Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Pravilnika o naknadi štete od životinja strogo zaštićenih vrsta

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Tibor Mikuska Uvodne odredbe, Članak 3. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: Da li riječi "vodenim organizmima u ribolovnim vodama i ostalim prirodnim dobrima Republike Hrvatske" uključuju komercijalne ribnjake (toplovodne i hladnovodne)? Ukoliko je namjera zakonodavca da ovim pravilnikom ne nadoknađuje štete na ribama u komercijalnim ribnjacima, smatramo da to treba posebno navesti. Nije prihvaćen Naknada štete od životinja strogo zaštićenih vrsta na ribnjaku može se odobriti, osim ako, sukladno posebnom propisu, područje ribnjaka nije proglašeno ribolovnim vodama.
2 Tibor Mikuska Primjena dopuštenih radnji i zahvata za sprječavanje štete, Članak 4. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: Stavak 3. je neprihvatljiv jer u ovom obliku predstavlja "zakonodavnu rupu". Naime, Pravilnikom je potrebno propisati da oštećenik prvo mora dokazati da nije mogao spriječiti nastanak štete primjenom dopuštenih radnji i zahvata, a tek po osiguravanju dokaza može tražiti dopuštenje za provođenje zabranjenih radnji sukladno odredbama Zakona. U protivnom (a to se već dešava u praksi) oštećenik koji ne poduzima (ili ih izbjegava poduzeti) svrhovite mjere za sprječavanje štete (osobito postavljanje učinkovitih ograda pod izgovorom da su skupe) izravno traži provođenje zabranjenih radnji na strogo zaštićenim svojtama (koje uglavnom teže njihovom ubijanju). Nije prihvaćen Vještak na terenu utvrđuje jesu li poduzete dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete i jesu li učinkovite. Ako propisane dopuštene radnje i zahvati nisu primjenjivi ili učinkoviti za sprječavanje štete, ili ako dopuštene radnje i zahvati nisu propisani za određene strogo zaštićene vrste, oštećenik je dužan odmah po saznanju o nastanku štete zatražiti od Ministarstva očitovanje o drugim mogućim dopuštenim radnjama i zahvatima za sprječavanje štete (čl. 4. st.2. Pravilnika). Tek u slučaju kada se naknadno poduzete dopuštene radnje i zahvati iz očitovanja Ministarstva pokažu neučinkovitim, oštećenik može tražiti provođenje zabranjenih radnji, sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode. Naime čl. 155. st. 2. Zakona predviđa mogućnost odstupanja od zabranjenih radnji sa strogo zaštićenim vrstama radi sprječavanja štete isključivo pod uvjetom da ne postoje druge pogodne mogućnosti.
3 Tibor Mikuska Primjena dopuštenih radnji i zahvata za sprječavanje štete, Članak 4. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: U stavku 1. riječi "rastjerivanje životinja strogo zaštićenih vrsta" treba brisati jer su u izravnoj koliziji sa odrebama postojećeg Zakona o zaštiti prirode, te odredbama EU direktiva o pticama i staništima. Naime, tijekom sezone razmnožavanja strogo zaštićenih životinja zabranjene su sve radnje, uključujući uznemiravanje. Rastjerivanje životinja predstavlja aktivnost koja teži njihovom aktivnom proganjanju (tjeranju). Smatramo da pravne ili fizičke osobe kojoj životinje strogo zaštićenih vrsta mogu uzrokovati direktnu imovinsku štetu moraju poduzeti dopuštene radnje i zahvate za sprječavanje štete i aktivnim mjerama čuvati svoju imovinu (uključujući ograđivanjem i/ili postavljanjem drugih fizičkih zapreka poput mreža), ali da ne smiju poduzimati radnje aktivnog proganjanja strogo zaštićenih životinja. Nije prihvaćen Navedena odredba ne predviđa aktivno proganjanje životinja strogo zaštićenih vrsta, već se odnosi na neposredno čuvanje imovine. Termin koji se koristi u tekstu Pravilnika je „rastjerivanje životinja strogo zaštićenih vrsta radi neposrednog čuvanja imovine“, što dopušta aktivno čuvanje imovine rastjerivanjem, primjerice korištenjem pastira i pastirskih pasa čuvara kod čuvanja domaćih životinja od napada strogo zaštićenih velikih zvijeri.
