Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2017. do 2021. godine
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Glas roditelja za djecu - GROZD | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA | Udruga Glas roditelja za djecu – GROZD Tri su temeljna problema ove Strategije, kao i izgleda civilnog društva u Hrvatskoj danas: 1) Pogrešno temeljno usmjerenje Iako se radi o Nacionalnoj strategiji, njoj u fokusu nije ništa nacionalno, odnosno ona ne stremi podršci promicanja nacionalne kulture i nacionalnog identiteta. Dapače, ti se pojmovi u cijelom tekstu Strategije uopće ne spominju, osim kad se govori o udruženjima aktivnim u Hrvatskoj u 19. stoljeću. Strategija i eksplicitno ističe multikulturalizam kao osigurač boljeg i humanijeg društva (str.3). Stavljanje multikulturalizma umjesto nacionalne kulture i identiteta u centar Strategije nikako nije dobro za razvoj civilnog pa niti hrvatskog društva u cjelini. Multikulturalizam je i po definiciji povezan s relativizmom (v. Hrvatsku enciklopediju), u ovom slučaju s relativizacijom vrednota koje su se kroz povijest pokazale ključnima za očuvanje i promociju hrvatske kulture i hrvatskog identiteta. Primjerice, riječ domoljublje u ovoj Strategiji uopće ne postoji. Ključni i najveći dijelovi ove Strategije kao da su prepisani iz strategije neke druge zemlje. S obzirom na navedeno, prijedlog ove strategije nikako ne zaslužuje epitet Nacionalne strategije te ova Strategija ne ide u smjeru razvoja civilnog društva, pa tako niti hrvatskog društva u cjelini. 2) Pogrešno temeljno shvaćanje civilnog društva Ustavno pravo na slobodno udruživanje građana radi zauzimanja za svoja uvjerenja i ciljeve temelj je civilnog društva. Glavni motiv angažmana svih članova neke udruge trebao bi, dakle, biti zauzimanje za svoja uvjerenja i ciljeve, a uloga države bi trebala biti samo dodatna podrška. Taj bi odnos motiva za djelovanje u udruzi trebao biti vidljiv u svim parametrima rada udruge – u primanjima udruge (odnos između članarina i privatnih donacija s jedne strane, i sredstava koje udruge prima od države ili međunarodnih fondova s druge strane), u broju volonterskih sati odnosno odnosu između volonterskih sati i sati plaćenog rada, ili pak u odnosu broja članova i korisnika projekta prema broju plaćenih članova udruge. Nažalost, civilno društvo u Hrvatskoj danas gotovo uopće nema te zdrave temelje. Većina „velikih“ udruga, koje primaju ogromna sredstva iz državnog proračuna gotovo uopće nemaju članstvo, ne primaju gotovo nikakve članarine niti domaće donacije i gotovo uopće nemaju volonterske sate. Te udruge više nalikuju dobro financiranim institutima s dobro plaćenim i educiranim zaposlenicima koji izvrsno poznaju funkcioniranje institucija od kojih mogu dobiti novac te znaju profesionalno pisati projekte za natječaje. Ovu činjenicu prijedlog Strategije uopće ne prepoznaje te, namjerno ili slučajno, uopće ne vodi brigu o njoj. Da bi ova Strategija mogla razvijati civilno društvo, a ne „biznismene u udrugama koji izvrsno žive od tih udruga“, Strategija treba energično promovirati nove parametre državne pomoći – broj korisnika projekta i broj volonterskih sati u projektu. Suprotno tome, Strategija navodi: „U civilnom društvu nije presudan broj onih koji podržavaju određeno stajalište, stav ili interes već njegova načelna utemeljenost“ (str.3), pri čemu „načelnu utemeljenost“ određuje ponovno isti krug ljudi koji izvrsno živi od tako koncipiranog civilnog društva. 3) Navodna otvorenost prema svima u stvarnosti ne postoji Strategija (str.3) navodi kao ključne „proceduralne vrijednosti“ civilnoga društva neovisnost, pluralizam, otvorenost i jednakopravnost sudionika. Međutim, otvorenost prema svima koja se propagira u ovoj Strategiji samo je načelne prirode. U stvarnosti, nakon što izuzmemo udruge u čijem djelovanju sustav vrijednosti nije važan i/ili istaknut, cijeli sustav civilnog društva u Hrvatskoj, pa tako i sredstva koja se dijele iz državnog proračuna, otvoren je gotovo isključivo udrugama „lijevo-liberalnog“ svjetonazora (ne želimo sad ulaziti u analizu samog imenovanja određenog svjetonazora, upotrebljavamo uobičajene izraze). Primjer koji to zorno pokazuje je referendum o ustavnoj definiciji braka, u kojem su se praktički sve svjetonazorski određene udruge koje primaju novac iz državnog proračuna javno i vrlo agresivno izjasnile protiv ustavne definicije braka i protiv samog referenduma. Na referendumu je dvije trećine hrvatskih građana glasovalo za tu definiciju. Iz ovog je primjera jasno vidljivo da državni novac primaju gotovo isključivo udruge koje predstavljaju vrijednosno usmjerenje odnosno uvjerenja i ciljeve jedne trećine građana. Te udruge, kao što smo naveli u prošlom odlomku, imaju ogromne proračune i velik broj stalno zaposlenih ljudi, a s druge strane izrazito malen broj članova, članarina i domaćih donacija. Nasuprot tome, udruge koje predstavljaju vrijednosno usmjerenje preostale dvije trećine građana nemaju mogućnost biti konkurentne na natječajima, a imaju velik broj članova. Ako želimo postići stvarnu otvorenost prema svim udrugama i ravnopravnost svih udruga, ova Strategija nužno mora sagledati taj problem te i udrugama koje nisu lijevo-liberalnog vrijednosnog usmjerenja pružiti podršku u razvoju kako bi mogle ravnopravno funkcionirati i predstavljati uvjerenja, stavove i interese svojih članova. Također, institucionalni sustav koji onemogućuje tu ravnopravnost treba mijenjati – primjerice, način izbora članova Savjeta za razvoj civilnog društva koji je nedemokratski jer funkcionira po principu jedna udruga = jedan glas, bez obzira na to koliko udruga ima članova. To je kao da se na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor ukine pravo glasa građanima, i to pravo glasa dodijeli isključivo strankama. Detaljnije očitovanje o ovoj Strategiji u ovom obliku nije potrebno jer ona može biti prihvatljiva jedino ako prvo riješi ova svoja temeljna tri problema. | Primljeno na znanje | Komentar je načelnog karaktera, ne adresira određeni dio teksta Nacionalne strategije te je kao takav primljen na znanje. Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva tematizira civilno društvo u Republici Hrvatskoj, a nacionalna kultura i identitet civilnoga društva naglašeni su u poglavlju Razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj, odnosno u povijesnom pregledu razvoja civilnoga društva. Dodatno, pojmovi poput multikulturalizma zamijenjeni su pojmovima interkulturalizma i interkulturnog dijaloga. |
| 2 | Ured pučke pravobraniteljice | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA | S obzirom da je nacrt Nacionalne strategije u javnoj raspravi u drugoj polovici 2017. godine, predlažemo da se tekst u dijelu Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj nadopuni podacima za 2016. godinu u odnosu na područja i iznose financiranja, broj financiranih programa i projekata, broj zaposlenih i broj volontera u 2016. godine, kao i o okruženju u kojem su organizacije civilnog društva djelovale u 2016. godini, posebno organizacije civilnog društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije, o čemu više pišemo u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2016. godinu. | Prihvaćen | Poglavlje Razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj nadopunit će se s dostupnim podacima za 2016. godinu. |
| 3 | Savez udruga za autizam Hrvatske | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA | Gotovo nigdje u tekstu Strategije nisu alocirana financijska sredstva za provedbu mjera. Iako je razumljivo da za neke provedbene aktivnosti sredstva zaista nisu potrebna ili nije moguće predvidjeti točan iznos, bez alociranih financijskih sredstava za većinu provedbenih aktivnosti nije moguće tijekom javnog savjetovanja kvalitetno procijeniti učinak Strategije. | Primljeno na znanje | Potrebna sredstva za provedbu mjera odredit će se pojedinačno i precizno sa svakim nositeljem i sunositeljem te će se iznos navesti u konačnoj verziji Strategije. |
| 4 | Mreža mladih Hrvatske | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA | Želimo istaknuti 2 problematične karakteristike koje se tiču više mjera, radi čega ćemo ih opisati ovdje. Naime, iz kompletnog seta mjera vezanih uz deinstitucionalizaciju socijalnih usluga nejasno je kako će se osigurati održivost tih usluga nakon isteka EU financiranja. Smatramo da bi nakon isteka početnog financiranja kroz EU sredstva, programi socijalnih usluga, ako zadovolje standarde kvalitete, trebali postati stalne usluge, financirane iz drugih sredstava, a ne projektno. U protivnom, postoji sasvim opipljiv rizik da ništa od novorazvijenih usluga neće ući u stalnu ponudu nakon što sredstva budu radikalno smanjena u sljedećoj financijskoj perspektivi. Osim toga, smatramo problematičnim što kod cijelog niza mjera koje su ovim dokumentom stavljene u proces javnog savjetovanja nisu navedeni iznosi potrebni za njihovu implementaciju. Naime, bez ovih informacija može se steći dojam da nema jasne slike koliko će implementacija pojedinih mjera koštati. Također, smatramo da bi i sami iznosi sredstava trebali biti jedan od elemenata savjetovanja, odnosno da bi trebala postojati mogućnost iznošenja mišljenja o pojedinoj mjeri i na temelju iznosa sredstava potrebnih za njezinu izvedbu, što u situaciji kada iznos sredstava nije poznat - nije moguće. Premda smo svjesni činjenice da je kod nekih mjera vrlo teško precizno procijeniti iznos potrebnih sredstava za njihovu provedbu, smatramo da je kod različitih mjera, posebno onih koje se odnose na izvođenje različitih evaluacijskih izvještaja, studija ili istraživanja, potrebni iznos ipak bilo moguće procijeniti. | Primljeno na znanje | Mjere vezane uz deinstitucionalnizaciju socijalnih usluga dodatno će se raspraviti s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Potrebna sredstva za provedbu mjera odredit će se pojedinačno i precizno sa svakim nositeljem i sunositeljem te će se iznos navesti u konačnoj verziji Strategije. |
| 5 | Savez udruga Klubtura | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA | Gotovo nigdje u tekstu Strategije nisu alocirana financijska sredstva za provedbu mjera. Iako je razumljivo da za neke provedbene aktivnosti sredstva zaista nisu potrebna ili nije moguće predvidjeti točan iznos, bez alociranih financijskih sredstava za većinu provedbenih aktivnosti nije moguće tijekom javnog savjetovanja kvalitetno procijeniti učinak Strategije. | Primljeno na znanje | Potrebna sredstva za provedbu mjera odredit će se pojedinačno i precizno sa svakim nositeljem i sunositeljem te će se iznos navesti u konačnoj verziji Strategije. |
| 6 | Sunčana Kapov | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA | Zanimljivo je da udruge koje skrbe o napuštenim životinjama ne spadaju u okvir rada za opće dobro! Činjenica da su nabrojena različita područja djelovanja govori o tome da pojam "opće" nije najsretnije odabran jer se svaka od udruga bavi jednim segmentom za koji su članovi zainteresirani. Konkretan prijedlog: omogućiti građanima da dio svog poreza i prireza direktno usmjere odabranim udrugama; osloboditi donacije (do određenog iznosa) plaćanja poreza. | Primljeno na znanje | „Opće dobro“ može se urediti posebnim propisima za određena područja djelovanja. Poreznim propisima je već sada uređeno da se 2% prihoda (za pravne osobe) i 2% dohotka za fizičke osobe može donirati te se takve donacije smatraju porezno priznatim troškom. |
| 7 | Centar za mirovne studije | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA | Predlažemo da se strategija primjenjuje od 2018. godine budući da je 2017. već pri kraju. | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 8 | Gong | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, UVOD | Ovu rečenicu dopuniti sa "i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava" nkakoslijedi: Opći cilj Strategije je stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva. Težimo društvu u kojem postoje uvjeti za razvoj zajednice u kojoj građani i organizacije civilnoga društva u sinergiji s drugim sektorima, aktivno, ravnopravno i odgovorno, u skladu s načelima održivog razvoja, dobrog upravljanja i djelovanja za opće dobro te s međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava, sudjeluju u ostvarivanju društva blagostanja i jednakih mogućnosti za sve. | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 9 | ZELENA AKCIJA | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, UVOD | Smatramo kako je u drugom odlomku Uvoda potrebno umjesto iza riječi "dokument" potrebno dodati riječi ,„Vlade RH, kojim Vlada RH izražava svoju opredjeljenost za daljim razvojem civilnog društva...". Mišljenja smo kako bi se ovakvom formulacijom dala dodatna snaga samoj Strategiji. Dodatno, fenomen civilnog društva treba vidljivije temeljiti na Ustavu RH i osnovnim dokumentima EU kao temeljno ljudsko pravo. Usputno spominjanje Ustava pri kraju teksta o vrijednosnim utemeljenjima cini nam se nedovoljno istaknutim. | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 10 | Mreža mladih Hrvatske | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, UVOD | U posljednjem tekstovnom pasusu nalazi se rečenica "U provedbi Strategije očekuje se stalan rad na preispitivanju i širenju prostora za razvoj civilnoga društva kao i suradnje među sektorima u društvu: javnom i privatnom (profitnom i neprofitnom)." Iz ovakve formulacije bi se dalo zaključiti da je profitni sektor jednak privatnom, a neprofitni javnom, što nije slučaj stoga predlažemo da se ta rečenica korigira. | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 11 | Emina Bužinkić | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, UVOD | Organizacije civilnoga društva nisu samo utjecale na društveno-ekonomski razvoj Republike Hrvatske te sudjelovanje u oblikovanju i provedbi politika EU, već su bile ključni faktor demokratizacije društva uz aktivno oblikovanje i poticaj na provedbu brojnih javnih politika u Republici Hrvatskoj vezanih uz demokratizaciju institucija, vladavinu prava, zaštitu ljudskih prava, održivi razvoj itd. | Prihvaćen | Tekst je usklađen s navedenim komentarom. |
| 12 | Razvojna organizacija zaštite potrošača | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, UVOD | Stavak 2. preformulirati ! Obrazloženje: Strategija je najviši oblik ciljeva i plana, a iz nje proizlaze „Strateški dokumenti“. Dok nema osmišljene Strategije nema ni strateških dokumenata. Određenje da je Strategija Strateški dokument, je kao da se Matematika definira kao Nauka o matematici. Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva (Strategija) je dokument koji utvrđuje dugoročne ciljeve i daje smjernice za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva do 2021. godine kako bi se još više unaprijedio pravni, financijski i institucionalni sustav podrške djelovanju organizacija civilnoga društva kao važnih čimbenika društveno-ekonomskog razvoja u Republici Hrvatskoj, ali i važnih dionika u oblikovanju i provedbi politika Europske unije. Također, Strategija uključuje konkretne rokove i nositelje njihove provedbe, izvore sredstava za provedbu planiranih mjera i aktivnosti, kao i pokazatelje za mjerenje uspješnosti provedbe. | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 13 | Gong | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, VRIJEDNOSNO UTEMELJENJE ODNOSA DRŽAVE I CIVILNOGA DRUŠTVA | Izmijeniti zadnju rečenicu o ovom poglavlju Strategije rečenicu kako slijedi: Preduvjet za ostvarenje takvog odnosa države i civilnoga društva su državne i javne institucije i politički procesi otvoreni javnosti koji poštuju i unapređuju demokratske procedure i mehanizme sudjelovanja javnosti u procesima političkog odlučivanja. U konačnici, razvijeno civilno društvo počiva na aktivnim i informiranim građanima koji sudjeluju u društvemim i politčkim procesima, visokoj autonomiji organizacija civilnog društva, medija i građana kao pojedinaca od politčkih I ekonomskoj uvjetovanosti te na demokratskim praksama interakcije dionika neprofitnog, javnog, privatnog sektora i građana u dobrom upravljanju i zajedničkom djelovanju za opće dobro. | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 14 | Gong | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, VRIJEDNOSNO UTEMELJENJE ODNOSA DRŽAVE I CIVILNOGA DRUŠTVA | SLJEDEĆU REČENICU IZMIJENITI KAKO SLIJEDI: zamijeniti "već kao neizbježnog dionika u razvoju" sa "već kao legitimnog i vrijednog dionika" Država ne vidi civilno društvo kao prijetnju ili prepreku, već kao neizbježnog dionika u razvoju, provedbi i evaluaciji javnih politika. Iz toga proizlaze i vrijednosti na kojima se temelji odnos države i civilnoga društva, a sadržane su u načelima transparentnosti, javnosti i otvorenosti pri donošenju, provedbi i vrednovanju javnih politika. | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 15 | Centar za mirovne studije | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, VRIJEDNOSNO UTEMELJENJE ODNOSA DRŽAVE I CIVILNOGA DRUŠTVA | Predlažemo slijedeći pasos: Ugrubo, organizacije civilnog društva prema svom radu možemo svrstati u tri kategorije: 1. organiziranje slobodnog vremena građana 2. pružanje različitih socio-ekonomskih usluga građanima 3. monitoring rada vladajućih i predlaganje javnih politika OCD-i koji se bave trećom kategorijom često su izložene političkim i drugim vrstama napada. Taj trend posebno je zabilježen u tzv. kvazi-demokratskim sustavima (tzv. iliberalne demokracije) i predstavljaju prijetnju demokratskom poretku. Zbog toga OCD-i koji se bave kategorijom tri moraju uživati posebnu zaštitu države. | Djelomično prihvaćen | Definicija organizacija civilnoga društva u Pojmovniku dopunjena je sukladno recentnim znanstvenim razmatranjima civilnoga društva. |
| 16 | Emina Bužinkić | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, VRIJEDNOSNO UTEMELJENJE ODNOSA DRŽAVE I CIVILNOGA DRUŠTVA | Multikulturalizam vjerojatno nije najbolji primjer onoga čemu trebamo težiti kao društvo. Hrvatsko društvo je multikulturalno uzevši u obzir da u njemu žive pripadnici nacionalnih manjina i osobe s nehrvatskim državljanstvom, medjutim ono samim time nije bolje i humanije. Kao društvo trebamo njegovati pluralizam identiteta te omogućiti interkulturne i transkulturne prostore dijaloga i suradnje te time osigurati bolje i humanije društvo. | Prihvaćen | Tekst je usklađen s navedenim komentarom. |
| 17 | Gong | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA U HRVATSKOJ | Dodati sljedeću rečenicu te izbaciti prethodnu te preoblikovati uvodnu rečenicu u ovaj paragraf. Nova rečenica: U to vrijeme poznate međunarodne organizacije i donatori financirali su rad organizacija civilnoga društva u Hrvatskoj, prenoseći dodatno svoja znanja i vještine iz područja civilnoga društva što je uvelike ubrzalo stjecanje upravljačkih, zagovaračkih i organizaicjskih kompetencija onih OCD-a koji su bili u fokusu međunarodne razvijne pomoći procesu poratne obnove i demokratske tranzicije RH. Ovaj pozitivan, i dugoročno iznimno utjecajan dopinos popratile su i donatorske prakse opterećene manjkom dubinskog razumijevanja hrvatskoga društva i njegovih razvojnih pretpostavki, viškom tehnokratskih intervencija te izostankom uistinu dugoročnog, strateškog pristupa,središnjem strateškom cilju stabilizacije demokratskog poretka, i to sagledanog iz perspektive domaćih, a ne samo međunarodnih dionika. Slijedomprtehodnoga, izbaciti rečenicu: Zbog toga se ponekad govori o „uvezenom civilnom društvu”, odnosno o jeziku ili pojedinim izrazima (npr. “facilitacija” ili “evaluacija”) koji nisu bili razumljivi prosječnom hrvatskom građaninu. Obrazloženje: Jedna je stvar prijenos znanja, a druga stvar je nekritički prijenos cijelih organizacijskih modela – ovako sročen paragraf implicira da je prijenos znanja bio prvenstveno štetan s čime se ne možemo složiti. Stoga predlažemo da se ova rečenica briše. Uz to, navedeni primjeri žargonskih izraza se odnose na nove vještine i metodologije koje su tek prijenosom postale šire poznate (raniji izraz za evaluaciju je bio valorizacija) no koje su se dokazale kao itekako korisne te su danas standardne u javnom, neprofitnom i profitnom upravljanju i procesima planiranja i provedbe različitih program ate doprinose dobrom upravljanju. Stoga se predlaže rečenica koja malo koherentije pojašnjava fenomen "uvezenog civilnpog društva" u kontekstu Hrvatske 1990-ih i 2000-ih, a na tragu istraživanja domaćih znanstvenika i praktičara (Paul Stubbs, Aida Bagić, Srđan Dvornik, Gojko Bežovan, Marina Škrabalo, Jasmina Božić itd.) U zadnjem paragrafu preoblikovati prve dvije rečenice na sljedeći način: "Organizacije civilnoga društva daju značajan i jedinstven doprinos oblikovanju kvalitetnijeg, socijalno osjetljivog i pravednoga hrvatskog društva. Uključivanje građana u sva područja društvenoga djelovanja pridonosi razvoju demokratske i participativne zajednice i omogućava inicijativu građana. Misija organizacija civilnoga društva jest ravnopravno sudjelovati u izgradnji demokratskog, otvorenog, uključivog, bogatog i socijalno pravednog, održivog te ekološki osviještenog društva ravnopravnih građana čija se ljudska prava aktivno štite i promiču, biti ravnopravni sudionik i korektiv u promišljanju i suodlučivanju o pitanjima od javnog interesa i provedbi odluka i mjera s javnim utjecajem te veza između građana i javnog sektora. Zato je bitno da interakcija, razmjena mišljenja, ideja i prijedloga, budu uključivi i raspravljeni na demokratski način." Izbaciti sljedeći iskaz: "vezanih uz takozvanu 'izbjegličku krizu“ i zamijeniti ga s: "dugoročno pojačanih migracija iz globalnih žarišta rata i siromaštva prema Europi popraćenih političkim sukobima, jačanjem ksenofobije i nserpemnošću država i društava na ingeracijske i kulturno-transformacijske procese." | Prihvaćen | Tekst je usklađen s komentarima. |
