Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Hrvatska permakultura | STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE DO 2040. GODINE S POGLEDOM NA 2070. GODINU | Strategija je razočaravajuće neambiciozna i pokazuje vrlo nizak nivo sistemskog razmišljanja i shvaćanja o kompleksnoj interakciji raznih čimbenika, te činjenice da se prilagodba klimatskim promjenama ne može i ne smije razmatrati odvojeno od niskougljičnog razvoja i drastičnog smanjenja emisija stakleničkih plinova. Zanemarena su ili potpuno izostavljena učinkovita parcijalna rješenja poput lokalizacije proizvodnje hrane i poticanje agrošumarstva i regenerativne poljoprivrede. Stječe se dojam da strategija razmatra klimatske promjene kao da se ništa drugo neće promijeniti zbog utjecaja klimatskh promjena. Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama nema smisla raditi s pretpostavkom da će ekonomski i društveno sve ostati isto, tj. da će energija (bez obzira na izvore), tehnologije, robe i usluge koje nude dobavljači u privatnom ili javnom vlasništvu ostati jednako dostupne u uvjetima eskalacije ekološke krize - jer će to neizbježno dovesti i do eskalacije ekonomske i društvene krize. Potrebno je uzeti u obzir nekoliko različitih scenarija i tih aspekata prilagodbe klimatskim promjenama. Takav pristup dovodi do skepse u ozbiljne namjere predlagača za istinsko poduzimanje mjera prilagodbe klimatskim promjenama i stječe se dojam da se strategija donosi iz formalnih, a ne stvarnih razloga. | Primljeno na znanje | Prilikom izrade Nacrta Strategije prilagodbe koje je trajalo 18 mjeseci, održano je mnoštvo radionica, konzultacija te konferencija na kojima su sudjelovali predstavnici svih relevantnih dionika. Ukupno je u izradi Strategije bilo uključeno 308 raznih dionika te preko 800 predstavnika tih dionika. Izradi Strategije prilagodbe se pristupilo na nadasve sustavni način te su u njenoj izradi sudjelovali relevantni nacionalni stručnjaci koji su sagledali sve aspekte i poveznice koje se odnose na prilagodbu klimatskim promjenama. Ova Strategija je horizontalna te je od prioritetne važnosti pokrenuti društveni proces prihvaćanja koncepta prilagodbe klimatskim promjenama i u drugim sektorskim područjima (npr. poljoprivreda). Na sektorskim strategijama je dalje definirati mjere prilagodbe. |
| 2 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE DO 2040. GODINE S POGLEDOM NA 2070. GODINU | 1. u tablici 5-9 Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u području prostrno planiranje i prostorno uređenje u mjerama PP-03 I PP-04 dodati iza riječi županijski zavod i prostorno uređenje "i Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba" 2. u tablici 6-1 oznake mjere PP-03 Integracija mjera prilagodbe u sustav prostornog uređenja i planiranja dodati tekst " PP-XX-XX Izmjena i dopuna pravnog okvira kojim će županijski Zavodi za prostorno uređenje brinuti o integralnom pristupu u odnosu na planiranje mjera prilagodbe klimatskim promjenama. 3. u poglavlju 7 provedba strategije prilagodbe točka 7.6. Institucionalni okvir za provedbu Strategije prilagodbe iza riječi " Važnu ulogu u provedbi Strategije prilagodbe imaju Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)" dodaju se riječi " i Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba odnosno županijski zavodi za prostorno uređenje. " 4. iza teksta " FZOEU provodi aktivnosti na financiranju projekata, programa i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređivanja okoliša te u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Iako je fokus aktivnosti FZOEU-a u području klimatskih promjena na financiranju ublaženja klimatskih promjena, preporučuje se da se djelokrug aktivnosti koje FZOEU može financirati proširi i na mjere i aktivnosti vezane uz prilagodbu klimatskim promjenama." dodaje se tekst " Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba odnosno županijski zavodi za prostorno uređenje su ključni dionici jer izrađuju, odnosno koordiniraju izradu i prate provedbu prostornih planova područne (regionalne) razine, odnosno Grada Zagreba, izrađuju izvješće o stanju u prostoru, vode informacijski sustav prostornog uređenja i upravljaju njime u okviru njegovih ovlasti, pripremaju polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova i drugo. Dekarbonizacija, energetska tranzicija i ublažavanje odnosno prilagodba klimatskim promjenama zahvatit će sva područja ljudskog djelovanja i života. Prostorno i urbanističko planiranje kao multidisciplinarna djelatnost jedino kroz planska rješenja objedinjuje sve sektore, tako da su prostorni planovi glavni instrumenti provedbe klimatskih politika sa snagom i pravnom prirodom podzakonskog propisa." 5. u poglavlju strateška procjena utjecaja na okoliš strategije prilagodbe i glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu između dijelova teksta prostorno planiranje i uređenje i upravljanje obalnim područjem i Prostorno planiranje i uređenje dodati poglavlje "Urbanističko planiranje i uređenje Zagreba i ostalih velikih gradova sa sljedećim mjerama XX Zagreb i ostali veliki gradovi posebno su osjetljivi na štetne posljedice klimatskih promjena, tako da u postupku urbanističkog planiranja i uređenja jedan od glavnih ciljeva treba biti renaturalizacija i regeneracija urbanog tkiva upotrebom rješenja temeljenih na prirodi. Mjere obuhvaćaju: preispitivanje i reduciranje zona namijenjenih gradnji, širenje zona planiranih za javne zelene površine, širenje zona zaštitnog zelenila, planiranje zona za gradske vrtove- urbano vrtlarenje, uređenje potoka s prirodnim obilježjima toka, planiranje vodenih površina i javnih česmi, planiranje spremišta oborinskih voda i njihovo iskorištavanje, širenje pješačkih zona i prostora za pješake, pješaka, biciklista i javni prijevoz staviti na vrh hijerarhije mobilnosti, profile prometnica planirati sa obostranim drvoredom, planirati renaturalizaciju odnosno ozelenjavnje velikih asfaltiranih površina tipa parkirališta i slično, pri obradi ploha dati prednost materijalima s većom albedo vrijednosti. XX Prostornim i urbanističkim planovima treba odrediti zone i smjernice za klimatski neutralne i klimatski pozitivne dijelove grada. XX Prostornim i urbanističkim planovima treba integrirati optimalna rješenja dekarbonizacije, energetske tranzicije i prilagodbe klimatskim promjenama u funkciji zaštite zdravlja stanovnika i povećanja kvalitete zraka odnosno života stanovnika. " 6. u navedenom poglavlju Prostorno planiranje i uređenje dodati tekst "XX Poseban naglasak u prostornom planiranju treba biti na zaštiti prirodnih resursa: vode (voda za piće) i mora, zraka, šuma i osobito vrijednom poljoprivrednom tlu. Prostornim planovima šumske površine i osobito vrijedno poljoprivredno tlo nije moguće smanjivati. Obavezno je pošumljavanje degradiranih i drugih prostora, a sve u funkciji prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena." OBRAZLOŽENJE: dostavljeni prijedlozi idu u prilog jačanju Županijskih zavoda za prostorno uređenje i Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba kao važnih dionika u sustavu prostornog planiranja koji objedinjavaju multisektorski i interdisciplinarski pristup u procesu niskougljičnog razvoja, energetske tranzicije i prilagodbe klimatskim promjenama kroz izradu i praćenje urbanističkih i prostornih planova kao glavnih regulatornih dokumenata ( koji imaju snagu pod zakonskog propisa ). | Prihvaćen | Komentari su prihvaćeni te je nadopunjen dio predloženog teksta. |
| 3 | ZELENA AKCIJA | STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE DO 2040. GODINE S POGLEDOM NA 2070. GODINU | Nacrt strategije se ne čini dovoljno ambicioznim, s obzirom na razdoblje za koje je namijenjena (2030.-2040.) kada se očekuje suvremeni pristup rješavanju problema s kojima ćemo se susretati uslijed klimatske krize. Smatramo kako je nužan daljnji razvoj mjera prilagodbe klimatskim promjenama, ali također presudna je primjena i praćenje provedbe tih mjera. Prvenstveno bi trebalo napraviti analizu ranjivosti pojedinih specifičnih područja i ekosustava (otoci, dolina Neretve itd.) te na temelju toga planirati pojedine mjere. U samoj strategiji se ne spominju konkretne lokacije provedbe pojedinih mjera čime one ostaju nedovoljno definirane. Posebice je važno napraviti procjenu utjecaja pojedinih zahvata koji su planirani unutar ekološke mreže te taj utjecaj smanjiti na najmanju moguću mjeru. U izvješću o provedbi EU strategije o prilagodbi klimatskim promjena iz 2018. EU naglašava važnost prilagodbe na razini ekosustava (npr. zaštitne mjere u poljoprivredi, zelena infrastruktura, prirodna zaštita). Takve mjere pružaju višestruke koristi uključujući i koristi za biološku raznolikost, ekosustave, prilagodbu i ublažavanje klimatskim promjenama, kvalitetu zraka i tla te dobrobiti za društvo. Stoga bi se aktivnosti trebale fokusirati na promjenu stare infrastructure (nasipi, pragovi…) u zelenu infrastrukturu, koja će obnoviti prirodni krajobraz i ublažiti utjecaje klimatskih promjena. U kontekstu održivog upravljanja vodnim resursima, smatramo kako adaptacija na povećane rizike od poplava ne smije poslužiti kao izgovor za daljnju degradaciju slatkovodnih ekosustava u vidu masovnog kanaliziranja i pregrađivanja vodotokova (npr. aktivnosti HM-02-03 i HM-02-04). Takve konvencionalne mjere u upravljanju rizikom od poplava trebalo bi koristiti samo kao posljednju opciju i na područjima na kojima nema alternative, kao što su npr. veliki gradovi i druga gusto naseljena područja. Nasuprot tome, davanje više prostora rijekama i povećanje površine poplavnih područja (prirodne retencije), osim ublažavanja posljedica poplava, može donijeti dodatne koristi zaštiti prirode, turizmu i aktivnostima lokalne ekonomije, a također može obrnuti procese nestajanja određenih ekosustava. Na kraju, treba razmotriti i primjenu kratkoročnih mjera zaštite od poplava, kao što su montažne brane. Što se tiče izgradnje akumulacija u svrhu osiguravanja vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina (mjera P-05), smatramo kako ona nikako ne bi smjela uključivati pregrađivanje prirodnih vodotoka. Izgradnja akumulacija na rijekama za sobom povlači čitav niz dobro dokumentiranih okolišnih i socijalnih problema kao što su: uništavanje lokalnih ekosustava, promjena životnih uvjeta koja za sobom povlači promjenu čitavih biocenoza, promjena režima pronosa sedimenta, utjecaj na razinu podzemnih voda, promjena mikroklime područja, poplavljivanje naselja i/ili poljoprivrednih površina... Osim toga, i same akumulacije su nezanemariv izvor stakleničkih plinova na globalnoj razini. Osim prilagodbe RH treba aktivno raditi i na smanjenju emisija CO2 te transformirati svoj energetski sektor do 2030 godine. Sva daljnja ulaganja u fosilne projekte i infrastrukturu su nedopustivi, između ostalog i zbog toga što će dodatno povisiti troškove mjera prilagodbi potrebnih da se saniraju posljedice tih emisija. Strategija se u nekoliko poglavlja poziva na izvještaj IPCC AR 5. Smatramo da najbitniji referentni izvještaj treba biti novi i relevantniji izvještaj - IPCC 1.5C koji stavlja naglasak na razliku utjecaja ciljeva i mjera ublažavanja i prilagodbe između 1.5 - 2 C. Ta razlika je izuzetno velika te cijevi i mjere trebaju težiti globalnim naporima ublažavanja i porasta temperature ispod 1.5 C kako bi posljedice bile što manje: https://www.ipcc.ch/sr15/ Strategija također ignorira migracije ljudi uzrokovane štetnim utjecajima klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih pojava. Strategija mora jasno prepoznati da su migracije uzrokovane klimatskom krizom prisilne migracije te definirati mjere za pripremu prihvata klimatskih izbjeglica, u skladu s međunarodnim i domaćim pravom te javnim politikama, a u duhu zaštite ljudskih prava, solidarnosti i humanosti. Narativi koji prikazuju migracije kao destabilizirajući faktor su izuzetno opasni i neprihvatljivi. Potreban je prije svega human odgovor na migracije i poštivanje ljudskih prava, a posebno od strane zemalja Europske unije koji snose veliku odgovornost za uzrokovanje današnjih klimatskih promjena pa time i za politike ublažavanja i prilagodbe. Više: https://www.bib.irb.hr/778199 | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen te će se prilikom izrade Akcijskog plana detaljnije razraditi mjere prilagodbe kao i praćenje njihove provedbe. Procjena ranjivosti je napravljena za područje cijele RH te je na osnovi toga i napravljen prijedlog mjera prilagodbe, koje uključuje daljnje ulaganje u sektorsko modeliranje koje će dati konkretnije procjene ranjivosti specifičnih područja i ekosustava. Također je na regionalnoj i lokalnoj samoupravi uzeti rezultate klimatskog modeliranja u obzir pri definiranju svojih strateških dokumenata. Vezano uz izvješću o provedbi EU strategije o prilagodbi klimatskim promjena iz 2018. predloženo se već nalazi u mjerama vrlo visoke važnosti unutar Prioriteta 1. Osiguranje održivog regionalnog i urbanog razvoja uz uzimanje u obzir da treba koristiti rješenja temeljena na prirodi (eng. Nature-based Solutions). Nastavno na komentar o degradaciji slatkovodnih ekosustava predloženo se već nalazi u mjerama vrlo visoke važnosti unutar Prioriteta 1. Osiguranje održivog regionalnog i urbanog razvoja uz uzimanje u obzir da treba koristiti rješenja temeljena na prirodi (eng. Nature-based Solutions). Nastavno na izgradnju akumulacija predloženo se već nalazi unutar Mjera zaštite okoliša koje su proizašle iz strateške procjene utjecaja na okoliš Strategije prilagodbe te mjere ublažavanja negativnih utjecaja mjera iz Strategije prilagodbe na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže, koje su proizašle iz glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske aktivno radi na smanjenju emisija CO2 i transformaciji društva na niskougljični razvoj. Vezano uz izvještaj IPCC AR 5.: Predmetni izvještaj govori o promjeni globalne temperature u ovisnosti o koncentraciji stakleničkih plinova. Za RH je napravljeno recentnije modeliranje klime tijekom izrade Nacrta Strategije te na osnovu toga i procjena rizika za RH. Klimatske promjene su prepoznate i kao „sigurnosna prijetnja, rizik i izazov za Republiku Hrvatsku“ stoga Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 73/2017) predviđa djelovanje u pravcu jačanja otpornosti na klimatske promjene i smanjenja rizika. |