4 Petra Rodić Prijava i očevid štete, Članak 5. Stavak (2) Nije jasno koje točno elemente štete pojedini vještak na mjestu štete (ovisno na čemu je nastala) utvrđuje. Kako bi se pojasnili poslovi koje pojedini vještak obajvlja na mjestu događaja predlažem da se osim "počinitelja štete" doda izraz "opseg" štete koji bi označavao npr. na kojem broju životinja je šteta nastala. Za iznos štete pak nedostaje pojašenjenj jer u slučaju poljoprivrednih kultura vještak mora procijeniti i dati prijedlog "iznosa" štete budući da nema odštetnog cjenika. Prihvaćen Prihvaćeno.
5 Udruga Biom Prijava i očevid štete, Članak 6. Gubitak lovačkih pasa u lovu, zašto bi se tu plaćala odšteta? To je rizik svakog tko pušta pse da se kreću slobodno po prirodi. To je rizik koji lovci moraju prihvatiti. Osim toga, ta stavka se ponajviše odnosi na pse goniče koji po prirodi svoje upotrebe u lovu odlaze i kilometrima daleko od lovca, u druga lovišta, zaštićena područja, često tjeraju i vrste koje ne bi smjeli... Pas koji se ne vrati iz lova je stanje koje postoji otkad je i lovačkih pasa, tu jednostavno ne smije biti odštete. Sve domaće životinje koje slobodno puštamo u prirodu jednim dijelom stradavaju od divljih životinja (npr. golubovi, mačke...) i vlasnici tih životinja tog moraju biti svjesni i prihvatiti to kao normalno stanje, ne tražiti odštete. Osim toga, recipročna mjera bi bila npr. da za svu štetu koju divljač počini na strogo zaštićenim vrstama (npr. divlje svinje preruju livadu s strogo zaštićenim vrstama bilja ili lisica ulovi neku strogo zaštićenu vrstu a to radi stalno) lovozakupnik plaća odštetu MZOE... Ne znam zašto bi se lov sa psima doživljavao išta ozbiljnije od običnog hobija kao što su i trčanje, planinarenje? Ukoliko se pas kreće van kontrole (vidokruga) vlasnika potencijalno uznemiruje SVE strogo zaštićene životinje, ne zna se kako je došlo do konflikta sa zaštićenom životinjom i ne bi trebale postojati odštete. Znači ako je lovački pas uznemiravao mlade neke strogo zaštićene vrste i ženka ga je ubila, bez obzira da li je to vuk, ris ili nešto treće vlasnik bi trebao dobiti odštetu??? Puštanje psa je rizik… isto kao što i ja riskiram kada idem u prirodu a znam da postoji mogućnost da mog psa poskok ugrize i da ugine. Prisutnost mog psa je ugrozila poskoka i on se branio. Ovom logikom odšteta bi i za to trebalo tražiti odštetu od države. Nije prihvaćen Sukladno odredbama čl. 171. i 172. Zakona o zaštiti prirode, pravna i fizička osoba kojoj životinje strogo zaštićenih vrsta prouzroče direktnu imovinsku štetu ima pravo na naknadu štete. Rad s lovačkim psima reguliran je posebnim propisima. U slučaju stradavanja psa od ugriza poskoka vlasnik ima pravo na naknadu štete, ako je pas bio pod nadzorom vlasnika sukladno posebnim propisima.
