projektiranje koja je izradila projekt i Izvod iz sudskog registra o registraciji pravne osobe koja je izradila projekt Iz navedenog opširnog razmatranja predlagatelja o problematici Zapisnika o primopredaji iskolčene nulte linije na terenu kao jednog od priloga Glavnog projekta šumske ceste se ne iščitava prijedlog koji bi bilo moguće uvrstiti u Pravilnik. Stoga se pojašnjava cilj, svrha i važnost ovoga priloga Glavnog projekta šumske ceste. Nakon dovršene faze planiranja šumskih prometnica na operativnoj razini (razina pojedine šumske prometnice) te izrađenog Elaborata učinkovitosti, a prije započinjanja s fazom projektiranja predmetne šumske prometnice, potrebno je prekontrolirati odabranu inačicu nulte linije, i na terenu i na zemljovidu, te sačiniti Zapisnik o primopredaji iskolčene nulte linije buduće šumske prometnice na terenu. Ovlaštena osoba koja je projektirala nultu liniju na terenu, potpisivanjem zapisnika u ime investitora, predaje nul-linijski poligon odabrane nulte linije glavnom projektantu glavnog projekta šumske prometnice i na taj ga način uvodi u posao projektiranja. Polazi se od pretpostavke da ovlašteni projektant koji je izradio Elaborat učinkovitosti i ovlašteni projektant koji će izraditi Glavni projekt nisu iste osobe (radi se o dva vremenski odvojena posla).
24 KRUNO LEPOGLAVEC PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020., PRILOG III. U prilogu III, B. Osnovne sastavnice glavnog projekta traktorskog puta, ne vidim razlog prilaganja vlasničkog lista, kopije katastarskog plana i posjedovnog lista, ako je to izbačeno kod glavnog projekta šumskih cesta. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
25 Hrvoje Nevečerel PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020., PRILOG IV. Točka 2.2. Je li potrebno "prema potrebi, u iznimnim slučajevima, na mjestima gdje je to opravdano te uz detaljno obrazloženje u tehničkoj dokumentaciji" obrazložiti i zašto se izvodi serpentina? Naime, serpentina je konstruirana od 4 horizontalne krivine, od kojih ulazna i izlazna uvijek imaju duljinu manju od navedenih u točki 2.2. Predlažem da se ništa posebno ne obrazlaže jer nema projektanta koji će bez razloga izvesti suprotne krivine sa malim međusobnim razmakom, ukoliko one nisu uvjetovane terenskim prilikama. Svi problemi koji mogu nastati zbog vitoperenja kolnika proizlaze iz jednostrešnog nagiba, a problema ne bi bilo kada bi poprečni nagib kolnika bio dvostrešan. Ali ovo posljednje je pitanje koje treba struka rješavati. Djelomično prihvaćen Ukoliko predlagatelj misli na Prilog IV. Pravilnika, u poglavlju 2.2. obrazlaže se potreba korištenja manjih duljina međupravaca (prijelaznih poteza) između protusmjernih (suprotnih), odnosno spojene (»S«) protusmjerne (suprotne) horizontalne krivine od propisanih za pojedinu kategoriju šumske ceste. Jasno je navedeno kada se, prema potrebi, u iznimnim slučajevima, na mjestima gdje je to opravdano, te uz detaljno obrazloženje u tehničkoj dokumentaciji to čini. Serpentine su posebni oblik horizontalnog kružnog luka koji se u navedenom poglavlju navedenog priloga Pravilnika niti ne spominju. Na međupravcima između suprotnih horizontalnih krivina šumske ceste se kolnik vitoperi bez obzira na njegov oblik/izgled u poprečnom presjeku. Vitopere se i jednostrešni i dvostrešni kolnici ali je samo vitoperenje drugačije. Navedeni tekst će biti zamijenjen sljedećim tekstom: Prema potrebi se, u iznimnim slučajevima, na mjestima gdje je to opravdano, mogu koristiti manje duljine međupravaca (prijelaznih poteza) između protusmjernih (suprotnih) horizontalnih krivina, odnosno spojene (»S«) protusmjerne (suprotne) horizontalne krivine.
