Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu pravilnika o provedbi postupka akreditacije regionalnih koordinatora.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Primorsko-goranska županija  , I. OPĆE ODREDBE Javna ustanova kao proračunski korisnik mora u svom poslovanju postupati sukladno Zakonu o proračunu i podzakonskim aktima, Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, Zakonu o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, Zakonu o javnoj nabavi te je također dužna postupati sukladno donesenim aktima osnivača te smatramo da je potrebno smanjiti procedure i ujednačiti potrebne obrasce za akreditaciju regionalnih koordinatora sukladno spomenutim zakonskim i podzakonskim aktima. Nije prihvaćen Akreditacija regionalnih koordinatora provodi se s ciljem procjene sposobnosti obavljanja poslova koji su im stavljeni u nadležnost Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske te osigurala: kvaliteta rada, izvršenje kontinuiteta aktivnosti jednako postupanje i pravna učinkovitost. Procedure su usklađene s nacionalnim zakonodavstvom kao i Programom Vlade RH za mandate 2016. – 2020. u kojem je utvrđeno jasnije definiranje uloge regionalnih koordinatora kao nositelja razvoja za područje županija odnosno regije, koji trebaju obavljati samo poslove od javnog interesa i postati dio decentraliziranog upravljanja EU fondovima.
2 Primorsko-goranska županija III. AKREDITACIJSKI KRITERIJI, Članak 4. Nejasno je što znači odgovarajući broj zaposlenika na svim razinama, obzirom da broj zaposlenih ovisi o financijskim sredstvima koje osigurava osnivač ustanove, odnosno uvjetovan je istim. Također je nejasno da li će broj zaposlenika utjecati na pozitivnu, negativnu ili uvjetnu Odluku o akreditaciji regionalnih koordinatora. U obrascu Priloga 2. Analiza radne opterećenosti, smatramo da je predmetna tablica nepotrebna budući da uneseni podaci neće biti relevantni jer je nemoguće procijeniti broj dana potrebnih za svaku aktivnost. Također je nelogično da se izdvajaju poslovi ravnatelja u smislu radne opterećenosti budući da je ravnatelj u ustanovi jedan bez obzira na opterećenost, a isto tako i broj eventualnih voditelja bi trebao biti definiran sukladno broju ustrojstvenih jedinica. Sukladno Zakonu o ustanovama ravnatelj organizira i vodi rad i poslovanje ustanove te je u tom smislu dužan voditi računa da je osiguran dovoljan broj zaposlenika za nesmetano obavljanje poslova. Isto tako naglašavamo da poslovanje regionalnih koordinatora trenutno ovisi o raspoloživim financijskim sredstvima osnivača tako da će broj zaposlenih, a time i opseg rada ustanove svakako biti uvjetovan istim. Djelomično prihvaćen Odgovarajući broj zaposlenika proizlazi iz analize radne opterećenosti kojom se procjenjuje i osigurava minimalan broj zaposlenika u svrhu osiguranja obavljanja poslova regionalnih koordinatora propisanih člankom 25. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Analiza služi upravo za procjenu potrebnih izvršitelja i plan zapošljavnja novih zaposlenika. Ukupan broj zaposlenika ne utječe na odluku o akreditaciji što je razvidno iz Pravilnika. Prilog 2. – Analiza radne opterećenosti osigurava kvalitetno upravljanje svim radnim procesima uz predviđen odgovorajući broj zaposlenika. Poslovi ravnatelja uklonit će se iz obrasca.
3 Primorsko-goranska županija III. AKREDITACIJSKI KRITERIJI, Članak 5. U Prilogu 7. Upitnik za analizu potreba za edukacijom - u točki 2. postavljeno je pitanje „Koliko dugo radite na trenutnom radnom mjestu“, što smatramo neprimjerenim kod novoosnovanih javnih ustanova pri čemu će se formirati nova radna mjesta i zaposliti novi djelatnici. Prihvaćen Drugo pitanje je izmijenjeno.