6 Tibor Mikuska Prijava i očevid štete, Članak 6. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: Stavak 6. članka je potrebno brisati. Lov i skupni lov sa psima prvenstveno predstavljaju rekreativnu aktivnost pri čemu se lovački psi puštaju u prirodu kako bi rastjerivali i plašili divljač i ostale strogo zaštićene životinje. Pri tome dolazi do stradavanja lovačkih pasa, kako od divljači koja se brani i bori za život (npr. divlje svinje, drugi predatori), tako i od strogo zaštićenih svojti koje se jednako tako bore za vlastiti život kada su napadnute od pasa. Također je poznato da lovci namjerno huškaju svoje lovačke pse na vukove koji su strogo zaštićena svojta na koju lov uopće nije dozvoljen. Stoga je ideja da država iz proračunskh sredstava nadoknađuje "štetu" u slučaju stradavanja psa u lovu potpuno perverzna. Umjesto naknade štete za stradale pse potrebno je uvesti kazne za lovce i lovačka društva jer nisu kontrolirali svoje pse u prirodi tijekom lova i jer su dozvolili da njihovi psi napadnu strogo zaštićenu svojtu. Nije prihvaćen Sukladno odredbama čl. 171. i 172. Zakona o zaštiti prirode, pravna i fizička osoba kojoj životinje strogo zaštićenih vrsta prouzroče direktnu imovinsku štetu ima pravo na naknadu štete. Rad s lovačkim psima reguliran je posebnim propisima.
7 VEDRAN SLIJEPČEVIĆ Prijava i očevid štete, Članak 6. Pozdravljam nadoknadu štete za lovačke pse stradale u lovu. Obrazloženje: Lovački psi su životinje uzgojene s primarnim ciljem lovljenja divljači. Ukoliko stradaju od vuka prilikom lova, potrebno je nadoknaditi štetu vlasniku jer se radi o radnoj životinji koja je stradala prilikom rada za vlasnika. Situacija je slična kao s pastirskim psima koji stradaju dok čuvaju stado. Nadalje, lovci su interesna skupina koja je ionako revoltirana po pitanju stradavanja pasa od vuka, a naknada za pse stradale u lovu može ublažiti taj revolt. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 Udruga Biom Prijava i očevid štete, Članak 6. Smatramo neprikladnim da se šteta nadoknađuje u slučaju stradavanja psa u lovu (stavak 6.). Predlažemo da se obriše stavak 6. i da se jasno napiše da se u slučaju stradavanja psa u lovu ne nadoknađuje šteta (ovo je vjerojatno potrebno napisati u članku 3.). Nije prihvaćen Sukladno odredbama čl. 171. i 172. Zakona o zaštiti prirode, pravna i fizička osoba kojoj životinje strogo zaštićenih vrsta prouzroče direktnu imovinsku štetu ima pravo na naknadu štete. Rad s lovačkim psima reguliran je posebnim propisima.
9 Petra Rodić Odlučivanje o naknadi štete, Članak 10. Čl. 10, St.2 Prilozi IV se odnose samo na štete na životinjama. Koji su dodatni kriteriji za utvrđivanje iznosa štete na imovini i poljoprivrednim kulturama? Djelomično prihvaćen U čl. 11. dodan kriterij koji se odnosi na sve oblike imovine: (2) Ako su dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete djelomično poduzeti, iznos naknade štete umanjuje se za 25 do 50%. Dodatni kriteriji za utvrđivanje iznosa naknade štete na ostalim oblicima imovine (osim životinja) nisu propisani zbog male pojavnosti štetnih događaja na ostalim oblicima imovine.
10 Petra Rodić Odlučivanje o naknadi štete, Članak 11. Stavci 1.-3. jednaki su točkama iz Priloga IV. Zašto se ovdje navode ponovo ako su svi već u prilogu IV na koje se refereira i stavak 4. članka? Nije prihvaćen Navedeni stavci ponavljaju se u Prilogu IV. kako bi svi kriteriji za utvrđivanje iznosa naknade štete bili dostupni na jednom mjestu i tako pregledniji oštećenicima.