26 Alen Berta PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020., PRILOG IV. Točka 3.4. potrebno je izbaciti dio „iznosi 150 do 300 m“, u stavku 2 jer je u prijašnjem stavku rečeno da se izvode prema potrebi. Dalje, slažem se sa napomenom „Prilazna šumska cesta B nam donosi mogućnost smanjene širine kolnika, a time i manju površinu koju oduzimamo proizvodnoj površini, a time i manji trošak izgradnje što je vrlo dobro, ali navod kako se "bankine u pravilu ne izvode" ne stoji“. Također se slažem da treba naznačiti da je izvođenje bankina od 0,25 m obavezno. Slažem se da treba koristiti razmak mimoilaznica određen postojećim Tehničkim uvjetima za gospodarske ceste osobito za sporedne šumske ceste koje svojom širinom kolnika i bankina omogućavaju mimoilaženje manjeg vozila i kamiona, ali i iz razloga jer mimoilaznice zbog ukupne širine i duljine značajno povećavaju zemljoradove i gubitak proizvodne površine. Međutim, mišljenja sam da bi trebalo dopustiti za prilazne šumske ceste na kršu djelomično i veće nagibe ali samo ukoliko je njihova funkcija da otvara područje vrlo visoke ugroženosti od požara čime se omogućuje pristup vatrogasnim vozilima, s obzirom da protupožarna zaštita pridonosi održivom gospodarenju. Prihvaćen U Prilogu IV., poglavlju 3.4. jasno piše Mimoilaznice se na traktorskim putovima izvode prema potrebi. Kada se izvode međusobni razmak mimoilaznica iznosi 150 do 300 m, širina traktorskog puta u mimoilaznici iznosi od 5,50 do 6,00 m na duljini od 8 do 10 m s ulaznom i izlaznom rampom u mimoilaznicu, svaka duljine od 5 do 7 m. Izmjenama i dopunama Pravilnika je uvedena nova kategorija šumskih cesta Prilazna šumska cesta B za koju su propisane određene tehničke značajke. Uvođenjem obaveznih bankina širine 0,25 m na ovoj kategoriji šumskih cesta gubi se/umanjuje se smisao uvođenja ove nove kategorije. Projektant uvijek ima mogućnost projektiranja bankina ali i mogućnost njihova neprojektiranja. Mimoilaznice se grade na šumskim cestama jer su šumske ceste najčešće izvedene s jednim prometnim trakom, a namjenjene su dvosmjernom prometu koji je, u pravilu, periodičan ali je u određenom vremenskom periodu vrlo intenzivan. Razmak između mimoilaznica je, u Novim tehničkim uvjetima (Prilog IV.), prilagođen pojedinoj kategoriji šumske ceste. Najveći dozvoljeni uzdužni nagibi nivelete su prilagođene pojedinoj kategoriji šumske ceste i pripadajućem reljefnom području.
27 Hrvoje Nevečerel PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020., PRILOG IV. Točka 3.1. Definicije sekundarnih šumskih prometnica su već prikazane u članku 3. Traktorske vlake nisu građevinski objekt, a time i nisu predmet ovoga Pravilnika stoga je njihova definicija u ovome Pravilniku nepotrebna. Točka 3.2. Temeljem postojećih Tehničkih uvjeta za gospodarske ceste za traktorske putove (odnosno "traktorske vlake") za proširenje u horizontalnim krivinama se koristi empirijska formula: p=10/R. Predložena vrijednost 15 nepotrebno povećava iskope i širinu traktorskog puta u krivinama. Točka 3.4. Sukladno navedenom potreba za izgradnjom mimoilaznica ne postoji. Mnoge naše šumske ceste nemaju mimoilaznice što možemo objasniti neadekvatnim projektiranjem (nadzorom) u prošlosti, ali uvođenje izvođenja mimoilaznica na traktorskim putovima predstavlja neopravdani trošak i dodatni gubitak proizvodnih površina. Troškovi dodatno rastu velikom gustoćom mimoilaznica, a jednako tako i gubitak proizvodnih površina. Radilišta je moguće organizirati na način da se strojevi za privlačenje i izvoženje drva ne moraju susretati na trasi traktorskog puta. Točka 3.5. Navedene okretaljke se mogu zamjeniti "T-okretaljkama" čime se smanjuje površina