| 18 | ZELENA AKCIJA | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA U HRVATSKOJ | Na str 7., u drugom odlomku, između ostalog se navodi: „..ponekad govori o „uvezenom civilnom društvu...". Smatramo potpuno neprimjerenim, pa čak pomalo i uvredljivim da se samo jednu fazu i jedan segment razvoja civilnog društva u Hrvatskoj ovako karakterizira, i to iz nepoznatog, odnosno neimenovanog pa tako i neprovjerenog izvora. Svi oblici civilnog društva u svim razvojnim fazama dijelom su nastajali, u većoj ili manjoj mjeri, po uzoru ili uz aktivnu pomoć aktera izvan Hrvatskog društva/države. Ni dobrovoljna vatrogasna društva, ni humanitarne udruge, ni folklorne skupine, ni sportska društva, nisu naša „autohtona inovacija“, već praksa koja je odgovarala na realne lokalne potrebe, ali se razvijala u razmijeni iskustava i resursa sa našim Europskim i međunarodnim okruženjem. Iz toga nam se razloga ne čini primjerenim izraz "uvezeno civilno društvo" koristiti samo za određeno razdoblje u kojem je bila povećana međunarodna suradnja i donacije. Dodatno, vezano za str 8, predzadnji odlomak: „registrirano 52.238 udruga“, smatramo, kako je, pored te brojke, potrebno dati informativni pregled najbrojnijih skupina udruga (sportske udruge, vatrogasna društva, folklor,…) kako bi se i na taj način pokušalo utjecati na stajalište javnosti koji se plasira u medijima o „desecima tisuca nepotrebnih/neaktivnih udruga u RH“. Smatramo i kako je na str 9, u drugom odlomku riječi „RH ima razvijen sustav…“, potrebno promijeniti u „ RH ima neujednačeno razvijen sustav…“, jer sustav financiranja programa i projekata organizacija civilnog društva nije jednako razvijen, a niti funkcionalan kako na državnoj tako i na lokalnoj razini. | Prihvaćen | Sintagma „uvezeno civilno društvo“ je izbrisana iz teksta. U tekst poglavlja Razvoj civilnoga društva u RH uvrstit će se tablica o broju udruga prema području djelovanja. Citirani tekst usklađen je prijedlogom. |
| 19 | Mreža mladih Hrvatske | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA U HRVATSKOJ | Ispod samog naslova ovog poglavlja upotrijebljen je citat, stoga smatramo da je potrebno navesti i izvor odakle je citat preuzet. Također, grafikonu 1. potrebno je pridružiti postojeću legendu. | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 20 | Emina Bužinkić | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA U HRVATSKOJ | Ovaj dio strategije doista predstavlja zanimljivo štivo i smatram ga vrlo edukativnim i informativnim. Medjutim, željela bih, uza sve dužno poštovanje, skrenuti pozornost na neprimjerenost ovog povijesnog pregleda u Strategiji koja se donosi 2017. godine, a bez kvalitetnog osvrta na stanje, uvjete i poteškoće u kojima se civilno društvo razvijalo posljednjih 17 godina, a osobito na uvjete u kojima je civilno društvo radilo posljednjih 4-5 godina. Osim toga, predlažem da ovaj odlomak bude uključiv i prema uspjesima i rezultatima koji su postignuti predanošću i radom OCD-a u Hrvatskoj. Skrenula bih i pozornost na jezik koji se koristi u dijelu u kojemu se govori o izbjeglicama i migrantima. Riječi i fraze poput "kategorija prisilnih migranata", "Hrvatska...privlačna kao krajnje odredište" podsjećaju na simboliku robne razmjene ili turističkih putovanja te bismo o tome trebali voditi računa. Republika Hrvatska je članica Europske unije te je jednako tako obveznica medjunarodnih ugovora i s tim u vezi ima obavezu i odgovornost razvijati programe primitka i zbrinjavanja izbjeglica. Republika Hrvatska treba učiniti iskorak u vidu izgradnje društva dobrodošlice te promijeniti diskurs tranzita kroz koji se predstavlja. Potrebno je i reći da RH ne može istovremeno kontrolirati vanjske granice EU i osigurati humani pristup izbjeglicama s obzirom na to da se radi o posve suprotnim državnim politikama, stoga je ovdje potreban daljnji poticaj za promjenu političkoga stava i diskursa. | Prihvaćen | Poglavlje Razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj dopunit će se i obuhvatiti razdoblje koje tekstom nije dovoljno zastupljeno. Termini koji se odnose na izbjeglice i migrante usklađeni su sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN 70/15, 127/17), te će dodatno biti definirani u Pojmovniku koji je sastavni dio Strategije. |
| 21 | Savez udruga Klubtura | PODRUČJE I: INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PODRŠKU RAZVOJU CIVILNOGA DRUŠTVA, MJERA 1. OSIGURATI ODRŽIVOST I STABILNOST INSTITUCIONALNOG OKVIRA ZA PODRŠKU RAZVOJU CIVILNOGA DRUŠTVA NA NACIONALNOJ RAZINI | Predlažemo dodavanje provedbene aktivnost 1.4. Ojačati ulogu i kapacitete Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Ureda za udruge Vlade RH NOSITELJI: Ministarstvo uprave, Vlada RH, Ministarstvo financija SUNOSITELJI: Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Ured za udruge Vlade RH, Savjet za razvoj civilnog društva; Središnja TDU i druga državna tijela ROK ZA POČETAK PROVEDBE: 2017. POKAZATELJI PROVEDBE: 1. Iznos proračunskih i lutrijskih sredstava, na godišnjoj razini, dodijeljenih Nacionalnoj zakladi i Uredu za udruge 2. Broj zaposlenih u Nacionalnoj zakladi i Uredu za udruge 3. Broj provedenih natječaja, i financijski opseg tih natječaja, od strane Nacionalne zaklade i Ureda za udruge 4. Broj radnih i savjetodavnih tijela Vlade RH u koje su uključeni predstavnici Nacionalne zaklade i Ureda za udruge | Nije prihvaćen | Prijedlog je dio aktivnosti koje se već provode na temelju Zakona o Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva (NN 173/03) i njezinom strateškom planu djelovanja, kao i na temelju Uredbe o Uredu za udruge i njegovog strateškog plana, a vezano je i uz aktivnost 1.1. |
| 22 | Savez udruga Klubtura | PODRUČJE I: INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PODRŠKU RAZVOJU CIVILNOGA DRUŠTVA, MJERA 1. OSIGURATI ODRŽIVOST I STABILNOST INSTITUCIONALNOG OKVIRA ZA PODRŠKU RAZVOJU CIVILNOGA DRUŠTVA NA NACIONALNOJ RAZINI | PROVEDBENA AKTIVNOST 1.1. Predlažemo dodavanje, u pokazatelje provedbe, nakon 1. pokazatelja: 2. Provedeno unutarnje vrednovanje djelovanja Savjeta za razvoj civilnoga društva. Predlažemo još jedan pokazatelj provedbe nakon 3.: 4. Preporuke su provedene u suradnji s relevantnim dionicima (organizacije civilnog društva, Savjet za razvoj civilnog društva te drugi mjerodavni akteri). | Djelomično prihvaćen | Vanjsko vrednovanje Savjeta za razvoj civilnoga društva dodano je u pokazatelj 1. |
| 23 | Savez udruga Klubtura | PODRUČJE I: INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PODRŠKU RAZVOJU CIVILNOGA DRUŠTVA, MJERA 1. OSIGURATI ODRŽIVOST I STABILNOST INSTITUCIONALNOG OKVIRA ZA PODRŠKU RAZVOJU CIVILNOGA DRUŠTVA NA NACIONALNOJ RAZINI | Predložene provedbene aktivnosti za ovu mjeru (vanjsko vrednovanje institucionalnog okvira, dopuna nadležnosti Savjeta te uspostava sustava kontakt osoba) nisu dostatne za njeno ostvarenje. Osim Savjeta za razvoj civilnog društva, provedbenim aktivnostima nisu obuhvaćena druga dva stupa institucionalnog okvira: Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i Ured za udruge Vlade RH. Potrebno je osmisliti provedbene aktivnosti koje se odnose na cjelokupan institucionalni okvir kako bi mjera ispunila svoju svrhu. | Nije prihvaćen | U nacrtu Nacionalne strategije definirana je aktivnost 1.1. Provesti vanjsko vrednovanje postojećeg institucionalnog okvira za podršku razvoja civilnoga društva na nacionalnoj razini, kojom je već obuhvaćeno to što se predlaže i nisu potrebne dodatne aktivnosti. Na temelju provedenog vrednovanja izradit će se preporuke za poboljšanje djelovanja i unapređenje suradnje Ureda za udruge, Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva i Savjeta za razvoj civilnoga društva koje će doprinositi ostvarenju mjere 1. |
| 24 | Savez udruga Klubtura | MJERA 1. OSIGURATI ODRŽIVOST I STABILNOST INSTITUCIONALNOG OKVIRA ZA PODRŠKU RAZVOJU CIVILNOGA DRUŠTVA NA NACIONALNOJ RAZINI, Provedbena aktivnost 1.1. Provesti vanjsko vrednovanje postojećeg institucionalnog okvira za podršku razvoja civilnoga društva na nacionalnoj razini | Predlažemo izmjenu naziva provedbene aktivnosti u: Provesti sveobuhvatnu evaluaciju postojećeg institucionalnog okvira za podršku razvoja civilnoga društva na nacionalnoj razini | Nije prihvaćen | Iz postojećeg naslova i provedbenih pokazatelja već je jasno da će vanjsko vrednovanje biti sveobuhvatno. |
| 25 | Mreža mladih Hrvatske | MJERA 1. OSIGURATI ODRŽIVOST I STABILNOST INSTITUCIONALNOG OKVIRA ZA PODRŠKU RAZVOJU CIVILNOGA DRUŠTVA NA NACIONALNOJ RAZINI, Provedbena aktivnost 1.1. Provesti vanjsko vrednovanje postojećeg institucionalnog okvira za podršku razvoja civilnoga društva na nacionalnoj razini | Smatramo da je kod Provedbene aktivnosti 1.1. Mjere 1. potrebno dodati još jedan indikator, koji će pokazivati da će se izrađene preporuke u nekom stupnju zaista i implementirati. Stoga bi jedan od pokazatelja trebao biti da Savjet za razvoj civilnog društva donese odgovarajući zaključak o provedbi preporuka (možda sve neće biti prihvaćene), a koji treba uključivati i mehaizme praćenja provedbe onih preporuka koje zahtijevaju dugoročniji pristup. | Primljeno na znanje | Komentar je vezan uz praćenje provedbe Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva. |
| 26 | Udruga za nezavisnu medijsku kulturu | MJERA 1. OSIGURATI ODRŽIVOST I STABILNOST INSTITUCIONALNOG OKVIRA ZA PODRŠKU RAZVOJU CIVILNOGA DRUŠTVA NA NACIONALNOJ RAZINI, Provedbena aktivnost 1.1. Provesti vanjsko vrednovanje postojećeg institucionalnog okvira za podršku razvoja civilnoga društva na nacionalnoj razini | 1. Mjera 1. Provedbena aktivnost 1. - Provođenje vanjskog vrednovanja postojećeg institucionalnog okvira smatramo izuzetno važnim. Očito je, i o tome je zadnjih godina bilo puno riječi, da je uspostavljeni sustav propisa hipernormiran, da pred udruge stavlja preopsežne administrativne poslove i obaveze, te da ih sve a priori „kriminalizira“, umjesto da se nadzor usmjeri prvenstveno prema onim udrugama za koje postoje dosta uočljive indicije o protuzakonskim, pa i kriminalnim aktivnostima. S druge strane, ističemo da se udruge u natječajnim postupcima za financijska sredstva ne mogu efikasno zaštititi od evidentnog kršenja propisa samih tijela koja raspisuju natječaje. UREDBA O KRITERIJIMA, MJERILIMA I POSTUPCIMA FINANCIRANJA I UGOVARANJA PROGRAMA I PROJEKATA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE UDRUGE (NN 26/15) u čl. 32. propisuje postupak rješavanja prigovora, pa tako u st. 3. određuje da, u bitnome, sam davatelj sredstava rješava prigovore (ali formirajući drugo tijelo u odnosu na ono koje je pripremalo i provodilo natječaj, u drugačijem kadrovskom sastavu). U st. 5. određuje da je „Postupak dodjele financijskih sredstava udrugama akt poslovanja i ne vodi se kao upravni postupak, te se na postupak prigovora ne primjenjuju odredbe o žalbi kao pravnom lijeku u upravnom postupku, nego se postupak utvrđuje uvjetima natječaja sukladno ovoj Uredbi.“ U čl. 4. st. 3. određuje da se „možebitne nepravilnosti prijavljuju voditelju financijskog upravljanja i kontrola imenovanog od strane čelnika davatelja financijskih sredstava i Ministarstvu financija, odnosno o njima se obavještava Ured za udruge“. Dakle prema odredbama Uredbe, bitnu ulogu u rješavanju prigovora ima sam davatelj financijskih sredstava. U praksi, ponekad se dešava da davatelj financijskih sredstava rješava prigovore formalistički, bez želje za ulazak u meritum problema i otklanjanje nepravilnosti u natječajima. Takav način „rješavanja“ prigovora za posljedicu ima da oni ustvari ostaju neriješeni, tj. da ni progivaratelji, a niti šira javnost nisu uvjereni da se na takav način na natječajima uspostavlja vladavina prava. Ako se radi o prigovorima na natječaje koje raspisuju tijela koja su pod direktnim utjecajem političkih stranaka, poput ministarstava, ovakav način njihova rješavanja može izazvati sumnju u političku arbitriranost samih natječaja. Primjerice, različiti podnositelji prigovora na proceduru i rezultate natječaja u okviru Programa dodjele bespovratnih potpora neprofitnim medijima koji je provodilo Ministarstvo kulture (Igor Tabak / http://obris.org/hrvatska/koruptivni-natjecaj-ministarstva-kulture//, Maja Hrgović / http://arteist.hr/ministarstvo-kulture-i-drogirani-majmun-s-katanom/ Zoran Stajčić / http://objektivno.hr/ministarstvo-kulture-milijune-dijeli-podobnima-ostali-stoj-sa-suludim-obrazlozenjima-61700/) dokumentirano su isticali kako su obrazloženja odbijajućih rješanja Ministarstva kulture na njihove žalbe bila međusobno protuslovna, neutemeljena na odredbama natječaja, nesuvisla i neargumentirana. Slično je iskustvo na istom natječaju imala i UNMK, uz napomenu da smo žalbe i prigovore podnosili u cilju unapređenja natječajnih procedura, a ne zbog neuspjeha udruge – jer smo na natječajima u okviru toga Programa u pravilu bili najbolje ocjenjivani i dobijali smo maksimalne iznose potpora. Nerješavanje ovakvih prigovora na pravni i pravedan način (ne ulazeći na ovom mjestu u pitanje jesu li oni, ili nisu, u pojedinim konkretnim slučajevima bili osnovani ili neosnovani) onemogućava unapređenje natječajnih praksi i procedura. U odnosu na spomenuti Program bespovratnih potpora, nerješavanje prigovora na odgovarajući način zasigurno je pridonijelo kolanju glasina o političkoj proizvoljnosti čitavog Programa, koje glasine su ministru kulture Hasanbegoviću naknadno poslužile kao (neprihvatljivo) opravdanje za ukidanje toga Programa. Dakle iskustvo s ukidanjem Programa bespovratnih potpora neprofitnim medijima, koje je dalo snažan negativni pečat čitavom razdoblju prethodne Nacionalne strategije, pokazuje da izvan tijela koje raspisuje natječaj mora postojati zaista nezavisno tijelo koje vjerodostojno i u duhu vladavine prava odlučuje o žalbama i prigovorima. Njegovo bi uspostavljanje trebalo biti jedan od pokazatelja provedbe osiguranja održivosti i stabilnosti institucionalnog okvira. Bez efikasnog nezavisnog nadzora nad načinom provođenja natječaja, proizlazi da je sustav, neopravdano, daleko usredotočeniji na poslovanje udruga nego na „poslovanje“ dodjelitelja financijskih sredstava, tj. na vlastito funkcioniranje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 27 | Kuća ljudskih prava Zagreb | MJERA 1. OSIGURATI ODRŽIVOST I STABILNOST INSTITUCIONALNOG OKVIRA ZA PODRŠKU RAZVOJU CIVILNOGA DRUŠTVA NA NACIONALNOJ RAZINI, Provedbena aktivnost 1.2. Dopuniti nadležnost, sastav i djelovanje Savjeta za razvoj civilnoga društva | Predlažemo da se dopuni sastava Savjeta za razvoj civilnog društva predstavnicima pravobraniteljstva: Pučkog pravobranitelja i posebnih pravobraniteljstava. Uzimajući u obzir djelokrug rada Savjeta za razvoj civilnog društva i mandate pravobraniteljstava, smatramo da bi sudjelovanje predstavnika istih uvelike doprinjelo radu Savjeta, prije svega iz perspektive nezavisnih institucija koje se bave promicanjem i zaštitom ljudskih prava različitih ranjivih društvenih skupina. Dodatno, mandat Pučkog pravobranitelja uključuje zaštitu i promociju prava na udruživanje koje je temelj cjelokupnog sustava podrške organiziranom civilnm društvu i baza za izradu politika za razvoj civilnog društva. Slijedom navedenog, smatramo da bi bilo dobro predstavnike gore navedenih institucija uključiti u rad Savjeta. | Nije prihvaćen | Pravobranitelji nikada nisu pokazali interes za formalnim uključivanjem u rad Savjeta za razvoj civilnoga društva, a sjednice Savjeta uvijek su otvorene i za druge institucije. Često se održavaju i tematske sjednice Savjeta i to su mogućnosti za uključivanje pravobranitelja u rad Savjeta za razvoj civilnoga društva. |
| 28 | Savez udruga Klubtura | MJERA 1. OSIGURATI ODRŽIVOST I STABILNOST INSTITUCIONALNOG OKVIRA ZA PODRŠKU RAZVOJU CIVILNOGA DRUŠTVA NA NACIONALNOJ RAZINI, Provedbena aktivnost 1.2. Dopuniti nadležnost, sastav i djelovanje Savjeta za razvoj civilnoga društva | Predlažemo izmjenu naziv aktivnosti u: Osnažiti ulogu Savjeta za razvoj civilnog društva Predlažemo pokazatelje provedbe izmijeniti u: 1. Broj odluka Vlade RH i drugih tijela državne uprave te zakonskih i podzakonskih akata usvojenih odnosno izmijenjenih u suradnji i konzultacijama sa Savjetom u područjima u nadležnosti Savjeta. 2. Izmijenjena Odluka Vlade RH o osnivanju Savjeta za razvoj civilnog društva kojom se onemogućuje donošenje odluka i drugih akata relevantnih za razvoj civilnog društva bez prethodnog pribavljanja mišljenja savjeta. 3. Izmijenjena Odluka Vlade RH o osnivanju Savjeta za razvoj civilnog društva kojom se propisuje imenovanje predstavnika TDU-a položaja prve vrste, a najmanje na razini voditelja odjela | Nije prihvaćen | Savjet za razvoj civilnoga društva svoje stavove donosi na razini javnih politika, a ne samo na razini pojedinih propisa pa ovo mjerenje ne bi bilo dobar pokazatelj. Obveznost donošenja propisa i općih akata uz prethodno mišljenje Savjeta za razvoj civilnoga društva ne propisuje se Odlukom o osnivanju Savjeta za razvoj civilnoga društva nego Poslovnikom Vlade. TDU imaju različiti ustroj i ovakva ograničenja ne bi bila prikladna. |
| 29 | Savez udruga Klubtura | MJERA 1. OSIGURATI ODRŽIVOST I STABILNOST INSTITUCIONALNOG OKVIRA ZA PODRŠKU RAZVOJU CIVILNOGA DRUŠTVA NA NACIONALNOJ RAZINI, Provedbena aktivnost 1.2. Dopuniti nadležnost, sastav i djelovanje Savjeta za razvoj civilnoga društva | Navedena aktivnost je u direktnoj kontradikciji s prethodnom, budući da predlažu suštinske izmjene jednog od elemenata institucionalnog okvira, a izmjene trebaju proizaći iz sveobuhtavne evaluacije (Provedbena aktivnost 1.1.). Točnije, predlažu se izmjene bez odgovora na ključna pitanja: zašto je potrebno proširenje sastava Savjeta, s kojim područjima djelovanja; kako i zašto se mijenja djelovanje, s kojim ciljem i u kojim područjima. | Nije prihvaćen | Ova aktivnost je trajnog karaktera i omogućuje da se nadležnost, sastav i djelovanje Savjeta za razvoj civilnoga društva mijenjaju i oblikuju prema stvarnim potrebama. |
| 30 | Savez udruga Klubtura | MJERA 1. OSIGURATI ODRŽIVOST I STABILNOST INSTITUCIONALNOG OKVIRA ZA PODRŠKU RAZVOJU CIVILNOGA DRUŠTVA NA NACIONALNOJ RAZINI, Provedbena aktivnost 1.3. Uspostaviti sustav kontakt osoba (povjerenik, zastupnik) u tijelima državne uprave za suradnju s organizacijama civilnoga društva | Predlažemo pokazatelj provedbe br. 1. nadopuniti na sljedeći način: Donesena Odluka Vlade RH o uspostavi sustava kontakt osoba kojom će se definirati opseg i način rada kontakt osoba za civilno društvo u tijelima državne uprave, u suradnji s organizacijama civilnog društva, odnosno, Savjetom za razvoj civilnog društva. | Djelomično prihvaćen | Pokazatelj provedbe sada glasi: Donesena Odluka Vlade RH o uspostavi sustava kontakt-osoba kojom će se definirati opseg i način rada osoba za suradnju s organizacijama civilnoga društva, odnosno Savjetom za razvoj civilnoga društva. |
| 31 | Centar za mirovne studije | MJERA 1. OSIGURATI ODRŽIVOST I STABILNOST INSTITUCIONALNOG OKVIRA ZA PODRŠKU RAZVOJU CIVILNOGA DRUŠTVA NA NACIONALNOJ RAZINI, Provedbena aktivnost 1.3. Uspostaviti sustav kontakt osoba (povjerenik, zastupnik) u tijelima državne uprave za suradnju s organizacijama civilnoga društva | Predlažemo da "kontakt osobe" u TDU za suradnju sa OCD ujedno budu i predstavnici TDU u Savjetu za razvoj civilnog društva ili da barem dobivaju redovna izvješća sa sjednica Savjeta. | Nije prihvaćen | Nema potrebe za takvim automatizmom, to je mogućnost koju će TDU samostalno koristiti. |