4 GRAD ZAGREB III. AKREDITACIJSKI KRITERIJI, Članak 6. Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada: ovim člankom su definirana „osjetljiva radna mjesta“, kao radna mjesta „gdje zaposlenici mogu postati osjetljivi na negativne utjecaje zbog svojih kontakata s trećim strankama ili informacija koje posjeduju“. Primjeri rizika navedeni u Prilogu 4. ne omogućuju dovoljno prostora za tumačenje ove odredbe na zadovoljavajući način koji bi obuhvatio sve mogućnosti osjetljivosti radnih mjesta, a neki od njih interferiraju s odredbom članka 7. prijedloga Pravilnika. Smatramo da se procjena mogućnosti sukoba interesa i zloupotrebe kontakata ne bi trebala razmatrati u sklopu procjene rizika osjetljivosti radnih mjesta, s obzirom da se radi o stvarima previše individualne prirode, ovisnima o osobnoj povijesti pojedinaca, ali i o stvarima već reguliranima propisima o suzbijanju sukoba interesa i općim radnim pravom. Osim toga, članak 7. prijedloga Pravilnika propisuje nužnost izrade plana upravljanja mogućnostima postojanja sukoba interesa, čime se određeni dijelovi Priloga 4. ukazuju suvišnima. Djelomično prihvaćen U članku 6. stavak 2. uklonjen je prilog 6. kao nepotreban.
5 Primorsko-goranska županija III. AKREDITACIJSKI KRITERIJI, Članak 6. Predlažemo pojednostavljenje procedura zato što kontrola poslovanja proračunskih korisnika proizlazi iz odredaba zakonskih i podzakonskih akata te akata osnivača koje moraju biti ugrađene i primjenjivati se u poslovanju ustanove te su s primjenom istih takvi potencijalni rizici eliminirani. Nije prihvaćen Provedba akreditacije regionalnih koordinatora potrebna je kako bi se procijenila njihova sposobnost obavljanja poslova koji su im stavljeni u nadležnost te osigurala kvaliteta rada, jednako postupanje i pravna učinkovitost.
6 Primorsko-goranska županija III. AKREDITACIJSKI KRITERIJI, Članak 7. Molimo za pojašnjenje u vezi Izjave (Prilog 6.), odnosno da li će Izjavu trebati potpisati i ravnatelj budući da poslovanje javne ustanove treba biti transparentno i da informacije o poslovanju trebaju biti dostupne sukladno Zakonu o pravu na pristup informacija, u tom slučaju navod da će sve podatke i dokumente koji su mu dostupni držati u tajnosti ne odgovara odredbama navedenog Zakona i drugih primjenjivih propisa. Kod zaposlenika predlažemo formulaciju da zaposlenik mora sve podatke i dokumente držati pohranjene i u tajnosti i ne smije ih davati niti učiniti dostupnim trećim osobama bez posebnog dopuštenja ravnatelja (opet uzimajući u obzir da svi podaci o poslovanju nisu tajni). Da li se u stavku 3. Izjave misli na profesionalnu ili poslovnu tajnu? Predlažemo da se sadržaj Izjave u odnosu na zaposlenike riješi na način da se unese u Pravilnik o radu ustanove pa sukladno navedenome smatramo da je nepotrebno potpisivanje Izjave o povjerljivosti i nepristranosti od strane pojedinog zaposlenika. Djelomično prihvaćen U tekstu izjave (Prilog 6.) radi jasnoće dopunjena je formulacija. Da, izjavu potpisuje i ravnatelj. U tekstu izjave (Prilog 6.) navodi se poslovna tajna.
7 Primorsko-goranska županija III. AKREDITACIJSKI KRITERIJI, Članak 8. U Prilogu 3. koji se odnosi na opis posla postoji nekoliko nejasnoća pa molimo za dodatno pojašnjenje/obrazloženje: -Razlika između ključne odgovornosti i odgovornosti -Da li je obavezno formirati ustrojstvene/organizacijske jedinice i ako da, u kojem slučaju -Kod popisa poslova s javnim ovlastima na koji način konkretno opisati aktivnosti uz propisani opis poslova -Da li zaposlenik može unutar istog radnog mjesta obavljati poslove javnih ovlasti/javnog interesa i druge poslove za koje je ustanova registrirana. Sugestija je da se isto dozvoli, zbog manjeg broja zaposlenih kod nekih regionalnih koordinatora. -U dijelu ograničenja: Navođenje radnog zadatka kojeg zaposlenik ne smije izvršavati ne može se općenito definirati jer su elementi ograničenja vezani uz osobu zaposlenu na pojedinom radnom mjestu -Molimo pojasniti točku 5. u odnosu na edukacije koje zaposlenik mora proći, da li se to odnosi na osobe koje se planiraju zaposliti ili već zaposlene Primljeno na znanje 1.) Ključna odgovornost definira specifičnost radnog mjesta kojega razlikuje od svih ostalih radnih mjesta. Odgovornost podrazumijeva zadatke koje zaposlenik na tom radnom mjestu obavlja. 2.) Unutarnje ustrojstvo ustanove uređuje se statutom utanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju. Iz akreditacijskih kriterija proizlazi obveza segregacije poslova koje RK obavljaju i to tako da bude organizacijski odvojeno obavljanje poslova s javnim ovlastima I poslova javnog intersa od ostalih poslova. 3.) Poslovi s javnim ovlastima su izrijekom definirani u članku 25. Stavak 1. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. 4.) Segregacija poslova koje regionalni koordinatori obavljaju podrazumijeva organizacijsko odvajanje poslova javnih ovlasti od ostalih poslova 5.) Definiranje ograničenja u Prilogu 3. proizlazi iz potrebe nadzora i poslova koje radno mjesto ne može obavljati (npr. ne može davati izjave za medije) 6.) Točka 5. brisana iz Priloga 3.