traktorskog puta. Točka 3.6. Ukoliko primjenimo sve tehničke uvjete najnižih kategorija šumskih cesta znači li to onda da će svaki početak traktorskog puta imati bankine i odvodne jarke? Spojevi predstavljaju i prekid sustava površinske odvodnje šumske ceste pa je trebalo ovdje ubaciti i potrebu za postavljanjem objekata površinske ili podzemne odvodnje. Tablica 1. Navedeni elementi poprečnog presjeka te tlocrtni i visinski elementi zahtjevaju značajnu korekciju. Ako širinom šumske prometnice smatramo širinu kolnika i širinu bankina (kao što je i navedeno u napomeni) sve šumske ceste sa 2 prometna traka bi morale imati građevinsku dozvolu, jer prelaze širinu propisanu Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Pitanje je tko onda može projektirati takve šumske ceste, a da nismo u sukobu sa Zakonom o gradnji. Stoga bi sve navedene kategorije šumskih cesta trebalo izbaciti iz Pravilnika ili promijeniti njihove dimenzije. Usporedimo li našu kategorizaciju šumskih cesta sa zemljama u Svijetu i njihovim Tehničkim uvjetima, jedini smo koji imamo 5 kategorija šumskih cesta. Sporedne šumske ceste sa jednim prometnim trakom bi trebale biti bolje određene jer nam se može dogoditi da širinom kolnika od 4 m i širinom bankina od 2x0,75 m također moramo tražiti i građevinsku dozvolu (širina planuma 5,50 m). Slična je stvar i sa prilaznim šumskim cestama A gdje se trebamo držati unutar propisanih 5 m, a upitno je i tumačenje mimoilaznica i okretaljki koje u slučaju širine planuma od 5,0 m prelaze propisane dimenzije. Smatram kako bi puno bolje bilo da je širina kolnika 3,50 m, a širina bankina 2x0,50 m čime ne bi takvu šumsku cestu doveli u pitanje. Prilazna šumska cesta B nam donosi mogućnost smanjene širine kolnika, a time i manju površinu koju oduzimamo proizvodnoj površini, a time i manji trošak izgradnje što je vrlo dobro, ali navod kako se "bankine u pravilu ne izvode" ne stoji. Naime, bankina je zemljani pojas koji se nalazi uz konstrukciju kolnika ili rubni trak, a ima ulogu potpore za osiguranje ruba kolnika i za povećanje stabilnosti nasipa. Ukoliko ne bi imali bankine kamioni bi kotačem vrlo često aktivno opterećivali rub kolnika koji bi (sa obje strane) pucao i takva šumska cesta bi vrlo brzo propala. Za navedenu kategoriju treba ostaviti minimalnu širinu bankine od 0,25 m bez mogućnosti neizvođenja i ona mora biti izvođena sa obje strane jer sa jedne strane imamo nasip, a sa druge strane odvodni jarak koji bi vrlo brzo izgubio svoju funkciju ukoliko ne bi bilo bankine. U postojećim Tehničkim uvjetima za gospodarske ceste su mimoilaznice bile predviđene na razmacima koji nisu veći od 500 m, stoga ne vidim razlog zašto je njihov međusobni razmak smanjen u tzv. "novim tehničkim uvjetima". Ukoliko stavimo za sve šumske ceste razmak između mimoilaznica manji ili jednak 500 m što ne sprečava projektanta da mimoilaznice postavi češće. Pitanje je samo opravdanosti takvog postupka jer svakom novom mimoilaznicom dodatno proširujemo ukupnu prosječnu širinu ceste, povećavamo trošak izgradnje i dodatno smanjujemo proizvodnu šumsku površinu. Uzdužni nagib za sve šumske ceste (za ravničaste, brdske i planinske terene) je izmjenjen, samo mi nije poznato prema kojim istraživanjima. Za prilazne šumske ceste A i B je stavljen uzdužni nagib od 12 % ( u iznimnim slučajevima 15 %) iako u zadnjih 15 godina nismo (Šumarski fakultet) isprojektirali niti jednu novu šumsku cestu sa uzdužnim nagibom preko 10%. Moguća je situacija pojave takvih većih nagiba (do 15%), ali jedino kada se radi o rekonstrukciji pri čemu moramo pratiti trasu nerazvrstane ceste ili traktorskog puta. U tom slučaju nemamo mogućnost značajnog odstupanja od navedenih