Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu Pravilnika o geodetskim elaboratima
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | LEONIDA VIHER | DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA | Pravilnik po mom mišljenju ide u dobrom smjeru, te podupirem da se što više toga pokuša detaljno odrediti kako i na koji način napraviti. Pozdravljam legalizaciju računanja površine dopunom, te djelomičnih uklopa. Na žalost, s obzirom da imamo jako loše katastarske podatke, te smo naviknuli na razno razne improvizacije ovisno o kojem katastarskom uredu se radi, moguće je da se i u ovom pravilniku (t.j. specifikacijama) neke stvari ne će pokazati dobre u praksi, te bi bilo dobro biti spreman na brze izmjene i dopune specifikacija i pravilnika, ukoliko se u praksi pokaže da neke odredbe ne valjaju. Na pr., nisam siguran da li će uvijek ispast dobro ako se kod evidentiranja cesta po Zakonu o cestama bude uvijek išlo na izračun površina okolnih čestica dopunom. To bi po meni trebalo ovisiti o jednosznačnosti uklopa na okolni detalj i s obzirom na veličinu preostale čestice. Da li površinu odrediti dopunom ili iz grafike, po meni je nemoguće jednoznačno odrediti koje je bolje, a da netko poslije ne bude oštećen ili prevaren zbog naših radnji. Zanima me također, zašto se u pravilniku nigdje niti jednom rječju ne spominje pojam geodetski projekt, dok se u tehničkim specifikacijama spominje. | Primljeno na znanje | Geodetski projekt u smislu odredbi Zakona o prostornom uređenju smatra se parcelacijskim elaboratom, odnosno drugim geodetskim elaboratom na temelju kojega se u katastru provodi evidentiranje i promjena podataka u pogledu katastarskih čestica zgrada i drugih građevina pa se ste osnove spominje u Tehničkim specifikacijama vezano za PMP, dok se u Pravilniku o geodetskim elaboratima ne spominje iz razloga što imamo posebni propis vezan za geodetski projekt (Pravilnik o geodetskom projektu). |
| 2 | Grga K | DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA, PRAVILNIK O GEODETSKIM ELABORATIMA | Ovaj prijedlog novog pravilnika sadržajno je lošiji od postojećeg. Dakle, ne prati razvoj društva i struke, a sadrži i brojne brojne mane npr.: a) nije u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata (NN 74/2015); sadržajno je nedorečen, nepovezan, a neki članci pravilnika su u koliziji; ukratko ovaj prijedlog je metodološki-nomotehnički - potpuno promašen, b) pojmovno i sadržajno – nije usklađen sa usko povezanom regulativom; sa nadležnim zakonom - Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (kako je to moguće?!), Zakonom o gradnji, Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakonom o zemljišnim knjigama, Zakonom o cestama itd. Dakle, materija nije stručno razrađena i u koliziji je sa srodnom regulativom, c) iako ga navodi i definira pravilnik nije u potpunosti sa funkcioniranjem ZIS-a niti predlaže protokole potrebne za njegovo ispravno funkcioniranje i izmjene istih. Predviđanje digitalnog poslovanja ovim pravilnikom tj. digitalnog elaborata; je nedorađeno i nedovoljno promišljeno tj. osobe koje su sastavljale ovaj prijedlog previdjele su očite nefuncionalnosti. Tehničke specifikacije koje bi trebale uređivati način izrade digitalnog elaborata su najblaže rečene "šlampave" tj. očiti su primjer nerada i nabrzinu sklepanih pravila kao skripte studenta koji je najvažniji ispit počeo učiti noć prije... Specifikacije su toliko loše napravljene (uostalom kao i cijeli pravilnik) da je nemoguće dati komentar na pojedine članke kad je cjelina potpuno promašena. Vidljivo je da osobe koje su predlagale ovaj pravilnik nikada samostalno nisu izradile elaborat i da ne znaju način funkcioniranja elektroničkog potpisa, elektroničkog uvezivanja, automatskog generiranja podataka, ZIS okruženja i protokola... Ukratko žalost na što je naša struka spala jer očito nikada nećemo imati katastar nekretnina već ostajemo na “analognim oblicima” i neposredno na “slikovnim koordinatama”. d) pravilnik ne predviđa načine postupanja u svrhu kontrole kvalitete niti kako se ista treba provoditi. Bez toga dolazi do pada kvalitete podataka, a posljedno do nepovjerenja građana, investitora i institucija u evidenciju katastra (doduše i sada je povjerenje narušeno, jer DGU očito nije sposobna za povjerenu zadaću). | Primljeno na znanje | Niti jedan navod nije konkretno obrađen niti je dan niti jedan primjer toga što se navodi, a niti je dan niti jedan konkretna prijedlog za poboljšanje |
| 3 | Petar Brkić | PRAVILNIK O GEODETSKIM ELABORATIMA, I. OPĆE ODREDBE | Obavijest kolegama: U tehničkim specifikacijama za geodetski elaborat (čl. 1. t. 14.) piše da će na mrežnim stranicama DGU biti objavljeni Predlošci za DGE u kojima su detaljnije prikazani sastavni dijelovi elaborata. Obzirom da ih na mrežnim stranicama DGU nisam pronašao uputio sam mail (07.03.2018.) načelniku sektora za katastar nekretnina Antoniu Šustiću da mi pojasni gdje su Predlošci objavljeni. Odgovor nisam do danas dobio tako da osobno sumnjam u valjanost ovog e-savjetovanja. Ako je netko upoznat sa lokacijom i sadržajem Predložaka molim da objavi. Također sam glavnoj autorici tehničkih specifikacija kolegici Ireni Benasić uputio mail da mi pošalje popis stručnih suradnika sa kojima je sastavljala tehničke specifikacije i također nisam dobio odgovor. Dakle suradnja odgovornih za izradu ovog pravilnika nije na nekom nivou. | Primljeno na znanje | Navedeni predlošci kako je i navedeno biti će dostupnim na web stranicama Državne geodetske uprave i sadržavat će upravo one podatke koji su detaljno navedeni za sve sastavne dijelove geodetskog elaborata. Predlošci će se automatski generirati iz Sustava digitalnog geodetskog elaborata. |
| 4 | IGOR MATIŠIĆ | PRAVILNIK O GEODETSKIM ELABORATIMA, I. OPĆE ODREDBE | U predloženim tehničkim specifikacijama za geodetski elaborat na str. 30 dokumenta u rečenici "U slučaju brisanja podatka o zgradama ili drugim građevinama prilaže se zapisnik o izvršenom uklanjanju građevine" izmijeniti riječi "prilaže se" u "može se priložiti" te iza riječi "zapisnik" dodati "ili rješenje" Nije svaka građevina uklonjena u skladu s propisima o građevinskoj inspekciji. Zato se mora ostaviti prostora da ukoliko je uklanjanje i učinjeno po tim propisima, i ako je geodeti dostupno rješenje ili zapisnik o uklanjanju, da iste MOŽE priložiti. | Prihvaćen | U Tehničkim specifikacijama brisat će „U slučaju brisanja podatka o zgradama ili drugim građevinama prilaže se zapisnik o izvršenom uklanjanju građevine“. U slučajevima kada se elaboratom brišu podaci o zgradama ili drugim građevinama ovlaštena osoba će u jednom od izvješća navesti činjenicu da zgrada ili građevina ne postoji na terenu ne tražeći od naručitelja akt kojim je ona uklonjena. |
| 5 | Marko Pilić | PRAVILNIK O GEODETSKIM ELABORATIMA, I. OPĆE ODREDBE | Kako nismo u mogućnosti komentirati tehničke specifikacije iskoristiti ću ovu rubriku za napraviti isto: Tehničke specifikacije za geodetske elaborate 1. Opće odredbe stavak 5 (stavak 10) kaže da geodetski elaborat može ovjeriti i ovlaštena osoba katastarskog ureda. Dali to znači da i ovlaštene osobe iz katastra mogu konkurirati privatnom sektoru ili to znači da od strane DGU-a mogu po službenoj dužnosti ispravljati propuste? Molim Vas da to lijepo definirate. 2. Na naslovnoj stranici propisali ste da stoji jedinica regionalne te lokalne samouprave. Čemu ovaj podatak ako svaka katastarska općina ima svoj matični broj. Ako već to treba stajati ustupite nam digitalni zapis (bazu) tih istih podataka. Podatak IBANA je suvišan pogotovo kad se radi o tvrtki koja ima više računa u više banaka (pogotovo na skicama izmjere, kopiji kat. plana itd. je nepotrebno). Taj podatak spada u vrstu podataka koje nije poželjno javno objavljivati a isti ne služi DGU. Broj detaljnog lista je apsolutno nepotreban podatak (tako i u ostalim sastavnim djelovima geodetskog elaborata) ako u današnje vrijeme radimo digitalno a samo njegovo traženje je apsurdno ako imate više katastarskih čestica. Naslovna strana sadrži podatke osim ostalih i podatak o državnom ili drugom službeniku geodetske struke. To automatski znači da oni mogu i izrađivati geodetske elaborate za geodetske poslovnice. Ako je to tako što se događa ako je ta osoba izradila i nekim čudom pregledala taj isti elaborat? 3. Službeni podaci su i potvrda o kućnom broju. Ovo stvarno nema smisla pogotovo ako ta ista potvrda služi samo za izradu predmetnog geodetskog elaborata. Opet nešto vadimo da odnesemo onome od kog smo to uzeli, koji to ima digitalno dostupno. 4. Izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju. “Za nositelje prava koji nisu nazočili utvrđivanju međa ili naknadno dali suglasnost na izrađeni elaborat i utvrđene međe, u elaboratu se prilažu poštanske povratnice kao dokaz da je ovlašteni geodetski izvoditelj s istima pokušao stupiti u kontakt. “ Ovdje bi trebalo dodati da se može dodati zaseban akt (izjava da se slažu koja je poslana poštom ili elektroničkom poštom). Također smatram da bi se katastarskom uredu trebala dostaviti KOPIJA poštanskih povratnica, dok bi se originali trebali čuvati u arhivi izrađivača geodetskog elaborata. Ako se dostavlja kopija potrebno je priložiti poziv koje je slan unutar poštanske pošiljke. “Izvješće o zgradama i drugim građevinama propisano odredbama članaka 68. Pravilnika sadrži podatke o izgrađenim zgradama i drugim građevinama na predmetnim katastarskim česticama ….