Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o PravilnikU o izmjenama i dopunama Pravilnika o godišnjim, tromjesečnim i drugim izvještajima obveznog mirovinskog fonda

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Srećko Jelušić   U nastavku su komentari Tatjane Aparac Jelušić koja se nije uspjela registrirati sa svojeg e mail računa: Pod 2.1. navedeno je što se Zakonom nastoji pokriti, ali se ne odgovora na pitanje? Promjena postojećeg Zakona o knjižnicama (1997.) potaknuta je promjenama u društvu koje je pod snažnim utjecajem novih tehnologija pa određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput, na primjer, digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije usluga online, obrazovanja stručnjaka za rad s informacijama u analognom i digitalnom obliku, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom o knjižnicama, jer se u vrijeme njegova donošenja nisu bile ni pojavile ili su bile tek u povojima. Izrada nacrta prijedloga zakona o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama potrebna je jer su promjene u okruženju knjižničarstva kao društveno potrebne i važne djelatnosti tako snažne da samo izmjene postojećeg Zakona ne bi uspjele obuhvatiti sav raspon novih službi i usluga koje pružaju knjižnice u digitalnom okruženju, njihovu ulogu s obzirom na strateška opredjeljenja Republike Hrvatske u poticanju čitanja, informacijskog opismenjavanja, podizanja kulturne razine stanovništva i kulture življenja. Vezano uz 3.2 - Ne može se prihvatiti da je ono što je navedeno očekivani ishod. Utjecaj knjižnica najveći broj kojih djeluju u sustavu kulture, obrazovanja i znanosti za boljitak društva je velik i razvijene su zemlje pomno provedenim istraživanjima dokazale da se učinci koje knjižnične usluge imaju na pojedince odražavaju i na njihov ukupni radni, društveni i kulturni potencijal. Drugim riječima, potičući čitanje, podižući razinu informacijskog i multimedijalnog opismenjavanja te kulture življenja svih stanovnika u svim dijelovima zemlje, knjižnična djelatnost i knjižnice izravno utječu na kvalitetu života u obitelji, rast znanja i vještina pojedinaca te obavljanja radnih zadaća, što sve pridonosi kvalitetnijem načinu življenja i jačanju gospodarstva u cjelini. Pod 5.1. Upitno je je li ova dionica uopće prodiskutirana s knjižničarskim stručnjacima jer se za sve odgovore navodi da je učinak neznatan, što nikako nije točno. Naime, sve navedene komponente nisu samo ekonomske kategorije, već su izravno povezane sa zadovoljstvom pojedinca, sposobnošću prilagodbe promjenjivoj okolini i pronalaženje vlastitog mjesta u društvu s ciljem optimalnog doprinosa njegovu razvoju, pa učinak može biti manji ili veći, ali nikako nije neznatan. I dalje se u tekstu ponavljaju konstatacije o neznatnom učinku, s čim se ne možemo složiti. Naime, ako se pod kapitalom razumijevaju znanje i informacije, učinak nikako ne može biti minimalan! Vezano uz obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14. navodi se da“ S obzirom na to da se ovim Zakonom uređuju knjižnična djelatnost, uvjeti i način njezina obavljanja, ustrojstvo i način rada knjižnica, knjižnična građa te druga pitanja od značaja za knjižničnu djelatnost, gospodarski učinak je neznatan.“ Postavlja se pitanje na onovi čega se izvodi to obrazloženje. Naime, Razvijene sredine, dapače, dokazale su da je učinak na gospodarstvo značajan. U Švedskoj, na primjer, provodi se redovito istraživanje javnog mnjenja o važnosti i učinku ustanova čije se djelovanje financira proračunskim sredstvima. Redovito su na prvome mjestu knjižnice jer Šveđani smatraju da je doprinos knjižnica društvu izniman. Usluge koje knjižnice nude svim navedenim kategorijama (5.1.16. do 5.1.26.) nisu zanemarive. Osobito su razvidni učinci na umirovljenike, hrvatske branitelje, manjine odnosno socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama, male poduzetnike itd. Ti bi učinci mogli biti i veći ako se uvaže strateški ciljevi hrvatskog knjižničarstva. Vezano uz 5.2. (Tržišno natjecanje) – Očito je da je ovaj dokument predviđen za zakonodavstvo u različitim domenama djelovanja u društvu, pa se tim više trebalo pažljivije pristupiti tom dokumentu. Napominjem da s dokumentom nije upoznata ni Radna skupina za pripremu nacrta prijedloga zakona o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama, ni Hrvatsko knjižnično vijeće! Vezano uz 5.3. Utvrđivanje socijalnih učinaka - Zaista je neprihvatljivo ovako postavljati socijalne učinke knjižničarstva: pokazuje se da se ne razumije mjesto, uloga i zadaće djelatnosti i knjižnica u društvu. Vezano uz 5.3.8. - Odredbe ovoga Zakona ne proizvode socijalne učinke. Jeste li baš sigurni da ne proizvode??? Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na nacrt propisa.