11 Tibor Mikuska Odlučivanje o naknadi štete, Članak 11. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: Stavak 3. članka je potrebno brisati. Naime, ovlašteni vještak prilikom očevida ustanovljava da li je štetu počinila strogo zaštićena životinja ili ne. Odgovor vještaka može biti ili DA ili NE. Ako ne postoji dovoljno dokaza da je štetu počinila strogo zaštićena svojta onda ne postoji niti obveza da Država bilo kome nadoknađuje štetu na temelju pravno nedefiniranog termina "osnovana sumnja". Osnovana sumnja je pravno jednako vrijedna kao i "rekla-kazala". Jednako kao u kaznenom postupku, "osnovana sumnja" znači da je potrebno poduzeti istražne radnje koje će tu sumnju ili potkrijepiti dokazima ili će je odbaciti. Slično kao što u kaznenom postupku ne bi trebalo biti moguće bilo koga osuditi na temelju osnovane sumnje, nego na temelju čvrstih i nepobitnih dokaza (beyond reasonable doubt), isti princip je potrebno koristiti i za strogo zaštićene životinje. Ovako napisanom odredbom se otvara mogućnost manipulacije u kojem će se brojne štete na temelju "osnovane sumnje" pripisivati strogo zaštićenim vrstama, te time oštećivati proračun RH. Djelomično prihvaćen Navedena odredba je važna kod vještačenja štete na životinjama, u situacijama gdje zbog okolnosti na koje oštećenik nije mogao utjecati nije ostalo dovoljno materijalnih dokaza za nedvojbeno utvrđivanje počinitelja, ali postoje indicije koje upućuju na počinitelja. Radi jasnoće, formulacija „osnovana sumnja“ zamijenjena terminom „indicije“.
12 Petra Rodić Imenovanje vještaka, Članak 13. Čl. 13, Stavak (2) Nije jasno koje elemente štete vještači svaki od navedenih profila vještaka. Budući da samo vještak na poljoprivrednim kulurama može ocijeniti i iznos štete bitno je jasno razdvojiti koji tip vještačenja provodi svaki vještak. Odnosno Prva dva tipa vještaka vještače " nastanak, opseg i počinitelja štete", dok treći tip vještaka (na poljoprivrednim kulturama) vještači "nastanak, opseg i iznos štete", a ne i počinitelja. Prihvaćen Čl. 13. st. 2. točke 1. i 2. izmijenjene u: „za vještačenje nastanka, opsega i počinitelja štete“, a točka 3. izmijenjena u: „za vještačenje opsega i iznosa nastale štete“.
13 Tibor Mikuska Imenovanje vještaka, Članak 16. Kao ovlašteni vještak smatram da je ovaj članak suviše kompliciran. Troškovi prijevoza su definirani prethodnim člankom i iznose 2 kn/km + cestarine, tunelarine i sl. ako ih ima. Smatram da je naknadu vještačenja efikasnije definirati odlukom Ministra, nego ovako detaljno propisivati stavkom 2 ili 6. Potrebno je propisati da će Ministarstvo snositi troškove svih zakonskih obveza sukladno posebnom propisu. Također je puno bitnije propisati da vještak mora izaći na očevid unutar 24 (najkasnije 48) sati nakon prijave štetnog događaja zbog mogućnosti sakupljanja odgovarajućih dokaza o počinjenju štete, a koji vrlo brzo mogu nestati protekom vremena. Nije prihvaćen Zakonom o zaštitit prirode u člancima o naknadi štete od životinja strogo zaštićenih vrsta nije predviđena odluka ministra o naknadi za vještačene, već je propisano donošenje pravilnika kojim se detaljno uređuje cijeli postupak naknade štete. Obračun troškova prijevoz prema prijeđenim kilometrima i troškovima cestarine/tunelarine podrazumijeva prethodno izdavanje putnog naloga. Rok izlaska vještaka na očevid nije predmet Pravilnika budući su prava i obveze vještaka i Ministarstva uređene međusobnim ugovorom.