| 32 | Mreža mladih Hrvatske | MJERA 2. POBOLJŠATI POSTOJEĆU INFRASTRUKTURU NA LOKALNIM I REGIONALNIM RAZINAMA ZA UJEDNAČEN RAZVOJ ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA U SVIM DIJELOVIMA HRVATSKE, Provedbena aktivnost 2.1. Poticati osnivanje savjeta za razvoj civilnoga društva na lokalnim razinama | Indikator 4 u provedbenoj aktivnosti 2.1. Mjere 2. potrebno je precizirati, odnosno napisati o suradnji koga se tu točno radi (između kojih aktera). | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 33 | Razvojna organizacija zaštite potrošača | MJERA 2. POBOLJŠATI POSTOJEĆU INFRASTRUKTURU NA LOKALNIM I REGIONALNIM RAZINAMA ZA UJEDNAČEN RAZVOJ ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA U SVIM DIJELOVIMA HRVATSKE, Provedbena aktivnost 2.1. Poticati osnivanje savjeta za razvoj civilnoga društva na lokalnim razinama | Provedbena aktivnost 2.1. Mijenja se I glasi: Iniciranje stvaranja zakonskog okvira za osnivanje Savjeta za razvoj civilnog društva na regionalnim i lokalnim razinama Nositelj: Ured za udruge i Vlada RH Rok provedbe: 2018. kontinuirano Pokazatelji provedbe: 1. Izmjene i dopune Zakon o udrugama i Zakona o zaštiti potrošača 2. Provedeno vrednovanje promjena u razvoju civilnoga društva nastalih nakon izmjena i dopuna zakona 3. Broj osnovanih Savjeta za razvoj civilnoga društva na regionalnim i lokalnim razinama 4. Preporuke i zaključci proizašli iz djelovanja savjeta za razvoj civilnoga društva na lokalnim razinama upotrijebljeni su za unapređenje lokalnog okvira podrške razvoju civilnoga društva 5. Oblici stručne podrške i jačanja kapaciteta osnovanim savjetima kroz djelovanje regionalnih centara podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva Obrazloženje: Zakonom o zaštiti potrošača čl. 25. je definirano da tijelo javne vlasti koje uređuje pružanje javnih usluga potrošačima, te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja odlučuje o pravima i obvezama potrošača javnih usluga su dužnie osnovati savjetodavno tijelo u čijem sastavu mora biti i predstavnik udruge za zaštitu potrošača, ako djeluje na lokalnom području, te donositi odluke, nakon mišljenja savjetodavnog tijela, na transparentan, objektivan i nediskriminirajući način. U naravi ispada da su udruge za zaštitu potrošača time privilegirane, jer mogu direktno participirati u donošenju Odluka na lokalnoj i regionalnoj razni, no sa druge strane ostali dionici civilnog sektora su isključeni iz takvih mogućnosti. Temeljem toga predlažemo da se izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača i Zakona i udrugama, samo u Zakonu o udrugama prikladno definira po uzoru na članak 15. ZoZP da se na lokalnoj i regionalnoj razini imaju ustojiti Savjeti za razvoj civilnog društva koji će u svom sastavnu imati i predstavnike udruge (po resorima kao u Nacionalnom Savjetu ), a da su Zaključci Savjeta kao što je definirano u ZoZP savjetodavnog karaktera, tj. nisu obvezujući, ali se moraju razmatrati i donositi odluke na transparentan i nediskriminirajući način. | Nije prihvaćen | Osnivanje savjeta u JLP(R)S nije potrebno propitivati jer se time zadire u autonomiju lokalne samouprave. Naime, ova aktivnost se već provodi u nekim lokalnim zajednicama kao rezultat suradnje između lokalnih vlasti i organizacija civilnoga društva u razvijanju i provedbi javnih politika na lokalnim razinama. Već je osnovano nekoliko gradskih i županijskih savjeta za razvoj civilnoga društva. Korak dalje učinio je Savjet za razvoj civilnog društva Krapinsko-zagorske županije zahvaljujući čijem radu je donesena Strategija razvoja civilnog društva Krapinsko-zagorske županije, prva županijska strategija za razvoj civilnoga društva u Hrvatskoj po uzoru na Nacionalnu strategiju za razvoj civilnoga društva 2012. - 2016. |
| 34 | Mreža mladih Hrvatske | MJERA 2. POBOLJŠATI POSTOJEĆU INFRASTRUKTURU NA LOKALNIM I REGIONALNIM RAZINAMA ZA UJEDNAČEN RAZVOJ ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA U SVIM DIJELOVIMA HRVATSKE, Provedbena aktivnost 2.2. Unaprijediti djelovanje i mehanizme koordinacije struktura podrške ujednačenom regionalnom razvoju civilnoga društva | Indikator 2. nije dovoljno precizan. Molimo da se jasnije operacionalizira "započinjanje edukacija" o strateškom planiranju razvoja jer se ta odrednica u ovom formatu može kretati od jednog inicijalnog sastanka do kraja provedbe strategije do značajnog broja strateških planova u relativno zreloj fazi finalizacije. Također, potrebno je precizirati ciljanu skupinu, odnosno koga se educira. | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 35 | Savez udruga Klubtura | MJERA 2. POBOLJŠATI POSTOJEĆU INFRASTRUKTURU NA LOKALNIM I REGIONALNIM RAZINAMA ZA UJEDNAČEN RAZVOJ ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA U SVIM DIJELOVIMA HRVATSKE, Provedbena aktivnost 2.3. Jačati kapacitete ureda državne uprave i financijskih i poreznih ijela nadležnih za registraciju odnosno nadzor nad djelovanjem i poslovanjem organizacija civilnoga društva | Predlažemo novi tekst 2. pokazatelja provedbe: "Izrađeni programi izobrazbe državnih službenika koji će omogućiti ne samo tumačenje i primjenu propisa, već i razumijevanje načina funkcioniranja organizacija civilnog društva te konteksta u kojem djeluju" | Prihvaćen | Pokazatelj je nadopunjen kako bi obuhvatio predloženo. |
| 36 | Savez udruga Klubtura | MJERA 2. POBOLJŠATI POSTOJEĆU INFRASTRUKTURU NA LOKALNIM I REGIONALNIM RAZINAMA ZA UJEDNAČEN RAZVOJ ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA U SVIM DIJELOVIMA HRVATSKE, Provedbena aktivnost 2.3. Jačati kapacitete ureda državne uprave i financijskih i poreznih ijela nadležnih za registraciju odnosno nadzor nad djelovanjem i poslovanjem organizacija civilnoga društva | Smatramo kako je u jačanju kapaciteta potrebno staviti snažniji naglasak na unaprijeđenje razumijevanja i suradnje institucija s organizacijama civilnog društva. Upravo je manjak razumijevanja načina na koji djeluju organizacije civilnog društva, s kojim kapacitetima raspolažu te na koji način se organiziraju ključni izvor problema u provedbi propisa i slabosti u provedbi zadaća državne uprave u odnosu na organizacije civilnog društva. | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 37 | Emina Bužinkić | MJERA 2. POBOLJŠATI POSTOJEĆU INFRASTRUKTURU NA LOKALNIM I REGIONALNIM RAZINAMA ZA UJEDNAČEN RAZVOJ ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA U SVIM DIJELOVIMA HRVATSKE, Provedbena aktivnost 2.3. Jačati kapacitete ureda državne uprave i financijskih i poreznih ijela nadležnih za registraciju odnosno nadzor nad djelovanjem i poslovanjem organizacija civilnoga društva | Smatram da ne trebamo jačati kapacitete TDU-a za nadzor civilnoga društva. Ova mjera je u opoziciji s jednim od ciljeva Strategije istaknute na početku dokumenta - poticanje neovisnosti civilnoga društva. TDU trebaju jačati svoje kapacitete za razumijevanje prirode rada i principa rada civilnoga društva kao i jačati vlastite kapacitete za suradnju s civilnim društvom u oblikovanju i provedbi javnih politika te otvarati prostor demokratizacije političkog sustava. | Djelomično prihvaćen | Pokazatelj 2. je nadopunjen kako bi obuhvatio predloženo te sada glasi: „Izrađeni programi izobrazbe državnih službenika koji će omogućiti ujednačeno tumačenje i primjenu propisa, razumijevanje načina djelovanja organizacija civilnoga društva te konteksta u kojem djeluju.“ |
| 38 | Razvojna organizacija zaštite potrošača | MJERA 2. POBOLJŠATI POSTOJEĆU INFRASTRUKTURU NA LOKALNIM I REGIONALNIM RAZINAMA ZA UJEDNAČEN RAZVOJ ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA U SVIM DIJELOVIMA HRVATSKE, Provedbena aktivnost 2.3. Jačati kapacitete ureda državne uprave i financijskih i poreznih ijela nadležnih za registraciju odnosno nadzor nad djelovanjem i poslovanjem organizacija civilnoga društva | Iza riječi "kapaciteta" dodati riječi "i stručnost" Obrazloženje: Svaki županijsku ured ima svoja pravila kod registracije udruge; od neozbiljnosti da private Statut koji nije u skladu s ostalim zakonima, pa čak I Ustavom, do toga da se miješaju u sadržaj Satuta (iako je napravljam po svim točkama iz Zakon o udrugama) | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 39 | Gong | PODRUČJE I: INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PODRŠKU RAZVOJU CIVILNOGA DRUŠTVA, MJERA 3. UNAPRIJEDITI NORMATIVNI OKVIR ZA DJELOVANJE CIVILNOGA DRUŠTVA | Dodati kao provedbenu aktivnost u nadležnosti Ministarstva financija i Porezne uprave kao provoditelja aktivnosti,a u suradnji sa sustavom E-građanin, Ministarstvom uprave i Uredom za udruge "Uspostaviti učinkovit sustav evidentiranja privatnih donacija i praćenja korištenja poreznih olakšica kao poticaja za razvoj filantropije i financijsku održivost organizaicja civilnog društva." | Djelomično prihvaćen | Dodana je predložena provedbena aktivnost. Predloženo Ministarstvo uprave nije nadležno za ovo pitanje te stoga nije uvršteno u aktivnost. |
| 40 | Razvojna organizacija zaštite potrošača | PODRUČJE I: INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PODRŠKU RAZVOJU CIVILNOGA DRUŠTVA, MJERA 3. UNAPRIJEDITI NORMATIVNI OKVIR ZA DJELOVANJE CIVILNOGA DRUŠTVA | Dodati provedbenu aktivnost 3.4. Provedbena aktivnost 3.4. Izraditi izmjene i dopune Zakona o volonterstvu vezano za isplatu džeparca Nositelj: Ministarstvo uprave Sunositelj: Ured za udruge Rok provedbe: 2017. Potrebna sredstva: Nisu potrebna dodatna financijska sredstva Pokazatelji provedbe: 1. Izrađene izmjene i dopune Zakona o volonterstvu 2. Provedeno savjetovanje o nacrtu izmjena i dopuna zakona 3. Usvojene izmjene i dopune Zakon o volonteristvu Obrazloženje: Dopuna Zakona o volonterizmu u dijelu da se definira visina, mogućnost i način isplate džeparca. Džeparac se ne može tretirati kao “džeparac za putovanja, jer je to onda isplata Putnog računa,, prema Putnom nalogu. Džepara predstavlja malu sumu novaca za osnovne potrebe (napitak, sendvić) I nikako ne mora biti u visini dnevnice, već zavisi od vremena volontiranja, ako trajanje zahtijeva objed i osvježavajuče piće do cijene tog objeda, najviše do 50,00 kn. | Nije prihvaćen | U cilju unapređenja normativnog okvira, definirana je aktivnost 3.1. Sustavno pratiti i vrednovati provedbu te učinak normativnog okvira za djelovanje civilnoga društva, gdje bi se kroz Savjet za razvoj civilnoga društva, fokus grupe, online savjetovanja sa svim dionicima na koje se normativni okvir odnosi detektirale sve poteškoće u provedbi, a na koje se i ovaj komentar referira, te definirale preporuke o izmjeni normativnog okvira. |
| 41 | Gong | MJERA 3. UNAPRIJEDITI NORMATIVNI OKVIR ZA DJELOVANJE CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 3.2. Izraditi nacrt Zakona o zakladama | Krajnje je nedostatno tretiran problem kronično zapostavljnog razvoja djelotvornog institcionalnog okvira za razvoj zakladništva i filantropije, a s obzirom na goruće stoga predlažemo dodati kao provedbene aktivnosti koje treba dalje razraditi: 1. U sklopu izrade Prijedloga Zakona o Zakladama, provesti /izraditi vanjsku ex ante evaluaciju Nacrta Zakona kao podloge za stručno i javno savjetovanje i razradu konačnog zakonskog rješenja 2. Provesti vanjsku evaluaciju prve tri godine provedbe Zakona o zakladama kao podlogu za pripremu dopunskih mjera te eventualnih izmjena i dopuna Zakona u svrhu njegove učinkovitosti i potitivnog uitjecaja na razvoj zaklandištva i društvene solidranosti 3. Provesti vanjsku evaluaciju, s naglaksom na procjenu učinaka i društvenog utjecaja aktualnih poreznih propisa (porez na dobit, porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost) na razvijenost privatne filantropije i finanicijsku održivost OCD-a u kao podlogu ze izmjene i dopune poreznih i drugih relevantnih propisa i politika. 4. Unaprijediti porezni sustav s obzirom na potrebe sustavne i učinkovite podrške razvoju zakladništva, kulture doniranja i privatnog ulaganja u društveni razvoj. | Djelomično prihvaćen | Vanjsko vrednovanje provest će su u okviru provedbene aktivnosti „ Sustavno pratiti i vrednovati provedbu te učinak normativnog okvira za djelovanje civilnoga društva“. |
| 42 | Gong | MJERA 3. UNAPRIJEDITI NORMATIVNI OKVIR ZA DJELOVANJE CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 3.2. Izraditi nacrt Zakona o zakladama | 1. Izrađen nacrt Zakona o zakladama u suradnji sa ključnim dionicima s naglaksom na zaklade, organizaicje civilnog društva, socijalne partnere i lokalnu i regionalnu samoupravu 2. Provedeno savjetovanje o nacrtu Zakona na stručnoj i javnoj razini koje kao podlogu uključuje i studiju ex ante evaluacije 3. Usvojen Zakon o zakladama 4. Uspostavljen sustav djelotvorne provedbe, praćenja i vrednovanja Zakona o zakladama | Djelomično prihvaćen | Aktivnost sada glasi: Donijeti Zakon o zakladama. Također, u proces izrade Zakona uključit će se relevantni dionici. |
| 43 | Savez udruga Klubtura | MJERA 3. UNAPRIJEDITI NORMATIVNI OKVIR ZA DJELOVANJE CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 3.2. Izraditi nacrt Zakona o zakladama | Predlažemo izmjenu provedbenu aktivnost na sljedeći način: ROK PROVEDBE: 2018. POKAZATELJI PROVEDBE: 1. Izrađen nacrt Zakona o zakladama u suradnji s organizacijama civilnog društva i socijalnim partnerima 2. Provedeno savjetovanje o nacrtu Zakona u nekoliko etapa: A) fokus grupe s relevantnim dionicima; B) fizička rasprava o nacrtu Zakona sa zainteresiranom javnošću; C) internetsko savjetovanje sa zainteresiranom javnošću sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama | Djelomično prihvaćen | Aktivnost sada glasi: Donijeti Zakon o zakladama. Također, u proces izrade Zakona uključit će se relevantni dionici. |
| 44 | Mreža mladih Hrvatske | MJERA 3. UNAPRIJEDITI NORMATIVNI OKVIR ZA DJELOVANJE CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 3.2. Izraditi nacrt Zakona o zakladama | S obzirom da sama aktivnost sudeći prema pokazateljima provedbe ide dalje od izrade nacrta zakona, sugeriramo da se na odgovarajući način i preimenuje naziv aktivnosti. | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 45 | Emina Bužinkić | MJERA 3. UNAPRIJEDITI NORMATIVNI OKVIR ZA DJELOVANJE CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 3.2. Izraditi nacrt Zakona o zakladama | Predlažem da se kao pokazatelj provedbe uvrsti - dubinske konzultacije s organizacijama civilnoga društva i stručnjacima. | Prihvaćen | Dodan je pokazatelj: Izrađen nacrt Zakona o zakladama u suradnji s relevantnim dionicima, organizacijama civilnoga društva i stručnjacima. |
| 46 | Gong | MJERA 3. UNAPRIJEDITI NORMATIVNI OKVIR ZA DJELOVANJE CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 3.3. Prilikom izmjene poreznih propisa, provesti usklađivanje terminologije u poreznim propisima (porez na dobit, porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost) i njihovih provedbenih propisa u vezi s organizacijama civilnoga društva, posebno onima koje djeluju za opće dobro | Ova provedbena aktivnost djeluje previše tehnički, no naravno da je potrebna pri čemu smatramo nepotrebnim štampanje brošura i slično , i to u sitauaciji kada građani i privatni sektor, posebno mala poduzeća i obrti uopće nisu informirani o poreznim olakšicama za doniranje niti imamo učinkovit IKT sustav koji bi građanima olakšao doniranje, a TDU, posebno Poreznoj upravi i Ministarstvu uprave olakšao praćenje provedbe i financijski nadzor. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. |
| 47 | Savez udruga Klubtura | MJERA 3. UNAPRIJEDITI NORMATIVNI OKVIR ZA DJELOVANJE CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 3.3. Prilikom izmjene poreznih propisa, provesti usklađivanje terminologije u poreznim propisima (porez na dobit, porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost) i njihovih provedbenih propisa u vezi s organizacijama civilnoga društva, posebno onima koje djeluju za opće dobro | Iz naziva provedbene aktivnosti potrebno je isključiti organizacije koje djeluju za opće dobro, budući da takva kategorija ne postoji u hrvatskom pravnom sustavu. | Prihvaćen | Termin će se preoblikovati u organizacije koje provode programe i projekte od interesa za opće dobro. |
| 48 | Liga za prevenciju ovisnosti | PODRUČJE I: INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PODRŠKU RAZVOJU CIVILNOGA DRUŠTVA, MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA | Mislimo da je iznimno važno u Području 1. Mjera 4. uspostavom sustava odgovornosti u TDU osigurati dosljedno provođenje godišnjih planova natječaja za financiranje projekata I programa udruga čime se podrazumjeva: poštivanje predviđenih rokova otvaranja natječaja, poštivanje planiranih financijskih sredstava, provedba procedure procjene i ugovaranje u predviđenom roku. S obzirom da to trenutno nije slučaj te da se i Godišnji plan, a i indikativni kalendari proizvoljno mjenjaju OCD-ovi već godinama ne mogu dosljedno primjenjivati vlastite financijske i operativne planove koji su im zakonska obveza. | Prihvaćen | U aktivnosti 4.3. Unaprijediti primjenu Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, dodaje se pokazatelj provedbe: „Broj natječaja i drugih programa financiranja provedenih sukladno rokovima propisanim u Godišnjem planu raspisivanja javnih natječaja.“ Ured za udruge nastavit će, imajući u vidu svoju koordinacijsku ulogu u ovom području, poticati davatelje sredstava iz javnih sredstava da se dosljedno pridržavaju zacrtanih rokova te će se nastaviti s osvještavanjem važnosti kvalitetnog planiranja natječaja i drugih programa suradnje s organizacijama civilnoga društva na godišnjoj razini. |
| 49 | Mreža mladih Hrvatske | PODRUČJE I: INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PODRŠKU RAZVOJU CIVILNOGA DRUŠTVA, MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA | Predlažemo da se razviju zasebne provedbene aktivnosti za unaprijeđenje sustava institucionalnih potpora, a da se u drugu kategoriju stave programi i projekti. Također, transparentnost bi bila bolja kad bi financijske procjene za te različite kategorije bile iskazane odvojeno. | Primljeno na znanje | O tome će se voditi računa u provedbi Strategije. |
| 50 | Centar za mirovne studije | PODRUČJE I: INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PODRŠKU RAZVOJU CIVILNOGA DRUŠTVA, MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA | Predlažemo da se doda i mjera poticanja financiranja od strane privatnog sektora u suradnji sa HGK te sa uvođenjem jasnih i motivirajućih poreznih olakšica za one tvrtke koje doniraju udruge. | Primljeno na znanje | O tome će se voditi računa u provedbi Strategije. |
| 51 | Savez udruga Klubtura | MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 4.1.Osigurati stabilan sustav financiranja organizacija civilnoga društva iz javnih izvora koji će omogućiti održivost OCD-a koji provode programe i projekte od interesa za opće dobre | Predlažemo izmjenu pokazatelja provedbe na sljedeći način: 1. Utvrđeni kriteriji za višegodišnje (institucionalno) financiranje po resornim tijelima 2. Utvrđeni kriteriji koji određuju koja će tijela provoditi višegodišnje i institucionalno financiranje 3. Osigurana financijska sredstva za višegodišnje (institucionalno) financiranje bez smanjivanja sredstava predodređenih za provedbu projekata i programa 4. Osiguran kontinuitet djelovanja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u području dodjele institucionalnih potpora za stabilizaciju i razvoj OCD-a 5. Osigurana financijska sredstva putem natječaja, odnosno programiranja natječaja tako da se omogući organizacijama civilnoga društva da dio sredstava osiguraju za organizacijski razvoj te za troškove vođenja programa i projekata | Djelomično prihvaćen | Aktivnost 4.1. sada glasi: Utvrditi kriterije za višegodišnje (institucionalno) financiranje po resornim tijelima Prijedlog pokazatelja 2., 3. i 4. se ne prihvaća. Naime, svaki davatelj financijskih sredstava autonoman je u planiranju svojih potreba za različitim vrstama i namjenama financijskih sredstava koja dodjeljuju za provedbu aktivnosti od općeg dobra koje provode udruge. U tom kontekstu, svako tijelo treba donijeti odluku o tome hoće li pružati institucionalnu podršku udrugama u svojem upravnom području, a kriteriji za dodjelu financijskih sredstava već su propisani Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN 26/15). |
| 52 | Mreža mladih Hrvatske | MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 4.2.Izraditi zajednički informacijski sustav za dodjelu bespovratnih sredstava organizacijama civilnoga društva iz javnih izvora i praćenje provedbe projekata i programa udruga namijenjenih općem dobru | Molimo da se pojasni dodana vrijednost izrade novog informacijskog sustav u situaciji kad već postoji funkcionalan portal financijskepodrske.hr, odnosno što će se dogoditi s postojećom platformom nakon nastanka nove. | Primljeno na znanje | Sustav financijskepodrske.hr samostalno je i za svoje potrebe razvila Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, a povremeno sustav koristi i manji broj drugih davatelja za pojedine natječaje na nacionalnoj razini. Člankom 56. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN 26/15) određeno je da se sustavno praćenje, koordinacija i unaprjeđivanje postupaka i načina financiranja programa i projekata na nacionalnoj razini provodi putem informacijskog sustava za dodjelu, praćenje i vrednovanje dodjele financijskih sredstava programima i projektima od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva financiranim iz javnih izvora u RH. Novi informacijski sustav biti će kompatibilan s postojećim sustavima – potporaplus.hr i financijskepodrske.hr, a dodatno će obuhvatiti mogućnost da davatelji sredstava putem sustava mogu provoditi cjelokupne natječajne postupke, pratiti provedbu i izvještavanje, analizirati podatke iz provedbe projekata kao podlogu za utvrđivanje budućih prioritetnih područja financiranja i rješavanja prioritetnih problema i potreba u suradnji s udrugama i drugim organizacijama civilnoga društva. Dodatno, kroz sustav će svi davatelji sredstava na nacionalnoj i lokalnoj razini kao i sve druge javne institucije i javna trgovačka društva koji su obveznici primjene Uredbe (trenutno 2.898 korisnika) izvještavati o dodijeljenim sredstvima iz javnih izvora prema Uredu za udruge i u svakom trenutku će moći pratiti stupanj usklađenosti postupaka dodjele s Uredbom. |