| 4 | GIU "CROATIASTOČAR" Zagreb, Ivana Šibla 9 | STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE DO 2040. GODINE S POGLEDOM NA 2070. GODINU | Analizirajući Nacrt prijedloga Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u sektoru poljoprivrede mjere prilagodbe odnose se najvećim dijelom na poljoprivredna tla te mjere vezane na očuvanje vodnih resursa uključujući navodnjavanje, drenažne sustave te akumulacije vode. Evidentno je da je izostavljen sektor stočarstva unutar ukupne poljoprivrede RH koji se već sada suočava sa posljedicama klimatskih promjena. Općenito, na globalnoj razini u ukupnoj potrošnji proteina, stočarstvo ima udio veći od 30% ukupne potrošnje proteina. Povećanje populacije stanovništva te rast standarda povećat će potrebu za povećanjem proizvodnje proteina animalnog podrijetla, po nekim procjenama, do 2050. godine za blizu 50%. Predlažemo da se za sektor stočarstva, posebno u strategiji, razrade mjere prilagodbe klimatskim promjenama rangirano po mjerama vrlo visoke važnosti, visoke i srednje važnosti. Porastom temperatura značajno će se, prema procjenama svjetskih eksperata, posebice u zatvorenim sustavima intenzivnog uzgoja, povećati broj različitih bakterioloških i virusoloških bolesti te bolesti koje se vertikalno prenose putem insekata i parazita. Održavanje optimalne temperature pretpostavlja značajna financijska ulaganja u nove sustave ventilacije, grijanja i hlađenja uključujući primjerenu termo-izolacijsku izvedbu uzgojnih kapaciteta te održanje optimalnih ambijentalnih uvjeta. Toplinski stresovi izrazito negativno utječu na metaboličke procese, reprodukciju, prirast i mortalitet u uzgoju. Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u sektoru stočarstva također pretpostavljaju značajno veći utrošak energije pa valja predvidjeti financiranje proizvodnje obnovljivih izvora energije solarnih izvora te energije iz vjetra na uzgojnim kapacitetima. Poseban izazov u sektoru stočarstva je smanjenje emisije stakleničkih plinova jer prema procjenama eksperata na stočarsku proizvodnju otpada cca 15% sveukupne emisije stakleničkih plinova različito od vrste stoke odnosno peradi. Mjere prilagodbe u sektoru stočarske proizvodnje i prateće industrije pretpostavljaju i primjenu novih tehnologija bio ekonomije radi zaštite tla i očuvanje okoliša. Iz svih gore navedenih razloga predlažemo da se dodatno u strategiji definiraju mjere po važnosti uključujući ključne dionike te da se valoriziraju potrebna financijska ulaganja. | Primljeno na znanje | Sektor stočarstva je djelomično obrađen kroz mjeru P-04 Uzgoj vrsta i sorti poljoprivrednih kultura te pasmina domaćih životinja koje su otpornije na klimatske promjene kao i mjeru P-01 Provedba ogledno-istraživačkog programa prilagodbe klimatskim promjenama u poljoprivredi te P-09 Osiguranje poljoprivredne proizvodnje od proizvodnih gubitaka uzrokovanih nepovoljnim klimatskim prilikama. Skrećemo pažnju da Ministarstvo nadležno za poljoprivredu izrađuje Nacionalnu strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja i nakon 2020. godine te da ona treba sadržavati ciljeve i smjernice djelovanja poljoprivredne politike kako bi se povećala otpornost hrvatske poljoprivrede na sadašnje i buduće klimatske promjene. |
| 5 | Državni hidrometeorološki zavod | STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE DO 2040. GODINE S POGLEDOM NA 2070. GODINU | 1) Kako je navedeno, za potrebe Strategije prilagodbe, prilagodba klimatskim promjenama jest sukladno Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine, br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18), definirana kao proces koji ” … podrazumijeva procjenu štetnih utjecaja klimatskih promjena i poduzimanje primjerenih mjera s ciljem sprječavanja ili smanjenja potencijalne štete koje one mogu uzrokovati. ”Ova definicija čini i okosnicu izrade Strategije prilagodbe. Prilagodba klimatskim promjenama, dakle, podrazumijeva poduzimanje određenog skupa aktivnosti s ciljem smanjenja ranjivosti prirodnih sustava i društva na klimatske promjene, povećanja sposobnosti oporavka nakon učinaka klimatskih promjena, ali i iskorištavanja potencijalnih pozitivnih učinaka, koji također mogu biti posljedica klimatskih promjena. Strategiju prilagodbe bi ojačao element prilagodbe na klimatske promjene putem unapređenja pravovremenosti, pouzdanosti i točnosti predviđanja vremenskih uvjeta, posebno onih ekstremnih, u idućih nekoliko dana/tjedana. Naime, postoji niz mjera u Strategiji prilagodbe koji diretno ovise o točnosti prognostičkih modela za prognozu vremena i ekstremnih vremenskih uvjeta: 1) Vodni resursi: HM-01, HM-11, 2) Šumarstvo: ŠU-04, ŠU-06, 3) Biološka raznilikost: B-02, 4) Energetika: E-03, E-05, E-06, E-07, 5) Turizam: T-04, T05, 6) Zdravlje: ZD-06, 7) Upravljanje rizicima: UR-03, UR-04, kao i niz drugih mjera čija izvodivost ovisi o dostupnosti kvalitetnih prognostičkih vremenskih informacija. Stoga predlažemo dvije alternativne verzije dopune Tablice 5-11. Opće mjere… Prijedlog U Tablici 5-11 nadopuniti naziv mjere KM-01 kako slijedi: Naziv mjere KM-01 Jačanje ljudskih i tehničkih kapaciteta za provedbu istraživačkih, primijenjenih i operativnih aktivnosti iz područja klimatskog modeliranja i prediktivnih tehnologija za predviđanje vremenskih i okolišnih uvjeta i povezanih upozorenja na opasne vremenske i okolišne uvjete, te analize i interpretacije opaženih i očekivanih klimatskih promjena i njima uzrokovanih opasnih vremenskih pojava. Ključni dionici - DHMZ, sveučilišta, znanstveno-istraživački instituti, Ministarstvo nadležno za okoliš, agencije, zavodi i ostala stručna tijela Kao posljedica ove dopune predlažemo i dopunu Tablice 6-10: Prioritet 4.-1 Mjere vrlo visoke važnosti kako slijedi Naziv mjere KM-01 Jačanje ljudskih i tehničkih kapaciteta za provedbu istraživačkih, primijenjenih i operativnih aktivnosti iz područja klimatskog modeliranja i prediktivnih tehnologija za predviđanje vremenskih i okolišnih uvjeta i povezanih upozorenja na opasne vremenske i okolišne uvjete, te analize i interpretacije opaženih i očekivanih klimatskih promjena i njima uzrokovanih opasnih vremenskih pojava. Oznaka i naziv aktivnosti KM-01-01. Uključivanje novih ljudskih kapaciteta u razvoj klimatskih modela na prostornim rezolucijama 1-4 km i izrada klimatskih scenarija za šire područje Hrvatske KM-01-02. Uključivanje novih ljudskih kapaciteta u razvoj prediktivnih tehnologija za predviđanje vremenskih i tehnoloških uvjeta visoke pouzdanosti KM-01-03 Uključivanje novih ljudskih kapaciteta u razvoju združenih klimatskih modela (atmosfera-ocean-tlo) i izrada klimatskih scenarija za područje Jadrana i Sredozemlja KM-01-04. Podrška razvoju združenih. multisektorskih prediktivnih modela pojave i utjecaja klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih pojava na razne gospodarske sektore i jačanje kapaciteta za primjenu tih modela 2) Naglašavamo potrebu da se u postupku izrade Akcijskog plana ponovi postupak definiranja odgovornih i zainteresiranih dionika u izvedbi pojedinih mjera prilagodbe na klimatske promjene. | Prihvaćen | Prema prijedlogu popravljen je narativ. Prema prijedlozima je nadopunjeno: mjera KM-01 i tablica 6-10. U postupku izrade Akcijskog plana ponovit će se postupak definiranja odgovornih i zainteresiranih dionika u izvedbi pojedinih mjera prilagodbe na klimatske promjene. |
| 6 | Udruga Zelena Istra | STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE DO 2040. GODINE S POGLEDOM NA 2070. GODINU | OZBILJAN PROPUST - NIJE ISTAKNUTA ULOGA TLA U BORBI PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA U predloženoj Strategiji nije u istaknuta uloga očuvanja tla u borbi protiv klimatskih promjena. Zalihe organskog ugljika u tlu imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Tlo ima nezamjenjivu ulogu u skladištenju ugljika, budući da mu je kapacitet skladištenja tri puta veći od količine ugljika koja se nalazi u atmosferi i pet puta veći od količina koje sadržava vegetacija na svjetskoj razini. Tlo je, nakon oceana, najveći rezervoar ugljika na Planetu, stoga je potrebno ne samo zadržati već i povećati tu njegovu ulogu i kapacitet skladištenja kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i usporile klimatske promjene. Smanjivanje količine organskog ugljika u tlu ima za posljedicu smanjivanje plodnosti, ali i ispuštanje ugljičnog dioksida u atmosferu - izostanak spominjanja utjecaja na klimatske promjene u današnjim okolnostima je veliki propust. Tlo je vrlo složen ekosustav velike bioraznolikosti: preko trećine svih živućih vrsta na planetu živi u tlu, gdje organizmi, od bakterija do malih sisavaca, surađuju u obavljanju zadataka koji su temelj života na planetu. Zajedno obnavljaju plodnost tla razgrađujući organsku tvar i pretvarajući je u humus, reguliraju ciklus hranjivih tvari i ugljik te na taj način i klimu, zadržavaju i pročišćavaju vodu koja tako filtrirana puni podzemne tokove, kontroliraju populacije patogenih mikroorganizama. Vrijednost usluga ekosustava koje pruža bioraznolikost tla je nemjerljiva: nikakva ljudska aktivnost ne može je zamijeniti. Tlo je temeljni resurs za dobrobit čovjeka i treba ga štititi i pažljivo njime upravljati kako bi mogao nastaviti održavati život na Zemlji. Degradaciji tla pridonose brojni procesi, a oni uključuju smanjivanje organskih tvari u tlu, onečišćenje, povećanje nepropusnih površina (površine pod betonom ili asfaltom), zbijanje tla odnosno smanjivanje poroznosti tla primjenom teške mehanizacije itd. Kako problem degradacije tla nije naveden kao ni uloga tla u sprječavanu klimatskih pormjena, nema ni propisanih mjera zaštite. Pošto nedostaje opće načelo važnosti zaštite tla te analiza postojećeg stanja i trendova i stupnja ranjivosti, tako nedostaju mjere i mogući odgovori na izazove prilagodbe klimatskim promjenama. Na stranicama Europske agencije za zaštitu okoliša možete pronaći podatke i prepručene mjere: https://www.eea.europa.eu/themes/soil/climate/soil-and-climate-change. Iz teksta izdvajamo: Importantly soil is a major factor in our response to tackling climate change as it is the second largest carbon pool after the oceans. Soil carbon sequestration cannot be alone the solution due to the limited magnitude of its effects and its potential reversibility. Nevertheless, it could play an important role in climate mitigation in the short term together with other measures, especially because of its immediate availability and the relatively low cost. These figures illustrate that soil is essential in the debate on how we tackle climate change, as the release of just a small fraction of the soil carbon stock could offset the savings achieved elsewhere. These figures illustrate that soil is essential in the debate on how we tackle climate change, as the release of just a small fraction of the soil carbon stock could offset the savings achieved elsewhere. ZELENA INFRASTRUKTURA Definicija koja se navodi u prijedlogu Strategije ne sadrži sve elemente koje taj pojam obuhvaća. S obzirom da je u Hrvatskoj zelena infrastruktura nepoznati pojam široj javnosti i ne koristi se u prostornom planiranju, za razliku od mnogih drugih europskih država koje su uvele tu obavezu, držimo da bi definicija trebala biti prikladnija kako bi pridonijeli edukaciji o njenom značaju i ulozi u zelenom gospodarstvu, kvaliteti života, očuvanju bioraznolikosti i održavanju usluga ekosustava. Stoga predlažemo definiciju koju nudi Eurospka komisija na svojim mrežnim stranicama: Green Infrastructure “is a strategically planned network of natural and semi-natural areas with other environmental features designed and managed to deliver a wide range of ecosystem services. It incorporates green spaces (or blue if aquatic ecosystems are concerned) and other physical features in terrestrial (including coastal) and marine areas. On land, GI is present in rural and urban settings.” Linked together, these strategically planned networks of green elements are able to provide multiple benefits in the form of supporting a green economy, improving quality of life, protecting biodiversity and enhancing the ability of ecosystems to deliver services such as disaster risk reduction, water purification, air quality, space for recreation and climate change mitigation and adaption. Costs & Benefits of Green Infrastructure in relation to Climate Adaptation Climate adaptation related Green Infrastructure measures are an important instrument for achieving sustainable adaptation, while creating multiple benefits and having the potential to save lives and save costs. An example of the many benefits of Green Infrastructure is the restoration of floodplain forests; adaptation benefits include flooding prevention; other benefits include CO2 storage (climate change mitigation), filtration of pollutants, maintaining the water table, erosion prevention, and restoring connectivity for migrating species. Restoring floodplain forests is often cheaper in terms of maintenance costs than purely technical solutions such as building dams and floodplain reservoirs. Green Infrastructure thus can deliver the same level of flood prevention as purely technical solutions, often at lower cost, while being more resilient, and additionally deliver further benefits (as compared to single-purpose technical solutions). Examples of economic benefits from climate adaptation related Green Infrastructure have shown that large savings can be achieved. For example, estimations based on the restoration of tidal habitats on 440 ha of agricultural land at Alkborough Flats (UK) show that the project costs were EUR 11.8 million. The scheme is estimated to deliver an annual flood protection benefit of EUR 465,000, with total benefits (including for example benefits for wildlife and ecosystem services) adding up to a present value of EUR 14 million. | Djelomično prihvaćen | Uloga očuvanja tla u borbi protiv klimatskih promjena je neupitna i ovdje se na taj način tlo ne obrađuje jer navedeno u komentaru se povezuje s ublažavanjem klimatskih promjena, a ne s prilagodbom klimatskim promjenama. U Strategiji prilagodbe tlu je dana važnost kroz dvije predložene mjere P-02 Povećanje prihvatnog kapaciteta poljoprivrednog tla za vodu i P-03 Primjena konzervacijske obrade tla. Tlo je ovdje sagledano u kontekstu slabe propusnosti na vodu, a time i štetnosti na plodnost i poljoprivrednim kulturama. Analiza postojećeg stanja i trendova i stupnja ranjivosti povezano s tlom predviđeno je kroz mjeru P-01 Provedba ogledno-istraživačkog programa prilagodbe klimatskim promjenama u poljoprivredi. Kao što je već i naglašeno u komentaru postoji više definicija zelene infrastrukture. Nije moguće u jednom paragrafu objašnjenja pojma obuhvatiti apsolutno sve što sadrži zelena infrastruktura te se za potrebe ove Strategije uzima značenje koje je dano. Dano značenje obuhvaća i navedeni komentar. |