“. Ovo sadrži podatke je jako opasno jer katastarski uredi će tumačiti da dajemo podatke za koje nismo stručni, npr. katnost objekta (tko smo mi geodeti da utvrđujemo dali je to prizemlje , suteren ili podrum), dali ima fasadu, dali ima ravni ili kosi krov itd. Ovo pišem jer nas po trenutnim propisima maltretiraju u određenim katastarskim uredima sa takvim stvarima. | Nije prihvaćen | 1. Poslovi koje obavljaju katastarski uredi propisani su člankom 122. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Pravilnikom su u članku 43. točno propisni elaborati koje izrađuje katastarski ured, i time niti na koji način neće konkurirati ovlaštenim osobama sukladno posebnom Zakonu. 2. Predloženi podaci se upisuju kao osnovni podaci o elaboratu u Sustavu digitalnog geodetskog elaborata te se automatski popunjavaju u sve dijelove elaborata 3. Svrha potvrde o kućnom broju nije samo za pregled i potvrđivanje elaborata nego je ona dokaz i investitoru i drugim tijelima kojima se elaborat dostavlja da je za kuću koja je predmet elaborata određen kućni broj sukladno posebnim propisima. Mogućnost prilaganja potvrde o kućnom broju u Sustavu digitalnog geodetskog elaborata biti će omogućeno servisnim putem te bez odlaska u katastarski ured. 4. O obavljanju poslova koji se odnose na terenske radnje i provedbu terenskih mjerenja ovlaštene osobe dužne su putem investitora obavijestiti nositelje prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata, te nositelje prava na susjednim katastarskim česticama. O obavljanju poslova koji se odnose na terenske radnje i provedbu terenskih mjerenja za potrebe evidentiranja javnih i nerazvrstanih cesta pravna osoba koja upravlja cestom odnosno jedinica lokalne samouprave obavještavaju nositelje prava javnim pozivom u lokalnom glasilu. Izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju potpisuju osobe koje su u izvješću navedene nositeljima prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata. Izvješće iz stavka 1. ovog članka potpisuju i osobe koje su u izvješću iz stavka 1. članka 74. navedene nositeljima prava na katastarskim česticama koje su susjedne katastarskim česticama koje su predmet elaborata za sve međe za koje je izrada tog izvješća predviđena člankom 67. ovog pravilnika. Za osobe iz stavka 1. i 2. članka 74. koje nisu potpisale izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju, elaboratu se prilaže dokaz da su bili pozvani na predočavanje elaborata. Izvješće iz članka 67. stavak 5. ovog pravilnika potpisuje ovlašteni predstavnik pravne osobe koja upravlja cestom odnosno predstavnik jedinice lokalne samouprave. Slijedom navedenog Tehničkim specifikacijama se isto opisuje na način da se prilažu povratnice. Vezano uz izvješće o zgradama i drugim građevinama, isto je propisano na način da se izvješćem daju podaci o zgrada i drugim građevinama propisani člankom 39. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, a istim Zakonom nije propisano da se za zgradu prikupljaju i obrađuju kao niti vode podaci o katnosti zgrade. |
| 6 | GORAN BUBANIĆ | PRAVILNIK O GEODETSKIM ELABORATIMA, I. OPĆE ODREDBE | Molim da svi koji komentiraju ovaj Pravilnik svakako najprije preuzmu "Ostale dokumente" (ikone na sivoj podlozi sa gornje lijeve strane), a to su Prilozi pravilnika o geodetskim elaboratima: Tehničke specifikacije za geodetske elaborate Tehničke specifikacije za određivanje koordinata točaka u koord sustavu RH Tehničke specifikacije za DKP Dojam je da se puno toga bespotrebno komplicira..... i da se sigurno otvara mogućnost za donošenja famoznih Zaključaka od strane katast. ureda u puno većem opsegu kad se počnu razvlačiti tumačenja od slova do slova. Konkretno skica izmjere u analognom obliku (do dana kad sve bude u digitalnom) u A4 formatu sadrži jako puno podataka.....a koji se ponavljaju i u ostalim dijelovima elaborata. I ostali grafički prilozi svakako nisu pojednostavljeni...barem na prvi dojam Dojam se stječe da je u mnogo čemu napravljen CopyPaste...prijašnjeg pravilnika bez obzira na protek vremena. Npr. još uvijek se između ostalih kao čvrste međne oznake navode KERAMIČKE CIJEVI i ŽELJEZNI KLINOVI. Da li netko može pokazati keramičku cijev koja je propisana ??? Pa bila je aktualna u FNRJ. Željezni klin ?? Koje veličine , oblika.... Da li je to cijev u obliku klina, armaturna šipka u obliku klina ili alpinistički klin. I sve to u današnje vrijeme kad postoje službene oznake već toliko vremena. | Prihvaćen | Prijedlogom pravilnika kao i tehničkim specifikacijama kao i Sustavom digitalnog geodetskog elaborata koji se uspostavlja, želi se izrada elaborata svesti na standardne forme koje pripremaju ovlašteni inženjeri. Sustav digitalnog geodetskog elaborata omogućava pripremu svih sastavnih dijelova elaborata odnosno njihovu kontrolu kvalitete. Izrada elaborata kroz Sustav digitalnog geodetskog elaborata svodi se na komunikaciju putem mrežnih usluga, i samo tako izrađen elaborat doći će na formalni pregled u katastarski ured ponovo putem mrežnih usluga bez nepotrebna dolazaka u katastarski ured. Na taj način elaborat u okviru njegovog pregleda više neće biti ocjenjivan od strane katastarskoga službenika kao do sada i katastarski službenik neće imati utjecaj na pregled elaborata kao do sada, jer će na pregled dolaziti elaborati koji su već prošli kontrole, i biti će oslobođeni subjektivnih ocjena pojedinih katastarskih službenika pa u tom smislu i donošenje nepotrebnih zaključaka. Izmijenit će se članak 51. tako da glasi „Lomne točke međa i drugih granica katastarskih čestica obilježavaju se vidljivim trajnim oznakama“. |
| 7 | ANTE TANDARA | PRAVILNIK O GEODETSKIM ELABORATIMA, II. SADRŽAJ I OBLIK ELABORATA | Da li razmišljate o upotebi i primjeni podataka servisa E-pošta, E-dozvola kao službenim podacima? S istih se može preuzeti stanje pošiljke, odnosno sadašnja adresa na temelju poznatog OIB-a. | Primljeno na znanje | Ovim Pravilnikom isto se ne propisuje, razmotrit će se kod nadogradnje sustava koji se razvija. |
| 8 | Grga K | II. SADRŽAJ I OBLIK ELABORATA, Svrha izrade geodetskih elaborata | Potrebno je omogućiti evidentiranje stvarnog stanja na terenu. Npr. ovim predloženim pravilnikom se predviđa zadržavanje dosad evidentiranih građevina koje na terenu ne postoje, brisanje postojećih građevina koje će postojati još neodređeno dugo vrijeme dok u isto vrijeme ne predviđaju mogućnost evidentiranja građevina koje postoje (često najznačajnije u svom okruženju pr. ceste). Daljnje ulaženje u ovu problematiku je gubljenje vremena obzirom su načela ovog predstavljenog pravilnika stručnjacima neprihvatljiva. Žalosno je da se one koji se razumiju u predmetnu materiju i koji su dali mišljenje - ignoriralo, a izrada ovog pravilnika posebno dijela koji se odnosi na digitalni elaborat dala se na natječaju tvrtki koja je osnovana dva dana prije objave natječaja. Ova sramota od prijedloga dokazuje da se stručnost, za razliku od podobnosti; ne može steći u dva dana. | Djelomično prihvaćen | Člancima 12., 13., 14., 15. i 16. propisan su geodetski elaborati za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama. Ceste su sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina način uporabe zemljišta. Izmijenit će se stavak 1. članka 16. tako da glasi: (1) U elaboratima iz članaka 12. i 13. ovog pravilnika brisanje zgrade ili druge građevine iskazuje se pod uvjetom da je ona uklonjena. |
| 9 | Petar Brkić | Svrha izrade geodetskih elaborata, Članak 6. | Smatram da bi pravilnikom trebalo urediti i izradu komasacija, reambulacija i geodetskih projekata, a možda i katastarske izmjere, dakle svih geodetskih poslova, ako je cilj jednoobrazni način rada i rad po zajedničkim principima. Naravno da bi takav pravilnik bio daleko opsežniji ali vidim više smisla u takvom objedinjenom pravilniku. | Nije prihvaćen | Isto u ovome trenutku nije moguće jer postoje razlike u geodetskim poslovima u okviru izrade elaborata za potrebe održavanja postojećeg katastarskog operata od geodetskih poslova u okviru katastarskih izmjera, reambulacija i komasacija, odnosno treba razlikovati i same postupovne radnje u postupcima provedbe promjena u katastarskom operatu i u postupcima katastarskih izmjera te osnivanja katastarskih operata. |
| 10 | IGOR MATIŠIĆ | Svrha izrade geodetskih elaborata, Članak 6. | Na kraju dodati: 25. evidentiranja izvedenog stanja željezničke infrastrukture, 26. evidentiranja izvedenog stanja komunalne infrastrukture. Potrebno je propisati vrstu elaborata prema Zakonu o željeznici te prema prijedlogu Zakona o komunalnom gospodarstvu koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom Saboru i stupit će na snagu najvjerojatnije prije nego ovaj prijedlog Pravilnika bude na dnevnom redu. Napominjem da će na temelju predloženog Zakona o komunalnom gospodarstvu i sukladno čl. 32. st. 3 ZODIKN trebati dodati nove vrste uporabe zemljišta u tehničke specifikacije DKP-a. | Nije prihvaćen | Pravilnik o željezničkoj infrastrukturi (NN br.127/05) između ostalog definira sastavne dijelove željezničke infrastrukture, dok je člankom 75. Nacrta Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano što čini komunalnu infrastrukturu. Slijedom navedenog prijedlog bi se mogao razmatrati u okviru Pravilnika o katastru infrastrukture. |