| 53 | Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira | MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 4.2.Izraditi zajednički informacijski sustav za dodjelu bespovratnih sredstava organizacijama civilnoga društva iz javnih izvora i praćenje provedbe projekata i programa udruga namijenjenih općem dobru | Pozdravljamo provedbenu aktivnost 4.2. koja predviđa izgradnju zajedničkog informacijskog sustava za dodjelu bespovratnih sredstava OCD iz javnih izvora i praćenje provedbe projekata i programa udruga namijenjenih općem dobru. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. |
| 54 | Savez udruga Klubtura | MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 4.3. Unaprijediti primjenu Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge | Predlažemo izmjenu pokazatelja provedbe na sljedeći način: Pokazatelj br. 6.: Provedeno vrednovanje provedbe i učinka Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u suradnji sa svim dionicima na koje se Uredba odnosi, treba postati pokazatelj broj 1. Nakon toga, dodati pokazatelj br. 2: Izmijenjena odnosno dopunjena Uredba skladno rezultatima provedena vrednovanja. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog dodavanja pokazatelja vezanog uz eventualnu izmjenu i dopunu Uredbe sukladno rezultatima provedenog vrednovanja se prihvaća, no ne prihvaća se prijedlog premještanja spomenutih pokazatelja na redne brojeve 1. i 2. Naime, za kvalitetnu evaluaciju primjene Uredbe trebala bi postojati barem 3 izvješća o financiranju projekata i programa OCD-a koji sadržavaju i podatke o primjeni Uredbe te smatramo da nije moguće govoriti o provedenoj evaluaciji primjene Uredbe prije 2019. godine. U tom smislu smatramo da pokazatelji provedbe vezani uz evaluaciju i izmjenu Uredbe trebaju ostati na kraju popisa pokazatelja provedbe. |
| 55 | Emina Bužinkić | MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 4.3. Unaprijediti primjenu Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge | Ova uredba bi se trebala unaprijediti i izmjenama teksta Uredbe koje bi omogućile veću prohodnost i funkcionalnost u provedbi. | Primljeno na znanje | Potrebno je prvo provesti vrednovanje provedbe i učinka Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u suradnji sa svim dionicima na koje se Uredba odnosi (pokazatelj 5.). |
| 56 | Centar za mirovne studije | MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 4.4. Osigurati sufinanciranje, predfinanciranje i međufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva koje se financiraju iz fondova Europske unije | Osim osiguranja navedenih sredstava potrebno je i educirati djelatnike/ce nositelja o tome što je to sufinanciranje, predfinanciranje i međufinanciranje jer smo imali slučajeva da je nastala pomutnja oko termina te su prijave bile odbačene zbog pogrešnih formalnih razloga. | Primljeno na znanje | Ured za udruge će dodatni naglasak na pojmove vezane uz sufinanciranje, predfinanciranje te međufinanciranje staviti u okviru obrazovnih programa koje provodi u Državnoj školi za javnu upravu za davatelje financijskih sredstava iz javnih izvora. |
| 57 | Emina Bužinkić | MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 4.4. Osigurati sufinanciranje, predfinanciranje i međufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva koje se financiraju iz fondova Europske unije | Kod indikatora 3. predlažem da se uvrsti - razmjerno potrebama OCD-a - s obzirom na to da ukoliko ova potpora izostane, OCD-i nemaju uglavnom drugu mogućnost sufinanciranja. | Prihvaćen | Pokazatelj će glasiti: 3.Ukupan iznos sredstava odobrenih za sufinanciranje vlastitog obveznog doprinosa organizacija civilnoga društva u provedbi projekata ugovorenih u sklopu programa EU-a u odnosu na ukupan iznos sredstava koje su organizacije civilnoga društva trebale osigurati kao obvezni doprinos. |
| 58 | Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira | MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 4.4. Osigurati sufinanciranje, predfinanciranje i međufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva koje se financiraju iz fondova Europske unije | Pozdravljamo provedbenu aktivnost 4.4. jer se na terenu jako osjeti nedostatak Europa Plus programa. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. |
| 59 | Gong | MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 4.5. Provesti vanjsko vrednovanje učinaka financiranja iz javnih izvora projekata i programa koje provode OCD-i | Dopšuniti pokazatelje provedbe: 1. Provedeno vanjsko vrednovanje učinaka financiranja iz javnih izvora projekata i programa koje provode OCD-i 2. U sklopu provedenog vanjskog vrendovanja, provedena dubinska analiza učinaka i kapaciteta nacionalnog sustava dodjele EU fondova za projekte i programe OCD-a 2. Na temelju provedenog vrednovanja izrađene preporuke za novi ciklus programiranja podrške iz javnih izvora programima i projektima OCD-a | Djelomično prihvaćen | Pokazatelj provedbe 1. sada glasi: Provedeno vanjsko vrednovanje učinaka financiranja iz javnih izvora projekata i programa koje provode OCD-i s naglaskom na analizu učinaka i kapaciteta tijela sustava za upravljanje i kontrolu fondova ESI. U navedenom kontekstu, nema potrebe za posebnim izdvajanjem pokazatelja provedbe 2. u prijedlogu. |
| 60 | Gong | MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 4.6. Osigurati učinkovito programiranje, provedbu i praćenje provedbe programa i projekata organizacija civilnoga društva financiranih iz fondova EU-a i programa EU | Predlažemo nadopunu pokazatelja provedbe na sljedeći način (prijedlog cijelog teksta): 1. Broj održanih koordinacijskih sastanaka tijela u sustavu upravljanja i kontrole EU fondova i programa EU 2. Broj osoba zaposlenih na programiranju, provedbi i praćenju provedbe projekata organizacija civilnoga društva financiranih iz fondova EU i programa EU 3. Broj uvaženih prijedloga i izmjena sustava dodjele i provedbe tijela u sustavu upravljanja i kontrole EU fondova i programa EU 4. Broj objavljenih natječaja s definiranim kriterijima odabira u odnosu na planirani broj natječaja 5. Udio ugovorenih sredstava u odnosu na planirane je iznad prosječnog udjela EU 6. Smanjen broj izmjena termina objave natječajai ugovaranja sredstava te sadržaja natječajne dokumentaicje tijekom provedbe natječaja 7. Omjer ugovorenih sredstava u odnosu na planirane dosegaoprosječni omjer na razini EU: 8. Broj projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih temeljem javnih poziva i natječaja u odnosu na planirani broj natječaja na godišnjoj razini te na razini programskog razdoblja 9. Ukupan iznos odobrenih sredstava za provedbu projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u sklopu programa Europske unije 10. Broj održanih terenskih posjeta u svrhu praćenja projekata organizacija civilnoga društva financiranih iz fondova EU-a i drugih javnih izvora 11. Osigurani mehanizmi za pojednostavljenje korištenja EU fondova i programa EU (pojednostavljene mogućnosti financiranja) | Djelomično prihvaćen | Pokazatelj 3. će se jasnije definirati i glasi: „Broj uvaženih prijedloga i komentara na natječajnu dokumentaciju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću“. Pokazatelj 4. se mijenja i glasi: Broj objavljenih natječaja u odnosu na planirani broj natječaja. Prijedlog za pokazatelj 5. se odbija jer je u koliziji s prijedlogom pokazatelja 7. Prijedlog za pokazatelj 6. se djelomično prihvaća i glasi: Broj izmjena termina objave natječaja i ugovaranja sredstava te sadržaja natječajne dokumentacije tijekom provedbe natječaja. Ostalih prijedlozi pokazatelja provedbe se prihvaćaju. |
| 61 | Mreža mladih Hrvatske | MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 4.6. Osigurati učinkovito programiranje, provedbu i praćenje provedbe programa i projekata organizacija civilnoga društva financiranih iz fondova EU-a i programa EU | Pokazatelj 3. nije jasan jer je i sintagma "izmjena sustava dodjele i provedbe" takva. Molimo da se pokazatelj jasnije operacionalizira. Također, nejasno je što se mjeri pokazateljem 4., s obzirom da niti jedan natječaj ne može biti raspisan bez da su za njega prethodno definirani kriteriji odabira/dodjele. Molimo da se pojasni svrha ovog pokazatelja ili da ga se ukloni iz teksta. | Prihvaćen | Pokazatelj 3. će se jasnije definirati. Pokazatelj 4. se mijenja: "Broj objavljenih natječaja u odnosu na planirani broj natječaja". |
| 62 | Agencija za mobilnost i programe Europske unije | MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 4.6. Osigurati učinkovito programiranje, provedbu i praćenje provedbe programa i projekata organizacija civilnoga društva financiranih iz fondova EU-a i programa EU | Predlažemo 2 dodatna pokazatelja: 9. Broj aktivnosti podrške OCD-ima za pripremu i prijavu kvalitetnih projektnih prijava (info-dani uoči natječajnih rokova, radionice pisanja projektnih prijava i slično) 10. Broj aktivnosti usmjeren na OCD korisnike projekata u cilju poboljšanja kvalitete provedbe projekata i kvalitetnijeg praćenja (primjerice početne radionice za provedbu, tematske radionice tijekom provedbe i slično). | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 63 | Agencija za mobilnost i programe Europske unije | MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 4.6. Osigurati učinkovito programiranje, provedbu i praćenje provedbe programa i projekata organizacija civilnoga društva financiranih iz fondova EU-a i programa EU | Pokazatelji provedbe: ad. 2: za AMPEU ovaj indikator primjenjiv samo djelomično, tj. samo za provedbu i praćenje provedbe ad.3: u kontekstu Erasmus+ programa AMPEU ima ulogu provedbenog tijela tj. izvršitelja odredbi koje postavlja Europska komisija te ne može adekvatno pridonijeti ovom pokazatelju ad. 8: Nije primjenjivo za program Erasmus+, koji već koristi pojednostavljene metode financiranja. Sam pokazatelj nije dovoljno mjerljiv (nije kvantificiran). | Djelomično prihvaćen | Pokazatelj 8. se brisao iz teksta Strategije. |
| 64 | Mreža mladih Hrvatske | MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 4.7. Informirati organizacije civilnoga društva o mogućnostima umrežavanja i traženja projektnih partnera za prijave na natječaje za dodjelu sredstava | Smatramo da broj sklopljenih partnerstava OCD-a (Pokazatelj 3) svakako treba pratiti, međutim on ne može služiti kao pokazatelj ove provedbene aktivnosti s obzirom da ne postoji mogućnost ustanovljavanja jasne veze između djelovanja (informiranja) i ishoda (uspostavljenih partnerstava), stoga predlažemo da ga se makne iz teksta. Brojna partnerstva su posljedica drugih tipova djelovanja, prije svega socijalnog kapitala koje organizacije grade kroz svoje djelovanje. Međutim, bilo bi iznimno zanimljivo pratiti koliko je novih partnerstava nastalo posredovanjem ove aplikacije. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. |
| 65 | Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira | MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 4.7. Informirati organizacije civilnoga društva o mogućnostima umrežavanja i traženja projektnih partnera za prijave na natječaje za dodjelu sredstava | Veliku ulogu informiranja imale su partnerske organizacije programa regionalnog razvoja civilnog društva i lokalnih zajednica u RH (Šalter i drugi), pa bi valjalo razmisliti o ponovnom vraćanju takvog disperziranog sustava informiranja i pomoći OCD-ima. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. |
| 66 | Mreža mladih Hrvatske | MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 4.8. Održavati učinkovitu koordinaciju politika financiranja udruga iz javnih izvora | Predlažemo da se Vlada u tekstu ove Strategije jasno opredijeli za dodatno jačanje koordinacije u provedbi politike financiranja iz javnih izvora kroz uključivanje predsjednika/ice SRZCD-a kao pridruženog člana/ice Međuresornog povjerenstva bez prava glasa. Nije sporno da se radi o dva tijela koja imaju različite funkcije. Vjerujemo kako sudjelovanjem predsjednika/ice SRZCD-a na bilo koji način nije ugrožena autonomija Međuresornog povjerenstva, već da se tima snaže kapaciteti SRZCD-a da mapira otvorena pitanja u politici financiranja te ima inicijativu u njihovu rješavanju; u odnosu na trenutnu praksu reagiranja na probleme u fazi kad postanu vidljivi na terenu. To će osim pozitivnih učinaka na provedbu uvelike racionalizirati kapacitete TDU-a koji dodjeljuju potporu OCD-ima na način da se umanjiti potrebu za naknadnim revidiranjem neučinkovitih i ponekad štetnih procedura. | Prihvaćen | Dodaje se pokazatelj provedbe: U rad Međuresornog povjerenstva za koordinaciju politike financiranja projekata i programa udruga iz državnog proračuna Republike Hrvatske uključiti sve relevantne dionike. |
| 67 | Gong | MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 4.9.Poticati razvoj inovativnih i održivih modela suradnje OCD-a, JLP(R)S te visokoobrazovnih odnosno odgojno-obrazovnih ustanova u rješavanju problema lokalne zajednice | Provedbena aktivnost 4.9.Poticati razvoj inovativnih i održivih modela suradnje OCD-a, JLP(R)S te visokoobrazovnih odnosno odgojno-obrazovnih ustanova u rješavanju problema lokalne zajednice Spominju se i odgojno-obrazovne ustanove, a među sunositeljima nema ni njih ni MZO -treba ih navesti i specificrati njihove uloge. | Prihvaćen | Dodani su sunositelji. |
| 68 | Gong | MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 4.12. Unaprijediti modele financijskih podrški za projekte i programe organizacija civilnoga društva usmjerene razvoju lokalne zajednice | 1. Unaprijeđeni modeli financijske podrške za projekte i programe organizacija civilnoga društva, uključujući i zaklade, usmjerene razvoju lokalne zajednice | Nije prihvaćen | Zaklade su organizacije civilnoga društva. |
| 69 | Jelena-Gordana Zloić | MJERA 4. OSIGURATI KONTINUITET SUSTAVA FINANCIRANJA IZ JAVNIH IZVORA PROJEKATA I PROGRAMA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KOJI ĆE OMOGUĆITI STABILNOST I ODRŽIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 4.13. Utvrditi modele održivosti regionalnih/lokalnih zaklada u provedbi aktivnosti usmjerenih razvoju lokalne zajednice i filantropije, odnosno kulture davanja u općekorisne svrhe | Dodati dva pokazatelja provedbe: 4. Objavljen najmanje jedan natječaj kojim se podupire razvoj lokalne zajednice i filantropije, odnosno kulture davanja u općekorisne svrhe. 5. Broj ugovorenih projekata, iznos dodijeljenih sredstava, rezultati i učinci financiranih projekata. Obrazloženje: Predložena Strategije ne predviđa aktivnosti usmjerene razvoju filantropije i/ili kulture davanja koje se navode u ovoj provedbenoj aktivnosti te je nužno proširiti pokazatelje unutar PA 4.13. | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 70 | Emina Bužinkić | MJERA 5. USPOSTAVITI TRANSPARENTAN POSTUPAK DODJELE PROSTORA U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU I VLASNIŠTVU JLP(R)S-a NA KORIŠTENJE ORGANIZACIJAMA CIVILNOGA DRUŠTVA RADI PROVEDBE PROGRAMA I PROJEKATA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO, Provedbena aktivnost 5.1. Provoditi javne natječaje za dodjelu nekretnina u vlasništvu RH i JLP(R)S na korištenje OCD-ima koje provode programe i projekte od interesa za opće dobro | Predlažem dopunu pokazatelja provedbe pod 1. Broj... uz jasne i transparentne kriterije dodjele nekretnina. Predlažem i dopunu s brojem 4. Broj uredjenih i prilagodjenjih nekretnina za korištenje. | Djelomično prihvaćen | Pokazatelj 1 je dopunjen te sada glasi: Broj provedenih javnih natječaja za dodjelu nekretnina na korištenje OCD-ovima, sukladno Odluci o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele prostora u vlasništvu Republike Hrvatske na korištenje organizacijama civilnog društva radi provođenja programa i projekata od interesa za opće dobro. Pokazatelj 4. je vezan uz značajna financijska sredstva za koja je teško očekivati da će ih biti moguće osigurati u državnom proračunu i proračunima JLP(R)S u ovom strateškom razdoblju. |
| 71 | Razvojna organizacija zaštite potrošača | MJERA 5. USPOSTAVITI TRANSPARENTAN POSTUPAK DODJELE PROSTORA U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU I VLASNIŠTVU JLP(R)S-a NA KORIŠTENJE ORGANIZACIJAMA CIVILNOGA DRUŠTVA RADI PROVEDBE PROGRAMA I PROJEKATA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO, Provedbena aktivnost 5.2. Provesti reviziju dosadašnjeg korištenja prostora u vlasništvu Republike Hrvatske od strane organizacija civilnoga društva | Iza riječi "Republike Hrvatske" dodati riječi " i "JLP(R)S" Obrazloženje: Malo koja lokalna samouprava je dodjeljivala proctor udrugama preko natječaja. Preko 90% prostora je dodijeljeno odlukom gradonačelnika, bez znanja ikojeg tijela u gradu. A u Općinama se isključivo dodjeljuje Odlukom načelnika Općine da Vijeća čak ni ne znaju tko koristi općinski prostor, | Primljeno na znanje | Ured za udruge je svjestan činjenice da se velik broj prostora JLP(R)S ne dodjeljuje na način kako se to dodjeljuje na državnoj razini, ali to nije u nadležnosti Ministarstva državne imovine već JLP(R)S. |
| 72 | Mreža mladih Hrvatske | PODRUČJE I: INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PODRŠKU RAZVOJU CIVILNOGA DRUŠTVA, MJERA 6. USPOSTAVITI SUSTAVNO ISTRAŽIVANJE O STANJU RAZVOJA CIVILNOGA DRUŠTVA USPOREDIVO S MEĐUNARODNIM STANDARDIMA TE POSTAVITI SUSTAV KONTINUIRANOG MJERENJA UTJECAJA ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA NA DRUŠTVENO-EKONOMSKI RAZVOJ I DEMOKRATSKI RAST | Vjerujemo kako u razvoj ovog istraživačkog dizajna u ulozi sunositelja mjere trebaju biti uključeni i Centri znanja za društveni razvoj Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva stoga predlažemo da ih se uvede kao sunositelje ove mjere. | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 73 | Emina Bužinkić | MJERA 6. USPOSTAVITI SUSTAVNO ISTRAŽIVANJE O STANJU RAZVOJA CIVILNOGA DRUŠTVA USPOREDIVO S MEĐUNARODNIM STANDARDIMA TE POSTAVITI SUSTAV KONTINUIRANOG MJERENJA UTJECAJA ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA NA DRUŠTVENO-EKONOMSKI RAZVOJ I DEMOKRATSKI RAST, Provedbena aktivnost 6.2. Podupirati provedbu istraživanja u područjima od važnosti za razvoj civilnoga društva u skladu s međunarodnim standardima i kriterijima istraživanja | Što bi značilo provoditi istraživanja u skladu s medjunarodnim standardima i kriterijima istraživanja? | Primljeno na znanje | Provoditi istraživanja koja omogućavaju komparativnu usporedbu stanja razvoja civilnoga društva u Hrvatskoj s drugim državama. Ova istraživanja trebaju ispitivati standardizirane nezavisne varijable kojima se mjeri razina razvijenosti civilnoga društva u Hrvatskoj u komparativnoj perspektivi, rezultirati jasnim pokazateljima temeljem kojih je moguća komparativna analiza, kako bi se njime dobila policy podloga za stvaranje politika relevantnih za razvoj civilnoga društva. Također, ova istraživanja trebaju poslužiti i kao podloga za nadopunu postojećih standarda istraživanje temeljem uvida u specifične probleme vezane uz civilno društvo u Hrvatskoj. |
| 74 | Gong | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, PODRUČJE II: CIVILNO DRUŠTVO I SUDIONIČKA DEMOKRACIJA | Na stranici 29 gdje se govori o Programu građanskog odgoja i obrazovanja nisu navedeni podaci o implementaciji ovog programa. Predlažemo dodati informacije o tome, uključujući: Institut za društvena istraživanja je zajedno s GONG-om i GOOD inicijativom krajem školske godine 2014/15. proveo je istraživanje kojim su se ispitivali pojedini segmenti građanske kompetencije (znanja, stavovi, participacija) maturanata različitih obrazovnih programa i rezultati ukazuju na nedovoljno razvijenu građansku kompetencijama maturanata kao i na to da je tek nešto više od jedne trećine učenika prepoznalo da je sudjelovalo u građanskom odgoju i obrazovanju te da je još slabija uključenost učenika u sve istraživane oblike društvene participacije osim humanitarnih akcija (http://idiprints.knjiznica.idi.hr/507/). Stoga je potrebno osigurati učenicima više prilika za razvoj građanske kompetencije kroz sustavniju provedbu građanskog odgoja i obrazovanja u školama, ali i kroz neformalne obrazovne programe organizacija civilnog društva. | Prihvaćen | Navedeno istraživanje uvršteno je u fusnoti teksta. |
| 75 | Ines Elezović | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, PODRUČJE II: CIVILNO DRUŠTVO I SUDIONIČKA DEMOKRACIJA | Navod "...u RH još je uvijek niska razina političke pismenosti i demokratske kulture građana te niska razina svijesti o važnosti sudioničke demokracije..." trebao bi se i može se referirati na provedena istraživanja (za mlade su to svakako autori: Bagić, Gvozdanović, Ilišin, Pažur, Spajić Vrkaš). | Prihvaćen | Navedena istraživanje uvrštena su u fusnoti teksta. |