| 7 | Tomislav Pavošević | STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE DO 2040. GODINE S POGLEDOM NA 2070. GODINU | Napomena: Prijedlog uz savjetovanje o „Nacrtu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u RH za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu“ povezujem sa svojim prijedlogom u savjetovanju za „Izmjenu i dopunu Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica“ koje provodi isto Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a savjetovanje je otvoreno do 10.5.2019. Predlažem da se u Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u RH za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, ugradi dio koji se odnosi na zbrinjavanje stakleničkih plinova koji nastaju u stočarskoj i u poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno koji nastaju prilikom izgaranja prirodnog plina. 1. Zbrinjavanje oslobođenih stakleničkih plinova koji nastaju u stočarskoj i u poljoprivrednoj proizvodnji Naime, Strategijom energetskog razvoja Republika Hrvatska je postavila za cilj da će u 2020. godini iz poljoprivredne proizvodnje u energetske svrhe iskoristiti oko 100 milijuna m3 bioplina. Očekivanje za razdoblje do 2040. odnosno do 2070. moglo bi biti i dvostruko veće, ali se uz postojeću dinamiku izgradnje kogeneracijskih postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije teško može postići. Najveći dio proizvedenih stakleničkih plinova od kojih je najopasniji metan, završit će u atmosferi. Kada se kolokvijalno govori o stakleničkim plinovima, obično se misli na ugljični dioksid, čime se ispušta iz vida činjenica da je metan 70 puta jači staklenički plin, a može se iskoristiti za proizvodnju energije. Također, ispušta se iz vida činjenica da atmosferska vodena para najviše doprinosi efektu staklenika. Točno je da se izgaranjem bioplina (metan: 50%; CO2: 50%), u količini koja daje jednu tonu metana, dobije 5,7 tona ugljičnog dioksida (izgaranje metana: 2,7 tona; CO2 izravno iz bioplina: 3,0 tona) i 560 kilograma vode. Ako se radi o godišnjoj proizvodnji, tu količinu ugljičnog dioksida 186 hrastovih stabala starih 50 godina ugradi u drvnu masu u jednoj godini. Ugljični dioksid koji bi se oslobodio izgaranjem svih 100 milijuna kubičnih metara bioplina koliko je planirano Strategijom energetskog razvoja Republika Hrvatska do 2020. godine, 200 je puta manji od kapaciteta svih šumskih površina u Republici Hrvatskoj, izračunato prema prosječnoj hrastovoj šumi staroj 50 godina. Primjerice, za zbrinjavanje ugljičnog dioksida koji bi se u kogeneracijskom postrojenju ukupne snage jedan megawat (1 MW) oslobodio iz bioplina, potrebno je osigurati 350 ha hrastove šume stare 50 godina. Iz ovoga se vidi da u Republici Hrvatskoj ne bi bio problem zbrinuti sav ugljični dioksid koji bi se oslobodio izgaranjem bioplina, ali bi problem nastao ako se ne bi iskoristio metan koji se oslobađa u stočarskoj i poljoprivrednoj proizvodnji, ili ako se ne sakupi voda koja se oslobađa izgaranjem bioplina, koja bi kao vodena para završila u atmosferi. Ako se do 2040. odnosno do 2070. planira višestruko veća proizvodnja bioplina, rješenje bi bilo da se uz izgradnju kogeneracijskog postrojenja predvidi obaveza pošumljavanja s linearnim povećanjem površine od primjerice početnih 10% u 2020. do 100% potrebne površine u 2070. godini. Za postrojenje ukupne toplinske i električne snage 1 MW, koja bi bila u funkciji 50 godina, potrebno bi bilo zasaditi hrastovu šumu na površini od 353 ha, uz gustoću pošumljavanja od 680 stabala/ ha. Pri tom bi bilo potrebno ograničiti raspolaganje drvnom masom iz šume koja je zasađena namjenski i to tako da se drvna masa ne smije koristiti u razdoblju kraćem od primjerice 50 godina. Poslije tog roka smjela bi se upotrijebiti samo u drvnoj industriji i ne bi se smjela koristiti za ogrjev. Dobro bi bilo ovo savjetovanje za „Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u RH za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu“ povezati sa savjetovanjem za „Izmjenu i dopunu Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica“, koje također vodi Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (savjetovanje je otvoreno do 10.5.2019.). Naime, dio sredstava od prodaje emisijskih jedinica mogao bi se dodijeliti Hrvatskim šumama, ili drugom investitoru, za namjensko pošumljavanje radi skladištenja ugljika koji ima porijeklo u bioplinu iz stočarske i poljoprivredne proizvodnje, odnosno koji je oslobođen u kogeneracijskom postrojenju na bioplin. Namjenski pošumljena površina koja bi se financirala sredstvima dobivenim od prodaje emisijskih jedinica iznajmljivala bi se investitorima koji bi ulagali u kogeneracijska postrojenja i to uz manju naknadu, ili bez naknade. Na drvnu masu bi se moralo postaviti isto ograničenje raspolaganja kao i za pojedinačno pošumljavanje. 2. Poticanje izgradnje kogeneracijskih postrojenja Izgradnja kogeneracijskih postrojenja je preduvjet za zbrinjavanje stakleničkih plinova koji se oslobađaju u stočarskoj i poljoprivrednoj proizvodnji, a potrebno ih je izgraditi koliko je god moguće bliže lokacija proizvodnje, u blizini peradarskih, svinjogojskih i govedarskih farmi. U pravilu bi se radilo o razmjerno malim snagama između 20 do 200 kW, u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, kojima bi se morale pripremiti poticajne mjere. Za upoznavanje s mogućnostima i koristi od zbrinjavanja otpada u stočarskoj i poljoprivrednoj proizvodnji mogla bi se izgraditi tipska postrojenje koja bi bila ogledni primjerci u peradarskoj, svinjogojskoj i govedarskoj proizvodnji. Tri tipa oglednih postrojenja potrebna su radi velike razlike u veličini i vrsti digestora u kojima se proizvodi bioplin. Na bazi tipskih postrojenja izradili bi se i tipski projekti koji bi se kao poticaj besplatno ustupali investitorima, odnosno zainteresiranim OPG. Poznato je da OPG danas imaju problema s takozvanom Nitratnom direktivom EU o dopuštenoj količini nitrata na pojedinom području, zbog koje su OPG prisiljeni investirati u odlagališta stajnjaka čime se od zagađenja štite podzemne vode. Međutim, u atmosferu odlazi metan kao vrlo opasan staklenički plin. Umjesto izgradnje odlagališta stajnjaka rješenje bi bilo u izgradnji digestora i korištenju bioplina. U već spomenutom savjetovanju za „Izmjenom i dopunom Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica“ predložit ću financiranje izrade tipskih projekata i financiranje izgradnje oglednih primjeraka kogeneracijskih postrojenja. 3. Zbrinjavanje proizvedenog ugljičnog dioksida i vodene pare dobivenih prilikom izgaranja prirodnog plina Uz godišnju potrošnju prirodnog plina u Republici Hrvatskoj koja iznosi oko 3.000 milijuna kubičnih metara (3*109 m3/ god), izgaranjem se oslobađa pet milijuna tona ugljičnog dioksida i milijun tona vodene pare. Za zbrinjavanje proizvedenog ugljičnog dioksida potrebna je hrastova šuma stara 50 godina u površini od 243.000 ha, što je deset puta manje od površine svih šuma u Republici Hrvatskoj (2.700.00 ha). Izgaranjem godišnje potrošnje prirodnog plina dobije se i milijun tona vodene pare (3.000 tona/ dan) pa je potrebno u kućanstvima poticati ugradnju takozvanih kondenzacijskih bojlera, a u industriji i energetici uvoditi tehnologije koje omogućavaju prikupljanje dobivene vodene pare. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije predmet Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u RH za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu. Prijedlog je vezan za politiku smanjenja emisije stakleničkih plinova i vezana je za izradu Strategije niskougljičnog razvoja za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050.g. koja je u izradi i biti će u javnoj raspravi krajem 2019.g. Glede financiranja mjera prilagodbe sredstva će se koristiti prvenstveno iz fondova EU. |
| 8 | Hrvatska permakultura | STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE DO 2040. GODINE S POGLEDOM NA 2070. GODINU, POJMOVNIK | Dodati i definiciju "Plava infrastruktura" za strateško planiranje vodnih pojava (rijeke, potoci, jezera, bare, lokve, močvare, kanali, mrtvaje). Ovo je iznimno važno u sušnim razdobljima za preživljavanje domaćih i divljih životinja, te za mogućnost gašenja požara. | Prihvaćen | Pojam „plava infrastruktura“ je ubačeno pod objašnjenje „zelene infrastrukture“. |
| 9 | Državni hidrometeorološki zavod | STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE DO 2040. GODINE S POGLEDOM NA 2070. GODINU, POJMOVNIK | 1. Predlaže se izmjena definicije pojma Klima u: “Klima je skup prosječnih vremenskih stanja atmosfere odnosno skupa meteorološkoh elemenata i pojava kroz dulje vremensko razdoblje. Prema preporuci Svjetske meteorološke organizacije (WMO) koristi se referentno klimatsko razdoblje u trajanju od 30 godina (npr. 1931. – 1960., 1961. – 1990).” 2. Predlaže se izmjena u definiciji pojma Klimatske promjene iz „Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) je definira posebno u odnosu ljudskog utjecaja kao:“ u “Definicija klimatskih promjena prema UNFCCC se posebno oslanja na ljudsko djelovanje kao:” 3. Predlaže se izmjena druge rečenice u definiciji pojma Staklenički plinovi u: “Pritom zadržava toplinu u atmosferi rezultirajući neuravnoteženim zagrijavanjem i klimatskim promjenama.” | Prihvaćen | Nadopunjena i izmijenjena definicija. |
| 10 | Hrvatska permakultura | 1.UVOD, 1.1.Važnost prilagodbe klimatskim promjenama za Republiku Hrvatsku | U vezi sa "Strategija prilagodbe postavila je cilj a) smanjiti ranjivost prirodnih sustava i društva na negativne utjecaje klimatskih promjena, b) povećati sposobnost oporavka nakon učinaka klimatskih promjena, ali i c) iskoristiti potencijalne pozitivne učinke..." Nedostaje "d) identificirati koje ekonomske ili infrastrukturne aktivnosti doprinose klimatskim promjenama te ih zabraniti i nadomjestiti ugljično neutralnim i ekološki regenerativnim aktivnostima." Inače aktivno stvaramo i potenciramo problem čijim se posljedicama pokušavamo prilagoditi. | Nije prihvaćen | Predmet Strategije prilagodbe nisu uzroci klimatskih promjena već njegove posljedice kojima se trebamo prilagoditi. Predloženi cilj komentatora je predmet izrade Strategije niskougljičnog razvoja. |
| 11 | Hrvatska permakultura | 1.UVOD, 1.1.Važnost prilagodbe klimatskim promjenama za Republiku Hrvatsku | U vezi sa "Tijekom rada na Strategiji prilagodbe prepoznati su još neki sektori, koji su ranjivi na klimatske promjene a važni su za hrvatsko gospodarstvo: energetika i ribarstvo." Dodati TRANSPORT. Nakon Specialnog izvješća IPCC-a iz listopada 2018. koje naglašava nužnost smanjivanja emisija CO2 za 45% do 2030. i 100% do 2050. jasno je da to nije moguće realizirati bez dramatičnih promjena u sektoru transporta, što će biti jedna od najtežih prilagodbi (transport se u mjeri većoj od 90% oslanja na fosilna goriva, a tražena dinamika njihova napuštanja je iznimno velika) koja će se širiti i na sve druge sektore, a dogodit će se u vremenskom horizontu ove Strategije. Bitno i za "climate proofing". | Nije prihvaćen | Predmet Strategije prilagodbe nisu uzroci klimatskih promjena već njegove posljedice kojima se trebamo prilagoditi. Predloženo je predmet izrade Strategije niskougljičnog razvoja. |
| 12 | Hrvatska permakultura | 1.UVOD, 1.1.Važnost prilagodbe klimatskim promjenama za Republiku Hrvatsku | Umjesto "Pritom treba naglasiti da Republika Hrvatska, zbog svoje veličine i gospodarske moći, može dati samo mali doprinos ublažavanju klimatskih promjena, ali je svejedno izložena značajnom utjecaju negativnih posljedica klimatskih promjena, kao što je to iz ranije navedenih podataka o štetama razvidno, naročito ako se aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama ne počnu odmah planirati i provoditi." ...napisati "Iako Republika Hrvatska zbog svoje veličine ima mali utjecaj na globalno mijenjanje klime, ona će provoditi aktivnosti na smanjenju svojih emisija stakleničkih plinova sukladno izvješćima IPCC-a i odgovorno davati svoj doprinos ukupnim svjetskim naporima na ublažavanju klimatskih promjena." | Nije prihvaćen | Predmet Strategije prilagodbe nisu uzroci klimatskih promjena već njegove posljedice kojima se trebamo prilagoditi. Predloženo je predmet izrade Strategije niskougljičnog razvoja. |