| 11 | Marko Mlinarić | Svrha izrade geodetskih elaborata, Članak 6. | Predlažem da se uvede i geodetski projekt kao i komasacija poljoprivrednog i građevinskog zemljišta | Nije prihvaćen | Geodetski projekt definiran je Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji pa stoga prijedlog nije predmet ovog Pravilnika. Što se pak tiče komasacije građevinskog zemljišta u prijašnjem Zakonu o prostornom uređenju i gradnju bila je propisana tzv. Urbana komasacija koja se u propisima prostornog uređenja i gradnji ne propisuje. |
| 12 | GORAN BUBANIĆ | Svrha izrade geodetskih elaborata, Članak 6. | kao izraditi elaborat evidentiranja međa uređenih u posebnome postupku, bez da se izradi elaborat evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, Katastarski ured ne dopušta izradu geodetskog elaborata kojim se evidentira međa (međe) koje su uređene u sudskom postupku bez da se i ostale međe predmetne čestice ne evidentiraju po stvarnom stanju. | Nije prihvaćen | Člankom 27. propisuje se da se elaboratima iz članka 25. i 26. ovog pravilnika prilaže odluka suda kojom je međa uređena. To znači da nije potrebno utvrđivati ostale međe niti obavljati terenske radnje i terenska mjerenja, nego se tijek preostalih međa može preuzeti i s katastarskog plana. |
| 13 | JOSIP VEJMELKA | Geodetski elaborat za diobu ili spajanje katastarskih čestica, Članak 8. | Iz stavka 3 i 4 nije jasno što točno znači zemljište koje je izvan granica građevinskog područja i koje nije građevinsko. Mislim da se ovdje mislilo na termin "i nije izgrađeno". Ili ako nije, neka se pojasni na što se ovo točno odnosi. Termin koji se ovdje koristi nije sastavni dio potvrde upravnog odjela, prema tome postavlja se pitanja na što se ovdje misli, i kako će postupati katastarski uredi koji dobiju potvrdu koja nije u skladu sa napisanim ovdje. | Prihvaćen | Izmijenit će se stavak 3. članka 8. tako da glasi: (3) Geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka obavezno sadrži odgovarajući akt tijela nadležnog za prostorno uređenje da se njime parcelira zemljište koje je izvan granica građevinskog područja i koje nije izgrađeno ili prostornim planom nije namijenjeno za građenje. |
| 14 | TINO ŠAROLIĆ | Geodetski elaborat za provedbu akata odnosno planova prostornog uređenja , Članak 9. | Definirati termin ''neizgrađeno građevinsko zemljište''. ---- Vidi komentar na članak 28. ovog Pravilnika !!! | Nije prihvaćen | Pojam neizgrađenog građevinskog zemljišta nije potrebno definirati ovim Pravilnikom jer građevinsko zemljište je pojam propisan Zakonom o prostornom uređenju „građevinsko zemljište je zemljište koje je izgrađeno, uređeno ili prostornim planom namijenjeno za građenje građevina ili uređenje površina javne namjene“. |
| 15 | IGOR MATIŠIĆ | II. SADRŽAJ I OBLIK ELABORATA, Geodetski elaborat za evidentiranje pomorskog ili vodnog dobra | Možda dodati da se geodetski elaborat pomorskog dobra izrađuje temeljem odrebi ovog Pravilnika koje nisu u suprotnosti s pravilnikom kojeg donosi ministarstvo nadležno za more (utvrđivanje pomorskog dobra) prema posebnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obzirom da se Pravilnikom o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra (općim odredbama) propisuje način obi¬lježava¬nja pomorskog dobra, izrada, pre¬gled i potvrđiva¬nje geodetskog elaborata za potrebe evidentira¬nja pomorskog dobra, te provedba tog elaborata u katastru i zem¬ljišnim k¬njigama ovim pravilnikom se upravo ne propisuju ništa suprotno tom Pravilniku ali ovim Pravilnikom nužno je odrediti svrhu odnosno vrstu ovakvog elaborata kao i za koje potrebe se može izrađivati. |
| 16 | ANTE TANDARA | Geodetski elaborat spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada , Članak 11. | Riječi "istog vlasnika" upućuju na to da elaborat nije dozvoljeno izraditi za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi. Da li je ovo stvarno intencija novog Pravilnika ili to možemo napisati "istog vlasnika prema novom stanju". Napisano bi čak neki djelatnici Katastra mogli tumačiti da mora biti jedan vlasnik!? | Nije prihvaćen | Člankom 56. Pravilnika je propisano: U okviru elaborata koji se odnose na katastar zemljišta može se predložiti u okviru prijavnog lista za katastar i upis novog vlasnika ili ovlaštenika u posjedovni list. (2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka prijavnom listu za katastar se prilaže odgovarajuća isprava o vlasniku ili ovlašteniku. (3) Odgovarajućom ispravom iz stavka 2. ovoga članka smatra se izvadak iz zemljišne knjige. (4) Ispravu iz stavka 2. ovog članka od vlasnika odnosno ovlaštenika prikuplja ovlaštena osoba koja izrađuje elaborat. |
| 17 | IGOR MATIŠIĆ | Geodetski elaborat spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada , Članak 11. | Dok se ne riješi vlasništvo niti ne može doći do provedbe ovog elaborata u katastarskom operatu. Postojat će veliki broj elaborata koji bi onda u ZIS-u stajali u "olovci", a garancije da će se riješti vlasnišvo na svim česticama nema. Investitor treba biti upoznat s rizikom prethodne provedbe. Hoće li ovlaštene osobe konačno moći preuzimati podatke iz neprovedenih geodetskih elaborata odnosno projekata od strane katastarskog ureda? Do sada to nije bio slučaj. Kako ćemo izraditi elaborat na susjednoj čestici ako nam kolega koji je radio elaborat na prvoj čestici ne želi dati podatke, a oni zapravo stoje u ZIS-u i spremni su za provedbu ali se još nisu stekli uvjeti (rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, građevinska, uporabna dozvola i sl.)? | Primljeno na znanje | Odredbe članka 11. su jasne i da se u slučaju kada je zgrada ili druga građevina izgrađena na katastarskim česticama različitog vlasništva trebaju rješavati imovinsko pravni odnosi prije izrade elaborata. Vezano uz omogućavanje preuzimanja podataka koji su u izradi kroz Sustav digitalnog geodetskog elaborata biti će omogućen pristup podacima za elaborate koji su u izradi, te će biti omogućen grafički prikaz različitih statusa elaborata. |
| 18 | IGOR MATIŠIĆ | Geodetski elaborat spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada , Članak 11. | Dodati na kraju stavka 2. „ili posebnim zakonom prema kojem je zgrada izjednačena s postojećom zgradom.“ Potrebno je dopuniti stavak na način da se obuhvate i postojeće zgrade koje su ozakonjene prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Navedeni zakon ne predstavlja zakon kojim se uređuje gradnja. | Nije prihvaćen | U stavku 2. članka 11 rabi se pojam „postojeća“ građevina koji je definiran odredbom članka 3. Stavak 1. Točka 14. Zakona o gradnji : 14. postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena |
| 19 | Marko Mlinarić | Geodetski elaborat spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada , Članak 11. | U koliziji s čl. 161 st. 2 Zakona o prostornom uređenju koji kaže "Parcelacija izgrađenog građevinskog zemljišta može se, osim u skladu s aktima i planovima iz članka 160. stavka 1. ovoga Zakona, provoditi i u svrhu spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada.", tj. da ne treba biti legalna zgrada ili imati neki akt da se spoje dvije čestice, osobno smatram da je to bolje rješenje jer ipak nismo legalizirali "sve" građevine niti ih nećemo i u ovom krugu legalizacije, te bi na ovaj način investitorima ipak omogućili barem usklađenje, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, itd., na predmetnom zemljištu, pošto po zadnjoj uputi možemo upisivati zgrade bez akata. | Primljeno na znanje | Ukoliko se radi o katastarskim česticama koje ne predstavljaju jednu nekretnina sukladno Zakonu o zemljišnim knjigama prethodno je potrebno riješiti imovinsko pravne odnose. |
| 20 | GORAN BUBANIĆ | Geodetski elaborat spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada , Članak 11. | Ponovno isto i dvojbeno: Netreba biti isti vlasnik katast čestica koje se spajaju u trenutku spajanja (npr spajaju se dvije kat čestice, jedna je od pok. oca druga od sina...a na istima je zgrada Bukvalnim tumačenjem te čestice se nemogu spojiti, a trebaju se spojiti. Pa neće se valjda tražiti da stranka prethodno rješava vlasničko stanje jedne od katast čestica..... Potrebno je obrazložiti da se u tom slučaju elaborat spajanja nakon pregleda i potvrđivanja u nadležnom katastru, dostavlja na prethodnu provedbu u z.k. jer je novim stanjem predviđen novi vlasnik ( ili npr suvlasnici u 1/2 ) a po donošenju zk. rješenja ide upis i u katastar. | Primljeno na znanje | Ukoliko se radi o katastarskim česticama koje ne predstavljaju jednu nekretnina sukladno Zakonu o zemljišnim knjigama prethodno je potrebno riješiti imovinsko pravne odnose. |
| 21 | GORAN BUBANIĆ | Geodetski elaborat spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada , Članak 11. | Onaj tko piše tekst članka mislim da bi trebao malo bolje razumijevati način provođenja elaborata. Geodetski elab. spajanja katast. čestica koje su u trenutku spajanja od različitih vlasnika podliježe prethodnoj provedbi u zemljišnim knjigama. | Nije prihvaćen | Odredbe članka 11. Pravilnika odnose se na spajanje katastarskih čestica na kojima je izgrađena zgrada istog vlasnika a iste su navedene u uporabnoj dozvoli. Radi se o iznimci sukladno Zakonu o prostornom uređenju članak 161. stavak 2. |