| 76 | Udruga za nezavisnu medijsku kulturu | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, PODRUČJE II: CIVILNO DRUŠTVO I SUDIONIČKA DEMOKRACIJA | 1. U poglavlju PODRUČJA II. CIVILNO DRUŠTVO I SUDIONIČKA DEMOKRACIJA, terminologija; U poglavlju je neopravdano korišten termin „mediji zajednice“ umjesto službeno važećeg termina „neprofitni mediji“. Usporedbe radi, u prethodnoj Nacionalnoj strategiji za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva za razdoblje 2012. 2016. korišten je isključivo termin „neprofitni mediji“, tj. u njoj niti na jednom mjestu nije upotrebljen termin „mediji zajednice“, pa se tako i jedna od njezinih mjera zvala „Mjera 13. - Poboljšati uvjete za djelovanje neprofitnih medija“. Korištenje termina „mediji zajednice“ je neopravdano zato što važeći pozitivni propisi (Zakon o medijima, NN 59/04, 84/11, 81/13 čl. 5, 12, te Zakon o elektroničkim medijima, NN 153/09, 84/11, 94/13, 136/13, čl. 2, 48, 49, 64, 69, 75, 82, ) koriste isključivo termin „neprofitni mediji“, dok termin „mediji zajednice“ ne poznaju. Korištenje termina „mediji zajednice“ je neopravdano i zato što nepotrebno unosi terminološku zbrku u raspravu o neprofitnim medijima. Tako je u tekstu Nacrta strategije (str. 30.) navedeno da „ne postoji jasna definicija medija zajednice“ - pri čemu se već u sljedećoj rečenici koristi sintagma „neprofitni mediji odnosno mediji zajednice“, što sugerira kako se ustvari radi o istoznačnim pojmovima. No ako je riječ o istoznačnim pojmovima, istaknuli bismo da je definicija „neprofitnih medija“ određena čl. 2. tč. 24.a odnosno čl. 48. važećeg Zakona o elektroničkim medijima, dakle u tom slučaju tvrdnja da definicija „medija zajednice“ ne postoji ne bi bila istinita. Nije nam poznato da je termin „mediji zajednice“ sadržan u bilo kojem službenom dokumentu ili propisu koji je na snazi, pa čak niti u fazi pripreme. Poznato nam je tek toliko da je sadašnja ministrica kulture u nekoliko svojih izjava i intervjua rekla kako joj je termin „mediji zajednice“ bliži ili draži od termina „neprofitnih medija“, da to svoje terminološko opredjeljenje u istim izjavama nije temeljito obrazložila, te da je u njima najavila kako će konačnu odluku o terminologiji prepustiti javnoj raspravi o budućoj medijskoj strategiji. Uzmemo li u obzir da ministrica kulture nije stavila izvan snage odluku njezina prethodnika Zlatka Hasanbegovića i vlade kojoj je pripadao – ukidanje Programa bespovratnih potpora neprofitnim medijima – već je umjesto toga plasirala jalovu diskusiju o terminologiji i definiciji – može se naslutiti da je to napravila upravo kako bi, izmišljanjem problema i pronalaženjem lažnih izlika, dodatno onemogućila sustavnu podršku neprofitnim medijima. Ponovimo, ministar Hasanbegović i vlada Tihomira Oreškovića su pod nedokazanom optužbom za namještanje rezultata ukinuli Program bespovratnih potpora neprofitnim medijima koji je postojao od 2006. godine u okviru Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, a koji je od 2013. provodilo Ministarstvo kulture RH. Ministrica kulture je početkom 2017. godine najavila izradu medijske strategije, ali nam zasad nije poznato da postoji ikakav njezin pripremni tekst, a pogotovo ne takav koji bi sadržavao termin „mediji zajednice“. Smatramo da neformalne izjave ministrice kulture ne mogu biti dovoljan razlog za promjenu terminologije u jednom strateškom dokumentu u odnosu na terminologiju koja se ranije koristila u istovrsnom dokumentu i koja se i dalje koristi u važećim zakonskim propisima. U taktičkom pogledu, nametanje novoga termina pripomaže premještanju u kolektivni zaborav skandaloznog ukidanja Programa bespovratnih potpora neprofitnim medijima i javnih prosvjeda civilno-društvenih aktivista, intelektualaca i novinara koji su uslijedili nakon toga ukidanja, a kojima se zahtijevalo reaktiviranje sistemske podrške upravo neprofinim medijima. 2. Medije, pa tako i neprofitne, potrebno je navesti kao bitne čimbenike građanskog obrazovanja (u odlomku „Organizacije civilnog društva važni su dionici...“, str. 29.). Naravno, različiti mediji svojim uređivačkim politikama usmjeravaju to „obrazovanje“ u različitim pravcima, od oblikovanja masovne svijesti pogodne za rekonstituiranje šovinističkih, plemenskih zajednica do obrazovanja u modernom smislu implementacije liberalno-demokratskih vrijednosti. 3. U poglavlju II. CIVILNO DRUŠTVO I SUDIONIČKA DEMOKRACIJA detaljno su opisani uspostavljeni institucionalni okvir i druga ostvarenja koja omogućavaju savjetovanje s javnošću, pristup informacijama, građanski odgoj, što svakako zaslužuje detaljan opis. Međutim u pogledu politike pružanja javnih potpora neprofitnim medjima, koja je naprasno obustavljena, navedeno je samo da je „uspostavljen sustav podrške i financiranja neprofitnih medija odnosno medija zajednice, no tijekom 2016. godine on prekunut“. Smatramo da je razloge i okolnosti koji su doveli do prekidanja toga programa potrebno opisati, i to barem jednako tako minuciozno kako su opisane relativno uspješne politike omogućavanja savjetovanja s javnošću, pristupa informacijama itd. 4. DETERMINIZAM REGISTRACIJSKE FORME NAKLADNIKA U istom je odlomku navedeno da javni mediji i mediji zajednice (sugerira se: svi!) „imaju važnu ulogu“ u „postojanju javne sfere i medijskog prostora u kojem se afirmiraju teme od javnog i zajedničkog interesa“, itd. Međutim dosadašnje iskustvo s neprofitnim medijima („medijima zajednice“?), a da o „javnim“ medijima i ne govorimo, pokazuje da im ne bi trebalo pristupati deterministički, s nekritičkim uvjerenjem da forma registracije nakladnika (udruga, zadruga, neko tijelo javne vlasti – neprofitni nakladnik, „medij zajednice“, „javni medij“...) nužno garantira uspješno obavljanje određene javne funkcije ili posvećenost istoj. Već i površan uvid u sadržaj nekih medija koji su na popisu elektroničkih medija koji se vodi pri Agenciji za elektroničke medije označeni kao „neprofitni“ pokazuje da među njima ima i onih čije tematske preokupacije i načini izvedbe (širenje etničke i političke netrpeljivosti, difamacije javnih osoba, historijski revizionizam u odnosu na pojedina razdoblja novije povijesti) u najmanju ruku graniče s onim što ova Strategija određuje kao „zahtjev da se ne ugrozi sloboda svih drugih te da se ne narušavaju ustavne vrijednosti“. S druge pak strane, imamo iskustvo s medijima čiji su nakladnici (bili) trgovačka društva, a koji su „javni i zajednički interes“ itekako promovirali (u prvom redu Feral Tribune, Radio 101, Arkzin...). Dakle, potrebno je uvidjeti da svi mediji, bez obzira na način i formu registracije njihova nakladnika, mogu (ali nužno ne moraju) biti promotori pozitivnih vrijednosti itd. Na državi je zadatak da različitim primjerenim mehanizmima potiče rad onih koji u sadržajnom smislu doista zastupaju interes javnosti i njezine temeljne (ustavne!) vrijednosti, kao i da medijske kuće, kombinacijom mjera javnih politika, navede na prihvaćanje nužnih pretpostavki za novinarski rad koji bi bio usklađen s pravilima novinarske profesije. Medijski nakladnici – trgovačka društva u privatnom vlasništvu u pravilu su korisnici značajnih javnih resursa, poput koncesija za emitiranje programa, javnih sredstava koja im pripadnu oslobađanjem od plaćanja PDV-a, javnih sredstava dodijeljenih putem natječaja itd. i iz te činjenice proizlazi njihova obaveza da i oni „afirmiraju teme od javnog i zajedničkog interesa“, odnosno da u najmanju ruku omoguće svojim novinarima rad u duhu načela novinarske profesije. Očekivanja prema njima u strateškim dokumentima poput ovoga moraju biti također uspostavljena u tom smislu, barem utoliko da u njima ne budu „preskočeni“. | Djelomično prihvaćen | S Ministarstvom kulture usuglašeno je da se u tekstu Strategije koristi termin neprofitni mediji i/ili mediji zajednice. Tekst će se doraditi sukladno ostalim pristiglim komentarima. |
| 77 | Savez udruga Klubtura | MJERA 7. POBOLJŠATI DJELOTVORNOST SAVJETOVANJA S ORGANIZACIJAMA CIVILNOGA DRUŠTVA U POSTUPCIMA DONOŠENJA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I AKATA , Provedbena aktivnost 7.1. Kontinuirano unapređivati provedbu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata | Potrebno je jačati svijest o postojanju i uključenost javnosti u primjenu Zakona o pravu na pristup informacijama. Budući da je Zakon pravu na pristup informacijama pravno obvezujući akt, a Kodeks nije. Stoga predlažemo brisanje provedbenih aktivnosti koje se odnose na Kodeks savjetovanja te preusmjeravanje na čl. 11 Zakona o pravu na pristup informacijama. | Nije prihvaćen | Kodeks savjetovanja sadrži opća načela, standarde i mjere za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. Zakon o pravu na pristup informacijama propisuje da savjetovanje mora trajati u pravilu 30 dana, a nadzor nad provedbom Zakona obavlja Povjerenik za informiranje. Kodeks i smjernice govore o raznim oblicima savjetovanja, dok se Zakon o pravu na pristup informacijama uglavnom oslanja na internetsko savjetovanje. |
| 78 | Udruga za nezavisnu medijsku kulturu | MJERA 7. POBOLJŠATI DJELOTVORNOST SAVJETOVANJA S ORGANIZACIJAMA CIVILNOGA DRUŠTVA U POSTUPCIMA DONOŠENJA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I AKATA , Provedbena aktivnost 7.1. Kontinuirano unapređivati provedbu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata | 1. Mjera 7. Poboljšati djelotvornost savjetovanja s organizacijama civilnog društva (...). Pokazatelji provedbe, 2. Unaprijeđen Kodeks i 3. Izrađene Smjernice za provedbu Kodeksa Temeljni propis koji se odnosi na savjetovanje s javnošću je Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/2013, 85/2015). On u čl. 11. propisuje tijelima državne uprave, drugim državnim tijelima, jedinicama regionalne i područne samouprave itd. obavezu provođenja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću kao i način na koji savjetovanje treba biti provođeno. Stav je Povjerenice za informiranje da su „Vladin Kodeks iz 2009. i pripadajuće Smjernice aktualne i dalje te ih tijela mogu primjenjivati u mjeri u kojoj nisu suprotni zakonskim odredbama“ (Izvješće o provođenju ZPPI-ja za 2016). Na osnovu navedenoga smatramo da ova Strategija u sebi mora integrirati i unapređenje provedbe navedenog članka ZPPI-ja, bez obzira na to što je za provođenje ZPPI-ja zadužena Povjerenica za informiranje, a za provođenje Kodeksa Vladin ured za udruge. Osim toga, smatramo da bi, radi racionaliziranja sustava, Zakon i Kodeks trebalo objediniti u jedinstven, zakonski propis. S aspekta važnosti za civilno društvo, posebno ističemo da Ministarstvo financija godinama ne provodi savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o UREDBI O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU u skladu s odredbama ZPPI-ja, pa tako i onih odredbi koje određuju trajanje savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Na prigovor UNMK-a tijekom E-savjetovanja o toj Uredbi za 2017. godinu zbog nepridržavanja zakonske odredbe o trajanju savjetovanja najmanje 30 dana, Ministarstvo financija je odgovorilo: „Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću provodi se na temelju Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (...) koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 21. studenoga 2009. godine.“ Dakle u ovom je slučaju Kodeks bio primijenjen u mjeri u kojoj je suprotan zakonskoj odredbi, nasuprot onome što izrijekom traži Povjerenica za informiranje, o čemu smo upoznali Povjerenicu za informiranje i od nje zatražili odgovarajuću reakciju. | Nije prihvaćen | Kodeks savjetovanja sadrži opća načela, standarde i mjere za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. Zakon o pravu na pristup informacijama propisuje da savjetovanje mora trajati u pravilu 30 dana, a nadzor nad provedbom Zakona obavlja Povjerenik za informiranje. Kodeks i smjernice govore o raznim oblicima savjetovanja, dok se Zakon o pravu na pristup informacijama uglavnom oslanja na internetsko savjetovanje. |
| 79 | Centar za mirovne studije | MJERA 7. POBOLJŠATI DJELOTVORNOST SAVJETOVANJA S ORGANIZACIJAMA CIVILNOGA DRUŠTVA U POSTUPCIMA DONOŠENJA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I AKATA , Provedbena aktivnost 7.2. Kontinuirano voditi i unapređivati sustav savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja novih zakona, drugih propisa i akata – e-Savjetovanja | Pod pokazatelj provedbe: 3. Razvijen sustav mobilnog on-line savjetovanja (savjetovanje putem mobitela kako bi se što više mladih uključilo u savjetovanja) | Prihvaćen | Dodan pokazatelj: Unaprijeđen sustav e-Savjetovanja za korištenje na mobilnim uređajima i tablet računalima. |
| 80 | Gong | MJERA 7. POBOLJŠATI DJELOTVORNOST SAVJETOVANJA S ORGANIZACIJAMA CIVILNOGA DRUŠTVA U POSTUPCIMA DONOŠENJA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I AKATA , Provedbena aktivnost 7.3. Provoditi programe edukacije o standardima savjetovanja s javnošću te radionice o korištenju sustava e-Savjetovanja | Mjera 7.3. razjasniti ciljne skupine edukacije, da budu i službenici za informiranje u JLRZ i predstavnici udruga | Djelomično prihvaćen | Ciljane skupine su precizirane u provedbenim pokazateljima. |
| 81 | Mreža mladih Hrvatske | MJERA 7. POBOLJŠATI DJELOTVORNOST SAVJETOVANJA S ORGANIZACIJAMA CIVILNOGA DRUŠTVA U POSTUPCIMA DONOŠENJA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I AKATA , Provedbena aktivnost 7.3. Provoditi programe edukacije o standardima savjetovanja s javnošću te radionice o korištenju sustava e-Savjetovanja | Potrebno je precizirati pokazatelje 1. i 2. na način da se navede za koga su ove edukacije, kao i za na kojoj razini će biti provedene ove radionice. | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 82 | Udruga za nezavisnu medijsku kulturu | MJERA 7. POBOLJŠATI DJELOTVORNOST SAVJETOVANJA S ORGANIZACIJAMA CIVILNOGA DRUŠTVA U POSTUPCIMA DONOŠENJA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I AKATA , Provedbena aktivnost 7.4. Uspostaviti internetske sustave savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u donošenju odluka na lokalnoj i regionalnoj razini | 1. Provedbena aktivnost 7. 4. Uspostaviti internetske sustave savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u donošenju odluka na lokalnoj i regionalnoj razini – smatramo važnim, snažno podržavamo. Ističemo pritom važnost uloge civilnog društva na razini mjesne samouprave (neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju, mjesni zborovi građana vidjeti Zakon o lokalnoj i područnoj /regionalnoj/ samoupravi, NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, posebno čl. 24, čl. 57. i čl. 63.). Smatramo da bi Strategija trebala obuhvaćati i mjere za unapređenje uloge civilnog društva na toj razini, prije svega u vidu obaveze pružanja građanima informacija o vlastitom radu od strane jedinica mjesne samouprave kao i tehničke razrade mogućnosti neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju na tim razinama. | Primljeno na znanje | Jedan od ciljeva ove Strategije je daljnji razvoj suradnje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i organizacija civilnoga društva što je naglašeno u Području 1 te obuhvaćeno aktivnošću 2.1. kojom se potiče osnivanje lokalnih savjeta za razvoj civilnoga društva te potpisivanje deklaracija. |
| 83 | Centar za mirovne studije | MJERA 7. POBOLJŠATI DJELOTVORNOST SAVJETOVANJA S ORGANIZACIJAMA CIVILNOGA DRUŠTVA U POSTUPCIMA DONOŠENJA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I AKATA , Provedbena aktivnost 7.4. Uspostaviti internetske sustave savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u donošenju odluka na lokalnoj i regionalnoj razini | Dodati pokazatelj: 4. uspostavljen internetski sustava savjetovanja za lokalnu/regionalnu razinu kao podstranica esavjetovanja | Djelomično prihvaćen | Dodan pokazatelj: Uspostavljen internetski portal savjetovanja za lokalnu/regionalnu razinu |
| 84 | Gong | MJERA 8. UNAPRIJEDITI SUSTAV STRUČNOG OSPOSOBLJAVANJA DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA ZA SURADNJU S CIVILNIM DRUŠTVOM, Provedbena aktivnost 8.2. Poticati uključivanje državnih i lokalnih službenika u neformalne obrazovne programe koje razvijaju i provode OCD-i | U ovu mjeru kao ciljanu skupinu uključiti i rukovodeće javne službenike u odgojno-obrazovnom sustavu. | Nije prihvaćen | Aktivnost se odnosi na službenike za suradnju s organizacijama civilnoga društva. |
| 85 | Forum za slobodu odgoja | MJERA 9. PODUPIRATI RAZVOJ I PROVEDBU FORMALNIH I NEFORMALNIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH SADRŽAJA U VEZI SA SUDIONIČKOM DEMOKRACIJOM , Provedbena aktivnost 9.1. Kroz građanski odgoj i obrazovanje, uvesti odgojno-obrazovne sadržaje za stjecanje kompetencija u vezi sa sudioničkom demokracijom u formalni obrazovni sustav | Mjera bi trebala biti: Uvođenje GOO na svim razinama odgojno - obrazovnog sustava kao medupredmetnu temu te poseban predmet u višim razredima osnovne i srednjoj školi. | Prihvaćen | Formulirana je aktivnost: Kroz građanski odgoj i obrazovanje, uvesti odgojno-obrazovne sadržaje za stjecanje kompetencija u vezi sa sudioničkom demokracijom u formalni obrazovni sustav u skladu s potrebama učenika i smjernicama suvremenih odgojno-obrazovnih procesa koji potiču sudioničku demokraciju |
| 86 | Mreža mladih Hrvatske | MJERA 9. PODUPIRATI RAZVOJ I PROVEDBU FORMALNIH I NEFORMALNIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH SADRŽAJA U VEZI SA SUDIONIČKOM DEMOKRACIJOM , Provedbena aktivnost 9.1. Kroz građanski odgoj i obrazovanje, uvesti odgojno-obrazovne sadržaje za stjecanje kompetencija u vezi sa sudioničkom demokracijom u formalni obrazovni sustav | Rok provedbe ove mjere potrebno je uskladiti s realnim okvirom kada će biti započeta provedba ove strategije, stoga predlažemo da se kao rok provedbe navede "2018., kontinuirano". | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 87 | Eli Pijaca Plavšić | MJERA 9. PODUPIRATI RAZVOJ I PROVEDBU FORMALNIH I NEFORMALNIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH SADRŽAJA U VEZI SA SUDIONIČKOM DEMOKRACIJOM , Provedbena aktivnost 9.1. Kroz građanski odgoj i obrazovanje, uvesti odgojno-obrazovne sadržaje za stjecanje kompetencija u vezi sa sudioničkom demokracijom u formalni obrazovni sustav | Mjera bi trebala biti: Uvođenje GOO na svim razinama odgojno - obrazovnog sustava kao medupredmetnu temu te poseban predmet u višim razredima osnovne i srednjoj školi. | Prihvaćen | Formulirana je aktivnost: Kroz građanski odgoj i obrazovanje, uvesti odgojno-obrazovne sadržaje za stjecanje kompetencija u vezi sa sudioničkom demokracijom u formalni obrazovni sustav u skladu s potrebama učenika i smjernicama suvremenih odgojno-obrazovnih procesa koji potiču sudioničku demokraciju |
| 88 | Emina Bužinkić | MJERA 9. PODUPIRATI RAZVOJ I PROVEDBU FORMALNIH I NEFORMALNIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH SADRŽAJA U VEZI SA SUDIONIČKOM DEMOKRACIJOM , Provedbena aktivnost 9.1. Kroz građanski odgoj i obrazovanje, uvesti odgojno-obrazovne sadržaje za stjecanje kompetencija u vezi sa sudioničkom demokracijom u formalni obrazovni sustav | Ključna mjera ovoga dijela poglavlja trebala bi glasiti "Uvodjenje gradjanskog odgoja i obrazovanja na svim razinama odgojno-obrazovnog sustava kroz predmetnu i medjupredmetnu nastavu u skladu s potrebama učenika i smjernicama suvremenih odgojno-obrazovnih procesa koji potiču sudioničku demokraciju". | Prihvaćen | Formulirana je aktivnost: Kroz građanski odgoj i obrazovanje, uvesti odgojno-obrazovne sadržaje za stjecanje kompetencija u vezi sa sudioničkom demokracijom u formalni obrazovni sustav u skladu s potrebama učenika i smjernicama suvremenih odgojno-obrazovnih procesa koji potiču sudioničku demokraciju |
| 89 | Forum za slobodu odgoja | MJERA 9. PODUPIRATI RAZVOJ I PROVEDBU FORMALNIH I NEFORMALNIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH SADRŽAJA U VEZI SA SUDIONIČKOM DEMOKRACIJOM , Provedbena aktivnost 9.2. Osigurati podršku razvoju i provedbi neformalnih obrazovnih programa OCD-a usmjerenih jačanju sudioničke demokracije i razvoja zajednice | Nositelj ove aktivnosti trebala bi biti Agencija za odgoj i obrazovanje, ali i Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, jer se ove aktivnosti navode u samoj Strategiji. | Nije prihvaćen | Nositelj ove aktivnosti je Ured za udruge, a sunositelj Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Naime, u svom očitovanju Ministarstvo znanosti i obrazovanja smatra da se treba brisati kao nositelj, a Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije kao sunositelj ove mjere, s obzirom da su potrebna sredstva za navedenu aktivnost osigurana na poziciji Ureda za udruge koji je i nositelj ove aktivnosti. |
| 90 | Eli Pijaca Plavšić | MJERA 9. PODUPIRATI RAZVOJ I PROVEDBU FORMALNIH I NEFORMALNIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH SADRŽAJA U VEZI SA SUDIONIČKOM DEMOKRACIJOM , Provedbena aktivnost 9.2. Osigurati podršku razvoju i provedbi neformalnih obrazovnih programa OCD-a usmjerenih jačanju sudioničke demokracije i razvoja zajednice | Nositelj ove aktivnosti trebala bi biti Agencija za odgoj i obrazovanje, ali i Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, jer se ove aktivnosti navode u samoj Strategiji. | Nije prihvaćen | Nositelj ove aktivnosti je Ured za udruge, a sunositelj Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Naime, u svom očitovanju Ministarstvo znanosti i obrazovanja smatra da se treba brisati kao nositelj, a Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije kao sunositelj ove mjere, s obzirom da su potrebna sredstva za navedenu aktivnost osigurana na poziciji Ureda za udruge koji je i nositelj ove aktivnosti. |