14 Tibor Mikuska Obavljanje vještačenja bez imenovanja, Članak 17. Kao ovlašteni vještak smatram da ovaj članak u cijelosti treba brisati iz slijedećih razloga: Ministarstvo temeljem svojih ovlasti jednostavno mora osigurati dovoljan broj vještaka da bi sustav bio funkcionalan. Ad hoc ugovaranje trećih osoba (iz bilo kojih razloga) ne doprinosi jačanju kvalitete i funkcionalnosti sustava jer ćemo u praksi imati ovlaštene vještake i "no-name" ugovorene fizičke osobe (bez obzira na njihovu stručnost i kvalitetu). Stoga ministarstvo treba osigurati da već u prvom pozivu ugovori dovoljan broj vještaka tj. drugim riječima da uključi sve osobe koje zadovoljavaju kriterije iz Pravilnika. Eventualno, u prijelaznom periodu dok javni poziv nije objavljen i dok nije osiguran dovoljan broj vještaka, se može propisati da se na očevid iznimno mogu poslati postojeći inspektori zaštite prirode koji već jesu dio sustava zaštite prirode. Nije prihvaćen Fizičke osobe ugovorene temeljem čl. 17. st. 1. moraju posjedovati sve kvalifikacije kao i vještaci Ministarstva (čl. 17. st. 2.). Djelokrug rada inspektora zaštite prirode određen je Zakonom o zaštiti prirode i ne uključuje obavljanje očevida štete.
15 Petra Rodić PRILOG I., Dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete Točka 2. Radnje za sprečavanje šteta od djetlovki. Nije jasno na koji način bi trebalo provoditi mjeru zaštitne mreže. Potrebno je bolje definirati na što se odnosi postavljanje zaštitne mreže, na koji dio fasade/ krovišta se postavlja, kojeg materijala, do koje visine, a na koji način (udaljenost od fasade, greda) i slično. Mjera kako sada stoji može biti u potpunosti neučinkovita ili u potpunosti neprovediva. Djelomično prihvaćen Postavljanje mreže stavljeno pod preporuku, koja nije obvezujuća. Prema čl. 4. st. 2. ako propisane dopuštene radnje i zahvati iz stavka 1. nisu primjenjivi ili učinkoviti za sprječavanje štete od određene strogo zaštićene vrste, ili ako dopuštene radnje i zahvati nisu propisani za određene strogo zaštićene vrste, oštećenik je dužan odmah po saznanju o nastanku štete zatražiti od Ministarstva očitovanje o drugim mogućim dopuštenim radnjama i zahvatima za sprječavanje štete.
16 Petra Rodić PRILOG I., Dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete Točka 1.6 Obzirom da je nije realno da će svi zainteresirani moći pristupiti interenetu i moći jednostavno provjeravati karte preko GIS preglednika, uz kartu, za područje rasprostranjenosti potrebno je navesti i popis neke razine administrativnih jedinica koje se nalaze u području rasprostranjnosti (ili granično) Prihvaćen Navedena odredba mijenja se i glasi: „Popis administrativnih jedinica na području rasprostranjenosti strogo zaštićenih velikih zvijeri iz točke 1. ovoga Priloga javno je dostupan putem mrežne stranice Ministarstva.“
17 Udruga Biom PRILOG I., Dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete Prema odštetnom cijeniku Pravilnika se za pse dobije daleko najveća odšteta, te bi bilo pravedno da se i za lovačke pse držanje na lancu izvan okućnice smatra neprikladnim i zbog samog psa i kao nikakva zaštita od napada vukova. Iz samog teksta Pravilnika nije jasno jel se držanje u ograđenom prostoru odnosi samo na pastirske pse ili sve pse općenito. Primjer: rašireno držanje pasa goniča (prema cjeniku to je 3.000 kn jer imaju i rodovnicu i IPO, a za koje će vlasnici tvrditi da vrijede 1.000 €) vezanih lancem za kućicu (često limenu bačvu) u šumarku na rubu sela je apsolutno neprimjereno i samo je pitanje vremena kada će vukovi takve pse usmrtiti. Držanje pasa u ograđenim prostoru (tzv. boksu), u koji je moguće smjestiti više lovačkih pasa (naročito goniči mogu zajedno jer nisu agresivni jedni prema drugima) je praksa koju sve više lovaca prihvaća i ne samo da je humanija prema psima već i potpuno isključuje mogućnost da takve pse usmrte vukovi. Osim toga, kako netko može tvrditi da ima pse koje vrijede po 1.000 € po komadu, a ne može napraviti boks? Nije prihvaćen Točka 1.5. Priloga I. odnosi se na sve pse. U slučaju držanja pasa opisanom u komentaru (vezanih lancem za kućicu, često limenu bačvu) smatra se da dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje nastanka štete nisu poduzeti.