| 22 | Kristijan Krznarić | Geodetski elaborat spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada , Članak 11. | Članak 11. stavak (1) nije u skladu s člankom 161. stavak (2) zakona o prostornom uređenju gdje se ne spominje da katastarske čestice koje se spajaju moraju biti istog vlasnika. | Primljeno na znanje | Ukoliko se radi o katastarskim česticama koje ne predstavljaju jednu nekretnina sukladno Zakonu o zemljišnim knjigama prethodno je potrebno riješiti imovinsko pravne odnose. |
| 23 | Kristijan Krznarić | Geodetski elaborat spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada , Članak 11. | (1) Geodetski elaborat u svrhu spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada može se izrađivati za sve potrebe navedene u stavku 1. članka 7. ovog pravilnika. | Primljeno na znanje | Člankom 7. stavak 1. propisuje se da su geodetski elaborati tehnička osnova za provedbu promjena u katastarskom operatu i mogu se izrađivati za potrebe: 1. održavanja katastra nekretnina, 2. postupnog osnivanja katastra nekretnina, 3. provođenja promjena u katastru zemljišta. |
| 24 | ANTE TANDARA | II. SADRŽAJ I OBLIK ELABORATA, Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama | Koliko znam pojam druge građevine nigdje nije definiran. Ukoliko DGU ne želi taj pojam preuzeti od drugih struka na način da on obuhvaća ceste, kanale, bazene treba ga izbaciti iz naslova jer ovim u zabludu dovodimo sve stručne osobe koje imaju doticaja s ishođenjem Uporabnih dozvola za druge građevine. | Primljeno na znanje | Definiranje pojma „druge građevine“ nije predmet ovog Pravilnika već Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i Pravilnika o katastru zemljišta. |
| 25 | ANTE TANDARA | Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, Članak 12. | Dakle, zgrade se evidentiraju samo ako se nalaze na jednoj čestici, odnosno može i na više ako je tek potvrđen elaborat za formiranje građevne čestice koji se sastoji od više katastarskih čestica. Opet nejasno i dvosmisleno. Odredbu treba izbaciti iz Pravilnika i dopustiti evidentirati stvarno stanje na terenu. | Prihvaćen | Izmijenit će se stavka 2. članka 12. tako da glasi: Geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama ili drugim građevinama može se izraditi ako je u katastarskome operatu evidentirana katastarska čestica odnosno građevna čestica na kojoj je sagrađena zgrada ili drugu građevinu koja se evidentira. |
| 26 | Danilo Viher | Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, Članak 12. | Bilo bi dobro pojasniti vezano za brisanje zgrada. Što ako je zgrada srušena pred 50 i više godina, a u katastru i zemljišnoj knjizi je još uvijek upisana. Na koji način obrisat tu zgradu? Da li se može za takvu zgardu dobiti zapisnik o uklanjanju građevine? | Primljeno na znanje | Brisanje podataka o zgradama evidentiranih u katastarskom operatu ,a koje su uklonjene i ne postoje na terenu brišu se na temelju Geodetskog elaborata za brisanje podataka o zgradama ili drugim građevinama. Člankom 16. stavak 1. propisuje se da se u elaboratima iz članaka 12. ovog pravilnika brisanje zgrade ili druge građevine iskazuje se pod uvjetom da je ona uklonjena. |
| 27 | Ivan Dunkić | Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, Članak 12. | Molim ako možete objasniti što znači "evidentirana katastarska čestica za zgradu ili drugu građevinu"? | Primljeno na znanje | Izmijenit će se stavka 2. članka 12. tako da glasi: Geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama ili drugim građevinama može se izraditi ako je u katastarskome operatu evidentirana katastarska čestica odnosno građevna čestica na kojoj je sagrađena zgrada ili drugu građevinu koja se evidentira. |
| 28 | Marko Mlinarić | Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, Članak 12. | Stavak dva treba proširiti u smislu "ako je čestica već evidentirana novom katastarskom izmjerom (uputa 1. za održavanje dkp-a) i/ili usklađenih međa novom izmjerom u htrs sustavu po uputi 2. ili 3.", tj. ako je investitor radio evidentiranje stvarnog položaja i upis npr. 2015. godine i sve na terenu odgovara, a sada bi smo upisao npr. pomoćnu zgradu do 50 m2 za koju ne treba geodetski projekt. Uglavnom mišljenja sam da ne treba dopuštati upise zgrada i drugih građevine bez istodobnog evidentiranja stvarnog položaja međa. | Primljeno na znanje | Navedeni prijedlog razmotrit će se u okviru izrade novog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. |
| 29 | IGOR MATIŠIĆ | Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, Članak 12. | Članak malo izmijenjen i prepisan iz postojećeg Pravilnika. Što znači da je za zgradu ili drugu građevinu EVIDENTIRANA katastarska čestica ZA ZGRADU? Postojeća građevina koja se evidentira u katastar ne treba biti na građevnoj čestici da bi se mogla evidentirati. Čitajući ovaj potpuno nejasni članak se ponovno pitam kako katastarski uredi postupaju u svezi s člankom 35. ZAKONA (>pravilnika) o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kojim se dopušta evidentiranje zgrade na više katastarskih čestica ako je zgrada očito dograđena na susjednu česticu, a tako je navedeno i u rješenju o izvedenom stanju (zar ne bi mi geodeti trebali odrediti površinu upravo dograđenog dijela i to prijaviti u katastar za potrebe potencijalnog otkupa?). Općenita ideja zadnjih izmjena i dopuna Zakona o gradnji smo konačno trebali maknuti prepreke u evidentiranju zgrada. Katastar bi upravo trebao biti evidencija, ako je zgrada dograđena na česticu različitog vlasništva tako i prijaviti. | Djelomično prihvaćen | Izmijenit će se stavka 2. članka 12. tako da glasi: Geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama ili drugim građevinama može se izraditi ako je u katastarskome operatu evidentirana katastarska čestica odnosno građevna čestica na kojoj je sagrađena zgrada ili drugu građevinu koja se evidentira. Zakonom o Državnoj izmjeri i katastru nekretnina u članku 38. je propisano da se zgrade i druge građevine mogu evidentirati u okviru katastarske čestice ili u okviru prava građenja. |
| 30 | Dražen Pintarić | Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, Članak 13. | Ovo se treba odnositi i na geodetski projekt u slučaju kada se unutar istoga 1. setom prijavnih listova obavlja usklađenje stanja u katastru, zemljišnoj knjizi i u naravi. Zašto to mislim? Zato što usklađenje nije samo prijava stvarnog stanja međnih točaka i linija već i stanje izgrađenosti. Dakle u praksi se sada događa da pojedini KATASTARSKI URED odbija da se elaboratom usklađenja stvarnog stanja u okviru izrade geodetskog projekta evidentiraju postojeće zgrade (pa čak i kad vlasnik ima akte za uporabu, zakonski propisane). To je nedopustivo jer usklađenje nije samo usklađenje"konture postojeće čestice" i evidentiranje lomnih međnih točaka u koord. sustavu RH već je jasno da se treba uskladiti postojeće stanje u naravi i stanje upisa u službene evidencije. Geodetski projekt je i koncipiran da se prema potrebi izrađuje kao skup odvojenih elaborata u pojednostavljenom obimu, radi bržeg i optimalnijeg protoka.Na taj način se i provode, prema fazama. Dakle u geod. projektu se NOVE GRAĐEVINE evidentiraju zadnjim setom prijavnih listova na već novoformiranoj građevnoj čestici, a koja nova čestica proizlazi iz prethodnih setova prijavnih listova (ista nastaje usklađenjem postojeće čestice bez diobe ili diobom postojeće ili diobom postojećih pa spajanjem, ovisi od slučaja do slučaja). Ne vidim nikakav razlog zašto se nebi evidentirale i postojeće zgrade. Čak se traži od nekih katastarskih ureda da se izrađuju zasebni geodetski elaborati evidentiranja zgrada prije izrade geodetskog projekta. | Primljeno na znanje | Komentar se odnosi na Pravilnik o geodetskom projektu, isti će biti predmet izmjena i dopuna u dogovoru s nadležnim ministarstvom za poslove prostornog uređenja i gradnje. |
| 31 | IGOR MATIŠIĆ | Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, Članak 13. | U stavku 2. brisati „evidentiranje zgrada i “ jer se sve navedene odredbe Zakona načelno odnose na evidentiranje zgrada i obavještavanje građ. inspekcije, a odredbe evidentiranja zgrada pretpostavljam da želimo zadržati, barem do stupanja na snagu novog Zakona. Vidim da se u većini slučajeva nisu koristili egzaktni brojevi članaka iz Zakona (vjerojatno iz razloga što je novi Zakon u pripremi i podložan izmjenama), a u ovom članku ih koristimo. Malo je nezgodno što je izrađen prijedlog ovog Pravilnika kojeg sada komentiramo, a nemamo novi Zakon na koji bi se osloniti i referirali. Trebat će ispravljati brojeve članaka u ovom Pravilniku vrlo brzo. | Prihvaćen | Odredbe članka 13. stavka 2. ovog Pravilnika a vezano na članak 38. i 39. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i evidentiranje zgrada odnose se na prikazivanje zgrada u posebnom sloju. Izmijenit će se članak 13. stavak 2. tako da glasi „ Na elaborate iz članka 12. ovoga Pravilnika i stavka 1. ovoga članka za zgrade i građevine primjenjuju se odredbe članaka 38. i 39. Zakona, osim u dijelu koji propisuju evidentiranje zgrada na posebnom sloju i obavještavanje građevinske inspekcije za one zgrade i druge građevine za koje nije priložen odgovarajući akt koji se izdaje na temelju propisa koji uređuju prostorno uređenje i gradnju“. Donošenjem novog Zakona do donošenja novih Pravilnika ostat će na snazi oni koji nisu u suprotnost s novim Zakonom, a u dijelu stavka 2. članak 13, pravilnik neće biti u suprotnosti s novim Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. |