| 91 | Mreža mladih Hrvatske | MJERA 9. PODUPIRATI RAZVOJ I PROVEDBU FORMALNIH I NEFORMALNIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH SADRŽAJA U VEZI SA SUDIONIČKOM DEMOKRACIJOM , Provedbena aktivnost 9.3. Unaprijediti online Katalog programa neformalnog obrazovanja koje provode OCD-i | Predlažemo uvrštavanje dodatna dva pokazatelja provedbe. Prvi je broj posjeta mrežnoj stranici Kataloga na godišnjoj razini, kako bi se mogli pratiti trend njegove prepoznatosti među korisnicima. Drugo, uspjeh Kataloga nije moguće osigurati isključivo putem on-line promocije i informiranja, već zahtijeva i aktivnosti na terenu. Stoga predlažemo da posljednji pokazatelj glasi: "Broj promotivnih aktivnosti na kojima je Katalog prezentiran, broj sudionika aktivnosti." | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 92 | Gong | MJERA 9. PODUPIRATI RAZVOJ I PROVEDBU FORMALNIH I NEFORMALNIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH SADRŽAJA U VEZI SA SUDIONIČKOM DEMOKRACIJOM , Provedbena aktivnost 9.4. Uspostaviti kriterije za postupke validacije i certificiranja neformalnih obrazovnih programa OCD-a | Provedbena aktivnost 9.4. Uspostaviti kriterije za postupke validacije i certificiranja neformalnih obrazovnih programa OCD-a Validacija i certificiranje programa može se provesti samo za dugotrajnije programe i za programe koji se provode u odgojno-obrazovnim ustanovama ili u suradnji s njima, jer civilno društvo mora imati mogućnost razvoja obrazovnih aktivnosti za svoje članove i volontere te zainteresiranu javnost bez postupka certificiranja – kao odgovor na ad hoc potrebe ili unutar kraćih projekata. Razvoj kriterija je jako važan i to prije 2020. Potrebno je uključiti kao sunositelje i Agenciju za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te stručnjake/inje iz visokog obrazovanja kao i predstavnike iz Savjeta za razvoj civilnog društav u području savjetovanja kako bi to bio stručan i suradnički proces. | Djelomično prihvaćen | Rok za provedbu aktivnosti je 2022. sukladno održanim konzultacijama s nadležnim nositeljima i sunositeljima. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih je jedan od sunositelja. |
| 93 | Liga za prevenciju ovisnosti | MJERA 9. PODUPIRATI RAZVOJ I PROVEDBU FORMALNIH I NEFORMALNIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH SADRŽAJA U VEZI SA SUDIONIČKOM DEMOKRACIJOM , Provedbena aktivnost 9.4. Uspostaviti kriterije za postupke validacije i certificiranja neformalnih obrazovnih programa OCD-a | Rok za provedbu ove mjere je neprimjereno dugačak, nsročito što je isto bilo predviđeno prošlom strategijom i do sada već provedeno. | Nije prihvaćen | Rok za provedbu aktivnosti je 2022. sukladno održanim konzultacijama s nadležnim nositeljima i sunositeljima. |
| 94 | Ines Elezović | MJERA 9. PODUPIRATI RAZVOJ I PROVEDBU FORMALNIH I NEFORMALNIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH SADRŽAJA U VEZI SA SUDIONIČKOM DEMOKRACIJOM , Provedbena aktivnost 9.4. Uspostaviti kriterije za postupke validacije i certificiranja neformalnih obrazovnih programa OCD-a | Na sastanku 6.srpnja 2017. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja predložio je da bude sunositelj mjere 9.4. te ponavljamo taj prijedlog (uključujući i podršku realizaciji ove mjere u području ekspertize NCVVO-a). | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 95 | Forum za slobodu odgoja | MJERA 9. PODUPIRATI RAZVOJ I PROVEDBU FORMALNIH I NEFORMALNIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH SADRŽAJA U VEZI SA SUDIONIČKOM DEMOKRACIJOM , Provedbena aktivnost 9.4. Uspostaviti kriterije za postupke validacije i certificiranja neformalnih obrazovnih programa OCD-a | Rok za provedbu ove mjere je iznimno dugačak i ovo bi trebalo postaviti kao jedno od prioritenih pitanja s obzirom da AZOO trenutno nema kroterije za suradnju s OCD. Realan rok za provedbu ove mjere 2018.godina | Nije prihvaćen | Rok za provedbu aktivnosti je 2022. sukladno održanim konzultacijama s nadležnim nositeljima i sunositeljima. |
| 96 | Mreža mladih Hrvatske | MJERA 9. PODUPIRATI RAZVOJ I PROVEDBU FORMALNIH I NEFORMALNIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH SADRŽAJA U VEZI SA SUDIONIČKOM DEMOKRACIJOM , Provedbena aktivnost 9.4. Uspostaviti kriterije za postupke validacije i certificiranja neformalnih obrazovnih programa OCD-a | Predloženi rok držimo izrazito neprimjerenim iz najmanje dva razloga. Prvo, postoji bogata praksa kvalitetnih programa neformalnog obrazovanja koje provode OCD-i, a samim time i dobar temelj da se provedbi ove aktivnosti pristupi bitno ekspeditivnije. Drugo, postoji goruća potreba da se ovo pitanje uredi, posebice u svjetlu činjenice da se brojne obrazovne ustanove u izvedbi nastavnih elemenata već oblilato oslanjaju na programe OCDa (poboljšavajući na taj način kvalitetu obrazovnog procesa), dok organizacije svoje programe razvijaju temeljem pretpostavke da će ih moći obavljati u obrazovnim ustanovama. Prolongiranje perioda u kojem ne postoje jasni kriteriji validacije i cerificiranja OCD-ima i školama otežava planiranje suradnje te samim time bitno osiromašuje hrvatsku obrazovnu politiku. Iz tog razloga snažno apeliramo da se ovaj rok revidira, s obzirom da vjerujemo kako provedba navedene aktivnosti može i mora biti osjetno brža. | Nije prihvaćen | Rok za provedbu aktivnosti je 2022. sukladno održanim konzultacijama s nadležnim nositeljima i sunositeljima. |
| 97 | Eli Pijaca Plavšić | MJERA 9. PODUPIRATI RAZVOJ I PROVEDBU FORMALNIH I NEFORMALNIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH SADRŽAJA U VEZI SA SUDIONIČKOM DEMOKRACIJOM , Provedbena aktivnost 9.4. Uspostaviti kriterije za postupke validacije i certificiranja neformalnih obrazovnih programa OCD-a | Rok za provedbu ove mjere je iznimno dugačak i ovo bi trebalo postaviti kao jedno od prioritenih pitanja s obzirom da AZOO trenutno nema kroterije za suradnju s OCD. Realan rok za provedbu ove mjere 2018.godina | Nije prihvaćen | Rok za provedbu aktivnosti je 2022. sukladno održanim konzultacijama s nadležnim nositeljima i sunositeljima. |
| 98 | Emina Bužinkić | MJERA 9. PODUPIRATI RAZVOJ I PROVEDBU FORMALNIH I NEFORMALNIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH SADRŽAJA U VEZI SA SUDIONIČKOM DEMOKRACIJOM , Provedbena aktivnost 9.4. Uspostaviti kriterije za postupke validacije i certificiranja neformalnih obrazovnih programa OCD-a | Uspostava kriterija za postupke validacije i certificiranja neformalnih obrazovnih programa OCD-a do sada je već trebala biti provedena mjera te uhodana praksa suradnje OCD-a i institucija. Rok zamišljen 2020. godine doista je predaleko te nije posve jasno zbog čega su potrebne tri godine za izradu i usvajanje ovih kriterija. Uzevši u obzir kompetencije i iskustva OCDa u provedbi programa za koje u konzultativnom procesu mogu predložiti kvalitetne kriterije te uzevši u obzir da su brojne zemlje EU odavno usvojile i provode ove mjere, smatram nepotrebnim i donekle štetnim da se ova mjera odgadja za sam kraj provedbe ove Strategije. | Nije prihvaćen | Rok za provedbu aktivnosti je 2022. sukladno održanim konzultacijama s nadležnim nositeljima i sunositeljima. |
| 99 | Liga za prevenciju ovisnosti | PODRUČJE II: CIVILNO DRUŠTVO I SUDIONIČKA DEMOKRACIJA, MJERA 10. OSIGURATI UVJETE ZA DALJNJI RAZVOJ PRAKSE VOLONTIRANJA | Smatramo da je nužno sigurati dostupnost podataka o dobnoj strukturi osoba koje volontiraju i to po županijama, a kako bi se mogli pratiti pokazatelji razvoja volonterstva među madima, a i samog učinka OCD-ova koje promiču volontiranje mladih. | Prihvaćen | Dostupnost podataka nalazi se u pokazatelju: Osigurana dostupnost podataka o dobnoj strukturi osoba koje volontiraju i to po županijama kroz godišnja izvješća o volontiranju. |
| 100 | Liga za prevenciju ovisnosti | MJERA 10. OSIGURATI UVJETE ZA DALJNJI RAZVOJ PRAKSE VOLONTIRANJA , Provedbena aktivnost 10.1. Poticati volontiranje učenika i studenata kroz odgojno-obrazovni sustav | Za svaku pohvalu je predviđeno vrednovanje volontiranja studenata ECTS bodovima. Smatramo da bi vrlo poticajno bilo po sličnom modelu bodovati volontiranje srednjoškolaca pri upisima na fakultete (u skladu s tematskim područjem u kojem volontiraju, a u odnosu na ciljani fakultet). Također, smatramo da je nužno sigurati dostupnost podataka o dobnoj strukturi osoba koje volontiraju i to po županijama, a kako bi se mogli pratiti pokazatelji razvoja volonterstva među madima, a i samog učinka OCD-ova koje promiču volontiranje mladih. | Prihvaćen | Nadopunjen je pokazatelj te sada glasi: Povećan broj akademskih institucija koje izrađuju interne procedure s ciljem dodjeljivanja ECTS bodova studentima volonterima (npr. bodovano volontiranje srednjoškolaca pri upisima na fakultete). Također, dostupnost podataka nalazi se u pokazatelju Osigurana dostupnost podataka o dobnoj strukturi osoba koje volontiraju i to po županijama kroz godišnja izvješća o volontiranju. |
| 101 | Forum za slobodu odgoja | MJERA 10. OSIGURATI UVJETE ZA DALJNJI RAZVOJ PRAKSE VOLONTIRANJA , Provedbena aktivnost 10.2. Jačati kapacitete za daljnje osposobljavanje i sustavnu edukaciju koordinatora volontera kroz provođenje programa i projekata OCD-a | kao jedna od pokazatelja provedbe treba dodati : - izraditi standarde kvalitete volontiranja u školama | Prihvaćen | U sklopu aktivnosti „Poticati volontiranje učenika i studenata kroz odgojno-obrazovni sustav“, nadopunjen je provedbeni pokazatelj Izrađeni standardi kvalitete volonterskih programa u odgojno-obrazovnim ustanovama |
| 102 | Eli Pijaca Plavšić | MJERA 10. OSIGURATI UVJETE ZA DALJNJI RAZVOJ PRAKSE VOLONTIRANJA , Provedbena aktivnost 10.2. Jačati kapacitete za daljnje osposobljavanje i sustavnu edukaciju koordinatora volontera kroz provođenje programa i projekata OCD-a | kao jedna od pokazatelja provedbe treba dodati : - izraditi standarde kvalitete volontiranja u školama | Prihvaćen | U sklopu aktivnosti „Poticati volontiranje učenika i studenata kroz odgojno-obrazovni sustav“, nadopunjen je provedbeni pokazatelj Izrađeni standardi kvalitete volonterskih programa u odgojno-obrazovnim ustanovama |
| 103 | Gong | PODRUČJE II: CIVILNO DRUŠTVO I SUDIONIČKA DEMOKRACIJA, MJERA 11. POBOLJŠATI PERCEPCIJU I POVEĆATI VIDLJIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA U JAVNOSTI I MEĐU GRAĐANIMA | Mjera 11 (o vidljivosti udruga) može se poboljšati medijsko razumijevanje udruga i civilnog društva ukoliko bi se svi ovi outputi koji proizlaze iz strategije (razne analize i slično) morale i javno predstaviti, makar na presicama nadležnih tijela, ako ne i na okruglim stolovima i slično | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. |
| 104 | Savez udruga Klubtura | PODRUČJE II: CIVILNO DRUŠTVO I SUDIONIČKA DEMOKRACIJA, MJERA 11. POBOLJŠATI PERCEPCIJU I POVEĆATI VIDLJIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA U JAVNOSTI I MEĐU GRAĐANIMA | Predlažemo dodavanje nove provedbene aktivnosti: Provedbena aktivnost 11.3.: Doprinijeti poboljšanju javne percepcije o ulozi i značaju organizacija civilnog društva u RH NOSITELJI: Ured za udruge SUNOSITELJI: Regionalni centri podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, Nacionalne udruge lokalne i regionalne samouprave, TDU-i, JLP(R)S, udruge ROK: 2018., kontinuirano POTREBNA SREDSTVA: 300.000,00 kn na godišnjoj razini POKAZATELJI PROVEDBE: 1. Broj provedenih javnih kampanja u svrhu informiranja i osvještavanja javnosti o ulozi udruga u društvu, o društvenoj i ekonomskoj dobrobiti kojoj doprinose te o uslugama koje pružaju 2. Provedena istraživanja o percepciji javnosti o značaju organizacija civilnog društva | Nije prihvaćen | Predložena aktivnost i pokazatelji već su obuhvaćeni u Strategiji kroz postojeće aktivnosti i pokazatelje. |
| 105 | Savez udruga Klubtura | PODRUČJE II: CIVILNO DRUŠTVO I SUDIONIČKA DEMOKRACIJA, MJERA 11. POBOLJŠATI PERCEPCIJU I POVEĆATI VIDLJIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA U JAVNOSTI I MEĐU GRAĐANIMA | Unutar predložene mjere nema ni jedne provedbene aktivnosti koja se odnosi na ispunjavanje dijela mjere "Poboljšati percepciju u javnosti i među građanima" stoga predložene provedene aktivnosti samo djelomično vode ka ostvarenju mjere. | Primljeno na znanje | Aktivnosti 13.1. i 13.2. kojima je nositelj Ured za udruge doprinose poboljšanju percepcije i vidljivosti OCD-a u javnosti i među građanima. Također, aktivnost „Osigurati vidljivost djelovanja OCD-ova koji provode aktivnosti od interesa za opće dobro i informiranost o novim i postojećim modelima društveno-ekonomskog razvoja i društvenih (socijalnih) inovacija“ prebacit će se ovdje te sada čini sastavni dio mjere 13. |
| 106 | Udruga za nezavisnu medijsku kulturu | PODRUČJE II: CIVILNO DRUŠTVO I SUDIONIČKA DEMOKRACIJA, MJERA 11. POBOLJŠATI PERCEPCIJU I POVEĆATI VIDLJIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA U JAVNOSTI I MEĐU GRAĐANIMA | 1. Mjera 11. Poboljšati percepciju i povećati vidljivost organizacija civilnog društva; na osnovu dosadašnjeg iskustva znamo da je potencijal neprofitnih medija u pogledu povećanja vidljivosti organizacija civilnog društva velik, i zato bi oni trebali biti apostrofirani u ovoj „Mjeri“. | Prihvaćen | Pokazatelj 4. u aktivnosti „Informirati i poticati javnost na aktivno uključivanje u rad udruga u lokalnoj i široj zajednici“ je sada formuliran tako da obuhvaća i neprofitne medije i/ili medije zajednice. |
| 107 | Razvojna organizacija zaštite potrošača | PODRUČJE II: CIVILNO DRUŠTVO I SUDIONIČKA DEMOKRACIJA, MJERA 11. POBOLJŠATI PERCEPCIJU I POVEĆATI VIDLJIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA U JAVNOSTI I MEĐU GRAĐANIMA | Dodati provedbenu aktivnost 11.3. Provedbena aktivnost 11.3. Poticati osnivanje radio i TV postaje (ili kanala na HRT) organizacija civilnoga društva Nositelj: Ured za udruge Sunositelj: Regionalni centri podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, OCD-i Rok provedbe: 2017. kontinuirano Potrebna sredstva: Pokazatelji provedbe: 1. Osnivanje TV kanala za OCD koji će uređivati OCD (Savjet??) 2. Osnivanje Radio kanala OCD koji će uređivati OCD (Savjet??) | Primljeno na znanje | Prijedlog aktivnosti nije moguće uvrstiti u ovaj strateški dokument, no predložene zagovaračke aktivnosti moguće je ostvariti putem rada Savjeta za razvoj civilnoga društva. |
| 108 | Centar za mirovne studije | MJERA 11. POBOLJŠATI PERCEPCIJU I POVEĆATI VIDLJIVOST ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA U JAVNOSTI I MEĐU GRAĐANIMA, Provedbena aktivnost 11.1. Informirati i poticati javnost na aktivno uključivanje u rad udruga u lokalnoj i široj zajednici | Dodati pokazatelj provedbe: 5. provedene deliberacije o društvenim problemima i mogućim rješenjima kroz OCD u lokalnim zajedicama u svim županijama | Nije prihvaćen | Aktivnost se odnosi prije svega na promoviranje i unapređenje manifestacije Dani otvorenih vrata udruga. Budući da se manifestacija bazira na dobrovoljnom uključivanju udruga koje predlažu svoje programe i aktivnosti kao dio manifestacije, ovako formuliran pokazatelj ne odgovara namjeni aktivnosti. |
| 109 | Gong | PODRUČJE II: CIVILNO DRUŠTVO I SUDIONIČKA DEMOKRACIJA, MJERA 12. POTICATI NASTANAK NOVIH MODELA GRAĐANSKOG SUDJELOVANJA I PROMOVIRATI PRAKSE SUDJELOVANJA U SVRHU POTICANJA VEĆE UKLJUČENOSTI GRAĐANA I ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA U RAZVOJU ZAJEDNICE I RJEŠAVANJU DRUŠTVENIH PROBLEMA | Mjera 12 (novi modeli građanskog sudjelovanja) KOMENTAR: Za značajne, temeljite i društveno relevantne pomake u građanskom sudjelovanju potrebno je urediti regulativu koja se odnosi na organizaciju referenduma i sudjelovanje građana u lokalnoj samoupravi. Stoga predlažemo da se proširi krug nositelja mjere i da značajna uloga Ministarstvu uprave. | Nije prihvaćen | Temeljem očitovanja predloženih (su)nositelja, Ministarstvo uprave izjavilo je kako se briše iz predložene aktivnosti. |
| 110 | Gong | PODRUČJE II: CIVILNO DRUŠTVO I SUDIONIČKA DEMOKRACIJA, MJERA 13. POTICATI RAZVOJ MEDIJA ZAJEDNICE I MEDIJSKE PISMENOSTI | Područje 13. OPĆI KOMENTAR: U suradnji s Edukacijskim centrom HRT-a razviti edukacijski program iz medijske pismenosti za građane i ciljane skupine (djecu i mlade), za potrebe javnog informiranja i obrazovanja kao zadaće javne radiotelevizije. | Djelomično prihvaćen | Dodan je provedbeni pokazatelj „U suradnji s medijskim pružateljima usluga razviti edukacijske programe iz medijske pismenosti za građane i ciljane skupine (djecu i mlade), za potrebe javnog informiranja i obrazovanja“ u aktivnost 14.4. |
| 111 | Mreža mladih Hrvatske | MJERA 13. POTICATI RAZVOJ MEDIJA ZAJEDNICE I MEDIJSKE PISMENOSTI, Provedbena aktivnost 13.1. Izraditi normativni i institucionalni okvir za poticanje razvoja medija zajednice | Molimo prezicniju operacionalizaciju pokazatelja 2. "Uspostava temelja za uspostavu institucija" je vrlo nejasna sintagma te posve neprikladna osnova za pokazatelj provedbe. | Nije prihvaćen | Pokazatelj 2. je brisan u cijelosti budući da je izrada normativnog okvira ujedno i temelj za daljnji razvoj neprofitnih medija i/ili medija zajednice kao i medijske pismenosti. |
| 112 | Udruga za nezavisnu medijsku kulturu | MJERA 13. POTICATI RAZVOJ MEDIJA ZAJEDNICE I MEDIJSKE PISMENOSTI, Provedbena aktivnost 13.1. Izraditi normativni i institucionalni okvir za poticanje razvoja medija zajednice | 1. Provedbena aktivnost 13.1 – Izraditi normativni okvir za poticanje razvoja medija zajednice U sklopu Savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o PRIJEDLOGU UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, UNMK je zatražila vraćanje u Uredbu stavke „neprofitni mediji“, kao je to bilo u prethodnim godinama. Ministarstvo financija kao tijelo zaduženo za provedbu savjetovanja odbilo je vratiti tu stavku, uz sljedeće obrazloženje: „Programi neprofitnih medija se i dalje sufinanciraju na temelju odredbi članka 64. Zakona o elektroničkim medijima /.../. Također, Vijeće za elektroničke medije izmjenama Pravilnika o Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija iz siječnja 2017. godine povisilo je omjer sredstava Fonda neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija s dosadašnjih 3% na 5%. Isto tako treba podsjetiti da Ministarstvo kulture sufinancira neprofitne medije na temelju Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi u okviru programa za inovativne umjetničke i kulturne prakse te programa izdavanja časopisa i elektroničkih publikacija.“ Vlada je nakon provedenog savjetovanja donijela Uredbu, dakako bez stavke „neprifitni mediji“. Iz toga se obrazloženja prozire namjera sadašnje vlade da ne izradi novi normativni i institucionalni okvir za poticanje razvoja neprofitnih medija, već u najboljem slučaju da zadrži postojeći okvir (ali bez ukinutog Programa dodjele bespovratnih podrški neprofitnim medijima) koji će neprofitne medije uspješno zadržavati na marginama javnog utjecaja. Provedbena aktivnost 13.1. stoga nažalost nije vjerodostojna, zbog evidentne političke volje da se neprofitnim medijima ne unaprijede uvjeti za rad. Zato se bojimo da o mjerama za unapređenje položaja neprofitnih medija u ovom dokumentu možemo govoriti samo hipotetički, do eventualnog uspostavljanja neke vlasti koja će biti demokratičnija od aktualne. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. |
| 113 | Gong | MJERA 13. POTICATI RAZVOJ MEDIJA ZAJEDNICE I MEDIJSKE PISMENOSTI, Provedbena aktivnost 13.2. Provesti vanjsko vrednovanje sustava dodjele podrške medijima zajednice | Mjera 13.2. Mjera se treba odnositi i na tiskane medije, te stoga treba kao sunositelje dodati Ministarstvo kulture i Ministarstvo financija. | Djelomično prihvaćen | Ministarstvo kulture je sunositelj ove aktivnosti. Vanjsko vrednovanje će biti usmjereno na neprofitne medije i/ili medije zajednice koji su obuhvaćeni ovom Strategijom. |
| 114 | Udruga za nezavisnu medijsku kulturu | MJERA 13. POTICATI RAZVOJ MEDIJA ZAJEDNICE I MEDIJSKE PISMENOSTI, Provedbena aktivnost 13.2. Provesti vanjsko vrednovanje sustava dodjele podrške medijima zajednice | 1. Provedbena aktivnost 13.2. – PROVESTI VANJSKO VREDNOVANJE SUSTAVA DODJELE PODRŠKE MEDIJIMA ZAJEDNICE – smatramo ju izuzetno važnom, ako se njome podrazumjeva vanjsko vrednovanje dodjele podrški neprofitnim medijima unazad nekoliko godina, prije svega na svim natječajima koje je raspisivalo Ministarstvo kulture. Smatramo da je upravo to trebalo biti provedeno umjesto naprasnog ukidanja Programa dodjele baspovratnih potpora neprofitnim medjima 2016. godine. Međutim skeptični smo prema mogućnosti da bi sadašnja vlast dopustila provedbu istinski nezavisnog vanjskog vrednovanja i time riskirala zaključak kako je ukidanje Programa bespovratnih potpora bilo neopravdano, jer bi time ugrozila svoje političke ciljeve u ovom dijelu njezine „medijske politike“. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. |
