Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa za prijedlog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA | Kao opća napomena i prijedlog kroz Nacrt iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, a i navedene ciljeve Zakona, mišljenja smo da budući propis na smije biti previše detaljan, već da je nužno propisati osnove (okvir, smjernice i glavna područja, proizvode i među odnose i sl.), a detalje razraditi i opisati pravilnicima ili posebnim zakonima. Potrebno je redefinirati ulogu i svrhu katastra. Definirati katastar kao točnu evidenciju o stanju u prostoru koja će biti osnova za sve ostale evidencije te istovremeno redefinirati sadržaj operata. Osnovni princip osnivanja i održavanja katastra treba se zasnivati na kvalitetom i točnom mjerenju (samo unutar zakonom određenog sustava - HTRS96/TM), jednoznačnom prikupljanju stvarnih potrebnih podataka i njihovom pouzdanom pohranjivanju. Na taj način će se sa sigurnošću moći garantirati podaci o katastru nekretnina, moguće i kroz uvođenje certifikata nekretnine (ili nekog sličnog dokumenta) kojim se potvrđuje status određene nekretnine u katastru nekretnina (stvarno stanje => katastar + ZK + ...ostale evidencije i certifikati.). Potrebno je kroz propis omogućiti stvarni i postupni prijelaz s postojećeg katastra u novi katastar nekretnina, a stari sustav grafičke izmjere napustiti – koristiti kao povijesne/arhivske informacije. S obzirom da je Državna geodetska uprava Nacionalna kontaktna točka NIPP-a u provedbi INSPIRE direktive, a i kako se protekom vremena od donošenja izmjena Zakona pokazalo da lokalna samouprava nije uspostavila funkcionalni katastar infrastrukture, osnivanje i vođenje katastra infrastrukture prema postojećim odredbama Zakona (čl. 95 Zakona) iz geodetskih poslova u lokalnoj samoupravi bilo bi uputno propisati u okvir poslova centralnog tijela tj. Državne geodetske uprave (DGU). Svjetski trend je proces stvaranja i upravljanja digitalnih, računalno podržanih, prikaza fizikalnih i funkcionalnih karakteristika realnih modela stvarnosti, kako bi se u takovom okruženju predviđale promjene i održavali sustavi. Potrebno je uspostaviti takav katastar infrastrukture kao cjeloviti sustav za sve tipove i vrste infrastrukture i sve tehnološke potrebe u obliku 3D modela podataka. Osnovu za strukturu sustava moguće je pronaći u početnim izmjenama i prilagodbama postojećih sustava operativnih katastara infrastrukture sa trendom prema potpunim BIM (engl. Building Information Modeling) rješenjima na razini cijele RH. Propisana BIM rješenja za cijelu RH trebaju uzeti u obzir cjelokupne strukture postojećih sustava (lokalnih samouprava, javnih i državnih tvrtki, privatnih tvrtki i dr.). Slično rješenje je i s ostvarenjem cilja stvaranja okvira za uspostavu katastra zgrada, osim što je broj dionika daleko veći, a problematika daleko složenija. Dovoljno je napomenuti da se uspostavom katastra zgrada ulazi u područje 3D katastra. Katastar zgrada mora preuzeti funkciju registra posebnih (etažnih) dijelova građevina (bez toga neće ispuniti zadaću). Pravni, organizacijski i tehnološki aspekti katastra zgrada moraju se detaljno i precizno sagledati i razraditi. Već sama osnovna tehnička pitanja (vrste zgrada i građevina, prikaz i tumačenje površina, horizontalna i vertikalna "preklapanja", dilatacije, zajedničke instalacije itd.) dovoljno govore o složenosti ovakve evidencije. Složenost se povećava ako se tome pridodaju i dionici (vlasnici, zemljišna knjiga, uredi za katastar, uredi za prostorno uređenje, upravitelji zgrada, jedinice lokalne samouprave, državna tijela, arhitekti, građevinari itd.) te potrebni i mogući podaci o zgradama (oblik, površina, katnost, posebni dijelovi, zajednički dijelovi, adresa, građevinska dokumentacija itd.), ali