| 32 | IGOR MATIŠIĆ | Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, Članak 13. | U stavku 1. riječi „iskazuju se“ zamijeniti riječima „mogu se iskazati“. Stavak prepisan iz postojećeg Pravilnika i u stvarnosti podložan interpretacijama. Ostaviti u ovom članku prostora da se MOŽE iskazati, a ne da se iskazuje. Često se iz opravdanih razloga ne može sve evidentirati, niti je osnovnim predmetnom elaborata. Izrađivač elaborata će na temelju svog iskustva i znanja odlučiti kako pristupiti problemu. Svaki savjesni geodetski stručnjak će zasigurno snimiti najbliže zgrade i druge građevine koje mu utječu na daljnje korake u poslu, ali evidentiranje preostalih zgrada koje mu uopće nisu predmet elaborata (npr. onih zgrada čiji je rub istovremeno i međa) u katastarski operat može stvoriti puno više problema nego što je uopće trebao biti osnovni predmet izrade elaborata. Zamislite samo ekstremne slučajeve velikih čestica ili npr. razvedeni hotelski kompleks, a predmet elaborata je evidentiranje samo jedne nove pomoćne zgrade. | Nije prihvaćen | Članak 13. stavak 1. odnosi se na elaborate kojima osnovna svrha nije evidentiranje, brisanje ili promjena podataka o zgradama i drugim građevinama, te se u takvim elaboratima iskazuju podaci o neevidentiranim i promijenjenim zgradama i drugim građevinama koje postoje na katastarskim česticama koje su predmet izrade elaborata prema novom stanju. Ovdje je naglasak na one zgrade koje postoje na katastarskim česticama koje su predmet izrade elaborata prema novom stanju. Obzirom na navedeno potrebno je utvrditi međe i druge granice katastarske čestice prema novom stanju, pa i za onaj dio ako je zgrada ujedno i međa. |
| 33 | ANTE TANDARA | Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, Članak 14. | Prilaganje izvješća o terenskom uviđaju u opisanoj radnji protivno je s člankom 69. Pravilnika koji kaže da se izrađuje samo za potrebe elaborata iz članaka 17 i 18. Pravilnika. | Prihvaćen | Izmijenit će se članak 69. stavak 1. tako da glasi „Izvješće o terenskom uviđaju sastavlja se u okviru izrade geodetskih elaborata iz članka 14. stavka 2. te članaka 17. i 18. ovog pravilnika“. |
| 34 | Ivan Dunkić | Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, Članak 14. | Apsurdno Izvješće o terenskom uviđaju u stavku (2). Ovo vrijeđa struku i inteligenciju ovlaštenika. Zar nije dovoljno Izvješće o zgradama?? | Nije prihvaćen | Člankom 14. stavak 2. propisuje da se elaboratima iz članka 12. ovog pravilnika kojima se evidentira promjena podataka o zgradama samo u smislu načina uporabe zgrada elaboratu se prilaže izvješće o terenskom uviđaju kojim se potvrđuje da je način uporabe zgrade stvarno izmijenjen u odnosu na onaj iskazan u katastarskom operatu, te nije potrebno prilagati izvješće o zgradama i drugim građevinama. Izvješće o terenskom uviđaju je posebno izvješće koje se izrađuje samo u elaboratima iz članka 14. stavak. 2., članka 17. i članka 18. |
| 35 | Marko Mlinarić | Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, Članak 14. | Smatram da je izvješće o terenskom uviđaju višak, svi relevantni podaci se iznose u izvješću o zgradama. | Nije prihvaćen | Izvješće o terenskom uviđaju je posebno izvješće koje se izrađuje samo u elaboratima iz članka 14. stavak. 2., članka 17. i članka 18. |
| 36 | Zvonimir Baričević | Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, Članak 14. | Čemu koristi izvješće o terenskom uviđaju ako postoji izvješće o zgradama, skica izmjere, prijavni listovi i kopije plana na kojima je ista stvar točno definirana? | Primljeno na znanje | Izvješće o terenskom uviđaju je posebno izvješće koje se izrađuje samo u elaboratima iz članka 14. stavak. 2., članka 17. i članka 18. |
| 37 | GORAN BUBANIĆ | Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, Članak 14. | Potvrda o kućnom broju je Dokument koji izdaje nadležni katast. ured. Zašto istu naručivati u katastru da bi ju predali u katastarski ured. ????? Kućni broj treba biti dostupan putem aplikacije OSS. | Primljeno na znanje | Funkcionalnost preuzimanja potvrde o kućnom broju servisnim putem biti će dostupna kao funkcionalnost u Sustavu digitalnog geodetskog elaborata. |
| 38 | GORAN BUBANIĆ | Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, Članak 14. | Katastarski ured ne dopušta da se u geodetskom elaboratu evidentira promjena načina uporabe zgrade u odnosu na onaj koji je već iskazan u katastarskom operatu, a bez da se za zgradu dostavi akt za uporabu. Treba navesti da ovlaštena osoba temeljem obavljenog uviđaja i podataka izvješća o terenskom uviđaju može izmijeniti način uporabe zgrade po stvarno zatečenom stanju. | Primljeno na znanje | Člankom 14. stavak 2. upravo se propisuje navedeno. Elaboratima iz članka 12. ovog pravilnika kojima se evidentira promjena podataka o zgradama samo u smislu načina uporabe zgrada elaboratu se prilaže izvješće o terenskom uviđaju kojim se potvrđuje da je način uporabe zgrade stvarno izmijenjen u odnosu na onaj iskazan u katastarskom operatu. Elaboratu se može priložiti uporabna dozvola koju je izdalo nadležno tijelo. |
| 39 | Ivan Dunkić | Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, Članak 15. | Znači ako zgrada nema Uporabnu, to ne spominjem u Izvješću o terenskom uviđaju, a to što mijenjam način uporabe iz spremište u garaža ne spominjem u Izvješću o zgradama...odlično | Primljeno na znanje | Izvješće o terenskom uviđaju je posebno izvješće koje se izrađuje samo u elaboratima iz članka 14. stavak. 2., članka 17. i članka 18. |
| 40 | IGOR MATIŠIĆ | Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, Članak 15. | U stavku 2. možda dodati da se uporabna dozvola prilaže za sve zgrade i druge građevine koje se po prvi put evidentiraju u operat. U prošlosti su se objekti evidentirali i bez odgovarajuće dokumentacije, neki su isto tako na planu, ali ih nema u pisanom dijelu operata ili obrnuto. Ovo pitanje treba obavezno urediti ovim pravilnikom. U predloženim tehničkim specifikacijama je jasnije da bi se ovaj članak trebao odnositi na zgrade ili druge građevine koje se prvi put evidentiraju ili se ako radi o promijenjenim zgradama. Koja će biti dopuštena odstupanja promijenjene zgrade u odnosu na postojeću i na temelju čega će referent katastra napraviti usporedbu i donijeti odluku o tome da li se radi o istovjetnoj zgradi i da su promjene opravdane? U suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređnja napraviti reviziju i ažuriranje zgrada i druge građevina koje se evidentiraju u katastar. Što ćemo s jednostavnim građevinama za koje se ne izdaje uporabna dozvola, a želimo ih evidentirati? | Nije prihvaćen | Odredbe članka 15. Usklađene su s odredbama članka 148a Zakona o gradnji kojim je moguć, u postupku održavanju katastarskog operata ili u postupku katastarske izmjere evidentirati građevinu bez uporabne dozvole. Promjenu podataka o zgradama utvrđuje ovlaštena osoba a ne katastarski ured. |
| 41 | IGOR MATIŠIĆ | Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, Članak 15. | U stavku 1. iza riječi članaka dodati "11.". Mora se omogućiti prilaganje uporabne dozvole i za elaborat iz čl. 11. Dodati članak 3. da se uporabnom dozvolom u smislu ovog Pravilnika smatraju i svi akti i dokumenti iz stavaka od 1. do 5. članka 175. Zakona o gradnji. | Nije prihvaćen | Člankom 11. stavak 2. propisuje se (2) Geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka izrađuje se na temelju građevinske dozvole, odgovarajućeg akta temeljem kojeg je zgrada izgrađena, odnosno drugog akta za postojeće zgrade definirane zakonom kojim se uređuje gradnja. Dakle elaboratima iz članka 11. obvezno se prilaže građevinska dozvola, odgovarajući akt temeljem kojeg je zgrada izgrađena, odnosno drugi akt za postojeće zgrade definirane zakonom kojim se uređuje gradnja, dok se elaboratima iz članka 12. i 13. uporabna dozvola može priložiti. |
| 42 | GORAN BUBANIĆ | Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, Članak 15. | Opet se ostavlja mogućnost katastarskim uredima da postupaju svaki na svoj način kod zaprimanja uporabne dozvole. Potrebno je već jednom navesti da stranke nemoraju pribavljati ovjerene kopije uporabnih dozvola ili akata koji se smatraju aktom za uporabu (ovjerenih po javnom bilježniku ili pečatom nadležnog ureda koji ih izdaje). Katastar treba kao i ostali državni uredi (npr. Porezna uprava ili Zemljišno knjižni odjel) izvršiti uvid u originalnu uporabnu dozvolu, istu kopirati i staviti svoj pečat da je istovjetna originalu. Mora se imati na umu da nemaju sve stranke više primjeraka originala.....akta za uporabu. | Prihvaćen | Članak 15. stavak 1. će se izmijeniti na način da glasi „(1) Elaboratima iz članaka 12. i 13. ovog pravilnika za zgrade ili druge građevine može se priložiti uporabna dozvola koju je izdalo nadležno tijelo ili kao prijepis ili preslika iste koje je sačinio i sa izvornikom usporedio ovlašteni geodetski stručnjak koji izrađuje elaborat. |