| 13 | WWF Adria | 1.UVOD, 1.1.Važnost prilagodbe klimatskim promjenama za Republiku Hrvatsku | Strategija se ne čini dovoljno ambicioznom, s obzirom na razdoblje za koje je namijenjena (do 2040. s pogledom na 2070.) kada se očekuje suvremeni pristup rješavanju problema s kojima ćemo se susretati uslijed klimatskog sloma. Isto tako, uz razvoj mjera za prilagodbu klimatskim promjenama, također je presudna i primjena i praćenje provedbe tih mjera. Također, bitno je napomenuti kako nisu obrađeni prekogranični problemi/ rješenja/mjere što ukazuje na nedostatak ove strategije. Ove teme su horizontalnih tema (primjenjive za sve sektore), te ih na taj način treba i provesti kroz ovu strategiju: -energetska učinkovitost (zgradarstvo, transport, rasvjeta itd) -edukacija (školski kurikulumi) te informiranje i edukacija šire javnosti o klimatskim promjenama - dostupnost fondova za projekte adaptacije i mitigacije - uvesti/pojačati mjere osiguranja od šteta uzrokovanih klimatskim promjenama u svim sektorima - mjere i ciljeve prilagodbe klimastkim promjenama ugrađivati u sve relevantne sektorske politike i strategije, te poboljšati horizontalnu koordinaciju između sektora | Primljeno na znanje | Ovo je prva nacionalna Strategija prilagodbe koja daje po prvi put rezultate klimatskog modeliranja za dugoročno razdoblje te su sagledani utjecaji i rizici. Kroz daljnje mjere koje se navode u Strategiji produbljivat će se spoznaje o utjecaju klimatskih promjena što će biti osnova za daljnji rad na prilagodbi klimatskim promjenama u Hrvatskoj. Svakako će i sektorske strategije trebati ovu problematiku obraditi, a ova će se Strategija po potrebi revidirati. |
| 14 | Državni hidrometeorološki zavod | 1.UVOD, 1.1.Važnost prilagodbe klimatskim promjenama za Republiku Hrvatsku | 1. Predlažemo izmjenu iz „U tu analizu nisu uključeni gubici ljudskih života, kulturnog nasljeđa i usluga ekosustava jer se još traži odgovarajuća metodologija za procjenu utjecaja na klimatske promjene. „ u „U tu analizu nisu uključeni gubici ljudskih života, kulturnog nasljeđa i usluga ekosustava za koje se posljedice istražuje odgovarajuća metodologija za procjenu utjecaja klimatskih promjena.”. 2. Predlažemo izmjenu iz: “Prema međunarodnim rezultatima klimatskog modeliranja (IPCC, EEA) Sredozemni bazen označen je kao klimatski ”vruća točka“ s posebno izraženim učincima klimatskih promjena. “ u “Prema međunarodnim rezultatima klimatskog modeliranja (IPCC, EEA) Sredozemni bazen uočen je kao klimatska ”vruća točka“ s posebno izraženim učincima klimatskih promjena. “. 3. Detaljno se opisuju ekstremni vremenski i klimatski događaji i povezane štete no pojam u Pojmovniku nije definiran. Predlaže se: "Ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima, u smislu ove Strategije , smatraju se izrazito nepovoljne vremenske i klimatske prilike koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njen gubitak, te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili okolišu." 4. Predlažemo izmjenu rečenice: “Samo na ovaj način može se postići rezultat jačanja otpornosti cijelog društveno-ekonomskog sustava Republike Hrvatske na klimatske promjene.” u “Na ovaj način i u suradnji s ostalim inicijativama može se postići nacionalni okvir za jačanje otpornosti cijelog društveno-ekonomskog sustava Republike Hrvatske na klimatske promjene.” 5. Jesu li svi navedeni troškovi inflation-adjstude? Ako da, potrebno navesti na koje razdoblje ili godinu. 6. Vezano za rečenicu: „Zbog ugroze sigurnosti pojavio se i problem migracija ljudi, pa je tako na globalnoj razini uveden pojam klimatski migranti, koji opisuje one ljude koji su zbog negativnih učinaka klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih nepogoda prisiljeni preseliti se unutar države ili migrirati u druge države.“ Potrebno je naglasiti ovdje su klimatske promjene često samo jedan od uzroka trajne migracije. Ona je istovremeno posljedica i loše lokalne infrastrukture, nedostatke prilagodbe na prirodnu klimatsku varijabilnost i narušenog funkcioniranja društva zbog socio-ekonomskih razloga. 7. Vezano za rečenicu: „Istovremeno, problematika prilagodbe klimatskim promjenama sve se više uključuje u zakonodavstvo Europske unije, kao i u norme naročito vezane za građevinski sektor što je i najbolji put za jačanje otpornosti na klimatske promjene. Predlažemo ponovno pojasniti ovu rečenicu vezano za izjavu da su “norme naročito vezane za građevinski sektor” | Prihvaćen | Nadopunjen i izmijenjen izričaj. Navedeni troškovi nisu inflation –adjusted. |
| 15 | Državni hidrometeorološki zavod | 1.UVOD, 1.2.Vremenski okvir Strategije prilagodbe i razvoj koncentracija stakleničkih plinova u budućnosti | 1. U paragrafu koji započinje s „Prilagodba klimatskim promjenama jest dugoročni kontinuirani planski proces.“ predlažemo nekoliko izmjena koje dovode do sljedećeg oblika čitavog paragrafa: „Scenarij RCP4.5 smatra se umjerenijim scenarijem, za razliku od scenarija RCP8.5 koji se smatra ekstremnijim, premda se on smatra trenutno izglednijim. Naime, obveze iz Pariškog sporazuma sporo se provode te koncentracija stakleničkih plinova raste i ne prati tzv. RCP2.6 scenarij unutar kojeg su ciljevi Pariškog sporazuma dostižni. Klimatske projekcije izrađene su za dva vremenska razdoblja: prvo koje završava 2040. godine i drugo koje završava 2070. godine, što osigurava usporedivost rezultata izvršenog klimatskog modeliranje za potrebe ove Strategije sa sličnim istraživanjima obavljenim od strane međunarodne istraživačke zajednice.“ 2. U paragrafu koji započinje s „ Napravljene su usporedbe projekcija klimatskih promjena“ rečenicu „Rezultati projekcija klime za buduća vremenska razdoblja dobiveni su na osnovi numeričkih integracija regionalnim klimatskim modelom (eng. Regional Climate Model, RCM) RegCM.“ proširiti na: „Rezultati projekcija klime za buduća vremenska razdoblja dobiveni su na osnovi numeričkih integracija regionalnim klimatskim modelom (eng. Regional Climate Model, RCM) RegCM na dvije prostorne rezolucije: 50 km i 12.5 km." 3. Nakon poveznice na „https://dabar.srce.hr/repozitoriji" predlažemo dodati poveznicu „http://repozitorij.meteo.hr/“. 4. Potrebno je razjasniti sljedeće u rečenici „… a vjerojatnijim se smatra i scenarij razvoja koncentracija stakleničkih plinova RCP4.5.“ (1) ovdje se navodi RCP4.5 kao vjerojatniji, dok se u prethodnom paragrafu navodi RCP8.5 kao izgledniji. (2) za prvo razdoblje do 2040. razlike između scenarija i vezanih klimatskih promjena su male do umjerene. Scenariji i vezane klimatske promjene divergiraju u drugom razdoblju i nadalje. Prijedlog: obrisati ovaj dio rečenice. | Prihvaćen | Nadopunjen i izmijenjen izričaj. |
| 16 | Udruga Biom | STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE DO 2040. GODINE S POGLEDOM NA 2070. GODINU, 2.OPĆI CILJEVI STRATEGIJE PRILAGODBE | Glavni dugoročni cilj "smanjiti ranjivost prirodnih sustava i društva" na prvo mjesto stavlja prirodne sustava, no strategija biološku raznolikost prepoznaje isključivo kao ranjivi sektor (što je u redu), a ne i kao bitan alat za postizanje dugoročnog cilja. U Strategiji se ne prepoznaje da bi provedba "Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine" doprinijela prilagodbi klimatskim promjenama. Dapače, ne samo doprinijela, nego da bez provedbe te Strategije nije moguće nositi se s klimatskim promjenama. Navedena strategija se u dokumentu niti ne spominje. Također, u Strateškoj procjeni se prepoznala važnost stručnjaka iz područja zaštite prirode kod mjera zaštite, no to nije prikladno preneseno u sam dokument Strategije. | Prihvaćen | Nadopunjene su i izmijenjene Mjere zaštite okoliša koje su proizašle iz strateške procjene utjecaja na okoliš Strategije prilagodbe te mjere ublažavanja negativnih utjecaja mjera iz Strategije prilagodbe na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže. Koncept rješenja temeljenih na prirodi je uključen u Strategiju prilagodbe čime se doprinosi zaštiti bioraznolikosti i ekosustava. |
| 17 | Državni hidrometeorološki zavod | 4.SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ: PROJEKCIJE BUDUĆE KLIME, PROCJENE UTJECAJA I RANJIVOSTI, 4.1.Projekcija klime u Republici Hrvatskoj za 2040. godinu s pogledom na 2070. godinu | 1. U Tablici 4-3 predlažemo uključivanje razvoja sustava za upozorenje na sušu u opisu mogućih odgovora na smanjenje visoke ranjivosti. 2. Predlažemo izmjenu rečenicu „Porast globalne temperature od sredine prošlog stoljeća izuzetno je izražen s porastom koncentracije ugljičnog dioksida, najvažnijeg stakleničkog plina.“ u „Porast globalne temperature od sredine prošlog stoljeća izuzetno je izražen i dominantno je uzorkovan s porastom koncentracije ugljičnog dioksida, najvažnijeg stakleničkog plina.“ 3. U Tablici 4.1 je potrebno navesti koliko su rezultati za pojedini klimatski parametar u skladu s literaturom i rezultatima neovisnih istraživanja. Podsjećamo, za potrebu ovog Nacrta korišten je samo jedan regionalni klimatski model (korištenje 4 globalna klimatska modela, 2 scenarija koncentracija stakleničkih plinova te 2 prostorne rezolucije su svakako prednost). Iako za neke klimatske parametre ne očekujemo bitne razlike (npr. količina oborine i temperatura zraka), neke od navedenih promjena mogu biti manje značajne ili statistički neznačajne (npr. brzina vjetra na 10m u prvom budućem razdoblju) te specifične samo za analizrani skup simulacija. 4. Vezano za rečenicu: „Za one klimatološke parametre čija se prostorna varijabilnost ne mijenja značajno (primjerice temperatura - srednja dnevna, maksimalna, minimalna, zatim tlak, evapotranspiracija, insolacija, i dr.) horizontalna rezolucija od 50 km, koja se upotrebljavala u ovom regionalnom klimatskom modelu, može biti dostatna da se dovoljno dobro opiše stanje referentne klime i očekivane promjene u budućnosti prema unaprijed zadanom klimatskom scenariju.“ Za potrebe izrade Nacrta Strategije obavljene su i simulacije na 12.5 km te je pripremljeno izvješće dostupno na http://prilagodba-klimi.hr/dokumenti/ Potrebno je provjeriti jesu li u tekstu Nacrta Strategije jednakopravno uzeti u obzir oba skupa simulacija (50 i 12.5 km). 5. Potrebno je definirati sušna razdoblja (slično kao za kišna razdoblja u paragrafu ranije). Također, predlažemo izmjenu „Zimi bi se broj sušnih razdoblja smanjio u središnjoj Hrvatskoj, i ponegdje u primorju u proljeće i ljeti.“ u „Zimi bi se broj sušnih razdoblja smanjio u središnjoj Hrvatskoj, a smanjio bi se i ponegdje u primorju u proljeće i ljeti.“ 6. Vezano za rečenicu: „U proljeće rezultati pokazuju da nema izrazitih promjena u ukupnoj količini oborine u južnom i istočnom dijelu zemlje, dok je negativni trend (smanjenje) prisutan u preostalom području.“ Je li ova analiza rezultat projekta Strategije ili se referira na DHMZ-ova istraživanja (NIKP6)? Ako je potonje onda predlazem da se navede dokument (ovdje za ukupnu količinu oborine te kasnije u tekstu vezano za temperaturu zraka na 2 m). 7. U potpoglavlju 4.1 predlažemo sljedeći tekst za opis rezultata za Sunčevo zračenje nakon jezičnih izmjena: “Sunčevo zračenje . Projicirane promjene toka ulazne Sunčeve energije u razdoblju 2011. – 2040. godine ne idu u istom smjeru u svim sezonama. Dok je zimi u čitavoj Hrvatskoj, a u proljeće u zapadnim krajevima projicirano smanjenje toka ulazne Sunčeve energije, ljeti i u jesen te u sjevernim krajevima u proljeće očekuje se porast vrijednosti u odnosu na referentno razdoblje. Sve su promjene u rasponu od 1 do 5 %. U ljetnoj sezoni, kad je tok ulazne Sunčeve energije najveći (u priobalnom pojasu i zaleđu 250 – 300 W/m 2 ), projicirani porast jest relativno malen. U razdoblju 2041. – 2070.godine očekuje se povećanje toka ulazne Sunčeve energije u svim sezonama osim zimi. Najveći je porast ljeti, i to 8 – 12 W/m 2 u gorskoj i središnjoj Hrvatskoj, dok će najmanji biti u srednjoj Dalmaciji. “ 8. U Tablica 4-1, također i svugdje u tekstu: ukladiti jednoznačno korištenje pojma klimatski - klimatološki parametar (prema Gelo i dr. "Meteorološki pojmovnik i višejezični rječnik" ispravno je klimatski). U Tablici 4-1 umjesto “Sunčano zračenje (fluks ulazne sunčane energije)” u “Sunčevo zračenje (tok ulazne sunčeve energije)”. 9. U potpoglavlju 4.1 umjesto “nizozemskog konzorcija” ispraviti u “europskog konzorcija”. Izvor informacije www.ec-earth.org | Djelomično prihvaćen | Nadopunjen i izmijenjen izričaj prema danim komentarima. Nastavno na komentar br.3: Strategija prilagodbe klimatskim promjenama je izrađena na osnovi brojnih podloga koje su uzele u obzir poznate spoznaje i istraživanja o promjenama klime. Strateški dokumenti u pravilu ne sadržavaju takve detalje. Osnovni rezultati klimatskih projekcija modelom RegCM na prostornoj rezoluciji 12,5km ukazuju na sličnost u modeliranim signalima klimatskih promjena za temperaturu zraka i ukupnu količinuoborine te na njima temeljnim izvedenim veličinama kao što su dobivene u simulacijama s 50 km. Sve analize iz Nacrta Strategije prilagodbe pa tako i analiza klimatskog modeliranja je rezultat projekta izrade Strategije prilagodbe. |