i mogući pravni režimi i ekonomski modeli. Sa strane geodetske struke, poseban problem predstavlja i način povezivanja s "2D svijetom katastarskih čestica" koji dobrim dijelom ne odgovara stvarnom stanju te zahtijeva prethodno rješavanje. Propisivanje uspostave katastra zgrada u središnjem tijelu tj. Državnoj geodetskoj upravi kao BIM model podataka potrebno je provesti kroz potrebne razvojne faze primijenjene u drugim državama EU. Iskoristiti podatke o zgradama koji su prikupljeni kao rezultati primjene raznih propisa (kroz postupak legalizacije, kroz sustav građevinskih dozvola i sl.). Katastar zgrada potrebno je odrediti tako da se omogući razvoj novih proizvoda uz razvoj geodetske struke. Sve navedeno upućuje da se poglavlju "Katastar zgrada" u novom Zakonu mora pristupiti pažljivo i studiozno. Pozdravljamo uvođenje novih usluga građanima, elektronskim putem, zaprimanjem zahtjeva i preuzimanja javnih isprava no isto je potrebno propisati i osigurati pristup podacima kroz sustav (e-građani ili drugi – e-pravne osobe) i za službene potrebe ovlaštenika. Potrebno je implementirati sustav elektronskog potpisa za sve službene potrebe ovlaštenih inženjera, geodetskih ureda i tvrtki. Takav sustav u uporabi je kod javnih bilježnika, te je u tijeku implementacija za odvjetnike, putem odvjetničke komore. Uvođenjem u uporabu digitalnih geodetskih elaborata (DGE) kao strukturiranog razmjenskog elaborata predstavlja ključnu promjenu u proceduri izrade i potvrđivanja geodetskih elaborata i zasigurno će doprinijeti standardizaciji, kvaliteti i ubrzanju postupanja i OIG i katastarskih ureda. Digitalna arhiva ključna je za dobro funkcioniranje sustava DGE, ali i za bitan povijesni pregled sustava registracije nekretnina. Kroz propisivanje oblika i strukture digitalne arhive potrebno je imati uvid i u povijesno nasljeđe, ali i u trenutno stanje izgleda geodetskih elaborata te buduće potrebe. Nadalje, propisati procedure za nove izmjere koje trebaju biti 'projektirane' (projektni zadatak zbog velikih razlika od područja do područja) i interesno-ekonomski orijentirane. Potrebno je jasno utvrditi kvalitetu konačnog proizvoda te definirati 'stvarne' procese kontrole kvalitete. Razmotriti mogućnost osnivanja i utvrđivanja uloge županijskih ili gradskih povjerenstava za nove izmjere. Raspraviti postupak nove izmjere u odnosu na komasacije kao i postupak tehničke reambulacije. Posebno razmotriti najveći problem novih izmjera - izlaganje. Kroz odredbe Zakona definirati ulogu, status i postupanja ovlaštenih inženjera u cilju povećanja učinkovitosti cijelog sustava te dio službenih radnji povjeriti ovlaštenim inženjerima geodezije. Općenito, u novom Zakonu potrebno je ukinuti neprovedive i nepotrebne te izbaciti neodređene i nejasne pravne odredbe (kao npr. 'može obavljati') uz obveznu razradu jasnih i nedvosmislenih definicije i pojmova, te ih uskladiti sa drugim strukama. HKOIG se i nadalje zalaže za nastavak suradnje sa DGU u kontinuiranoj aktivnosti i inicijativama na poboljšanju i donošenju najkvalitetnijih gospodarskih i propisnih rješenja kroz sudjelovanje u radu radnih skupina na izradi novih zakona i pratećih propisa. HKOIG podupire usklađeno djelovanje svih geodetskih sastavnica i institucija u definiranju i provođenju zajedničkih ciljeva te implementaciji mjera i zaključaka Geodetske politike u zakonodavni okvir koji uređuje geodetsku struku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, primjedbe se ne odnose na Nacrt prijedloga iskaza, već na konkretne odredbe koje bi trebao sadržavati nacrt prijedloga Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te će se iste uzeti u obzir i razmatranje pri izradi nacrta prijedloga Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, kao i pri izradi pod zakonskih akata. |