| 43 | ANTE TANDARA | Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, Članak 16. | Stavak 2 brisati. ili dopustiti samo prilikom izrade elaborata za provedbu akata kojim se spajaju čestice (formira građevna čestica). Svjedoci smo mnogih provedenih parcelacija gdje gradnja građevine (druge građevine, odnosno ceste) nije realizirana. | Nije prihvaćen | Odredbe članka 16. stavak 2. odnose se na provedbu akata i planova prostornog uređenja. |
| 44 | IGOR MATIŠIĆ | Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, Članak 16. | Iako piše i u postojećem pravilniku, ne razumijem zašto bi se zgrada ili druga građevina prikazala uklonjenom ako još postoji na terenu. U kojim slučajevima se primjenjuje ovaj stavak? Što ako građevina nikada nije niti bila evidentirana? Kako se onda prikazuje brisanje? Što se događa ako se nikad niti ne pristupi provedbi akta prostornog uređenja odnosno uklanjanju stare građevine? Građevina se treba izbrisat kada se doista i ukloni prema čl. 1. | Nije prihvaćen | Člankom 16. stavak 2. upravo se propisuje „U geodetskim elaboratima koji služe za provedbu akata odnosno planova prostornog uređenja može se prikazati brisanom i zgrada ili druga građevina koja još nije uklonjena pod uvjetom da je tim aktima odnosno planovima predviđeno njezino uklanjanje“. Naravno da propisi nikada ne obrađuju slučajeve, nego postupanja. |
| 45 | GORAN BUBANIĆ | Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, Članak 16. | Predviđanje uklanjanja zgrade može biti i u građevinskoj dozvoli i glavnom projektu. U okviru izrade parcelac. elaborata za formiranje građevinske čestice (npr. u geod. projektu) potrebno je brisati zgradu koju odgovorni projektant predviđa za rušenje i istu ne prikazivati u daljnjem postupku izrade na novoj građevinskoj čestici. Pisac članka trebao bi bolje poznavati proceduru izrade elaborata i faze provođenja istih. | Nije prihvaćen | Člankom 16. stavak 2. upravo se propisuje „U geodetskim elaboratima koji služe za provedbu akata odnosno planova prostornog uređenja može se prikazati brisanom i zgrada ili druga građevina koja još nije uklonjena pod uvjetom da je tim aktima odnosno planovima predviđeno njezino uklanjanje“ |
| 46 | IGOR MATIŠIĆ | II. SADRŽAJ I OBLIK ELABORATA, Geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama ili drugim građevina evidentiranih načinom uporabe zemljišta izgrađeno zemljište | Smatram da je ovaj elaborat nepotreban, ista se promjena može iskazati u sklopu elaborata evidentiranja/promjene podataka o zgradama i drugim građevinama. U stavku 2. je pravilnije koristiti vrsta uporabe jer je izgrađeno zemljište svrstano pod način uporabe za zemljišta privedena svrsi. | Nije prihvaćen | Odredbama članka 17. definiran je elaborat kojima se zgrade evidentirane na način propisan odredbama članka 39. Stavak 6. Zakona o državnoj izmjeri (zgrade bez akta o gradnji – izgrađeno zemljište) u katastarskom operatu evidentiraju kao zgrade, i on mora biti posebno definiran obzirom da se u katastarskom operatu mijenjaju podaci iz načina uporabe zemljišta u podatke o zgradama. |
| 47 | GORAN BUBANIĆ | Geodetski elaborat za evidentiranje ili promjenu podataka o načinu uporabe katastarskih čestica, Članak 19. | Često katastarski ured traži da se u okviru izrade elaborata kojem osnovna svrha nije evidentiranje ili promjena načina uporabe katast čestica, prilaže i izvješće o terenskom uviđaju (kao da se radi isključivo o takvoj promjeni i takvom elaboratu). Ako je u pitanju evident. zgrade ili dioba, takvo zasebno izvješće nije potrebno prilagati uz sva ostala potrebna izvješća. | Primljeno na znanje | Pravilnikom nije niti propisano da se izvješće o terenskom uviđaju mora izrađivati u takvim slučajevima Izvješće o terenskom uviđaju je posebno izvješće koje se izrađuje samo u elaboratima iz članka 14. stavak 2., članka 17. I članka 18. |
| 48 | Marko Mlinarić | Geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, Članak 21. | Evidentiranje stvarnog položaja predmetnih kat. čest. ili njihovih dijelova koji čine predmet postupka tj. predmetni posjed/novoformirana građevna čestica/čestica na koju se upisuje zgrada/itd. bi trebalo obavezno raditi u svim geodetskim elaboratima. | Primljeno na znanje | Navedeni prijedlog razmotrit će se u okviru izrade novog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina |
| 49 | Zvonimir Baričević | Geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, Članak 23. | Ako pojedinačne čestice svaka za sebe odgovaraju površinskom kriteriju (u stavku 2. se kaže da se površinski kriteriji uvijek odnose i na pojedinačne) onda i sumarni kriterij odgovara pa ne vidim smisao spominjanja istog. | Nije prihvaćen | Pravilnikom se upravo omogućava šire tumačenje površinskog kriterija. |
| 50 | Danilo Viher | Geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, Članak 24. | Što se tiče evidentiranja međa, ovdje su spomenuti jedini uvjeti a to su površinski kriteriji i da je međa neosporna. Tako je bilo i do sad definirano, ma svejedno se događalo da pojedini katastarski uredi unatoč poštivanju ovih uvjeta imaju još svoje dodatne uvjete, koji su se na pr. odnosili na preveliku izmjenu oblika i veličina čestica u odnosu na izvorni zgled. Tako da bi bilo dobro ovdje naglasiti, da ukoliko čestica ima i skroz drugčiji oblik i veličinu čestice od izvorne, a zadovoljava uvjete površinskog kriterija i nesporne međe, tada treba biti makar kroz djelomične uklope dozvoljeno takvu česticu ugurati na plan. Ili osim ovih uvjeta propišite dodatne uvjete, kako poslije ne bi opet bilo nesporazuma između izvođača i katastra po ovim pitanjima. Drugo bih istaknuo problem evidentiranja stvarnog stanja na Z.K. planu na područjima gdje je dvostruko stanje u katastru i Z.K. Često puta u katastarskim uredima ne daju promijeniti oblik i površinu čestice u Z.K. kod usklađenja s katastarskom česticom, već traže cijepanje susjednih z.k. čestica u svrhu usklađenja s katastarskom česticom. Također nas se zna tražiti da zbroj površina u ulaznom stanju Z.K. bude isti kao zbroj površina u novom izlaznom stanju Z.K. Zato bi trebalo u pravilniku ili u specifikacijama naglasiti da se usklađenje z.k. čestice s katastarskom česticom, može vršiti i kroz evidentiranje stvarnog položaja z.k. čestice sukladno obliku i površini katastarske čestice ukoliko je zadovoljen površinski kriterij i kriterij nesporne međe. | Nije prihvaćen | Geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica može se izrađivati za sve potrebe navedene u stavku 1. članka 7. ovog pravilnika. U slučaju koji se navodi u komentaru nije riječ o evidentiranju katastarske čestice u smislu navedenog članka. Za navedeni slučaj vjerojatno je potrebno izrađivati drugu vrstu elaborata sukladno ovom pravilniku, te stoga katastarski uredi u okviru pregleda i potvrđivanja ne određuju dodatne uvjete nego ukazuju da elaborat nije izrađen u stvarnu svrhu. Pravila koja vrijede za izradu prijavnih listova vrijede i za one koji se izrađuju za katastra tako i za one koji se izrađuju za zemljišnu knjigu. |
| 51 | IGOR MATIŠIĆ | Geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, Članak 24. | Izmijeniti stavak 2. tako da glasi: "Međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata i neposredno graniče sa susjednim katastarskim česticama, u primjeni ovog pravilnika, smatraju se nespornim ukoliko se u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, ne vodi postupak uređenja međa pred nadležnim sudom." Preformulirano radi jasnoće i na kraju dodane riječi "uređenja međa pred nadležnim sudom" jer navedeni postupak obavljaju sudovi. | Nije prihvaćen | Članak 24. nedvojbeno formulira „nespornu među“, a Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određuje tko i u kojem postupku uređuje među. |
| 52 | Zvonimir Baričević | Geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, Članak 24. | Da li će biti dovoljno u tehničkom izvješću napisati: ''Nema spora oko međa sa susjedima sukladno stavku 2. članka 24. Pravilnika o geodetskim elaboratima''? | Primljeno na znanje | Navedena odredba nema smisao navoditi da li postoji spor ili ne postoji nego propisati što se smatra spornom međom. |
| 53 | GORAN BUBANIĆ | Geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, Članak 24. | Ne postoje međe katast čestica koje su predmetom elaborata i međe katast čestica koje sa istima neposredno graniče. Radi se o međama predmetnih i njima graničnih katast čestica, to su iste točke i linije. Postupak uređenja međe se vodi ako je kod nadležnog suda pokrenut vanparnični postupak uređenja međe. Što kada stranka granične katast čestice izjavi da je neka međa sporna, ali još uvijek službeno nije pokrenut i ne vodi se postupak uređenja međe kod nadležnog suda ???? Pa međa je zasigurno sporna i u tom slučaju. | Nije prihvaćen | Isto je upravo propisano člankom 24., a člankom 50. propisuju se obavljanja terenskih radnji i provedba terenskih, a u konkretnom slučaju stavkom 3. istoga članka propisan je da su za izradu elaborata odlučujući podaci sadržani u katastarskom operatu (tko tvrdi da oni nisu točni treba to dokazati), podaci o međama sadržani u sudskim odlukama o uređenju međa odnosno međe obilježene na terenu koje među nositeljima prava nisu sporne. Nepotpisivanje izvješća propisanih ovim pravilnikom od strane pojedinih nositelja prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata ne može biti isključivim razlogom za odbijanje potvrđivanja elaborata. |