| 18 | Hrvatska permakultura | 4.SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ: PROJEKCIJE BUDUĆE KLIME, PROCJENE UTJECAJA I RANJIVOSTI, 4.2.Procjena utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti sektora na klimatske promjene | Tablica 4.10 - Utjecaji i izazovi koji uzrokuju visoku ranjivost, dodati: - prostorno planska regulativa i regulativa iz područja gradnje onemogućuju primjenu održivih rješenja i ishođenje dozvola za održiva rješenja Tablica 4.10 - Mogući odgovori na smanjenje visoke ranjivosti Mjere prilagodbe treba konkretizirati u sklopu strategije jer već postoje primjeri dobre prakse i primjeri kvalitetnog regulatornog okvira u drugim članicama EU. Na primjer: - planiranje gradnje lokalnim, ekološkim materijalima i tehnikama u skladu s društvenim i prirodnim obilježjima prostornoplanskog područja - omogućavanje samogradnje tradicionalnim tehnikama i lokalnim ekološkim materijalima s izuzećem od obaveze CE certificiranja, u skladu s društvenim i prirodnim obilježjima prostornoplanskog područja - omogućavanje biljnih pročistača i kompostnih zahoda, bez obveze priključenja na kanalizaciju, uz zabranu septičkih jama - olakšavanje gradnje građevina minimalne potrebne površine, a otežavanje gradnje luksuznih građevina | Nije prihvaćen | Navedeno se nikako ne može smatrati utjecajem klimatskih promjena te se stoga prijedlog odbacuje. Komentar je izvan fokusa ove Strategije već je vezan za politiku prostornog uređenja. |
| 19 | Hrvatska permakultura | 4.SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ: PROJEKCIJE BUDUĆE KLIME, PROCJENE UTJECAJA I RANJIVOSTI, 4.2.Procjena utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti sektora na klimatske promjene | Tablica 4.11 - Utjecaji i izazovi koji uzrokuju visoku ranjivost, dodati: - nošenje sa šumskim požarima bez mogućnosti korištenja Kanadera. [vidi komentar uz tablicu 4-4] | Nije prihvaćen | Zabrana upotrebe kanadera kao jednog od alata za borbu protiv šumskih požara izazvalo bi nesagledive posljedice za bioraznolikost (pozitivni utjecaj je veći od neupotrebe). |
| 20 | Hrvatska permakultura | 4.SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ: PROJEKCIJE BUDUĆE KLIME, PROCJENE UTJECAJA I RANJIVOSTI, 4.2.Procjena utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti sektora na klimatske promjene | Tablica 4.8 - Utjecaji i izazovi koji uzrokuju visoku ranjivost, dodati: - velika vjerojatnost drastičnog smanjenja sektora turizma zbog smanjenih socio-ekonomskih mogućnosti stanovništva, te mogućih masovnih migracija koje će neminovno pratiti klimatske promjene. - neprilagođenost turističke ponude i razvojnih planova smanjivanju dostupnosi fosilnih goriva iz klimatskih razloga. [Obrazloženje: Preko 90% gostiju u Hrvatsku dolazi osobnim vozilima (na fosilna goriva) ili zrakoplovima. Već u prvom vremenskom horizontu Strategije (2040), prema traženjima IPCC-a, takav način dolaska gostiju bi se trebao najmanje prepoloviti, a do polovice stoljeća i potpuno prestati. Na ovu okolnost se turistički sektor uopće ne priprema. Ukoliko se ona ne anticipira, niti će se razvijati alternative željeznicom, brodom i na druge načine, niti će se ispravno kanalizirati investicije u turističku i komunalnu infrastrukturu, niti će biti uhodan sustav prehrane gostiju u okviru lokaliziranog tržišta hranom.] - neprilagođenost sigurnosti na radu djelatnika u turizmu u ekstremnim klimatskim okolnostima. [Obrazloženje: Od kuhara, konobara i drugog osoblja uobičajeno se očekuje da tijekom turističke sezone rade produženo i pod velikim opterećenjem gostiju. U uvjetima ekstremno visokih temperatura takav rad može ugroziti zdravlje pa i život djelatnika. Nužno je osmisliti i javno objaviti (vlasnicima objekata i gostima) temperaturne uvjete pri kojima se određene vrste posla prekidaju do većernjih sati u cilju zaštite osoblja.] | Prihvaćen | Sve navedeno je već obuhvaćeno u trenutnoj listi utjecaja i izazova prilagodbe klimatskim promjenama. Detaljnijim pregledom mogućih odgovora na smanjenje visoke ranjivosti i mjera koje su iz toga proizašle vidljivo je kako su se već predvidjele odgovarajuće aktivnosti. |
| 21 | Hrvatska permakultura | 4.SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ: PROJEKCIJE BUDUĆE KLIME, PROCJENE UTJECAJA I RANJIVOSTI, 4.2.Procjena utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti sektora na klimatske promjene | Tablica 4.7 - Utjecaji i izazovi koji uzrokuju visoku ranjivost, dodati: - regulatorne prepreke od strane države, odnosno HEP-a: premale kvote za proizvodnju energije iz OIE i predavanje u mrežu Tablica 4.7 - Mogući odgovori na smanjenje visoke ranjivosti, dodati: - mjere štednje energije i energetske učinkovitosti kao prioritet - prevencija prekomjerne potrošnje ulaganjem u termoizolaciju zgrada i sustave zasjenjivanja | Nije prihvaćen | Komentar nije relevantan za ovo poglavlje koje opisuje utjecaj klimatskih promjena na društvo i prirodne sustave. |
| 22 | Hrvatska permakultura | 4.SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ: PROJEKCIJE BUDUĆE KLIME, PROCJENE UTJECAJA I RANJIVOSTI, 4.2.Procjena utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti sektora na klimatske promjene | ENERGETIKA - Na sektor energetike izuzetno snažan utjecaj će imati kontekst temperaturnog cilja iz Pariškog sporazuma, odnosno naglo smanjivanje raspoloživosti fosilnih goriva. Elektrane na fosilna goriva će u dogledno vrijeme prestati s radom. S prelaskom na obnovljive izvore energije se znatno kasni, pa će se, uz klimatski uzrokovana smanjenja proizvodnje električne energije iz hidroelektrana, vjerojatno sve češće javljati periodi kada proizvodnja energije neće moći pratiti potrošnju. Zato je nužno pripremiti nacionalne liste proriteta u opskrbi električnom energijom. Također poticati JLS-e da učine isto i da se u što većoj mjeri oslone na vlastite, decentralizirane sustave obnovljivih izvora energije. Toplinarstvo se također mora strateški pripremiti za napuštanje fosilnih goriva. | Prihvaćen | Navedeno je obrađeno u poglavlju Energetika. |
| 23 | Hrvatska permakultura | 4.SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ: PROJEKCIJE BUDUĆE KLIME, PROCJENE UTJECAJA I RANJIVOSTI, 4.2.Procjena utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti sektora na klimatske promjene | Tablica 4.4. - Mogući odgovori na smanjenje visoke ranjivosti Bioraznolikost je također ključna pri izgradnji otpornosti na klimatske promjene, te također neizravno doprinosi gospodarstvu. | Prihvaćen | Bioraznolikost je jedna od ključnih mjera zaštite okoliša kao i sektor kojem je dano puno pažnje. |
| 24 | Hrvatska permakultura | 4.SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ: PROJEKCIJE BUDUĆE KLIME, PROCJENE UTJECAJA I RANJIVOSTI, 4.2.Procjena utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti sektora na klimatske promjene | Tablica 4.4 - Utjecaji i izazovi koji uzrokuju visoku ranjivost, dodati: - štete na šumskim ekosustavima zbog prekomjerne sječe (legalne i ilegalne). Obrazloženje: Napuštanje fosilnih goriva i/ili visoke cijene energije mnoge će ljude preorijentirati na korištenje drvne mase za njihove energetske potrebe. Ukoliko se odmah ne osmisle jasne mjere zaštite šuma od prekomjerne sječe, pa i provođenja racionirane opskrbe stanovništva ogrijevnim drvetom u slučaju dugotrajnijih poremećaja u opskrbi s drugim vidovima energije, mogao bi nam se dogoditi najnepovoljniji scenarij: da ostanemo bez nekih šuma, bez vode koje smo zahvaljujući njima imali, i da tlo izložimo nezaustavljivoj eroziji. - postupno gubljenje sposobnosti gašenja šumskih požara uz pomoć zračnih snaga. Obrazloženje: Napuštanje fosilnih goriva će u dogledno vrijeme prizemljiti zračne snage (Kanadere). Sa šumskim požarima ćemo se morati nositi bez njih. Pravovremenim (sada, dok još ima FG za velike građevinske strojeve) osmišlavanjem i realizacijom strateške mreže lokvi na požarno osjetljivim područjima i oko naselja povećali bi izglede za uspješnu obranu od požara. Njihovo punjenje u kišnim razdobljima omogućilo bi da raspolažemo s protupožarnom vodom "na licu mjesta". Istovremeno, to bi bila pojilišta za domaće i divlje životinje, što bi im povećalo izglede za preživljavanje kod ekstremnih suša. | Primljeno na znanje | Šumarstvo je jedan o ključnih sektora kojem je dano puno pažnje te se predložene mjere iz Strategije prilagodbe odnose na zaštitu i održivo gospodarenje šumama kako javnih tako i privatnih. Požari su navedeni kao veliki rizik te ima nekoliko mjera i aktivnosti usmjerenih na jačanju društva u prevenciji i borbi s požarima. Ova tema je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova i zasigurno će se na njoj raditi kroz politiku zaštite i spašavanja kao i kroz daljnji rad na prilagodbi klimatskim promjenama u okviru akcijskog plana prilagodbe klimatskim promjenama. |
| 25 | Hrvatska permakultura | 4.SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ: PROJEKCIJE BUDUĆE KLIME, PROCJENE UTJECAJA I RANJIVOSTI, 4.2.Procjena utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti sektora na klimatske promjene | U vezi s tablicom 4.3 - Mogući odgovori na smanjenje visoke ranjivosti Dodati: - polikulture, mješovita gospodarstva, manja ovisnost o uvozu poljoprivrednih proizvoda (naročito važno kod kultura koje se većim dijelom uvoze iz istih dijelova svijeta zbog osjetljivosti sustava, te iz udaljenih dijelova svijeta zbog povećanja transportnih troškova); poticanje uzgoja hrane u domaćinstvima za osobne potrebe; smanjenje otpada i maksimalno iskorištavanje uzgojene hrane. - agrošumarstvo i regenerativna poljoprivreda, diverzifikacija poljoprivrednih kultura, povećanje količine organske tvari u tlu za manju podložnost eroziji. Sustavi s biljkama trajnicama otporniji su na vremenske nepogode, kako na manjak padalina i sušu, tako i na intenzivne padaline. - uspostavljanje sustava lokalnih zaliha hrane i sjemena. - kroz formalno i neformalno obrazovanje za dva reda veličine povećati broj ljudi koji će poznavati osnove agro-ekološke proizvodnje hrane. | Primljeno na znanje | Pozdravljamo predloženo te sugeriramo komentatoru da istaknuto predloži prilikom izrade Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja i nakon 2020. koju vodi Ministarstvo poljoprivrede. Strategija prilagodbe nastoji promovirati i poticati ovakve i slične mjere u sektorskim strategijama. |
| 26 | Hrvatska permakultura | 4.SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ: PROJEKCIJE BUDUĆE KLIME, PROCJENE UTJECAJA I RANJIVOSTI, 4.2.Procjena utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti sektora na klimatske promjene | U vezi s tablicom 4.3 - Utjecaji i izazovi koji uzrokuju visoku ranjivost, dodati: - veća potreba da se proizvodnja hrane lokalizira, odnosno, smanji udaljenost između proizvođača i potrošaća hrane Obrazloženje: U kontekstu temperaturnog cilja iz Pariškog sporazuma traži se ubrzano napuštanje fosilnih goriva (FG). Do 2040. godine smanjenje potrošnje FG veće od 50%, a do 2050. potpuno napuštanje. Transport hrane time će biti jako otežan, pa se samo lokalizacijom proizvodnje hrane može umanjiti ranjivost stanovništva na nestašice. Drugi, još i značajniji aspekt, uzrokovat će nemogućnost korištenja poljoprivredne mehanizacije i umjetnih gnojiva - jer ovise o FG. - veća potreba za lokalnim zalihama hrane i sjemena. Obrazloženje: Klimatski poremećaji će dobivati na intenzitetu i učestalosti, što će izazivati velike štete u poljoprivredi u pojedinim dijelovima zemlje - vjerojatno ne svugdje istovremeno. Dobro osmišljena mreža lokalnih zaliha hrane i sjemena omogućavala bi solidarno pomaganje pogođenim područjima nakon prirodnih katastrofa i olakšavala njihov oporavak i obnovu poljoprivredne proizvodnje. Lokalne zalihe hrane i sjemena povoljnije su i sa stajališta sigurnosnih ugroza. Bitno je da se poremećaj u jednom dijelu zemlje kaskadno ne prenosi na cijelu zemlju. | Primljeno na znanje | Sugeriramo komentatoru da istaknuto predloži u izradi Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja i nakon 2020. koju vodi Ministarstvo poljoprivrede. Strategija prilagodbe nastoji promovirati i poticati ovakve i slične mjere u sektorskim strategijama. |
| 27 | Hrvatska permakultura | 4.SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ: PROJEKCIJE BUDUĆE KLIME, PROCJENE UTJECAJA I RANJIVOSTI, 4.2.Procjena utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti sektora na klimatske promjene | U vezi s tablicom 4.2 - Mogući odgovori na smanjenje visoke ranjivosti Mjere bi trebalo konkretnije objasniti i navesti primjere mogućih rješenja koja ne podrazumijeva samo izgrađenu infrastrukturu. Npr.: - kao zaštita od poplava i erozije: uspostava i obnova riparnih biljnih sustava uz vodotokove, te sadnja trajnog biljnog pokrova na padinama - uspostava zelenih upojnih površina uz prometnice, zgrade i popločene pješačke puteve - u svrhu sprječavanja kontaminacije izlivom iz septičkih jama u slučaju poplave: zamjena septičkih jama kompostnim wc-ima i biljnim pročistačima sivih voda - agrošumarstvo i regenerativna poljoprivreda, diverzifikacija poljoprivrednih kultura, povećanje organske tvari u tlu za manju podložnost eroziji. Sustavi s biljkama trajnicama otporniji su na vremenske nepogode, kako na manjak padalina i sušu, tako i na intenzivne padaline. | Djelomično prihvaćen | Sve navedeno je već obuhvaćeno kroz predložene mjere u vodnim resursima. Naročito ističemo predviđene mjere zaštite okoliša koje naglašavaju važnost usluga koje očuvani ekosustavi u području ekološke mreže pružaju, te potrebu i mogućnosti za korištenje rješenja temeljena na prirodi (eng. Nature-based Solution – NbS), poput: -implementacije zelene, odnosno plavo-zelene infrastrukture (eng. Green Infrastructure - GI, Blue-Green infrastructure - BGI) - umanjenje mogućih katastrofalnih događaja temeljem usluga postojećih ekosustava (eng. Ecosystem-based Disaster Risk Reduction – Eco-DRR) - prilagodbe klimatskim promjenama temeljem usluga postojećih ekosustava (eng. Ecosystem-based Climate Change Adaptation - EbA). Neke od predloženih mjera je potrebno uključiti u Nacionalnu strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja i nakon 2020. kao mjere prilagodbe za sektor poljoprivrede koju vodi Ministarstvo poljoprivrede |