18 Udruga Biom PRILOG I., Dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete Preporuka do 10 km udaljenosti košnica od kolonije pčelarica nema smisla, pa ne postoji takvo područje u Dalmaciji, a da ne govorim kako bi onda netko tko drži pčele npr. na Visu mogao to izvesti. Jedna kolonija pčelarica na Visu je do 10 km daleko od svih dijelova otoka. Ovakva preporuka samo ostavlja pčelarima utisak da zakonodavac ne razumije stvarnost, naročito rasprostranjenost pčelarica. Dodatno, držanje i premještanje košnica podliježe i ostalim zakonima ali i praktičnosti (na privatnom zemljištu vlasnika) te je nerealno očekivati da se tek tako premještaju. Djelomično prihvaćen Navedena preporuka mijenja se i glasi: „Premještanje košnica na što veću udaljenost od kolonija pčelarica.“
19 Tibor Mikuska PRILOG I., Dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeće primjedbe: 2. Dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete na objektima - za sprječavanje šteta od djetlovki (Piciformes) na objektima: Smatramo da mjeru "redovita zaštita drvenih elemenata objekta sredstvima za zaštitu drva i oblaganje uglova objekta limenim pločama." treba brisati. Naime, djetlići posjećuju fasade i drvene elemente objekata kako bi pronašli hranu. Prilikom kuckanja djetlića isušeni drveni elementi daju zvuk "šupljine" kao da se u njima nalazi hrana, iako u njima zbog uobičajene protupožarne i protuvlažne zaštite kukci ne obitavaju. Isti princip vrijedi i za fasade (osobito napravljene od stiropora). Stoga zaštita drvenih elemenata sredstvima za zaštitu drva neće spriječiti dolazak djetlića, a jedina efikasna mjera je fizičko zaprječavanje slijetanja djetlića putem mreža. 3. Dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete na pčelinjacima i pčelinjim zajednicama - 3.2. Za sprječavanje šteta od pčelarice ( Merops apiaster ): Premještanje tj. odmicanje košnica na što veću odaljenost od postojećih kolonija predstavlja jedinu efikasnu mjeru zaštite. Možda je preporuka od 10 km pretjerana, ali odmicanje već za 1-2 km će polučiti rezultate, tim više jer pčelarica nije vrsta koja će sustavno dolaziti na košnicu kako bi se hranila. Stoga bi ova preporuka u biti trebala postati mjera. 4. Dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete na ribnjacima - za sprječavanje šteta od vidre na pastrvskim ribnjacima ( Lutra lutra ): Smatramo da pregrađivanje ulaznih i izlaznih dovoda vode, osobito u situacijama kada se ribnjak nalazi u sklopu prirodnog vodotoka nije primjenjiva i da može uzrokovati više štete na vodotoku nego koristi. Stoga treba propisati da se ograđivati trebaju samo ribnjačarske table (betonski bazeni) u kojima se uzgaja riba, te njihovi ulazno/izlazni ispusti (na kojima već po defaultu postoji neki vid rešetke kako riba ne bi pobjegla iz ribnjaka. 5. Dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete na poljoprivrednim kulturama - za sprječavanje šteta od strogo zaštićenih vrsta ptica na jednogodišnjim (5.1) i višegodišnjim (5.2.) poljoprivrednim kulturama: smatramo da postavljanje zvučnih plašila neće postići zadovoljavajući efekt jer se ptice ubrzo naviknu na njih (kao što je to dokazano na šaranskim ribnjacima). S druge strane, zvučna plašila će u svim slučajevima uznemiravati samo faunu pjevica u neposrednoj okolici uređaja. Stoga postavljanje zaštitnih mreža na višegodišnjim nasadima (osobito voćnjacima i vinogradima) predstavlja jedinu efikasnu mjeru za spriječavanje šteta. 