| 54 | ANTE TANDARA | II. SADRŽAJ I OBLIK ELABORATA, Geodetski elaborat za evidentiranje međa uređenih u posebnome postupku | Jasno definirati da se elaboratom može urediti samo međa uređena u posebnom postupku, a da se istim elaboratom može ali ne mora evidentirati i stvaran položaj čestice kojoj je jedan dio uređen u posebnom postupku ali i bilo koje druge predmetne čestice. Vjerovali ili ne, ovo nije jasno djelatnicima područnih ureda. Nije sasvim jasno da li u slučaju uređenja međa uređenih u posebnom postupku treba obavještavati nositelje prava, ako ne evidentiramo niti jednu drugu među!? Trebalo bi i naglasiti da se površina čestica ako uređujemo samo jednu među ne može sračunati iz koordinata nego ostaje identična ulaznoj površini osim u situacijama gdje su sve točke čestice određene koordinatno pa primjenjujemo slučaj 1.0. | Primljeno na znanje | Člankom 27. propisuje se da se elaboratima iz članka 25. i 26. ovog pravilnika prilaže odluka suda kojom je međa uređena. To znači da nije potrebno utvrđivati ostale međe niti obavljati terenske radnje i terenska mjerenja, nego se tijek međe može preuzeti i s katastarskog plana. |
| 55 | GORAN BUBANIĆ | Geodetski elaborat za evidentiranje međa uređenih u posebnome postupku, Članak 26. | Katastarski ured uvijek traži da se izradi elaborat evidentiranja stvarnog položaja već evidentirane katastarske čestice, dakle obuhvaćaju se sve međe i granične katat čestice, bez obzira prema kojima su međe uređene u sudskom postupku. Za međe uređene u sudskom postupku tada se može umjesto potpisa nositelja prava u izvješću o međama priložiti sudska odluka. Ako je predviđeno da se navedenim elaboratom može evidentirati samo pojedina međna linija predmetne čestice, to treba biti jasno objašnjeno. | Primljeno na znanje | lankom 27. propisuje se da se elaboratima iz članka 25. i 26. ovog pravilnika prilaže odluka suda kojom je međa uređena. To znači da nije potrebno utvrđivati ostale međe niti obavljati terenske radnje i terenska mjerenja, nego se tijek međe može preuzeti s katastarskog plana. |
| 56 | GORAN BUBANIĆ | II. SADRŽAJ I OBLIK ELABORATA, Geodetski elaborat za provedbu rješenja o povratu zemljišta ili sudske presude o utvrđivanju prava vlasništva | Ne mora uvijek biti Sudska presuda kod utvrđenja prava vlasništva. | Primljeno na znanje | Parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta može se izvršiti u skladu s sudskom presudom o utvrđivanju prava vlasništva sukladno odredbama članka 161. St. 1 točka 3 Zakona o prostornom uređenju. Što se smatra sudskom presudom u smislu navedenog Zakona tumači nadležno Ministarstvo. |
| 57 | TINO ŠAROLIĆ | Geodetski elaborat za provedbu rješenja o povratu zemljišta ili sudske presude o utvrđivanju prava vlasništva, Članak 28. | Mislim da je potrebno točno definirati termin ''neizgrađeno građevinsko zemljište''. Da li se to odnosi točno na predmetnu parcelu ili dio parcele na kojem nije izgrađena nikakva građevina ili se misli na područje određeno prostorno-planskom dokumentacijom. Postoje slučajevi gdje se postoje rješenja o povratu ili sudske presude za parcele na kojima postoje građevine ili drugi objekti, ali se prema prostorno-planskoj dokumentaciji nalaze u ''neizgrađenom građevinskom području'' i obrnuto: postoje rješenja o povratu ili sudske presude na parcelama na kojima nema građevina, a prema prostorno-planskoj dokumentaciji nalaze se u ''izgrađenom građevinskom području''. Ovo je vrlo bitno radi pojedinih lokalnih ureda za urbanizam koji nisu na čisto kako postupati u ovakvim slučajevima, a sve radi nepotpunog objašnjenja. Mislim da dobro treba definirati termine ''neizgrađeno građevinsko zemljište'' i ''neizgrađeno građevinsko područje''. Svi ovi komentari također su vezani i za parcelaciju ''neizgrađenog građevinskog zemljišta'' prema Zakonu o prostornom uređenju (članak 161. stavak 1., točka 1.) koji kaže da se parcelacija ''neizgrađenog građevinskog zemljišta'' može izvršiti u skladu sa svakim prostornim planom ako se zemljište nalazi na području na kojemu ovim Zakonom nije propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja. | Nije prihvaćen | Pojam neizgrađenog građevinskog zemljišta definiran je Zakonom o prostornom uređenju. Tumačenje istog je u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. |
| 58 | GORAN BUBANIĆ | Geodetski elaborat za provedbu rješenja o povratu zemljišta ili sudske presude o utvrđivanju prava vlasništva, Članak 29. | Ovo je jako bitno za daljnje postupke u kojima katastarski uredi sebi daju zapravo da se poigravaju sa sudskim rješenjima o nagodbi, sporazumu i dr. sudskim aktima koji nisu PRESUDA. Konkretno :Katastarski ured Varaždin odbija provesti parcelacijski elaborat kojem je priložena SUDSKA NAGODBA u sudskom postupku utvrđenja prava vlasništva, jer nije SUDSKA PRESUDA. Postoje sudski postupci utvrđenja prava vlasništva u kojima se donosi i sudska nagodba, a koji akt zbog opisanog akta u pravilnicima o parcelac elaboratama nema nikakvo značenje. Ipak je sudski akt iznad svega, zar nije ??? treba uvesti pojam: Sudska presuda, nagodba, sporazum ili drugi akt nadležnog suda. | Primljeno na znanje | Pravilnikom je navedena sudska presuda iz Zakon o prostornom uređenju a koja se odnosi samo na parcelaciju neizgrađenog građevinskog zemljišta. Prijedlozi koji se navode predmet su dogovora s nadležnim Ministarstvom. |
| 59 | Danilo Viher | Geodetski elaborat za provedbu u zemljišnoj knjizi, Članak 30. | Bilo bi dobro napomenuti kako se z.k. čestici mogu promijeniti i oblik i površina sukladno katastarskoj čestici ukoliko su zadovoljeni kriteriji površine i nespornosti međa. Do sad su nas pojedini katastarski uredi znali tjerati na cijepanje susjednih z.k. čestica u svrhu izjednačenja ulaznog i izlaznog stanja površina u Z.K. stanju. Naravno, u nekim slučajevima (osim površinskog kriterija i kriterija nespornosti međe) treba uzeti u obzir i susjedne z.k. čestice kako pašu sa susjednim katastarskim česticama, ali to bi također makar u specifikacijama bilo dobro detaljnije definirati. | Primljeno na znanje | Sve navedeno upravo se propisuje stavkom 2 članka 30. |
| 60 | Lucija Baričević | Geodetski elaborat za provedbu u zemljišnoj knjizi, Članak 30. | Trenutno važeći Pravilnik definira da u slučaju izrade ovog elaborata 'stanje na terenu odgovara stanju podataka u katastarskom operatu' za predmetnu česticu. Podrazumijeva li ovaj članak taj isti uvjet i ako da, treba li ga jasno definirati? | Primljeno na znanje | Članak 30. ovog Pravilnika ne podrazumijeva uvjet propisan odredbama dosadašnjeg Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima. |
| 61 | IGOR MATIŠIĆ | Geodetski elaborat za provedbu u zemljišnoj knjizi, Članak 30. | Ovaj članak je u odnosu na postojeći Pravilnik lijepo preformuliran i puno jasniji. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 62 | IGOR MATIŠIĆ | Geodetski elaborat za ispravljanje podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke reambulacije, Članak 33. | Dopustiti da se ovom vrstom elaborata može ispraviti sporna međa u nespornu po dogovoru nositelja prava. Možda su se nositelji prava u međuvremenu složili oko međe ili se ona ipak može nedvojbeno identificirati temeljem postojećih podataka kat. operata, a netko je napravio tehnički propust evidentirajući među u spornu čim se dva susjeda nisu složila oko međe... Svejedno se predloženim Pravilnikom međa smatra nespornom sve dok nije pokrenut postupak uređenja međe pred nadležnim sudom. | Nije prihvaćen | Članak 33. jasno propisuje da je riječ o geodetskim elaboratima kojima se ispravljaju propusti koji su nastali prilikom provođenja katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije, izrade katastarskog operata ili u okviru izrade i provođenja pojedinih elaborata. Ukoliko se prijedlog odnosi na ispravak međa koje su u okviru postupka katastarske izmjere tehnički na katastarskom planu prikazane kao sporne mišljenja smo da nije riječ o tehničkom propustu. Ukoliko su se nositelji prava u međuvremenu dogovorili (bez suda) potrebno je za evidentiranje iste izraditi odgovarajući elaborat. |
| 63 | IGOR MATIŠIĆ | II. SADRŽAJ I OBLIK ELABORATA, Geodetski elaborat za ispravljanje nedostataka na katastarskom planu | Promijeniti naziv u "Geodetski elaborat za ispravljanje nedostataka u katastarskom operatu" jer se u suštini mogu ispravljati i nedostatci i neskladi u knjižnom, a ne samo grafičkom dijelu operata. Zašto se ne bi ovom vrstom elaborata dopustio i ispravak grubih pogrešaka (evidentiranje čestica s površinom izvan površinskog kriterija?) ili će isto već biti omogućeno u ostalim vrstama elaborata? Iz predloženih tehničkih specifikacija za geodetski elaborat (str. 29.) proizlazi da će se ispravci moći predložiti, samo ih treba nabrojati u tehničkom izvješću. | Nije prihvaćen | Ispravljanje grubih pogrešaka je moguće temeljem odgovarajućeg elaborata ukoliko se dokaže da je riječ o gruboj pogrešci i u tom slučaju se ne primjenjuje površinski kriterij. |