| 28 | Hrvatska permakultura | 4.SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ: PROJEKCIJE BUDUĆE KLIME, PROCJENE UTJECAJA I RANJIVOSTI, 4.2.Procjena utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti sektora na klimatske promjene | Potrebno je integrirano razmatranje mogućih rješenja, odnosno davanje prvenstva mjerama koje su multifunkcionalne. Na primjer agrošumarstvo i regenerativna poljoprovreda doprinose pohranjivanju ugljika u tlo, otpornosti poljoprivrednih sustava na promjene klime, povećanju bioraznolikosti, te lokalne prehrambene sigurnosti. Kao drugi primjer, povećanje obaveznog postotka zelenih površina regulirano prostornim i urbanističkim planovima, te zabrana prekrivanja zelenih površina umjetnim materijalima doprinosi regulaciji temperature zraka, kontroli oborinskih voda, te kvaliteti života u gradovima. | Prihvaćen | U mjere zaštite okoliša je implementirana važnost usluga koje očuvani ekosustavi u području ekološke mreže pružaju, te potrebu i mogućnosti za korištenje rješenja temeljena na prirodi (eng. Nature-based Solution – NbS), poput: -implementacije zelene, odnosno plavo-zelene infrastrukture (eng. Green Infrastructure - GI, Blue-Green infrastructure - BGI) -umanjenje mogućih katastrofalnih događaja temeljem usluga postojećih ekosustava (eng. Ecosystem-based Disaster Risk Reduction – Eco-DRR) -prilagodbe klimatskim promjenama temeljem usluga postojećih ekosustava (eng. Ecosystem-based Climate Change Adaptation - EbA). |
| 29 | Državni hidrometeorološki zavod | 4.SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ: PROJEKCIJE BUDUĆE KLIME, PROCJENE UTJECAJA I RANJIVOSTI, 4.2.Procjena utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti sektora na klimatske promjene | 1. U dijelu upravljanja rizicima, pozitivan utjecaj na strategiju bi imao cross-cutting element predviđanja vremenskih uvjeta koji direktno utječe na smanjenje broja ugroženih ljudskih života i materijalnih dobara. Npr. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku identificira 11 osnovnih rizika od kojih je za njih najmanje 5 jedan od ključnih čimbenika pravovremeno i točno predviđanje vremenskih ekstrema (Rizik 3: ekstremne temperature, Rizik 9: snijeg, led, Rizik 10: suša), te povezanih okolišnih uvjeta (npr. Rizik 6: poplave, Rizik 8: požari). Zbog gornjih razloga predlaže se uvođenje mjere: UR-0X Jačanje kapaciteta za provedbu primijenjenih i operativnih aktivnosti iz područja predviđanja vremenskih i okolišnih uvjeta i povezanih upozorenja na opasne vremenske i okolišne uvjete za svrhu učinkovitijeg upravljanja rizicima 2. Odnosi se na potpoglavlja 4.2. i 5.2. U sektoru energetike navedeni su sljedeći mogući odgovori na smanjenje visoke ranjivosti: • jačanje kapaciteta za procjene utjecaja klimatskih hazarda, za prevenciju rizika, za mjere spremnosti i odgovore na izvanredne događaje • povećanje otpornosti i fleksibilnosti postojećeg elektroenergetskog sustava na učinke ekstremnih i klimatskih hazarda i očekivanih klimatskih promjena • povećanje otpornosti prijenosne i distribucijske mreže na učinke ekstremnih i klimatskih hazarda i očekivanih klimatskih promjena • povećanje sigurnosti opskrbe električnom energijom u ljetnom periodu • osiguranje poticajnog zakonskog okvira za korištenje obnovljivih izvora energije s ciljem diversifikacije izvora i povećanja decentralizirane proizvodnje električne i toplinske energije Valja uočiti da većina navedenih odgovora ovisi (npr. prevencija rizika, mjere spremnosti, odgovori na izvanredne događaje, povećanje otpornosti i fleskibilnosti EES-a, povećanje sigurnosti opksrbe) u značajnoj mjeri o optimizaciji elektroenergetskog sustava na temelju prognostičkih podataka za prognozu vremena te predviđanjima ekstremnih vremenskih uvjeta i njihovom utjecaju na kritičnu energetsku strukturu. Dodatno, osiguranje kvalitetnog zakonskog okvira ovisi o detaljnom poznavanju resursa obnovljivih izvora energije Republike Hrvatske u sadašnjoj i budućoj klimi. Stoga se predlaže razmatranje dodatnog odogovora na smanjenje visoke ranjivosti: • Unapređenje kapaciteta za modeliranje i predviđanje stanja vremena i ekstremnih vremenskih uvjeta za potrebe prilagodbe energetskog sektora klimatskim promjenama sa pripadnom mjerom u E-O8 • Jačanje modelskih prediktivnih tehnologija za prognozu vremena i ekstremnih vremenskih uvjeta te za ocjenu resursnih podloga obnovljivih izvora energije Republike Hrvatske | Prihvaćen | Sve navedeno se već nalazi u mjeri KM-01 te je integrirano u opću mjeru koja uključuje i sve druge sektore. |
| 30 | WWF Adria | 4.SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ: PROJEKCIJE BUDUĆE KLIME, PROCJENE UTJECAJA I RANJIVOSTI, 4.2.Procjena utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti sektora na klimatske promjene | U tablicu 4-6, pod stupac Mogući odgovori na smanjenje visoke ranjivosti staviti: - Izrada analize osjetljivosti vrsta i staništa na klimatske promjene. - Identifikacija i provedba ključnih ekoloških koridora - povećanje povezanosti staništa te restauracije ključnih staništa - Razvoj i očuvanje urbane biolološke raznolikosti - Povećanje površina zaštićenih područja U tablicu 4-7 staviti u stupac Mogući odgovori na smanjenje visoke ranjivosti, u dio: osiguranje poticajnog zakonskog okvira za korištenje obnovljivih izvora energije s ciljem diversifikacije izvora i povećanja decentralizirane proizvodnje električne i toplinske energije, dodati dodatno povećanje energetske učinkovitosti. U tablicu 4-8 pod isti stupac kao i u prethodnom komentaru, staviti: - Promoviranje održivog transporta (zeleni transport) - Razvoj smjernica/standarda za „otporniju“ turističku infrastrukturu (uključivo novu gradnju i poboljšanje postojeće) | Prihvaćen | Navedeno je već obrađeno kroz sektor biološka raznolikost i posebno je prepoznato kroz mjere zaštite okoliša za sve ostale sektore. Nadopunjen izričaj u tablici. Navedeno za tablicu 4-8 je već sadržano u dijelu • uključivanje mjera prilagodbe klimatskim promjenama u sve segmente održivog hrvatskog turizma. Sektorska Strategija razvoja turizma RH bi trebala detaljnije razrađivati navedene teme. Strategija prilagodbe nastoji promovirati i poticati ovakve i slične mjere u sektorskim strategijama |
| 31 | Hrvatska permakultura | 5.MJERE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA, 5.2.Mjere prilagodbe | Tablica 5-10: Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u sektoru upravljanje rizicima Preformulacija mjere UR-02: Multisektorska i sektorska procjena rizika za različite scenarije prijetnji/rizika povezanih s klimatskim promjenama i s njima povezanog procesa napuštanja fosilnih goriva. | Nije prihvaćen | Navedeno je predmet Energetske strategije i Niskougljične strategije. |
| 32 | Hrvatska permakultura | 5.MJERE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA, 5.2.Mjere prilagodbe | Tablica 5-7: Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u sektoru turizam Preformulacija mjere T-01: Integriranje klimatskih promjena i procesa napuštanja fosilnih goriva u strategiju razvoja turizma. | Nije prihvaćen | Navedeno je predmet Energetske strategije i Niskougljične strategije. |
| 33 | Hrvatska permakultura | 5.MJERE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA, 5.2.Mjere prilagodbe | Tablica 5-6: Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u sektoru energetika Obavezno dodati: Mjere štednje i energetske učinkovitosti | Nije prihvaćen | Navedeno je predmet Energetske strategije. |
| 34 | Hrvatska permakultura | 5.MJERE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA, 5.2.Mjere prilagodbe | Tablica 5-4: Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u sektoru ribarstvo Mjeru RR-01 treba izostaviti. Obrazloženje: UN-ovo zadnje izvješće o bioraznolikosti upozorava da živi svijet podmorja brže kolabira od onoga na kopnu. Razlozi tomu nisu toliko u onečišćenjima, ni zbog mijenjanja klime, pa ni zbog sve većeg zakiseljenja, već zbog ribarenja. Snažni ribarski alati uspijevaju iz mora izvući puno više toga nego što se prirodno može obnoviti. Zato se ne može kao najvažniju mjeru istaknuti širenje novih tržišta i nove ponude, dok ne bude apsolutno sigurno da se živi svijet našeg podmorja oporavlja i da je nadzor nad stanjem istoga kvalitetan i djelotvoran. Primjedba na RR-05: Akvakultura uz obalu obično se zasniva na hrani prikupljenoj od strane kočarica koje "preoravaju" dno čineći ogromnu štetu pridnenim ekosustavima. Prekomjerno poticanje akvakulture stoga može bitno pogoršati stanje i onako uzdrmanih morskih ekosustava. | Djelomično prihvaćen | Predložena mjera RR-01 je istraživačkog tipa i samim time ne predstavlja opterećenje za okoliš. Navedeno će se uzeti u obzir prilikom izrade Akcijskog plana. |
| 35 | Hrvatska permakultura | 5.MJERE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA, 5.2.Mjere prilagodbe | Tablica 5-3: Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u sektoru šumarstvo Dodatak na formulaciju mjere ŠU-04: Jačanje kapaciteta za protupožarnu zaštitu s naglaskom na okolnost da će smanjivanje dostupnosti fosilnih goriva sve više ograničavati primjenu motorizirane tehnike i zračnih snaga. | Nije prihvaćen | Navedeno je predmet Niskougljične strategije |
| 36 | Hrvatska permakultura | 5.MJERE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA, 5.2.Mjere prilagodbe | Tablica 5-2: Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u sektoru poljoprivreda: Dodati mjere: agrošumarstvo, regenerativna poljoprivreda, tehnike pohrane ugljika u tlo. Dodatne mjere "vrlo visoke važnosti": P-03: Regulatorno, promotivnim kampanjam i kroz obrazovni sustav snažno poticati omasovljenje lokalne proizvodnje hrane za lokalne potrebe. P-04: Uspostava lokalnih zaliha hrane (najmanje tromjesečnih) i sjemena za izvanredne situacije. | Nije prihvaćen | Pozdravljamo predloženo te sugeriramo komentatoru da istaknuto predloži u izradi Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja i nakon 2020. koju vodi Ministarstvo poljoprivrede. Strategija prilagodbe nastoji promovirati i poticati ovakve i slične mjere u sektorskim strategijama. |
| 37 | Hrvatska permakultura | 5.MJERE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA, 5.2.Mjere prilagodbe | Tablica 5-1: Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za područje vodni resursi Dodatna mjera "vrlo visoke važnosti" HM-03: Jačanje kapaciteta za osmišljavanje i izgradnju višenamjenskih vodnih akumulacija (individualnih, naseljskih, protupožarnih) za ublažavanje djelovanja ekstremnih suša na ljude, stoku i divlje životinje, kao i za potrebe zaštite od otvorenih požara. Obrazloženje: Stratešku mrežu vodnih akumulacija (uglavnom lokvi) treba osmisliti i realizirati čim prije, dok su dostupni teški građevinski strojevi na fosilna goriva. | Nije prihvaćen | Skrećemo pažnju da je problematika akumulacija i općenito gospodarenje vodama dio Plana upravljanja vodnim područjima. |
| 38 | Hrvatska permakultura | 5.MJERE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA, 5.2.Mjere prilagodbe | Tekst: "Prilagodba klimatskim promjenama ulazi u one ljudske aktivnosti koje treba planirati na iznimno dugi rok uz veliki broj neizvjesnosti i nesigurnosti. Nadalje, ”strukturne” mjere najvećim dijelom zahtijevaju iznimno velika financijska ulaganja za njihovu provedbu, a njihovi će se sveukupni učinci osjetiti tek u dalekoj budućnosti – uz pretpostavku da se ostvare očekivane projekcije klimatskih promjena." bi trebalo izbrisati jer ne odgovara činjenicama. 1. Globalne mjere na jačanju otpornosti i smanjejnu emisija, a vezano za klimatske promjene, kasne više desetljeća zbog zakulisne sprege kapitala i politike moćnih zemalja. Buduća kvaliteta življenja već rođene djece sada ovisi o tome koliko ćemo brzo mi provesti prilagodbe i smanjenja emisija. To je iznimno puno posla u iznimno kratkom roku (IPCC 2018. - zadnjih 12 g. za zaustaviti klimatske promjene). Najteže prilagodbe neće biti toliko zbog suočavanja s novim klimatološkim parametrima, koliko zbog činjenice da moramo napustiti fosilna goriva. To mijenja sve, ali i tako znamo da moramo svoj život prilagoditi prirodnim i resursnim ograničenjima, te se naviknuti na energetsku skromnost. 2. Ako želimo biti dobronamjerni a ne besćutni prema vlastitoj djeci, znatan broj "strukturnih" mjera mora se realizirati dok fosilna goriva još imamo na raspolaganju - i to kao nacionalni prioritet! | Primljeno na znanje | Komentar je dio čestih rasprava vezanih za utjecaj klime i budućnost. |
| 39 | Udruga Biom | 5.MJERE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA, 5.2.Mjere prilagodbe | Kod mjere B-02 kao ključnog dionika dodati i javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima. | Prihvaćen | Nadopunjena je tablica s predloženom nadopunom. |
| 40 | Udruga Biom | 5.MJERE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA, 5.2.Mjere prilagodbe | Potrebno je konkretnije definirati mjeru B-06 | Prihvaćen | Mjera B-06 je detaljnije razrađena kroz mjere B-06-01 Jačanje staništa: povećanje kapaciteta vezanja vode u tlu, uklanjanje stranih invazivnih vrsta, sustav za intervenciju u hitnim situacijama i B-06-02 Jačanje vrsta: propagacija biljnih vrsta, reintrodukcija, osiguranje optimalnog koridora za migracijske vrste, poribljavanje, konzervacija in situ i ex situ (uključujući i banke gena). |
| 41 | Udruga Biom | 5.MJERE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA, 5.2.Mjere prilagodbe | U poglavlje Bioraznolikost u mjere prilagodbe klimatskim promjenama (posebno vezano za mjeru B-04 te B-07) dodati mjeru koja će obuhvatiti sljedeće: Prilikom realizacije infrastrukture za upravljanje prirodnim resursima potrebno je za svaki predloženi zahvat (gdje je primjenjivo) ponuditi varijantno rješenje koje se temelji na prirodi (tzv. “nature based solutions”). | Prihvaćen | Opća mjera zaštite br. 1. i br. 3. sadrži podloženu odrednicu kao i potrebu konzultiranja odgovarajućih stručnjaka u području biologije i zaštite prirode i/ili tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite okoliša i prirode. |