5.3. Za sprječavanje šteta od ostalih strogo zaštićenih glodavaca (osim dabra) na poljoprivrednim kulturama: jedina vrsta strogo zaštićenog glodavca na koju se ovo odnosi je hrčak (Cricetus cricetus). Međutim, za njega ne postoje egzaktni podaci o rasprostranjenosti, a zabilježene su samo izolirane i malobrojne populacije u Baranji, Podravini, Prekmurju i istočnoj Slavoniji (Crvena knjiga sisavaca RH). S druge strane, od osamostaljenja Hrvatske do danas je samo jedanput prijavljena šteta od hrčka. Iz tih razloga je preliminarna primjena repelenata na poljima neprihvatljiva, te je ovu odredbu potrebno brisati. Djelomično prihvaćen Dio odredbe iz točke 2.1 Priloga I. „i oblaganje uglova objekta limenim pločama“ je brisan. Preporuka iz točke 3.2 Priloga I. ostaje preporukom zbog otežane provedivosti. Komentar vezan uz pastrvske ribnjake u prirodnim vodotocima je nejasan jer je točkom 4. propisano ograđivanje pastrvskih ribnjaka, a ne pregrađivanje prirodnih vodotoka. Vezano uz točke 5.1. i 5.2., zvučna i vizualna plašila spadaju u povoljnije mjere za sprječavanje štete i, u kombinaciji, mogu imati traženi utjecaj i spriječiti nastanak štete. Vezano uz točku 5.3. Priloga I nije brisana primjena repelenata jer se ne očekuje preventivna primjena repelenata, već se odgovarajući repelenti imaju primijeniti radi sprečavanja značajne štete nakon što je uočena njezina pojava, a kao preduvjet za potraživanje naknade.
20 Udruga Biom PRILOG I., Dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete 3.2 Pčelarice - Preporuka da se košnice premjeste na što veću udaljenost od kolonija pčelarica (više od 10 km) nije provediva u praksi, te predlažemo da se ta preporuka obriše. Djelomično prihvaćen Navedeno nije odredba već preporuka, što znači da nije obvezujuća. Navedena preporuka mijenja se i glasi: „Premještanje košnica na što veću udaljenost od kolonija pčelarica.“ Prema čl. 4. st. 2. ako propisane dopuštene radnje i zahvati iz stavka 1. nisu primjenjivi ili učinkoviti za sprječavanje štete od određene strogo zaštićene vrste, ili ako dopuštene radnje i zahvati nisu propisani za određene strogo zaštićene vrste, oštećenik je dužan odmah po saznanju o nastanku štete zatražiti od Ministarstva očitovanje o drugim mogućim dopuštenim radnjama i zahvatima za sprječavanje štete.
21 Tibor Mikuska PRILOG IV., Dodatni kriteriji za utvrđivanje iznosa naknade štete od životinja strogo zaštićenih vrsta na domaćim životinjama U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Smatramo da u slučaju ako nema čvrstih dokaza da je štetu nedvojbeno nanijela životinja strogo zaštićene vrste nakandu štete ne treba isplaćivati. Stoga stavak 2. i stavak 5. treba brisati. Nije prihvaćen Navedena odredba je važna kod vještačenja štete na životinjama u situacijama gdje zbog okolnosti na koje oštećenik nije mogao utjecati nije ostalo dovoljno materijalnih dokaza za nedvojbeno utvrđivanje počinitelja, ali postoje indicije koje upućuju na počinitelja.