8 Primorsko-goranska županija III. AKREDITACIJSKI KRITERIJI, Članak 9. Regionalni koordinator je proračunski korisnik i kao takav mora poštivati odredbe Zakona o proračunu i podzakonskih akata koji jasno definiraju postupanje u pogledu planiranja proračuna javne ustanove, donošenja financijskog plana i plana rada. Financijski plan javne ustanove mora u skladu s člankom 29. Zakona o proračunu sadržavati: 1. Prihode i primitke iskazane po vrstama za trogodišnje razdoblje, 2. Rashode i izdatke za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama, 3. Obrazloženje prijedloga financijskog plana. Obrazloženje financijskog plana proračunskog korisnika državnog proračuna i proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u skladu s člankom 30. Zakona o proračunu mora sadržavati sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini te ostala obrazloženja i dokumentaciju. Isto tako financijski plan proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mora sadržavati i plan razvojnih programa s kvalitetno definiranim pokazateljima rezultata. Također, proračunski korisnici podnose izvještaje o radu u sklopu polugodišnjih i godišnjih izvještaja o izvršenju Proračuna Županije sukladno Zakonu o proračunu te izvještaj o godišnjem poslovanju osnivaču. Slijedom navedenog, a budući da je javna ustanova kao proračunski korisnik dužna poslovati sukladno Zakonu o proračunu, predlažemo da se što više smanji suvišno administriranje koje zaposlenicima uzima značajan dio radnog vremena. Nije prihvaćen Provedba akreditacije regionalnih koordinatora potrebna je kako bi se procijenila njihova sposobnost obavljanja poslova koji su im stavljeni u nadležnost te osigurala kvaliteta rada, jednako postupanje i pravna učinkovitost. Procedure su usklađene s nacionalnim zakonodavstvom kao i programom Programom rada Vlade RH za mandate razdoblje 2016. – 2020. u kojem je utvrđeno jasnije definiranje uloge regionalnih koordinatora kao nositelja razvoja za područje županija odnosno regije, koji trebaju obavljati samo poslove od javnog interesa i postati dio se definira uloga regionalnih koordinatora kao dio decentraliziranog upravljanja EU fondovima.
9 GRAD ZAGREB III. AKREDITACIJSKI KRITERIJI, Članak 10. Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada: Ovim člankom prijedloga Pravilnika propisuje se da regionalni koordinator mora osigurati dostupnost dokumenata u svrhu revizije. Mišljenja smo da ovakvom propisivanju dostupnosti dokumenata regionalnog koordinatora nema mjesta, pa smatramo svrsishodnim izostavljanje ove odredbe, s obzirom da su dostupnost i svrhe čuvanja dokumentacije propisane odredbama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima i propisima o pravu na pristup informacijama. Nije prihvaćen Osiguranje dostupnosti dokumenata u svrhu revizije prepoznato je kao jedan od elemenata dobrog upravljanja poslovnim procesima te je samim tim i definiran kao jedan od kriterija akreditacije regionalnih koordinatora. Provedba akreditacije regionalnih koordinatora potrebna je kako bi se procijenila njihova sposobnost obavljanja poslova koji su im stavljeni u nadležnost te osigurala kvaliteta rada, jednako postupanje i pravna učinkovitost.
10 Primorsko-goranska županija III. AKREDITACIJSKI KRITERIJI, Članak 12. Ravnatelj koji organizira i vodi rad ustanove i upravno vijeće koje upravlja ustanovom, su dužni voditi računa da je osiguran dovoljan broj zaposlenika za nesmetano obavljanje poslova te s obzirom na navedeno smatramo da je Plan zamjene zaposlenika nepotreban. Nije prihvaćen Plan zamjene zaposlenika je neophodan budući da se istim osigurava kontinuitet neprekinutog izvršavanja poslova i definiraju izvršitelji, a poštujući pravila segregacije poslova.