| 42 | Udruga Biom | 5.MJERE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA, 5.2.Mjere prilagodbe | Za mjeru P-05 Izgradnja akumulacija za navodnjavanje - uvjetovati provođenje mjere na način da se osigura analiza utjecaja na okoliš/prirodu na strateškoj razini, potrebno je revidirati planove navodnjavanja na razini županija, provesti postupke SPUO i definirati optimalne lokacije i broj zahvata po županijama sukladno kumulativnim utjecajima. | Prihvaćen | Opća mjera zaštite br. 1. i br. 3. sadrži podloženu odrednicu kao i potrebu konzultiranja odgovarajućih stručnjaka u području biologije i zaštite prirode i/ili tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite okoliša i prirode. |
| 43 | Udruga Biom | 5.MJERE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA, 5.2.Mjere prilagodbe | Osigurati da se svi projekti koji se vežu na mjeru HM-02 konzultiraju s Upravom za zaštitu prirode pri MZOE, tj. kao ključnog dionika dodati i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. MZOE dodati kao ključnog dionika i kod sljedećih mjera: P-05, ŠU-05, ŠU-07 | Prihvaćen | U općim mjerama zaštite okoliša je uključen dio koji se odnosi na konzultiranje odgovarajućih stručnjaka u području biologije i zaštite prirode i/ili tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite okoliša i prirode. |
| 44 | WWF Adria | 5.MJERE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA, 5.2.Mjere prilagodbe | U tablicu 5-3, u ključne dionike dodati: - pod mjeru ŠU-01, javnih ustanova za zaštićena područja na nacionalnom i županijskom nivou. - pod mjeru ŠU-03, udruge šumoposjednika - pod mjeru ŠU-04, javne ustanove za zaštićena područja na nacionalnoj i županijskoj razini - pod ŠU-05, biolozi/ekolozi kako bi se osigurala interdisciplinarnost te udruge civilnog društva - pod ŠU-07, uključiti širi opseg dionika, uključujući i građane - pod ŠU-11, Veterinarski fakultet, Veleučilište u Karlovcu U tablicu 5-4 pod ključne dionike dodati: - pod mjeru RR-04, znanstvene i stručne organizacije - pod RR-07, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike - pod RR-08, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike U tablicu 5-5 pod ključne dionike dodati: - pod B-02, javne ustanove za zaštićena područja na nacionalnom i županijskom nivou - pod B-03, znanstvene i stručne organizacije (sveučilišta, udruge) U istu tablicu staviti dodatne mjere: - Analiza osjetljivosti vrsta i staništa na klimatske promjene - Istraživanje, definiranje i provedba ključnih ekoloških koridora, te područja za revitalizaciju Mjera B-06 Jačanje ugroženih staništa i vrsta je nedovoljno SMART, pa bi ju trebalo drugačije definirati. U tablici 5-7 pod ključne dionike dodati: - pod mjeru T-02, javne ustanove za zaštićena područja na nacionalnoj i županijskoj razini - pod mjeru T-06, Ministartsvo zaštite okoliša i energetike, sveučilišta i instituti Mjeru T-05 Jačanje otpornosti lokalnih zajednica u sektoru turizma, specificirati na: promoviranje održivog transporta u turističkim aktivnostima (zeleni transport), povećanje energetske učinkovitosti (zgradarstvo, rasvjeta, transport), te osiguranje turističkih aktivnosti/dionika od gubitaka uzrokovanih ekstremno nepovoljnim vremenskim prilikama i postupanje u kriznim situacijama. Mjeru T-06 Razvijanje održivog turizma s uključenom prilagodbom klimatskim promjenama, dodati praćenje utjecaja turizma na sastavnice okoliša i prirode. U tablicu 5-9 u mjeru PP-04 pod ključne dionike dodati sveučilišta i instituti. U tablicu 5-11, pod mjeru KM-01 da treba povećati razinu znanja o utjecaju klimatskih promjena, utvrditi nedostatke u znanju. Pod Opće mjere nedostaje komunikacijski element – na više razina, a mjere bi bile: - informiranje i edukacija o klimatskim promjenama, mjerama mitigacije i adaptacije – šira javnost, i ostale ciljne skupine - ugrađivati temu u kurikulume na svim razinama školstva - osigurati platformu na kojoj širok spektar dionika može naći sve informacije o klimatskim promjenama – od politika svih sektora, primjera dobre prakse, popisa raspoloživih fondova, nacionalni inicijativa, mjera adaptacije, mitigacije, znanstvenih i stručnih radova itd. | Prihvaćen | Predloženi dionici su uključeni u određene mjere. Nastavno na tablicu 5-5: Navedeno je već obuhvaćeno mjerom B-05-01. Izrada popisa najugroženijih stanišnih tipova te strogo zaštićenih zavičajnih vrsta osjetljivih na negativne učinke klimatskih promjena s mjerama ublažavanja i prilagodbe. Nastavno na mjeru B-06:Mjera B-06 je detaljnije razrađena kroz mjere B-06-01 Jačanje staništa: povećanje kapaciteta vezanja vode u tlu, uklanjanje stranih invazivnih vrsta, sustav za intervenciju u hitnim situacijama i B-06-02 Jačanje vrsta: propagacija biljnih vrsta, reintrodukcija, osiguranje optimalnog koridora za migracijske vrste, poribljavanje, konzervacija in situ i ex situ (uključujući i banke gena). Nastavno na mjeru T-05: Navedeno se treba odrediti kao rezultat provedbe mjere T-05-02. Prijedlog mjera prilagodbe i njihova provedba na lokalnim razinama. Nadopunjen je izričaj mjere T-06-01. Vezano uz tablicu 5-11:Pozdravljamo predloženo, te je dodana nova mjera koja obuhvaća predloženo pod nazivom: OM-01 Povećanje razine znanja i kapaciteta o utjecaju klimatskih promjena vezana za osvješćivanje javnosti koja će sadržavati među ostalim daljnji rad na nacionalnoj web Platformi o prilagodbi klimatskim promjenama u smislu daljnje nadogradnje (http://prilagodba-klimi.hr/ ). |
| 45 | Državni hidrometeorološki zavod | 5.MJERE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA, 5.2.Mjere prilagodbe | 1. Predlažu se promjene u Općoj mjeri KM-01 kako je navedeno u Općim primjedbama U Tablici 5-11 nadopuniti naziv mjere KM-01 kako slijedi: Naziv mjere KM-01 Jačanje ljudskih i tehničkih kapaciteta za provedbu istraživačkih, primijenjenih i operativnih aktivnosti iz područja klimatskog modeliranja i prediktivnih tehnologija za predviđanje vremenskih i okolišnih uvjeta i povezanih upozorenja na opasne vremenske i okolišne uvjete, te analize i interpretacije opaženih i očekivanih klimatskih promjena i njima uzrokovanih opasnih vremenskih pojava. Ključni dionici - DHMZ, sveučilišta, znanstveno-istraživački instituti, Ministarstvo nadležno za okoliš, agencije, zavodi i ostala stručna tijela Kao posljedica ove dopune predlažemo i dopunu Tablice 6-10: Prioritet 4.-1 Mjere vrlo visoke važnosti kako slijedi Naziv mjere KM-01 Jačanje ljudskih i tehničkih kapaciteta za provedbu istraživačkih, primijenjenih i operativnih aktivnosti iz područja klimatskog modeliranja i prediktivnih tehnologija za predviđanje vremenskih i okolišnih uvjeta i povezanih upozorenja na opasne vremenske i okolišne uvjete, te analize i interpretacije opaženih i očekivanih klimatskih promjena i njima uzrokovanih opasnih vremenskih pojava. Oznaka i naziv aktivnosti KM-01-01. Uključivanje novih ljudskih kapaciteta u razvoj klimatskih modela na prostornim rezolucijama 1-4 km i izrada klimatskih scenarija za šire područje Hrvatske KM-01-02. Uključivanje novih ljudskih kapaciteta u razvoj prediktivnih tehnologija za predviđanje vremenskih i tehnoloških uvjeta visoke pouzdanosti KM-01-03 Uključivanje novih ljudskih kapaciteta u razvoju združenih klimatskih modela (atmosfera-ocean-tlo) i izrada klimatskih scenarija za područje Jadrana i Sredozemlja KM-01-04. Podrška razvoju združenih. multisektorskih prediktivnih modela pojave i utjecaja klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih pojava na razne gospodarske sektore i jačanje kapaciteta za primjenu tih modela 2. U Tablici 5-2 uključiti MZOE (Uprava vodnog gospodarstva) u popis ključnih dionika u P-06. U Tablici 5-3 uključiti DHMZ u ključne dionike u mjeri ŠU-08 U Tablici 5-5 uključiti DHMZ u ključne dionike u mjeri B-09 U Tablici 5-6 uključiti DHMZ u popis ključnih dionika u E-03, E-05, E-06, E-07. U Tablici 5-7 uključiti DHMZ u popis ključnih dionika u T-01, T-04, T-05. U Tablici 5-8 uključiti DHMZ u popis ključnih dionika u ZD-02, ZD-06. U Tablici 5-9 uključiti DHMZ u popis ključnih dionika u PP-01 i PP-04. U Tablici 5-10 uključiti DHMZ u popis ključnih dionika u UR-03. | Prihvaćen | Nadopunjena je mjera KM-01 s novim izričajem i tablicama 5-11, 6-10. DHMZ kao dionik je uključen u predložene mjere. |
| 46 | Hrvatska permakultura | STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE DO 2040. GODINE S POGLEDOM NA 2070. GODINU, 6.PRIORITETI STRATEGIJE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA | Nulti prioritet treba biti zaustavljanje pridonošenja klimatskim promjenama. Hrvatska ekonomska aktivnost je iznad biokapaciteta geografskog područja RH, a predstavlja gotovo dvostruko veći ekološki otisak od globalno prihvatljivog. | Primljeno na znanje | Hrvatska doprinosi smanjenju emisija klimatskim promjenama sukladno svom ekonomskom značaju na globalnoj skali. |
| 47 | Hrvatska permakultura | 6.PRIORITETI STRATEGIJE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA, 6.1.Postupak definiranja prioritetnih mjera i aktivnosti | Prioritet gospodarskog razvoja mora biti praćen politikom odrasta. Prioritet energetskog razvitka mora biti praćen politikom racionalizacije potrošnje energije. Mjere edukacije i osvješćivanja javnosti moraju biti praćene politikom de-konzumerizacije društva. | Primljeno na znanje | Komentar je vezan na politiku niskougljičnog razvoja. |
| 48 | Udruga Biom | 6.PRIORITETI STRATEGIJE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA, 6.1.Postupak definiranja prioritetnih mjera i aktivnosti | S obzirom na globalni problem ugroženosti bioraznolikosti te posljedice koje to donosi, uz činjenicu da same klimatske promjene dovode do učinaka koji se mogu mitigirati očuvanim prirodnim ekosustavima, zaštita prirode mora biti dio prioritetnih mjera ove Strategije. | Primljeno na znanje | Bioraznolikost u ovoj Strategiji predstavlja jedan od važnih prioriteta što je na nekoliko mjesta istaknuto, kao i kroz mjere zaštite okoliša. |
| 49 | WWF Adria | 6.PRIORITETI STRATEGIJE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA, 6.1.Postupak definiranja prioritetnih mjera i aktivnosti | Zanimljivo je kako u poglavlju 6.1. Postupak definiranja prioritetnih mjera i aktivnosti nema prirode – poznato je kako su zaštićena područja sama po sebi mitigacijska mjera koja dopirnose prilagodbi, i to opet posebno s obzirom na činjenicu da se prema Zakonu o zaštiti prirode skoro 9 % teritorija nalazi pod zaštitom, a gledajući Natura2000 mrežu onda se to penje na skoro trećinu površine RH. Dakle, priroda zaslužuje biti u prioritetnim ciljevima. | Primljeno na znanje | U smislu ove Strategije priroda je sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost te je kao takva značajno zastupljena i ima prioritet u raznim sektorima. Kao takva je prepoznata i u dodatnim mjerama zaštite okoliša. |
| 50 | Udruga Biom | 6.PRIORITETI STRATEGIJE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA, 6.2.Prioritetne mjere i aktivnosti | Mjere B-03, B-04, B-06 i B-08 dodati u tablicu 6.1. Mjere vrlo visoke važnosti. Jasno je da sama prilagodba i mitigacija posljedica klimatskih promjena zahtijeva očuvane i stabilne prirodne ekosustave, stoga bi ulaganje u sektor zaštite prirode trebalo biti prioritetno. | Nije prihvaćen | Metodom multikriterijske analize, od strane svih dionika tijekom procesa usuglašavanja koncepta prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj, mjere su rangirane i razvrstane prema hitnosti i značaju provedbe u tri temeljne kategorije važnosti, a tako i navedene mjere. |