| 115 | Udruga za nezavisnu medijsku kulturu | MJERA 13. POTICATI RAZVOJ MEDIJA ZAJEDNICE I MEDIJSKE PISMENOSTI, Provedbena aktivnost 13.3. Oblikovati i provoditi natječaje za projekte OCD-a u području medija zajednice | 1. Provedbena aktivnost 13.3. Pokazatelj provedbe 2. BROJ UGOVORENIH PROJEKATA: Smatramo da broj ugovorenih „projekata“ sam po sebi ne može biti pokazatelj provedbe. Svaki medij, pa tako i neprofitni, ima svoju osnovnu financijsku konstrukciju koja bi trebala biti realizirana kao pretpostavka da bi mogao ispunjavati smisao svojega postojanja – da bude ažuran, informativan, analitičan, istraživački, provokativan, atraktvan, čitan, utjecajan, citiran, itd, itd. Dosadašnje iskustvo je pokazalo da relativno velik broj natječaja (Program bespovratnih potpora, Fond za pluralizam elektroničkih medija, Natječaj Ministarstva kulture za časopise i portale u kulturi, natječaji nekih gradova i drugih tijela lokalne samouprave) na kojima se osigurava velik broj relativno malih potpora velikom broju neprofitnih medija za posljedicu ima – previše administrativnih obaveza za nakladnike, egzistencijalnu i financijsku neizvjesnost redakcija, prekarni status većine novinara i drugih suradnika u neprofitnim medijima kao i cijelih redakcija, raspršenost kvalitete, slabu vidljivost, slabu profiliranost, slab dotok informacija u redakcije, nedovoljan javni utjecaj, nemogućnost angažmana suradnika na važnim pozicijama poput lektora, redaktora, fotografa itd, međusobni nezdravi konkurentski odnos uz pokušaje osiguravanja sredstava za rad neetičnim (pa i protuzakonitim) korištenjem političkih i sličnih veza, pružanjem nedopustivih usluga itd. – što sve zajedno, osim što pospješuje klijentelizam na relaciji nakladnici – njihovi protežei u centrima moći, demotivira novinare u neprofitnim medijima za uistinu nezavistan rad. Umjesto zahtijevanja (velikog) broja ugovorenih projekata kao indikatora uspješnosti ovoga segmenta medijske politike, Strategija bi kao provedbene aktivnosti trebala odrediti: - otvaranje javne rasprave i donošenje dokumenta koji bi određivao javna očekivanja od neprofitnih medija, na osnovu kojih očekivanja bi potom bili ustanovljeni kriteriji za njihovo financiranje; - analizu stvarnih potreba neprofitnih medija kako bi oni mogli ispuniti ta očekivanja; - realnu procjenu koliko sredstava neprofitni mediji mogu povući iz domaćih i inozemnih fondova; - na osnovu svega, utvrđivanje koliki broj neprofitnih medija (po vrstama: novine, tjednici, portali, televizije radiji, lokalni, nacionalni....) realno može biti financiran iz tih realno dostupnih sredstava, a da bi oni mogali optimalno obavljati svoju javnu ulogu, te koliki učinak oni mogu realno postići ako su financirani putem kratrajnih (jednogodišnjih), a koliko ako su financirani putem dugotrajnih (potogodišnjih ili desetogodišnjih) potpora. Drugim riječima, na planu strategije održavanja politike spram neprofitnih medija, trebalo bi biti posve jasno da održavanje velikog broja neprofitnih medija (većinom: portala) koji se sastoje od jednog zaposlenog urednika i jednog zaposlenog novinara, uz širi krug vanjskih suradnika od kojih većina surađuje s većinom tih medija – nije smisleno rješenje s aspekta zadovoljavanja društvenog interesa za dobro i kvalitetno javno informiranje. Umjesto toga, potrebno bi bilo upravo na strategijskoj razini krenuti u kreiranje javne politike koja bi išla za postupnim, suptilno provođenim okrupnjivanjem neprofitno-medijske scene u cilju povećanja njihove održivosti, utjecaja, kvalitete i javne vidljivosti – u cilju realizacije onih javnih interesa radi kojih bi se javna sredstva i ulagala u neprofitne medije. Zabludu o održavanju velikog broja neprofitnih medija kao neupitnom pokazatelju uspješne provedbe (a bez obzira na količinu sredstava koja su im dostupna) trebalo bi kritički sagledati i isključiti iz sadržaja ove Strategije. 2. Provedbena aktivnost 13.3: MEDIJI, A NE PROJEKTI Smatramo da bi trebalo biti riječi primarno o javnom financiranju medija, a ne medijskih projekata. Nužno je obnoviti podršku neprofitnim medijima koja ima formu institucionalne potpore, kako je to bilo napravljeno s Programom bespovratnih potpora dok je njime upravljalo Ministarstvo kulture, pa i NZRCD. Dosadašnje iskustvo s financiranjem neprofitnih medija nedvosmisleno pokazuje kako, da bi bio uspješan, medij treba biti koncipiran kao izbalansirana struktura, a ne kao puka platforma za niz kratkoročnih projekata periodično financiranih od strane različitih donatora. Oblici financiranja trebali bi pratiti takvo koncipiranje, tj. trebali bi imati sluha za logiku novinarskog rada i pratiti potrebe samih medija. | Nije prihvaćen | Prethodnim aktivnostima obuhvaćeno je mjerenje društvenog utjecaja, odnosno učinka, a za ovu konkretnu aktivnost navedeni pokazatelj je odgovarajući. U ovom kontekstu ne možemo govoriti o financiranju medija, nego isključivo projekata s obzirom da se radi o planiranom ESF natječaju Ministarstva kulture. |
| 116 | Mreža mladih Hrvatske | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, PODRUČJE III: OSNAŽIVANJE ULOGE ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA ZA DRUŠTVENO-EKONOMSKI RAZVOJ | Sugeriramo da se u posljednjem pasusu u rečenici "Potrebno je i dalje naglašavati važnu ulogu organizacija civilnoga društva u razvoju i provedbi aktivnih politika tržišta rada, poticanja zapošljivosti, iznalaženja novih modela društveno-ekonomskog razvoja te analize društveno-ekonomskih problema." govori o provedbi aktivne politike tržišta rada, odnosno da se formulaciju treba koristiti u jednini, jednako kao i "ekonomska" ili "socijalna politika". | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 117 | Mreža mladih Hrvatske | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, PODRUČJE III: OSNAŽIVANJE ULOGE ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA ZA DRUŠTVENO-EKONOMSKI RAZVOJ | U 5. pasusu rečenicu "Suradnja znanstvenika iz STEM područja doprinosi i ostvarenju važnih ciljeva razvijenog civilnog društva, poput osiguravanja post konfliktne integracije, održavanja mira i promocije međunarodnog dijaloga, suradnje i tolerancije. " Smatramo da suradnja u području znanosti općenito doprinosi realizaciji društvenih ciljeva, pa ne vidimo razloga zašto u ovoj rečnici pa posebno isticati jedno područje. Sugeriramo stoga da se iz ove rečenice izbaci formulacija "iz STEM područja". Također, potrebno je izmijeniti i rečenicu koja slijedi nakon ove rečenice u istom pasusu jer premda potencijal STEM područja u poticanju znanstvenog mišljenja i razvoju demokracije je nije sporan, prema trenutnoj formulaciji može se zaključiti da STEM područja imaju neki tip eksluziviteta u afirmaciji gore navedenih društvenih ciljeva, što nije ocjena koju smo skloni podržati. | Nije prihvaćen | Predložena formulacija uvedena je kako bi se dodatno naglasila područja i mogućnosti djelovanja organizacija civilnoga društva iz STEM područja u promicanju vrijednosti uključivog društva, tolerancije i međunarodnog dijaloga i suradnje. Djelovanje civilnoga društva kroz STEM često se u javnosti primarno povezuje uz gospodarski i ekonomski razvoj i potrebe razvoja tržišta. Međutim, značajni iskoraci u razvoju civilnoga društva, konsolidacije demokratskih institucija i promicanja građanskog aktivizma, posebice u svjetlu rasprava koje promiču pseudo znanstvene pristupe tumačenja prirodnih fenomena, provode se upravo kroz suradnju sa znanstvenicima STEM područja i popularizaciju rezultata ovih istraživanja. Projekti poput CERN-a te pokreti znanstvene diplomacije, uz područje tzv. nedovršene znanosti (undone science) ukazuju na velike potencijale znanstvenika i organizacija iz STEM područja kojima se promiču vrijednosti ljudskih prava i otvorenog civilnoga društva, a koje su do sada zanemarivane. |
| 118 | Razvojna organizacija zaštite potrošača | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, PODRUČJE III: OSNAŽIVANJE ULOGE ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA ZA DRUŠTVENO-EKONOMSKI RAZVOJ | U ciljevima iza riječi: "pružanja socijalnih usluga", ubaciti riječi: "besplatnog savjetovanja potrošača " | Nije prihvaćen | Za savjetovanje potrošača postoji poseban strateški dokument. |
| 119 | Razvojna organizacija zaštite potrošača | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, PODRUČJE III: OSNAŽIVANJE ULOGE ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA ZA DRUŠTVENO-EKONOMSKI RAZVOJ | Tekst: "uključujući i potrebu za pružanjem usluga besplatne pravne pomoći." zamijeniti s tekstom: "Uključujući i potrebu za pružanjem usluga besplatnog savjetovanja potrošača i besplatne pravne pomoći" Obraloženje: Savjetovanje potrošača je potpuno preraslo u pravno savjetovanje, te je nužno ga tretirati ravnopravno kao pravnu pomoć. Zakon o zaštiti potrošača nalaže udrugama za zaštitu potrošača da savjetuju potrošače. Osim savjeta za izvasudsko rješavanje sporova s trgovcem, sve češće je potreba pravnog savjeta za ostvarivanje potrošačkih prava, posebno ranjivim skupinama, te su udruge za zaštitu potrošača važan dionik u uspostavljenom sustavu zaštite potrošača, kao i provedbe politike zaštite potrošača. | Nije prihvaćen | Postoji razlika između savjetovanja potrošača i besplatne pravne pomoći, koje se pruža sukladno Zakonu o zaštiti potrošača (NN 41/14, 110/15). |
| 120 | Gong | PODRUČJE III: OSNAŽIVANJE ULOGE ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA ZA DRUŠTVENO-EKONOMSKI RAZVOJ, MJERA 14. OSIGURATI ODRŽIVOST SUSTAVA PRUŽANJA SOCIJALNIH USLUGA I BESPLATNE PRAVNE POMOĆI TE PRAĆENJA OSIGURANJA STANDARDA SOCIJALNIH USLUGA OD STRANE ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA | Poglavlje 14. OPĆI KOMENTAR: Potrebno je integrirati evaluaciju učinaka sustava pružanja usluga socijalne skrbi putem OCD-a na kvalitetu te radne okoline i uvjete rada s obzirom na visok rizik prekarizacije i feminizacije ovog podsektora. | Nije prihvaćen | Mjera će se provoditi u okviru nadležnosti i djelokruga nadležnog tijela. |
| 121 | Razvojna organizacija zaštite potrošača | PODRUČJE III: OSNAŽIVANJE ULOGE ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA ZA DRUŠTVENO-EKONOMSKI RAZVOJ, MJERA 14. OSIGURATI ODRŽIVOST SUSTAVA PRUŽANJA SOCIJALNIH USLUGA I BESPLATNE PRAVNE POMOĆI TE PRAĆENJA OSIGURANJA STANDARDA SOCIJALNIH USLUGA OD STRANE ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA | Dodati provedbenu aktivnost 14.5. Provedbena aktivnost 14.5. Jačanje Politiku zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj Nositelj: Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta Sunositelj: Ured za udruge Rok provedbe: 2017. kontinuirano Potrebna sredstva: Nisu potreban sredstva Pokazatelji provedbe: 1. Promjena resora za zaštitu potrošača iz Ministarstva gospodarstva u Ministarstvo pravosuđa | Nije prihvaćen | Prijedlog aktivnosti nije moguće uvrstiti u ovaj strateški dokument jer za predloženo postoji poseban strateški dokument. |
| 122 | Liga za prevenciju ovisnosti | MJERA 14. OSIGURATI ODRŽIVOST SUSTAVA PRUŽANJA SOCIJALNIH USLUGA I BESPLATNE PRAVNE POMOĆI TE PRAĆENJA OSIGURANJA STANDARDA SOCIJALNIH USLUGA OD STRANE ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 14.1. Unaprijediti kapacitete OCD-a za korištenje različitih izvora financiranja i provedbu projekata pružanja socijalnih usluga, posebno onih financiranih javnim sredstvima i sredstvima EU-a | Upitno je postoji li realna potreba za edukacijama OCD-ova pružatelja socijalnih usluga za upravljanje projektnim ciklusom. Smatramo da je puno veća potreba za edukacijama OCD-ova za procjenu učinka i uvođenje standarda kvalitete u pružanju socijalnih usluga (koje se dalje ne predviđaju). | Djelomično prihvaćen | Aktivnost će se nadopuniti tako da obuhvaća i edukacije OCD-ova za procjenu učinka i uvođenje standarda kvalitete u pružanju socijalnih usluga. |
| 123 | Razvojna organizacija zaštite potrošača | MJERA 14. OSIGURATI ODRŽIVOST SUSTAVA PRUŽANJA SOCIJALNIH USLUGA I BESPLATNE PRAVNE POMOĆI TE PRAĆENJA OSIGURANJA STANDARDA SOCIJALNIH USLUGA OD STRANE ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 14.1. Unaprijediti kapacitete OCD-a za korištenje različitih izvora financiranja i provedbu projekata pružanja socijalnih usluga, posebno onih financiranih javnim sredstvima i sredstvima EU-a | Kod nositelja dodati i “Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta" | Nije prihvaćen | Socijalne usluge nisu u nadležnosti Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. |
| 124 | Liga za prevenciju ovisnosti | MJERA 14. OSIGURATI ODRŽIVOST SUSTAVA PRUŽANJA SOCIJALNIH USLUGA I BESPLATNE PRAVNE POMOĆI TE PRAĆENJA OSIGURANJA STANDARDA SOCIJALNIH USLUGA OD STRANE ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 14.2. Osigurati kontinuiranu i odgovarajuću podršku pružanju i razvoju inovativnih modela socijalnih usluga od strane OCD-a | Smatramo da je socijalne usluge koje se projektnim financiranjem pokažu kao visokokvalitetne, učinkovite i potrebne u zajednici u kojoj se pružaju, potrebno financirati ugovaranjem u mreži socijalnih usluga ili one dugoročno postaju neodržive. | Prihvaćen | Formulirat će se dodatni pokazatelj koji će obuhvatiti navedeni komentar. |
| 125 | Mreža mladih Hrvatske | MJERA 14. OSIGURATI ODRŽIVOST SUSTAVA PRUŽANJA SOCIJALNIH USLUGA I BESPLATNE PRAVNE POMOĆI TE PRAĆENJA OSIGURANJA STANDARDA SOCIJALNIH USLUGA OD STRANE ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 14.2. Osigurati kontinuiranu i odgovarajuću podršku pružanju i razvoju inovativnih modela socijalnih usluga od strane OCD-a | Predlažemo dodavanje još jednog pokazatelja: "broj inovativnih modela socijalnih usluga koje preuzimaju institucionalni pružatelji i/ili su uključene u sustav licenciranja izvaninstutucionalnih usluga" (provedbena aktivnosti 14.3.). Dobre inovacije neće zaživjeti ako se ne osigura njihova održivost i multiplikacija nakon provedbe projekata u sklopu kojih su razvijene. | Nije prihvaćen | Aktivnost će se provoditi u okviru nadležnosti i djelokruga nadležnog tijela. |
| 126 | Mreža mladih Hrvatske | MJERA 14. OSIGURATI ODRŽIVOST SUSTAVA PRUŽANJA SOCIJALNIH USLUGA I BESPLATNE PRAVNE POMOĆI TE PRAĆENJA OSIGURANJA STANDARDA SOCIJALNIH USLUGA OD STRANE ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 14.3.Pratiti sustavnu primjenu standarda kvalitete socijalnih usluga od strane OCD-a - izvaninstitucionalnih pružatelja socijalnih usluga | . | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. |
| 127 | Kuća ljudskih prava Zagreb | MJERA 14. OSIGURATI ODRŽIVOST SUSTAVA PRUŽANJA SOCIJALNIH USLUGA I BESPLATNE PRAVNE POMOĆI TE PRAĆENJA OSIGURANJA STANDARDA SOCIJALNIH USLUGA OD STRANE ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 14.4. Jačati kapacitete organizacija civilnoga društva za pružanje besplatne pravne pomoći | Podržavamo uključivanje ove mjere u Strategiju, međutim smatramo da je nužno provesti vanjsku evaluaciju dosadašnjeg modela javnog financiranja organizacija civilnog društva koje pružaju besplatnu pravnu pomoć te na temelju te analize izraditi model financiranja koji će omogućiti dostatno, održivo i višegodišnje financiranje organizacija pružateljica besplatne pravne pomoći. | Djelomično prihvaćen | Formulirat će se dodatni pokazatelj vezan uz vanjsko vrednovanje dosadašnjeg modela javnog financiranja organizacija civilnoga društva koje pružaju besplatnu pravnu pomoć. |
| 128 | Ured pučke pravobraniteljice | MJERA 14. OSIGURATI ODRŽIVOST SUSTAVA PRUŽANJA SOCIJALNIH USLUGA I BESPLATNE PRAVNE POMOĆI TE PRAĆENJA OSIGURANJA STANDARDA SOCIJALNIH USLUGA OD STRANE ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 14.4. Jačati kapacitete organizacija civilnoga društva za pružanje besplatne pravne pomoći | Nadalje, mjerom 14. Nacrta Strategije koja se odnosi na osiguravanje održivosti sustava pružanja socijalnih usluga i besplatne pravne pomoći, te praćenja osiguravanja standarda socijalnih usluga od strane organizacija civilnog društva (dalje: OCD), u provedbenoj aktivnosti 14.4. Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za pružanje besplatne pravne pomoći, kao rok za početak primjenjivanja mjere navodi se 2019. godina. S obzirom na poteškoće u sustavu financiranja besplatne pravne pomoći, a koje se ogledaju u značajnim kašnjenjima raspisivanja godišnjih natječaja za financiranje projekata pružatelja besplatne pravne pomoći, predlažemo da se propiše 2018. godina, kao rok za početak primjenjivanja mjere, odnosno provedbene aktivnosti 14.4. Strategije. | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 129 | Mreža mladih Hrvatske | MJERA 14. OSIGURATI ODRŽIVOST SUSTAVA PRUŽANJA SOCIJALNIH USLUGA I BESPLATNE PRAVNE POMOĆI TE PRAĆENJA OSIGURANJA STANDARDA SOCIJALNIH USLUGA OD STRANE ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 14.4. Jačati kapacitete organizacija civilnoga društva za pružanje besplatne pravne pomoći | Kasni rok početka provedbe je u vidljivom raskoraku s opisom problema u uvodnoj sekciji ovog poglavlja. Koji su razlozi zbog kojih se jačanju sustava besplatne pravne pomoći pristupa s ovolikom odgodom? Osim toga, kako će se, u uvjetima projektnog financiranja, jamčiti stabilnost navedenih usluga? Postoji li procjena da se i ovdje, kao u slučaju socijalnih usluga, ide u smjeru licenciranja izvaninsticionalnih pružatelja? Molimo da se razmotri redizajn ove provedbene aktivnosti u smjeru koji bi razriješo barem dio ovih pitanja. | Primljeno na znanje | Ova pitanja odnose se na djelokrug Ministarstva pravosuđa te se ne rješavaju ovom Strategijom. Aktivnost koja se tiče pružanja besplatne pravne pomoći iz ove Strategije odnosi se na ESF Poziv. |
| 130 | Centar za mirovne studije | MJERA 14. OSIGURATI ODRŽIVOST SUSTAVA PRUŽANJA SOCIJALNIH USLUGA I BESPLATNE PRAVNE POMOĆI TE PRAĆENJA OSIGURANJA STANDARDA SOCIJALNIH USLUGA OD STRANE ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 14.4. Jačati kapacitete organizacija civilnoga društva za pružanje besplatne pravne pomoći | Dodati pokazatelj provedbe: 4. broj stalno zaposlenih pravnika u OCD-ima kroz sustav financiranje besplatne pravne pomoći | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 131 | Razvojna organizacija zaštite potrošača | MJERA 14. OSIGURATI ODRŽIVOST SUSTAVA PRUŽANJA SOCIJALNIH USLUGA I BESPLATNE PRAVNE POMOĆI TE PRAĆENJA OSIGURANJA STANDARDA SOCIJALNIH USLUGA OD STRANE ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA, Provedbena aktivnost 14.4. Jačati kapacitete organizacija civilnoga društva za pružanje besplatne pravne pomoći | Iza teksta: "Jačati kapacitete organizacija civilnoga društva za pružanje besplatne pravne pomoći" dodati tekst: "i savjetovanja potrošača" Obrazloženje u gore navedenim prijedlozima | Nije prihvaćen | Postoji razlika između savjetovanja potrošača i pružanja besplatne pravne pomoći, koje se pruža sukladno Zakonu o zaštiti potrošača (NN 41/14, 110/15). |
| 132 | ACT Grupa | PODRUČJE III: OSNAŽIVANJE ULOGE ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA ZA DRUŠTVENO-EKONOMSKI RAZVOJ, MJERA 15. OSIGURATI POTICAJNI OKVIR ZA RAZVOJ DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA | Dodati u Mjeru 15. još dvije provedbene aktivnosti: Provedbena aktivnost 15.6. Poticati razvoj financijskih instrumenata za podršku društvenim poduzetnicima Nositelj: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Sunositelji: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, potporne organizacije društvenim poduzetnicima Rok za početak provedbe: 2018. Pokazatelji provedbe: 1. Razvijeno najmanje 5 novih financijskih instrumenta za podršku društvenim poduzetnicima (kreditne linije, garancijske sheme, investicijski fondovi, fondovi poduzetničkog kapitala…) 2. Broj plasiranih proizvoda društvenim poduzetnicima Provedbena aktivnost 15.7. Unaprijediti normativni okvir za radnu integraciju društveno isključenih skupina Nositelj: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Sunositelji: mreže društvenih poduzetnika, potporne organizacije društvenim poduzetnicima Rok za početak provedbe: 2018. Potrebna sredstva: Pokazatelji provedbe: 1. Izrađena dubinska analiza zakonodavnog okvira 2. Donesene preporuke s ciljem stvaranja poticajnog okruženja za radnu integraciju društveno isključenih skupina s prijedlozima izmjena/dopuna/novih propisa 3. Izrađeni nacrti propisa za radnu integraciju društveno isključenih skupina 4. Provedeno savjetovanje o nacrtima propisa za radnu integraciju društveno isključenih skupina 5. Usvojeni propisi za podršku radnoj integraciji društveno isključenih skupina | Primljeno na znanje | Aktivnosti će se definirati i provoditi sukladno nadležnosti i djelokrugu nadležnog tijela. |
| 133 | ACT Grupa | MJERA 15. OSIGURATI POTICAJNI OKVIR ZA RAZVOJ DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA, Provedbena aktivnost 15.1. Unaprijediti normativni okvir za podršku društvenom poduzetništvu | Provedbena aktivnost 15.1. Unaprijediti normativni okvir za podršku društvenim poduzetnicima Nositelji: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Sunositelj: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, mreže društvenih poduzetnika Rok za početak provedbe: 2017. Pokazatelji provedbe: 1. Identificirane potrebe hrvatskih društvenih poduzetnika (podloga za dubinsku analizu postojećeg zakonodavnog okvira) 2. Izrađena dubinska analiza zakonodavnog okvira 3. Donesene preporuke s ciljem stvaranja poticajnog okruženja za razvoj društvenog poduzetništva s prijedlozima izmjena/dopuna/novih propisa 4. Izrađeni nacrti propisa za podršku društvenim poduzetnicima 5. Provedeno savjetovanje o nacrtima propisa za podršku društvenim poduzetnicima 6. Usvojeni propisi za podršku društvenim poduzetnicima | Primljeno na znanje | Aktivnost će se definirati i provoditi sukladno nadležnosti i djelokrugu nadležnog tijela. |