11 GRAD ZAGREB  , IV. AKREDITACIJSKI POSTUPAK Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada: Ukazuje se dvojbenim propuštanje propisivanja mogućnosti ulaganja pravnog lijeka na negativnu odluku o ishodu akreditacijskog postupka, kao i postupka u slučaju donošenja negativne odluke. Naime, odredbom članka 26. stavka 7. Zakona o regionalnom razvoju iz 2014. godine, u obliku u kojem je on postojao prije njegovih izmjena i dopuna iz 2017. godine, odluka o statusu regionalnog koordinatora bila je izričito propisana kao upravni akt, čime je stavljena u režim Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09) sukladno odredbi članka 2. stavka 2. tog Zakona, a ulaganje pravnog lijeka protiv rješenja donesenog u toj upravnoj stvari omogućeno je putem upravnog spora (članak 26. stavak 7. Zakona o regionalnom razvoju iz 2014., u vezi s člankom 12. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku). Današnja odredba članka 26. Zakona o regionalnom razvoju, kako je 2017. godine bio izmijenjen, naprotiv, izričito propisuje da odluka o statusu regionalnog koordinatora nije upravni akt, pa ostaje upitnim kako ostvariti pravo na pravni lijek protiv negativne odluke. Nadalje, odredba članka 26. stavka 7. Zakona o regionalnom razvoju s izmjenama i dopunama iz 2017. godine propisuje da se postupak akreditacije ne može ponovno pokrenuti prije isteka roka od godinu dana računajući od dana donošenja odluke o statusu regionalnog koordinatora. Iako, kao zakonska odredba, nije predmet ovog razmatranja, mišljenja smo da ta odredba ne može zamijeniti odredbe o pravnom lijeku. Naime, u ovom obliku, ona se odnosi na podnošenje novog zahtjeva za donošenje odluke o statusu regionalnog koordinatora, ali mogućnost podnošenja novog zahtjeva nije zadovoljavajuća zamjena za pravo na pravni lijek, jer onemogućava drugostupanjsku kontrolu odluka donesenih u akreditacijskom postupku. Djelomično prihvaćen Dopunom članka 18. stavak 4. Pravilnika propisana je mogućnost izjave prigovora ministarstvu nadležnom za regionalni razvoj protiv negativne odluke u akreditacijskom postupku..
12 GRAD ZAGREB IV. AKREDITACIJSKI POSTUPAK, Članak 17. Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada: Nejasna je uloga uvjetne odluke o statusu regionalnog koordinatora (članak 17. stavak 9.). Prema mjerodavnoj odredbi prijedloga Pravilnika, uvjetna odluka o statusu regionalnog koordinatora donosi se u slučajevima u kojima regionalni koordinator djelomično udovoljava akreditacijskim kriterijima iz Glave III. ovog prijedloga Pravilnika. Upitnost uloge uvjetne odluke očituje se u odredbi članka 18. stavka 2. prijedloga Pravilnika, kojom je propisano da se akreditiranim regionalnim koordinatorima smatraju oni regionalni koordinatori koji ishode pozitivnu ili uvjetnu odluku o svom statusu. Sukladno tome, s obzirom da prijedlog Pravilnika propušta propisati je li regionalni koordinator koji je ishodio uvjetnu odluku o svom statusu dužan u primjerenom ili razumnom roku ukloniti utvrđene nedostatke iz akreditacijskog postupka ili ne, ostaje upitno kako postupati u slučajevima uvjetne odluke, te ostaje nejasnim razlog izjednačavanja uvjetne odluke i pozitivne odluke u konačnom ishodu akreditacijskog postupka. Primljeno na znanje Akreditiranim regionalnim koordinatorima smatra se regionalni koordinator kojem je odluka o statusu regionalnog koordinatora pozitivna ili uvjetna. S obzirom na potrebno vrijeme za udovoljavanje određenih akreditacijskih kriterija koje je varijabilno od kriterija do kriterija u potrebnom vremenu za zadovoljavanje istih, nemoguće je u samom tekstu Pravilnika definirati sve mogućnosti. Nakon provedenog postupka akreditacije i dostavljene procjene Povjerenstva za svaki pojedini slučaj utvrditi će se i rokovi za ispunjenje preostalih akreditacijskih kriterija.