| 51 | WWF Adria | 6.PRIORITETI STRATEGIJE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA, 6.2.Prioritetne mjere i aktivnosti | U tablici 6-1, pod aktivnost HM-01-03 Studija prognote propagacije poplava treba sadržavati prioritizaciju poplavne zone, uzimajući u obzir vjerojatnost poplavljivanja te socio-ekonomske i ekološke utjecaje. To bi bilo korisno za fokusiranje na buduće projekte u poplavnim područjima. Pod aktivnost HM-01-04, Revizija postojećih projekata svakako mora sadržavati i procjenu učinkovitosti, održivosti te uspješnosti tih projekata. Za aktivnost HM-02-03 svakako uzeti u obzir: U izvješću o provedbi EU strategije o prilagodbi klimatskim promjena iz 2018. EU naglašava važnost prilagodbe na razini ekosustava (npr. Zaštitne mjere u poljoprivredi, zelena infrastruktura, prirodna zaštita). Takve mjere pružaju višestruke koristi uključujući i za biološku raznolikost, ekosustave, prilagodbu i ublažavanje klimatskim promjenama, kvalitetu zraka i tla te dobrobiti za društvo. Stoga bi se aktivnosti trebale fokusirati na promjenu stare infrastrukture (nasipi, pragovi…) u zelenu infrastrukturu, koja će obnoviti prirodni krajobraz i ublažiti utjacaje klimatskih promjena. Za aktivnost HM-02-04: I ova mjera je fokusirana na izgradnju sive infrastrukture, što svakako u period do 2040. s pogledom na 2070. godinu, bi trebala btii uvjetna mjera jer se siva infrastruktura treba graditi samo gdje je iznimno nužno zbog zaštite ljudi, a na ostalim dijelovima upotrebljavati prirodne mjere zadržavanja voda. Za aktivnost T-01-05, uz praćenje turističe infrastrukture treba i evaluirati kako bi se znala učinkoviost i svrsishodnost. Za aktivnost T-02-02, ti promotivni materijali moraju sadržavati informacije o tome kako će klimatske promjene utjecati na našu regiju, te na koji način se tome prilagoditi i smanjiti si utjecaj. U aktivnost T-04-01 dodati Razvoj i provedba... Za aktivnost T-04-02, turistička infrastruktura mora biti održiva i energetski efikasna. U aktivnost PP-03-03, dodati Izrada i provedba U aktivnosti PP-03-04, dodati Analiza, razrada i provedba... U tablicu 6-2 dodati: u aktivnost HM-06-01 - Edukaciju fokusirati na zelenu i održivu infrastrukturu u aktivnost HM-06-04 - Izgradnja održivog i učinkovitog vodoopskrbnog sustava... pod aktivnost HM-06-06 - Ako se ne može izbjeći gradnja uređaja za desalinizaciju, sam uređaj mora zadovoljavati određene zahtjeve. Kao prvo, mora koristiti sustav reverzibilne osmoze kroz membranu, koji je puno energetski učinkovitiji nego termalni sustav. A kao drugo, utjecaj odlaganja otpadne slane vode mora bit minimalan. Ako ju se odlaže bez razblaživanja može imati veliki utjecaj na ekosustav, stoga sustav mora ponovno uporabljati tu otpadnu slanu vodu kako bi se što više izbjeglo odlaganje. za aktivnost HM-06-07 - Lokalno zadržavanje je najbolje provoditi zelenom infrastrukturom. Nedostaje mjera ŠU-05-04. Mjera B-05 je preširoka da bi imala samo jednu aktivnost. Potrebno detaljno razraditi aktivnosti. Aktivnost B-06-01 - dodati i očuvanje vrsta Aktivnost B-06-02 - dodati istraživanje, definiranje i uspostava ključnih ekoloških koridora, te područja za revitalizaciju ekosustava Aktivnost PP-05-01, dodati smjernica dobre i održive prakse... Aktivnost HM-07-06 izmijeniti riječ eksploatacija u održivo korištenje. U aktivnost HM-09-03, dodati planiranje održivih strukturalnih... U aktivnost ŠU-07-01, u zaštićenim područjima obavezno pošumljavati autohtonim vrstama. U tablicu 6-4 primjedba na aktivnost P-03-01 - Treba predvidjeti i aktivnost koja se tiče cjelovitog upravljanja štetočinama (integrated pest management, IPM), a koja pomaže u očuvanju živih organizama u tlu te biološku obradu tla. Te tehnike upravljanja štetočinama omogućavaju farmerima praćenje i kontrolu količine štetočina na polju bez narušavanja prirodne ravnoteže, bez uporabe sintetičkih pesticida osim kad je to apsolutno potrebno. Komentar za aktivnost P-03-02 - Obavezno uz Integrated Pest Management. Mjera P-05 - Stvaranje akumulacija, tj. pregrađivanje rijeka nikako ne bi smjela biti metoda navodnjavanja u budućnosti. Treba razmišljati o mjerama skupljanja kišnice, u bazene, akumulacije, ali nikako na glavnom toku rijeka. Mjera B-04 - Provoditi u skladu sa načelima prilagodbe na ekosustavnom nivou kao što je rečeno u Izvješću komisije Europskog parlamenta i vijeća o provedbi EU strategije o prilagodbi klimatskim promjenama iz 2018. Tablica 6-5: Mjera P-07 - Ova mjera bi se trebala zvati: Primjena mjera za sprječavanje i upravljanje erozijom na temelju primjene vodiča za prilagodbu na ekosistemskom nivou. U skladu s time treba imenovati sve ove aktivnosti. Mjera P-08 - Drenažni sustave treba napraviti na održiv način i u skladu sa vodičem za prilagodbu na ekosistemskoj razini Mjera RR-08 - Nikako ne uvoditi strane vrste. Tablica 6-7: U aktivnost E-03-02 - dopuniti: Nakon analize treba razviti plan kako pojačati otpornost najranjivijih elektrana Tablica 6-8: U aktivnost E-05-02: dodati - Razviti i upotrebljavati... Tablica 6-10 Pod mjeru HM-03, staviti dodatne aktivnosti kako bi se osiguralo postizanje ciljeva: a. Novelirati analizu rizika svih utjecaja klimastkih promjena, te dodati dodatne mjere b. Pripremiti izvješće o mogućim prilagodbama slatkodovnih i morskih ekosustava Pod aktivnosti B-02-01 i B-02-02 - dodati Uspostaviti i primijeniti, a u B-02-01 još dodati Ugraditi u planove upravljanja zaštićenih područja aktivnosti analize ranjivosti ključnih staništa i vrsta sa praćenjem indikatora Pod aktivnosti UR-02-01 i UR-02-02 - nedostaje tip mjere Tablica 6-14: Mjera ŠU-05 - Ova mjera bi trebala biti od vrlo visoke važnosti jer stvara velik pozitivan utjecaj na okoliš i prirodu, a ublažava utjecaje klimatskih promjena. | Djelomično prihvaćen | Nadopunjen je izričaj mjere MH-01-03. Nadopunjen je izričaj mjere MH-01-04. Podržavano i pozdravljamo prijedlog vezan uz aktivnost HM-02-03. Opća mjera zaštite br. 1., 3., 5., i 6. sadrži podloženu odrednicu kao i potrebu konzultiranja odgovarajućih stručnjaka u području biologije i zaštite prirode i/ili tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite okoliša i prirode. Nastavno na prijedlog za aktivnost HM-02-04 podržavano i pozdravljamo prijedlog. Opća mjera zaštite br. 1. i 3. sadrži podloženu odrednicu kao i potrebu konzultiranja odgovarajućih stručnjaka u području biologije i zaštite prirode i/ili tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite okoliša i prirode. Nadopunjeni su izričaji za mjere i /ili aktivnosti: T-01-05, T-04-01, PP-03-03, PP-03-04, HM-06-01, HM-06-04, ŠU-05-04, PP-05-01, HM-07-06, HM-09-03, P-03-01, E-05-02, HM-03. Nastavno na aktivnost T-02-02: Prilikom izrade promotivnih materijala vodit će se računa da sadrže predložene dijelove. Nastavno na aktivnost T-04-02: Prilagođenost klimatskim promjenama podrazumijeva i pojmove održivosti i energetske učinkovitosti. Nastavno na aktivnost HM-06-06: Svaki uređaj prije svoje izgradnje mora proći PUO postupak u kojem će se zadovoljiti svi ekološki aspekti i svesti utjecaj na okoliš na minimum. Nastavno na mjeru P-05: U mjerama zaštite okoliša je predviđeno da u ranim fazama planiranja i razvoja projekta te definiranja tehničkih mjera, odnosno prilikom pripreme projektne dokumentacije (koncepcijskih rješenja, predinvesticijskih studija i dr.) provesti analizu isplativosti planiranih zahvata, uzimajući u obzir negativne utjecaje na ugrožene vrste i staništa, odnosno temeljne vrijednosti zaštićenih područja. Pritom uključiti i usluge ekosustava kao validnu mjeru prilikom donošenja odluka o financijskoj isplativosti. Vezano uz mjeru P-07: Smatramo da je predloženi izričaj ograničavajući, a navedeno je osigurano mjerama zaštite okoliša. Vezano uz mjeru P-08: Prilikom provedbe mjere vodit će se računa o navedenom. Također je navedeno osigurano mjerama zaštite okoliša. Nastavno na aktivnost B-06-01: Očuvanje vrsta se nalazi u mjeri B-06-02. Nastavno na mjeru B-06-02: Navedeno je sadržano u ostalim mjerama B-0X. Nastavno na mjeru P-05:U mjerama zaštite okoliša je predviđeno da u ranim fazama planiranja i razvoja projekta te definiranja tehničkih mjera, odnosno prilikom pripreme projektne dokumentacije (koncepcijskih rješenja, predinvesticijskih studija i dr.) provesti analizu isplativosti planiranih zahvata, uzimajući u obzir negativne utjecaje na ugrožene vrste i staništa, odnosno temeljne vrijednosti zaštićenih područja. Pritom uključiti i usluge ekosustava kao validnu mjeru prilikom donošenja odluka o financijskoj isplativosti. Nastavno na mjeru B-04: Prilikom provedbe mjere vodit će se računa o navedenom. Nastavno na mjeru E-03-02: Mjera već sadrži u sebi izradu prijedloga mjera kako pojačati otpornost najranjivijih elektrana. Nastavno na mjeru ŠU-05:Metodom multikriterijake analize, od strane svih dionika tijekom procesa usuglašavanja koncepta prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj, mjere su rangirane i razvrstane prema hitnosti i značaju provedbe u tri temeljne kategorije važnosti, a tako i navedena mjera. |
| 52 | Državni hidrometeorološki zavod | 6.PRIORITETI STRATEGIJE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA, 6.2.Prioritetne mjere i aktivnosti | U opisu Prioritet 3. Osiguranje održivog energetskog razvitka navode se ledolomi u kontekstu prilagodbe na klimatske promjene. Prijedlog: Potrebno je dati poveznicu na dokument ili studiju koja dokazuje da se ledolomi sve češće događaju. Alternativno, prilagodbu na klimatske promjene je moguće formulirati na način da uključuje i prilagodbu na prirodnu varijabilnost/promjenjivost tj. pojavu ekstrema neovisno o tome povećava li se njihova frekvencija, trajanje ili prostorni obuhvat. | Prihvaćen | Dodano je u definiciju prilagodbe klimatskim promjenama. |
| 53 | Udruga Biom | 7.PROVEDBA STRATEGIJE PRILAGODBE, 7.2.Financiranje mjera prilagodbe klimatskim promjenama u programskom razdoblju 2014. – 2020. godine | S obzirom da smo na sredini 2019. godine, potrebno je detaljnije izložiti što je RH do sada napravila/financirala u programskom razdoblju 2014.-2020. kako bi se jasnije moglo definirati koliko je financijskih sredstava potrebno uložiti do 2040. | Primljeno na znanje | Navedeno u tablici 7-2 upravo predstavlja ono što je RH do sada napravila/financirala u programskom razdoblju 2014.-2020. |
| 54 | Udruga Biom | 7.PROVEDBA STRATEGIJE PRILAGODBE, 7.3.Financiranje mjera prilagodbe klimatskim promjenama u razdoblju do 2040. godine | Nejasno je kako se došlo do navedenih financijskih procjena, te je isto potrebno pojasniti. Ovo je iznimno važno s obzirom da se radi o okvirima do 2040. | Primljeno na znanje | Ova informacija se nalazi u pozadinskom dokumentu koji je nastao na temelju stručne analize i rada sa svim dionicima uključenim u projekt izrade Strategije prilagodbe. Financijska procjena na razini Strategije je indikativna upravo zbog dugoročnosti ove Strategije. Međutim kroz petogodišnje akcijske planove biti će moguće odrediti konkretne iznose za provedbu svake mjere i aktivnosti. |
| 55 | Udruga Biom | 7.PROVEDBA STRATEGIJE PRILAGODBE, 7.4.Izrada akcijskih planova za provedbu Strategije prilagodbe | Potrebno je dodati rok u kojem će se, po usvajanju Strategije, donijeti prvi akcijski plan kako se ne bi dogodilo da se akcijski plan donosi u npr. trećoj godini njegove provedbe, što se već događalo. Stoga je potrebno navesti da će se prvi akcijski plan donijeti tijekom prve godine provedbe Strategije. | Nije prihvaćen | Nije potrebno u Strategiji definirati rokove kada je izrada akcijskog plana propisana Zakonom o zaštiti zraka. |
| 56 | Udruga Biom | 7.PROVEDBA STRATEGIJE PRILAGODBE, 7.7.Praćenje provedbe Strategije prilagodbe | U Praćenju provedbe Strategije prilagodbe nedostaje participativni pristup. Potrebno je osvijestiti da se Strategija ne može provoditi ne samo bez koordinacije s drugim sektorima, nego isto tako niti bez participativnog pristupa i uključivanja zainteresiranih dionika u njenu provedbu, pa tako i u njeno praćenje. Isto se može raditi kroz radne skupine na nacionalnoj/regionalnoj/lokalnoj razini koje će doprinositi procesu ili na neki drugi način. | Prihvaćen | Poglavlje 7.7 . Praćenje provedbe Strategije prilagodbe nadopunjeno je odgovarajućim izričajem. |
| 57 | Udruga Biom | 7.PROVEDBA STRATEGIJE PRILAGODBE, 7.7.Praćenje provedbe Strategije prilagodbe | Moguće pokazatelje je potrebno uskladiti. Vidljivo je da su rađeni za svaki sektor zasebno te da nisu objedinjeni na način da su međusobno usklađeni. Tako se u brojnim sektorima površina zaštićenih područja smatra pokazateljem, dok se pod bioraznolikosti gleda upravo ono što je ključno - a to je utjecaj na vrste, staništa i zaštićena područja. Potrebno je da sektori koji koriste zaštićena područja kao pokazatelje prilagodbe klimatskim promjenama u suradnji sa stručnjacima iz Uprave za zaštitu prirode MZOE razrade te pokazatelje na način da oni odražavaju praćenje prilagodbe klimatskim promjenama. | Primljeno na znanje | Provedba mjere RP-01 Razvoj pokazatelja učinaka provedbe Strategije prilagodbe će osigurati navedeno. |
| 58 | Udruga Biom | 7.PROVEDBA STRATEGIJE PRILAGODBE, 7.7.Praćenje provedbe Strategije prilagodbe | Među prijedlozima mogućih pokazatelja pod Ribarstvo se nalazi "distribucija stranih vrsta" i "distribucija te brojnost i raznolikost stranih vrsta". Potrebno je ovu prvu "distribuciju stranih vrsta" obrisati radi ponavljanja. U prijedloge mogućih pokazatelja pod Biološku raznolikost potrebno je dodati "vrijednost ulaganja upravljača zaštićenim područjima i područjima ekološke mjere u aktivnosti vezane za prilagodbu klimatskim promjenama, prevenciju rizika i saniranje posljedica klimatskih promjena". | Prihvaćen | Brisano dupliranje pokazatelja. Nadopunjeno je predloženim pokazateljem |
| 59 | Državni hidrometeorološki zavod | 7.PROVEDBA STRATEGIJE PRILAGODBE, 7.7.Praćenje provedbe Strategije prilagodbe | Izmijeniti pojam “sunčano zračenje (fluks ulazne sunčane energije)” u “Sunčevo zračenje (tok ulazne energije)” | Prihvaćen | Izmijenjen je izričaj u skladu s predloženim. |
| 60 | Udruga Biom | STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE DO 2040. GODINE S POGLEDOM NA 2070. GODINU, 8.STRATEŠKA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ STRATEGIJE PRILAOGDBE I GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZA EKOLOŠKU MREŽU | Strateška procjena utjecaja na okoliš (u dijelu Glavne ocjene) trebala je dati pregled najranjivijih područja Natura 2000 s obzirom na klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti te po potrebi dopuniti Strategiju u poglavlju Prirodni ekosustavi i bioraznolikost. Također, strateškom studijom trebao se dati pregled pritisaka za područja ekološke mreže koja odgovaraju potencijalnim utjecajima koji proizlaze iz Strategije, te unutar takvih područja (gdje su recimo pritisci regulacije vodotoka ili utjecaji sustava za navodnjavanje značajni) ograničiti mjere Strategije koje planiraju upravo takve zahvate koji već sad stvaraju pritiske u Natura 2000 područjima. Za većinu mjera Strateškom studijom propisuje se procjena utjecaja na okoliš na razini zahvata - što smatramo da nije adekvatno jer je taj postupak svakako propisan zakonom, a s druge strane korisnije bi bilo da se za neke mjere definiralo njihovo planiranje - recimo za navodnjavanje se može propisati mjera koja će osigurati da se nove akumulacije ne grade neplanski, npr. da se na razini svake županije definiraju planovi navodnjavanja (koji bi onda prošli stratešku procjenu utjecaja na okoliš). | Prihvaćen | Nakon nadopune Strategije i izmjene sukladno prihvaćenim komentarima pristupit će se nadopuni Strateške procjene utjecaja na okoliš Strategije. |