trasa koje rekonstruiramo i nažalost smo uvjetovani lošim odlukama iz prošlosti. Stoga je trebalo pojasniti kada je moguće koristiti tako velike uzdužne nagibe i ne dozvoliti ih pri projektiranju novih šumskih cesta. Traktorski putovi su podijeljeni u dvije kategorije što je malo nejasno budući da poznajemo kategorizaciju šumskih prometnica u Svijetu i ni u jednoj ne postoje dvije kategorije traktorskih putova. Širina kolnika za obje kategorije je prevelika, a naročito za glavne traktorske putove koji ispadaju širi od prilazne šumske ceste B. Promatramo li širinu traktorskih putova u drugim zemljama, u Austriji, gdej su tereni puno teži nego kod nas su 2,5-3,5 m, a na Novom Zelandu, koji ima razne reljefne kategorije su širine 2,5 m. Kategorizacija sekundarnih šumskih prometnica ne bi trebala ni postojati već bi trebala postojati samo jedna kategorija širine kolnika 2,5-3,5 m. Radijusi glavnih traktorskih putova su neznatno modificirani u odnosu na prilazne šumske ceste B što je poprilično nejasno kada znamo da je maksimalna duljina vozila (forvarderi) koja se kreću po traktorskim putovima znatno manja od kamionskih skupova koji prometuju šumskim cestama. Sukladno tome su minimalni radijusi horizontalnih krivina za glavne traktorske putove preuveličani i potrebno je ih je znatno smanjiti. Slično je i sa sporednim traktorskim putovima. Najmanji razmak između vertikalnih krivina suprotnog smjera znatno otežava projektiranje traktorskih putova i potrebno ga je preispitati i smanjiti. Sve tehničke značajke sekundarnih šumskih prometnica značajno ovise o odabiru sustava pridobivanja drva pa bi za buduće projekte sekundarnih šumskih prometnica trebalo dati širi raspon standarda unutar jedne kategorije. Nije prihvaćen U članku 3. stavku 3. Pravilnika se navodi definicija Sekundarne šumske prometne infrastrukture, a u istom članku i stavku 5. definicija traktorskog puta. Obje su definicije neophodne za daljnje valjano razumijevanje Pravilnika. U Prilogu IV. Pravilnika u poglavlju 3.1. se navode precizne definicije sekundarnih šumskih prometnica koje služe za privlačenje drva vučom i izvoženjem radi terminološkog razmimoilaženja s Tehničkim uvjetima za gospodarske ceste. Takovo je definiranje, u kontekstu čitavih Novih tehničkih uvjeta, također neophodno. Proširenje traktorskih putova u horizontalnim krivinama kako je definirano u poglavlju 3.2. Priloga IV. Pravilnika se najbolje uklapa u prevladavajuće korištene strojeve za privlačenje drva i dominantnu metodu sječe i izradbe drva u Republici Hrvatskoj. Utjecaj proširenja horizontalnih krivina traktorskog puta izračunatog temeljem formule u Pravilniku na povećanje zemljanih radova izračunato na osnovu formule predlagatelja je minimalan. U Prilogu IV., poglavlju 3.4. navedeno je da se mimoilaznice na traktorskim putovima izvode prema potrebi. Kada se izvode međusobni razmak mimoilaznica iznosi 150 do 300 m, širina traktorskog puta u mimoilaznici iznosi od 5,50 do 6,00 m na duljini od 8 do 10 m s ulaznom i izlaznom rampom u mimoilaznicu, svaka duljine od 5 do 7 m. U prilogu IV., poglavlju 3.5. Pravilnika piše da se kružne okretaljke mogu zamijeniti drugim oblicima okretaljki te se, samo kao primjer navodi kruškolika okretaljka. To ne isključuje primjenu drugih oblika okretaljki pa tako i T okretaljke. U prilogu IV., poglavlju 3.6. je vrlo detaljno objašnjeno kako se izvode spojevi šumske ceste i novog traktorskog puta. Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (»Narodne novine«, br. 79/2014) u jednostavne građevine koje se mogu izvoditi bez građevinske dozvole, a na temelju glavnog projekta ubraja šumske ceste širine do 5,00 m bez završnog zastora. Šumske ceste širine preko 5,00 nisu obuhvaćene navedenim Pravilnikom jer za njihovu izvedbu treba ishoditi građevinsku dozvolu. Ovlaštenje inženjera šumarstva za šumske prometnice i šumarsko graditeljstvo nije ni na koji način povezano s širinom šumske ceste već sa šumskim prometnicama kako ih definira Zakon o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14) i Zakon o HKIŠDT (»Narodne novine«, br 22/06) te pripadajućim podzakonski akti. U Prilogu IV. U tablici 1. su tehničke značajke pojedine kategorije šumske ceste, širina kolnika i širina bankina, definirane u mogućim/prihvatljivim intervalima. Projektanti temeljem svoje stručnosti i kategorije šumske ceste koju projektiraju biraju najpovoljnije tehničke značajke u ponuđenim intervalima. Šumske ceste na kršu, u mediteranskom i submediteranskom području, čija je primarna zadaća zaštita od šumskih požara, se dugi niz godina izvode bez bankina bez značajnog utjecaja na njihovu kvalitetu. Mimoilaznice se grade na šumskim cestama jer su šumske ceste najčešće izvedene s jednim prometnim trakom, a namjenjene su za dvosmjeran promet koji je, u pravilu, periodičan ali je u određenom vremenskom periodu vrlo intenzivan. Razmak između mimoilaznica je, u Novim tehničkim uvjetima (Prilog IV.), jako dobro prilagođen pojedinoj kategoriji šumske ceste. Najveći dozvoljeni uzdužni nagibi nivelete su vrlo dobro prilagođeni pojedinoj kategoriji šumske ceste i pripadajućem reljefnom području. U konačnici i novoizgrađene i rekonstruirane šumske ceste (ili traktorski putovi) ulaze u jedinstveni sustav primarnih šumskih prometnica pa nije logično imati drugačije kriterije/tehničke uvjete pri izradi glavnog projekta namijenjenog izgradnji nove, odnosno glavnog projekta namijenjenog rekonstrukciji postojeće šumske ceste/traktorskog puta. Najdulja vozila (spominju se forwarderi) na sekundarnim šumskim prometnicama u fazi primarnog transporta drva ne znače i najveću duljinu stroja za privlačenje drva i drvnog tovara (što je puno važnije od duljine samoga šumskog vozila/stroja za privlačenje drva). Različiti skideri koji se primjenjuju pri npr. stablovnoj, deblovnoj ili poludeblovnoj metodi sječe i izrade drva, mogu imati (i imaju) duljinu veću od »klasičnog« kamionskog skupa koji je mjerodavno vozilo na većini šumskih cesta. U raspravi se s jedne strane predlaže samo jedna kategorija sekundarnih šumskih prometnica, navodi se kao primjer Novi Zeland koji je vrlo teško uspoređivati sa Republikom Hrvatskom po pitanju svih sastavnica šumarstva pa tako i šumskih prometnica sa strogo definiranom širinom traktorskog puta od 2,50 m a potom predlaže i da se za samo jednu kategoriju sekundarnih šumskih prometnica, ovisno u primjenjenom sustavu pridobivanja drva, definira široki raspon tehničkih uvjeta sekundarnih šumskih prometnica. Prema postojećim Novim tehničkim uvjetima, ovisno o odabranoj kategoriji, širina traktorskog puta može biti između 3,00 i 4,00 m (u Austriji je to, prema najnovijim saznajama, između 3,00 i 4,00 m, u Sloveniji su traktorski putovi širine do 3,50 m itd.). Pri izradi ovog Pravilnika uvedena je kategorija glavni traktorski put. Namjera je bila izgraditi glavne/magistralne sastavnice sekundarne mreže šumskih prometnica koje će, uz vrlo male troškove i obujam radova, biti moguće rekonstrukcijom prevesti u prilazne šumske ceste. Da bi to bilo moguće tehničke značajke glavnog traktorskog puta i prilazne šumske ceste moraju biti dosta bliske. Za sve druge sastavnice sekundarne šumske prometne infrastrukture mogu se koristiti tehničke značajke sporednog traktorskog puta. Iz navedenih razloga ovaj model razradbe sekundarnih šumskih prometnica Predlagatelj Pravilnika smatra vrlo dobrim.