| 134 | ACT Grupa | MJERA 15. OSIGURATI POTICAJNI OKVIR ZA RAZVOJ DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA, Provedbena aktivnost 15.2. Izraditi Akcijski plan za provedbu Strategije društvenog poduzetništva i provesti vanjsko vrednovanje Strategije društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine | Provedbena aktivnost 15.2. Izraditi Akcijski plan za provedbu Strategije i provesti vanjsko vrednovanje Strategije za razvoj društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine Nositelji: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Sunositelj: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, mreže društvenih poduzetnika Rok za početak provedbe: 2017. za reviziju i Akcijski plan, 2020. za vanjsko vrednovanje Pokazatelji provedbe: 1. Provedena revizija Strategije za razvoj društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine 2. Izrađen Akcijski plan za provedbu Strategije za razdoblje od 2018. do 2020. godine 3. Provedeno vanjsko vrednovanje provedbe Strategije za razvoj društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine 4. Izrađene preporuke za izradu nove Strategije | Primljeno na znanje | Aktivnost će se definirati i provoditi sukladno nadležnosti i djelokrugu nadležnog tijela. |
| 135 | ACT Grupa | MJERA 15. OSIGURATI POTICAJNI OKVIR ZA RAZVOJ DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA, Provedbena aktivnost 15.3. Izraditi Registar društvenih poduzeća | Provedbena aktivnost 15.3. Izraditi evidenciju društvenih poduzetnika, sukladno kriterijima društvenih poduzetnika Strategije za razvoj društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine Nositelji: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Sunositelj: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, mreže društvenih poduzetnika, potporne organizacije društvenim poduzetnicima Rok za početak provedbe: 2017. Pokazatelji provedbe: 1. Razrađeni kriteriji i pravila za prepoznavanje/mapiranje društvenih poduzetnika 2. Usvojeni propisi za evidenciju društvenih poduzetnika 3. Izrađena (on-line pretraživa) evidencija društvenih poduzetnika | Primljeno na znanje | Aktivnost će se definirati i provoditi sukladno nadležnosti i djelokrugu nadležnog tijela. |
| 136 | ACT Grupa | MJERA 15. OSIGURATI POTICAJNI OKVIR ZA RAZVOJ DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA, Provedbena aktivnost 15.4. Poticati društveno poduzetništvo putem sustava javne nabave, s naglaskom na praksi, edukaciji i poticanju javnih naručitelja za primjenu modela zelene javne nabave | Provedbena aktivnost 15.4. Poticati razvoj društvenog poduzetništva putem sustava javne nabave, s naglaskom na informiranje, edukaciju, poticanje i praksu javnih naručitelja za primjenu modela održive javne nabave* Nositelji: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta Sunositelji: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, potporne organizacije društvenim poduzetnicima, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Rok za početak provedbe: 2017. Pokazatelji provedbe: 1. Pripremljen priručnik/vodič za glavne faze postupka održive javne nabave koji uključuje i predloške pravilnika, predloške poziva, prijedloge društvenih/okolišnh kriterija i društvenih klauzula, predloške ugovora za primjenu modela održive javne nabave 2. Funkcionalna on-line baza/direktorij održivih proizvoda i usluga 3. Broj programa edukacije za primjenu modela održive javne nabave 4. Provedena nacionalna kampanja “Kupuj održivo / društveno odgovorno” 5. Broj javnih naručitelja koji primjenjuju model održive javne nabave *Održiva javna nabava je model javne nabave koji za primarne ciljeve određuje učinkovito raspolaganje s javnim sredstvima, dobivanje najbolje moguće usluge, radova ili dobara uz najmanju moguću cijenu te zaštitu tržišnog natjecanja, a kao sekundarne ciljeve ostvarenje određenih društvenih i okolišnih ciljeva. Uvrštavanjem društvenih i okolišnih ciljeva/kriterija kao uvjeta u postupcima javne nabave država i drugi javni naručitelji mogu značajno poticati odgovorno poslovanje i unaprjeđivati dobrobit svojih građana, te ostvarivati ciljeve koji nisu nužno izravno vezani primarnim ciljevima javne nabave. (1) *Održivu javnu nabavu može se definirati kao postupak u kojem ovlašteni naručitelji nabavljaju dobra, radove ili usluge pritom uzimajući u obzir: kriterije najbolje vrijednosti za novac kao cijena, kvaliteta, dostupnost, funkcionalnost, okolišne aspekte (“zelena javna nabava”: učinci na okoliš koje proizvod ili usluga imaju tijekom postojanja ili pružanja), društvene aspekte: učinci na iskorjenjivanje siromaštva, jednakost u distribuciji resursa, uvjeti rada i ljudska prava. (2) *Održiva javna nabava je model javne nabave koji integrira zahtjeve, specifikacije i kriterije koji su kompatibilni te idu u korist zaštite okoliša, društvenog napretka i ekonomskog razvoja. Kroz održivu javnu nabavu proizvođači plasiraju održive proizvode i usluge koji se temelje na: - Ekonomskim kriterijima: stvaranje proizvoda i usluga s dodanom vrijednošću, najbolja vrijednost proizvoda za uloženi novac, kvaliteta, dostupnost, funkcionalnost. - Zelenim kriterijima: pozitivan utjecaj na okoliš koji proizvodi i usluge imaju kroz svoj cjelokupni životni ciklus – od proizvodnje do odbacivanja proizvoda. - Društvenim kriterijima: smanjenje siromaštva, međunarodna pravednost u distribuciji resursa, dostojanstveni radni uvjeti, pružanje jednakih mogućnosti svima, društvena ravnoteža. Reference: 1/, 2/ http://hrcak.srce.hr/178159 3/ https://www.odrzivi-proizvodi.hr/o-imeniku http://www.socialplatform.org/wp-content/uploads/2015/11/Public-procurement-for-social-progress-hr.pdf | Primljeno na znanje | Aktivnost će se definirati i provoditi sukladno nadležnosti i djelokrugu nadležnog tijela. |
| 137 | ACT Grupa | MJERA 15. OSIGURATI POTICAJNI OKVIR ZA RAZVOJ DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA, Provedbena aktivnost 15.5. Osigurati financiranje inovativnih partnerskih projekata privatnog sektora, društvenih poduzetnika i OCD-a | Provedbena aktivnost 15.5. Sustavna financijska potpora razvoju društvenog poduzetništva kroz europske fondove i programe, uz proračunsko sufinanciranje Nositelj: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Sunositelji: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Rok za početak provedbe: 2017. Pokazatelji provedbe: 1. Raspisana i ugovorena najmanje dva natječaja o dodjeli bespovratnih sredstava za razvoj društvenog poduzetništva | Primljeno na znanje | Aktivnost će se definirati i provoditi sukladno nadležnosti i djelokrugu nadležnog tijela. |
| 138 | Gong | MJERA 16. PROMOVIRATI DOPRINOS OCD-a U KREIRANJU NOVIH MODELA DRUŠTVENO-EKONOMSKOG RAZVOJA, Provedbena aktivnost 16.2. Povećati vidljivost djelovanja OCD-a koji provode aktivnosti od interesa za opće dobro i informiranost o novim i postojećim modelima društveno-ekonomskog razvoja i društvenih inovacija | Mjera 16.2 U pokazatelje treba unijeti i kvalitativnu komponentu posebice s obzirom na vrednovanje programskog sadržaja HRT-a od strane javnosti, građana i drugih dionika. | Nije prihvaćen | Budući da kvalitativnu komponentu programskog sadržaja nije moguće pratiti, u aktivnosti su navedeni samo kvantitativni pokazatelji. |
| 139 | Gong | MJERA 16. PROMOVIRATI DOPRINOS OCD-a U KREIRANJU NOVIH MODELA DRUŠTVENO-EKONOMSKOG RAZVOJA, Provedbena aktivnost 16.3. Poticati suradnju znanstvenih institucija i poslovnih subjekata iz STEM područja s organizacijama civilnoga društva radi zajedničke provedbe projekata usmjerenih ka kreiranju novih modela društveno-ekonomskog razvoja | Mjera 16.3. Nije jasno zašto je STEM područje posebno istaknuto, jer bi prema istoj logici, prema istim kriterijima, trebalo staviti dodadan naglasak na demokratizaciju i održivi razvoj. | Primljeno na znanje | STEM područje posebno je istaknuto kako bi se dodatno naglasila područja i mogućnosti djelovanja organizacija civilnoga društva iz STEM područja u promicanju vrijednosti uključivog društva, tolerancije i međunarodnog dijaloga i suradnje. Djelovanje civilnoga društva kroz STEM u javnosti se primarno povezuje uz gospodarski i ekonomski razvoj i potrebe razvoja tržišta. Međutim, značajni iskoraci u razvoju civilnoga društva, konsolidacije demokratskih institucija i promicanja građanskog aktivizma, posebice u svjetlu rasprava koje promiču pseudo znanstvene pristupe tumačenja prirodnih fenomena, provode se upravo kroz suradnju sa znanstvenicima STEM područja i popularizaciju rezultata ovih istraživanja. Projekti poput CERN-a te pokreti znanstvene diplomacije, uz područje tzv. nedovršene znanosti (undone science) ukazuju na velike potencijale znanstvenika i organizacija iz STEM područja kojima se promiču vrijednosti ljudskih prava i otvorenog civilnog društva, a koje su do sada u Hrvatskoj bile zanemarivane. |
| 140 | Jelena-Gordana Zloić | MJERA 16. PROMOVIRATI DOPRINOS OCD-a U KREIRANJU NOVIH MODELA DRUŠTVENO-EKONOMSKOG RAZVOJA, Provedbena aktivnost 16.4. Osigurati poticajni okvir za razvoj filantropije za uključiv društveno-ekonomski razvoj i smanjenje siromaštva | Riječ je o važnoj aktivnosti s potencijalno dugoročnim pozitivnim utjecajem. Nije jasno zbog čega je rok za početak provedbe tek 2020, pogotovo uzimajući u obzir činjenicu kako nisu predviđeni drugi javni natječaji usmjereni razvoju filantropije, a u prethodnom razdoblju (2012.-2016.) je objavljen samo jedan (IPA 2012). Ako se s pripremom natječaja započne 2020., rezultati i učinci provedenih projekata će u najboljem slučaju biti vidljivi 2022. Prijedlog je pomaknuti rok provedbe na zadnji kvartal 2018. ili početak 2019. godine. | Prihvaćen | Rok provedbe izmijenjen je u 2019. godinu. |
| 141 | Liga za prevenciju ovisnosti | MJERA 16. PROMOVIRATI DOPRINOS OCD-a U KREIRANJU NOVIH MODELA DRUŠTVENO-EKONOMSKOG RAZVOJA, Provedbena aktivnost 16.5. Podupirati provedbu komparativnih istraživanja o međunarodnim primjerima dobrih praksi samofinanciranja OCD-a i fiskalnih stimulacija doniranja i filantropije, te financiranja OCD-a iz izvanproračunskih sredstava, kao podloge za osmišljavanje i razvoj modela poticanja doniranja i filantropije u RH | U pokazatelje preporučujemo dodati: Izrađene smjernice i preporuke za izmjene zakona | Nije prihvaćen | Komentar nije dovoljno precizan. |
| 142 | Emina Bužinkić | MJERA 17. POTICATI PROVEDBU PROGRAMA INTEGRACIJE IZBJEGLICA I MIGRANATA TE ODRŽAVANJA KULTURNIH, DRUŠTVENIH I EKONOMSKIH VEZA IZMEĐU HRVATA IZVAN RH TE DRUGIH HRVATSKIH DRŽAVLJANA U DIJASPORI S REPUBLIKOM HRVATSKOM, Provedbena aktivnost 17.1. Jačati kapacitete za provedbu programa integracije, te promovirati ulogu i doprinos OCD-a u procesu integracije izbjeglica i migranata | U pokazateljima provedbe nije vidljivo koje mjere država poduzima u provedbi integracijskih mjera. Ta uloga je izostavljena pa se čini da je integracija izbjeglica zadaća civilnoga društva, primarno. Osim toga, indikator 5. ne korespondira s nazivom mjere. Predlažem dodavanje indikatora o broju i obuhvatu senzibilizacijskih kampanja za izgradnju društva dobrodošlice i poticaj migrantima (tako i izbjeglicama) na uključivanje i participaciju. | Djelomično prihvaćen | Dodan je pokazatelj: Broj i obuhvat senzibilizacijskih kampanja za izgradnju društva dobrodošlice i poticaj migrantima (kao i izbjeglicama) na uključivanje i participaciju. |
| 143 | Mreža mladih Hrvatske | PODRUČJE III: OSNAŽIVANJE ULOGE ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA ZA DRUŠTVENO-EKONOMSKI RAZVOJ, MJERA 18. POVEĆATI ULOGU OCD-a U PROVEDBI POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA | Sugeriramo da se ova formulacija koristi u jednini, odnosno da se govori o politici zapošljavanja. | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 144 | Gong | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, PODRUČJE IV: DJELOVANJE I DALJNJI RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA U MEĐUNARODNOM KONTEKSTU | U cijelom poglavlju nedostaje mjera od kritičnog značaja - a to je Osigurati aktzivno sudjelovanje organizacija civilnog durštva , građana i ukupne javnosti u procesu priprema cjelokupne strategije, političkog programa te promotivno-komunikacijske strategije predsjedanja RH EU 2020. Ova s emjera svakako mora dodati, uz prehodnu razradu u dijalogu s MVEP, članovima EGSO-a i Odbora za europske poslove HS. | Djelomično prihvaćen | Dodana je aktivnost koja potiče stvaranje poticajnog okruženje za OCD-ove iz Hrvatske radi aktivnog sudjelovanja u hrvatskom predsjedanju EU-om 2020. |
| 145 | ZELENA AKCIJA | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, PODRUČJE IV: DJELOVANJE I DALJNJI RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA U MEĐUNARODNOM KONTEKSTU | Što se tiče Područja IV Nacrta predlažemo dopunu teksta kako slijedi: "Važno je osigurati uvjete za aktivno sudjelovanje OCD-a u pripremi i provedbi Hrvatskog predsjedanja EU 2020.-te, posebno u svjetlu šanse koje predsjedanje daje za doprinos unapređenju sustava podrške razvoju civilnog društva na razini EU i država članica koje zaostaju na tom području, a i promociju „hrvatskog modela podrške razvoju civilnog društva“ na EU i međunarodnoj razini. Unaprijediti uvjete za suradnju Savjeta za razvoj civilnog društva, Ureda za udruge, MVEPa i Zaklade sa Grupom „različiti interesi“ unutar EGSOa i relevantnim mrežama na EU razini (Solidar…), te aktivno uključivanje OCD-a iz Hrvatske u pripremi i provedbi Hrvatskog predsjedanja EU 2020-te. Suradnja na tematskoj konferenciji u organizaciji Grupe različiti interesi EGSOa tijekom HR predsjedanja (uobičajena je praksa da svaka od tri grupe unutar EGSOa organizira po jednu tematsku konferenciju u zemlji koja predsjedava). Do kraja 2019-te, osigurati kvalitetnu provedbu izbora tri člana-ce iz redova civilnog društva s naglaskom na prioritetne teme EU politika i tematska područja u kompetenciji EGSO-a. PRIJEDLOG DODATNE PROVEDBENE AKTIVNOSTI: 22.3. Poticanje suradnje s Grupom za različite interese EGSOa i relevantnim EU mrežama, te stvaranje poticajnog okruženja za OCD-e iz Hrvatske za aktivno sudjelovanje u Hrvatskom predsjedanju EU 2020-te Nositelji: Savjet, Ured, Zaklada, MVEP, EGSO, Solidar… Rok: 2019.-2020. Pokazatelji provedbe: 1. Aktivna radna skupina pri Savjetu i uspostavljena suradnja s relevantnim akterima i institucijama 2. Prijedlog unapređenja sustava podrške razvoju civilnog društva na razini EU i država članica u programu predsjedanja RH 3. Tematsko mišljenje EGSOa, na zahtjev RH kao zemlje predsjedatelja, o unapređenju sustava podrške razvoju civilnog društva na razini EU i država članica 4. Tijekom HR predsjedanja EU, održana međunarodna konferencija u RH u organizaciji Grupe različitih interesa EGSOa na temu unapređenja sustava podrške razvoju civilnog društva na razini EU i država članica 5. Provedeni izbori za tri člana-ce EGSOa iz redova organizacija civilnog društva za mandat 2020.-2025." | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 146 | Centar za mirovne studije | NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, PODRUČJE IV: DJELOVANJE I DALJNJI RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA U MEĐUNARODNOM KONTEKSTU | Pod cilj "Poticati suradnju Vlade Republike Hrvatske i OCD-a u razvoju i provedbi politika prema Ujedinjenim narodima" dodati na kraju "i EU". | Prihvaćen | Definiran je novi sveobuhvatni strateški cilj: Unaprijeđeno djelovanje OCD-ova u međunarodnom kontekstu te aktivno sudjelovanje u oblikovanju, provedbi i praćenju politika EU-a i međunarodnih politika. |
| 147 | Savez udruga Klubtura | MJERA 19: POTICATI SURADNJU I RAZMJENU ZNANJA IZMEĐU OCD-a NA MEĐUNARODNOJ RAZINI U SVRHU RJEŠAVANJA AKTUALNIH DRUŠTVENIH PROBLEMA, Provedbena aktivnost 19.1. Osigurati stabilnu podršku razvoju mreža OCD-a za međunarodnu suradnju u svrhu rješavanja aktualnih društvenih problema | Predlažemo dodavanje sljedećih indikatora provedbe, nakon već predloženih: 4. Broj podrški dodijeljen već postojećim mrežama OCD-a u svrhu njihova osnaživanja i razvoja 5. Broj ostvarenih suradnji OCD-a iz Hrvatske s OCD-ima iz Jugoistočne Europe, EU te s međunarodnim platformama i mrežama | Djelomično prihvaćen | Temeljem provedenih konzultacija s nadležnim nositeljima i pristiglim očitovanjima, aktivnost je preformulirana te sada glasi: „Praćenje i poticanje umrežavanja i partnerstva na razini EU-a te sudjelovanje organizacija civilnoga društva u međunarodnim mrežama u svrhu rješavanja aktualnih društvenih problema“ Predloženi prvi pokazatelj već je sadržan u pokazatelju 2. Dodan je drugi predloženi pokazatelj: Broj ostvarenih suradnji OCD-ova iz Hrvatske s OCD-ovima iz Jugoistočne Europe, EU te s međunarodnim platformama i mrežama. |
| 148 | Centar za mirovne studije | MJERA 21. OSNAŽIVATI KAPACITETE OCD-a ZA SUDJELOVANJE U PROGRAMIMA MEĐUNARODNE RAZVOJNE SURADNJE, Provedbena aktivnost 21.4. Osigurati kontinuirane i stabilne izvore financiranja programa i projekata OCD-a u području međunarodne razvojne suradnje | Dodati zasebnu mjeru: Ojačati kapaciteie MVEP-a za suradnju sa OCD-ima u području MRS-a Provedbene aktivnosti: Osigurati da djelatnici MVEP-a, poglavito oni koji direktno surađuju sa OCD-ima budu upoznati sa ulogom OCD-a u demokratskim društvima i MRS-u Nositelj: Ured za udruge Sunositelji: Savjet za razvoj civilnoga društva, MVEP Rok za početak provedbe: 1. 1. 2018. Potrebna sredstva: Pokazatelji provedbe: Broj radionica za djelatnike MVEP-a o ulozi OCD-a u demokratskim društvima i u MRSu Provedbena aktivnost Pojačati suradnju veleposlanstava RH sa OCDima aktivnih van granica RH u projektima MRS-a Nositelj: Ured za udruge Sunositelji: Savjet za razvoj civilnoga društva, MVEP Rok za početak provedbe: 1. 1. 2018. Potrebna sredstva: Pokazatelji provedbe: Broj radionica za djelatnike veleposlanstava o ulozi OCD-a u demokratskim društvima i u MRSu Broj suradničkih akcija/podrški između OCD-a i veleposlanstava | Nije prihvaćen | Ured za udruge nije nadležan za pružanje edukacija iz područja međunarodne razvojne suradnje. |
| 149 | Centar za mirovne studije | MJERA 21. OSNAŽIVATI KAPACITETE OCD-a ZA SUDJELOVANJE U PROGRAMIMA MEĐUNARODNE RAZVOJNE SURADNJE, Provedbena aktivnost 21.4. Osigurati kontinuirane i stabilne izvore financiranja programa i projekata OCD-a u području međunarodne razvojne suradnje | Dodati pokazatelj porvedbe: 3. 25% od ukupnih sredstava za razvojnu suradnju distribuirana su kroz projekte i programe OCD-a. | Nije prihvaćen | Iznos sredstava za razvojnu suradnju u apsolutnom ili relativnom iznosu određuje nadležno tijelo ovisno o potrebama i prioritetima. |
| 150 | Kuća ljudskih prava Zagreb | MJERA 22. UKLJUČIVATI ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA U DJELOVANJE REPUBLIKE HRVATSKE NA PODRUČJU LJUDSKIH PRAVA, Provedbena aktivnost 22.1. Uključivati OCD-e u praćenje vanjsko političkih aktivnosti Republike Hrvatske na području ljudskih prava i demokracije za vrijeme njenog članstva u Vijeću za ljudska prava (2017. - 2019.) te prigodom predsjedavanja Vijećem Europe (2018.) kao i Europskom Unijom (2020.) | Pozdravljamo uključivanje ove mjere u Strategiju, međutim predlažemo da se mjera uključivanja OCD-a u praćenje vanjsko političkih akticnosti RH u području ljudskih prava provodi kontinuirano i nakon prestanka posljednje aktivnosti, predsjedanja EU-om. Nadalje kao pokazatelje provedbe potrebno je dodati: i) broj objavljenih i javno dostupnih dokumenta o stajalištima RH koje objavljuje MVEP, odnosno Vlada RH; ii) predvidjeti i osigurati financijska sredstva iz javnih izvora za financiranje aktivnosti OCD-a u praćenju vanjske politike RH u području ljudskih prava. Također, smatramo da je kao sunositelje ove mjere nužno predvidjeti uključivanje saborskih odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, odbora za eurpske poslove te odbora za vanjsku politiku. | Djelomično prihvaćen | Dodani su preloženi pokazatelji. |
| 151 | Mreža mladih Hrvatske | MJERA 22. UKLJUČIVATI ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA U DJELOVANJE REPUBLIKE HRVATSKE NA PODRUČJU LJUDSKIH PRAVA, Provedbena aktivnost 22.1. Uključivati OCD-e u praćenje vanjsko političkih aktivnosti Republike Hrvatske na području ljudskih prava i demokracije za vrijeme njenog članstva u Vijeću za ljudska prava (2017. - 2019.) te prigodom predsjedavanja Vijećem Europe (2018.) kao i Europskom Unijom (2020.) | Pokazatelj 3. potrebno je dodatno operacionalizirati na način da se razjasni pojam "inicijativa". | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |
| 152 | Savez udruga Klubtura | MJERA 23. OSIGURATI PRIJENOS DOBRIH PRAKSI I ISKUSTAVA IZ RH U OBLIKOVANJU POLITIKA PREMA CIVILNOM DRUŠTVU U DRUGIM ZEMLJAMA, Provedbena aktivnost 23.1. Kontinuirano promicati hrvatski model podrške razvoju civilnoga društva, pružanja socijalnih usluga i promicanja aktivnog građanstva kao dugoročno važnih čimbenika u jačanju demokracije i razvoju društva | Predlažemo izmjenu pokazatelja provedbe br. 3 na sljedeći način: Broj održanih rasprava/tribina/okruglih stolova u Hrvatskoj i u drugim zemljama na temu osnaživanja civilnog društva i izgradnje modela sustavne podrške Potom predlažemo još jedan pokazatelj: 4. Broj suradničkih projekata usmjerenih prijenosu znanja u područjima aktivnog građanstva i demokratizacije koji se provode u suradnji s organizacijama iz Hrvatske | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen. |