Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Uredbe o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Petar Marija Radelj UREDBU Prinos javnoj raspravi o 24. promjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama Osvrćem se na prijedlog vicepremijera hrvatske Vlade Predraga Štromara od 27. prosinca 2017. https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=6686, da se dužnosnicima Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama povećaju plaće. Predloženom uredbom povećaju se koeficijenti, a time i plaće za direktora Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama s 3,007 na 3,395, direktorova zamjenika s 2,667 na 3,007 i direktorova pomoćnika s ništa na 2,425. Povećanje koeficijenta za prva dva položaja za više od osmine, ili čak 13 % nije valjano obrazloženo, a za uvođenje kategorije direktorovih pomoćnika nije uopće obrazloženo. Predložena uredba potiče niz pitanja na koja se u prijedlogu uredbe i njezinu obrazloženju ne daje odgovor. Zašto položaji u javnim službama nisu ujednačeniji? Zašto niz agencija ima ravnatelja, a ova „direktora“? Zašto Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama nije u sustavu Ministarstva državne imovine, nego Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja? Zašto se, suprotno odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, stambenim zbrinjavanjem stradalnika iz Domovinskog rata bavi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, kad je to u djelokrugu Ministarstva hrvatskih branitelja i Središnjega državnoga ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje? Zašto se plaće povećavaju u agenciji koja – očito je iz http://www.apn.hr/izvjesca.aspx – nije objavila godišnje izvješće o radu ni za 2016. godinu, koja nema strateški plan već treću godinu, koja nema objavljen statut i ustroj? Zašto se plaće povećaju u agenciji koja, dakle, ne zadovoljava minimalne uvjete transparentnosti, ali ima: direktora, dva direktorova zamjenika (http://www.apn.hr/kabinet-direktora.aspx) i šest direktorovih pomoćnika (http://www.apn.hr/pomocnici-direktora.aspx)? Prema predloženoj uredbi, zbroj njihovih koeficijenata (1x 3,395, 2 x 3,007 i 6 x 2,425 = 23,959), pomnožen s 5.421,54 kuna bruto (kolika je osnovica od 1. studenoga 2017. – Narodne novine, br. 118/17) iznosi 129.894,68 kuna bruto mjesečno, tj. 1,6 milijuna kuna godišnje (točnije 1.558.736,12 kuna bruto). Zašto taj iznos nije deklariran u Prijedlogu uredbe? Zašto nije navedeno iz kojih će se izvora ta sredstva namaknuti, jer nisu predviđena u Državnom proračunu u sljedeće tri godine? Zašto koeficijent 3,007 trebaju i dalje imati: predstojnik klinike, predstojnik kliničkoga zavoda u kliničkoj ustanovi; voditelj laboratorija, šef katedre u zvanju trajnoga redovitoga profesora i reizabranoga znanstvenoga savjetnika, ravnatelj ustanove koja upravlja nacionalnim parkom Plitvice i Brijuni, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje, ravnatelj Regionalnoga središta za pružanje pomoći i uklanjanje posljedica katastrofa, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, direktor Agencije za plovne putove unutarnjih voda, ravnatelj Hrvatskoga zavoda za norme, ravnatelj Hrvatske akreditacijske agencije, načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice, ravnatelj Državne škole za javnu upravu, predsjednik Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara, ravnatelj Hrvatskoga centra za konjogojstvo – državne ergele Đakovo i Lipik, ravnatelj Hrvatske agencije za hranu, glavni urednik Leksikografskoga zavoda, ravnatelj Hrvatske akademske i istraživačke mreže, ravnatelj Agencije za znanost i visoko obrazovanje, ravnatelj Nacionalnoga centra za vanjsko vrjednovanje obrazovanja, ravnatelj Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske, ravnatelj Hrvatskoga mjeriteljskoga instituta, ravnatelj Agencije za opremu pod tlakom, ravnatelj Agencije za mobilnost i programe Europske unije ili ravnatelj Centra za posebno skrbništvo? Po čemu su svi ti dužnosnici vrijedni manje plaće od direktora Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama? Zašto je direktor Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama po novom prijedlogu državi, Državnoj riznici i teretu poreznih obveznika jednako vrijedan kao: ravnatelj kliničkoga bolničkoga centra, ravnatelj kliničke bolnice, ravnatelj Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, dekan fakulteta s više od 500 zaposlenih, intendant Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu, ravnatelj Hrvatskoga hidrografskoga instituta, ravnatelj Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, ravnatelj Agencije za sigurnost željezničkoga prometa, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, ravnatelj Pravosudne akademije, ravnatelj Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, ravnatelj Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije, ravnatelj Savjetodavne službe, ravnatelj Agencije za poljoprivredno zemljište, ravnatelj Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske, ravnatelj Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda, ravnatelj Agencije za javno-privatno partnerstvo, ravnatelj Memorijalnoga centra Domovinskog rata Vukovar, tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ravnatelj Agencije za obnovu osječke Tvrđe ili ravnatelj Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada? Ozbiljna država ne može nesustavno rješavati radna mjesta i plaće javnih službenika niti to može činiti čak dvadeset i četvrtom promjenom uredbe u manje od pet godina! Koje je pravo mjerilo za najavljene povišice u Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama? Godišnji promet te pravne osobe? Broj zaposlenih? Rizik od potkupljivosti? Ministrova dobra volja? Zahtjev manjega koalicijskoga partnera? Kako je moguće da nositelj izrade Prijedloga uredbe o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama bude jedno ministarstvo, a ne cijela Vlada? Zašto Prijedlog uredbe nosi netočan naziv „izmjena“, kad on nije samo izmjena (koeficijenata direktora i direktorova zamjenika) nego i „dopuna“ (koeficijenta direktorova pomoćnika)? Kako je moguće 27. prosinca 2017., samo dva tjedna nakon što je u Narodnim novinama br. 124/17 objavljen Državni proračun Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu, predlagati uredbu čiji novčani teret nije predviđen državnim proračunom u sljedeće tri godine, a Prijedlogom uredbe naznačiti da će uredba (tj. obveze na teret poreznih obveznika) stupiti na snagu već 2017., odnosno realna je opasnost da ona stupi na snagu već u veljači 2018.? Kako bi Vladin Ured za zakonodavstvo i Ministarstvo financija mogli dati suglasnost na predloženu uredbu? Kako se bez njihove prethodne suglasnosti uopće mogla otvoriti javna rasprava o predloženoj uredbi? U Zagrebu 27. prosinca 2017. Petar Marija Radelj Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća iz razloga jer se prilikom izrade predmetnog prijedloga vodilo računa o usklađivanju s pravnim osobama sličnih ustrojstvenih oblika, a prije upućivanja u proceduru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću dobivena su sva potrebna mišljenja pa tako i mišljenja Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva financija te su ista u skladu s predloženom izmjenom Uredbe. Za predloženu izmjenu dano obrazloženje dostatno i jasno ukazuje na opseg poslovanja Agencije, kao i odgovornosti čelnih osoba.