| 64 | Marko Mlinarić | Geodetski elaborat za evidentiranje izvedenog stanja ceste, Članak 37. | Stavak (5) bi trebalo nadopuniti u smislu da vrijedi samo za čestice čije međe nisu evidentirane prethodnim elaboratima u novom sustavu. Dakle treba se voditi računa o elaboratima koji su prethodili, a za koje je upravitelj ceste dao suglasnost na izvješće o međama . | Primljeno na znanje | Člankom 49. stavak 3. propisuje se da se o obavljanju poslova koji se odnose na terenske radnje i terenska mjerenja za potrebe evidentiranja javnih i nerazvrstanih cesta pravna osoba koja upravlja cestom odnosno jedinica lokalne samouprave obavještavaju nositelje prava javnim pozivom u lokalnom glasilu. Člankom 50. stavak 7. propisuje se da kada je riječ o utvrđivanju granica zemljišta na kojem je izvedena cesta da je pravna osoba koja upravlja cestom odnosno predstavnik jedinice lokalne samouprave dužna pokazati granice zemljišta na kojem je izvedena cesta. Kada je riječ o geodetskom elaboratu izvedenog stanja ceste u izvješću o utvrđivanju međa i drugih granica opisuje se postupak utvrđivanja granica zemljišta na kojem je izvedena cesta i prilaže mu se preslika javnog poziva i popis nositelja prava koji su zatražili uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja ceste. Navedeno izvješće izrađuje se samo za utvrđivanje granica zemljišta na koje je izgrađena cesta i ne izrađuje se za međe i druge granice katastarskih čestica uz cestu. Za elaborate kojima se obrađuje više katastarskih čestica i veća površina i za elaborate koji se izrađuju za potrebe izgradnje linijskih građevina (cesta, željezničke pruge, kanala i sl.) predočavanje elaborata i izrada izvješća o utvrđivanju međa i drugih granica obavlja se prilikom izlaganja elaborata na javni uvid. Slijedom svih navedenih odredbi držimo da su osigurani uvjeti za pravilnu izradu elaborata iz članka 37. Pravilnika |
| 65 | Danilo Viher | Geodetski elaborat za evidentiranje izvedenog stanja ceste, Članak 37. | Možda da se u stavku 4. umjesto udovoljavanja cijelom površinskom kriteriju, stavi ako udovoljava pola površinskog kriterija, ali i to će se u nekim slučajevima pokazati loše. Po tom pitanju bi za pojedine slučajeve svaki geodet odlučio drugčije, te je na žalost tu nemoguće neki put odlučivati bez subjektivnog dojma je li se tu radi o pogrješci plana ili ne. Zato je vrlo nezahvalno pokušat jasno propisivati ovakvu stvar bez da se nabroje svi mogući i nemogući slučajevi iz prakse kad bi i kako trebalo postupiti sa susjednim česticama. U specifikacijama je također propisano da se površina susjednih čestica sa cestom obračunava dopunom, a to neki put može ispast loše. Najviše loše može ispast izračunavat površinu dopunom ukoliko nam susjedna čestica postaje mala (do 50m2 ili 100m2) ili ako vidimo da je na tom području uklop dobar i jednoznačan, te bi računanjem površine grafičkim načinom zapravo popravili odnos grafike (približnog stvarnog stanja) i upisane površine. Na žalost, s obzirom da u većini slučajeva nemamo kontakata sa susjednim nositeljima prava (javni poziv malo tko vidi), o ovakvim stvarima razmišljamo na osnovu naših predpostavki, a od nositelja prava bi možda dobili neke činjenice koje bi nam promijenile način razmišljanja. | Nije prihvaćen | Sukladno odredbama članka 124. Zakona o cestama (NN br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14 ) da bi se javne ceste mogle evidentirati u katastru potrebno je između ostalog izraditi geodetski elaborat odnosno snimku izvedenog stanja ceste koju izrađuje ovlaštene osobe sukladno posebnom propisu. Na snimci izvedenog stanja, između ostalog, se prikazuje i granica zemljišta na kojem je izgrađena cesta, prema izvedenom stanju te točke granica katastarskih čestica koje su identične na terenu i katastarskom planu. Granice zemljišta prema izvedenom stanju obilježava i pokazuje pravna osoba koja upravlja cestom. Ovlaštena osoba, nakon usporedbe snimke izvedenog stanja s katastarskim česticama koje su evidentirane na katastarskom planu, odlučuje da li je za potrebe evidentiranja predmetne ceste u katastru i zemljišnoj knjizi potrebno izraditi geodetski elaborat izvedenog stanja ceste ili će se ista evidentirati temelje snimke izvedenog stanja i izrađenih prijavnih listova za katastar i zemljišnu knjigu. Također naglašavamo da se u postupku izrade snimke izvedenog stanja ne utvrđuju niti obilježavaju presjeci postojećih katastarskih čestica s granicom zemljišta na kojem je izvedena postojeća cesta kao što se ne utvrđuju niti obilježavaju ni ostale granice postojećih katastarskih čestica već se na istom iskazuju granice zemljišta prema izvedenom stanju ceste obilježene i pokazane od strane pravne osobe koja upravlja cestom. |
| 66 | Hrvatske ceste d.o.o. | Geodetski elaborat za evidentiranje izvedenog stanja ceste, Članak 37. | Hrvatske ceste d.o.o. su do sada pokrenule izradu Geodetskih elaborata za evidentiranje izvedenog stanja ceste za preko 200 kat. općina, te poučeni iskustvom u praksi smatramo da bi primjena stavka 4: "Katastarske čestice koje su prije izrade elaborata graničile s cestom a čiji dijelovi ne ulaze u sastav katastarske čestice na kojoj je izvedena cesta prikazuju se na način da i dalje graniče sa cestom i za njih se ne izračunava površina." bila u suprotnosti sa pozitivnim zakonskim okvirima Republike Hrvatske, te ozbiljno zadirala u povredu vlasničko-pravnih odnosa, a koji bi rezultirao prekidom izrade predmetnih geodetskih elaborata i pokretanjem raznih imovinsko-pravnih sporova. Naime, u praksi se često susrećemo sa situacijom gdje je javna cesta imala puno širi pojas koji je tijekom godina uzurpiran od strane korisnika susjednih katastarskih čestica te bi se primjenom spornog članka cjelokupna površina trebala pripojiti upravo susjednim katastarskim česticama, koje bi u pojedinim slučajevima dobile i duplo veću površinu obzirom da razlike između stvarnog stanja na terenu i kat. plana znaju biti i preko 10 metara, te se stoga nikako ne mogu smatrati greškom katastarskog plana. Nadalje, obzirom da se na mnogo dionica mijenjao i sam položaj trase koji nije evidentiran na kat. planu, već je evidentirano staro stanje, predmetni članak ne bi se mogao primijeniti jer kat. čestice koje su prije izrade elaborata graničile sa cestom sada se ne nalaze neposredno uz cestu. Također, obzirom da je u postupku provedbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12, 143/13, 65/17 ) izdano mnogo Rješenja o izvedenom stanju u kojima su navedene i kat. čestice javnih i nerazvrstanih cesta, izrada predmetnih elaborata sa primjenom spornog članka, dovela bi do promijene da se nezakonito izgrađene zgrade ne nalaze više na navedenim kat. česticama. Pravni status javnih cesta definiran je čl. 3 Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) u kojem je navedeno da su javne ceste javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, te stoga smatramo kako upravitelji javnih cesta, kao ni ovlašteni geodetski izvođači i tijelo nadležno za ovjeru predmetnih elaborata nemaju ovlasti temeljem Pravilnika o geodetskim elaboratima u pojedinim slučajevima kada se radi o uzurpaciji cestovnog zemljišta, a ne o greškama kat. plana dijeliti zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske prema stvarnom stanju na terenu. | Nije prihvaćen | Sukladno odredbama članka 124. Zakona o cestama (NN br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14 ) da bi se javne ceste mogle evidentirati u katastru potrebno je između ostalog izraditi geodetski elaborat odnosno snimku izvedenog stanja ceste koju izrađuje ovlaštene osobe sukladno posebnom propisu. Na snimci izvedenog stanja, između ostalog, se prikazuje i granica zemljišta na kojem je izgrađena cesta, prema izvedenom stanju te točke granica katastarskih čestica koje su identične na terenu i katastarskom planu. Granice zemljišta prema izvedenom stanju obilježava i pokazuje pravna osoba koja upravlja cestom. Ovlaštena osoba, nakon usporedbe snimke izvedenog stanja s katastarskim česticama koje su evidentirane na katastarskom planu, odlučuje da li je za potrebe evidentiranja predmetne ceste u katastru i zemljišnoj knjizi potrebno izraditi geodetski elaborat izvedenog stanja ceste ili će se ista evidentirati temelje snimke izvedenog stanja i izrađenih prijavnih listova za katastar i zemljišnu knjigu. Također naglašavamo da se u postupku izrade snimke izvedenog stanja ne utvrđuju niti obilježavaju presjeci postojećih katastarskih čestica s granicom zemljišta na kojem je izvedena postojeća cesta kao što se ne utvrđuju niti obilježavaju ni ostale granice postojećih katastarskih čestica već se na istom iskazuju granice zemljišta prema izvedenom stanju ceste obilježene i pokazane od strane pravne osobe koja upravlja cestom. Dakle ako je snimkom izvedenog stanja cesta utvrđeno da izvedena cesta sa svim svojim definiranim dijelovima odgovara evidentiranoj katastarskoj čestici u katastru i zemljišnoj knjizi nije potrebno izrađivati geodetski elaborat nego se snimci izvedenog stanja prilaže prijavni list za katastar i zemljišnu knjigu s pripadajućim kopijama katastarskog plana, a takve prijavne listove katastarski ured će ovjeriti kao da je riječ o geodetskom elaboratu za promjenu načina uporabe zemljišta. Ukoliko je netko uzurpirao dio katastarske čestice to nije predmet ovoga postupka, nego smo mišljenja da ga je potrebno rješavati u posebnom postupku. |
| 67 | Zvonimir Baričević | Geodetski elaborat za evidentiranje izvedenog stanja ceste, Članak 37. | Ako dobro čitam u stavku 5. članka 37. piše da dio katastarske čestice koji ulazi u sastav čestice ceste, ukoliko udovoljava površinskom kriteriju, možemo oduzeti čovjeku (od 5% do 20% čestice, ovisno o kojoj katastarskoj općini se radi) i takva čestica ostaje nepromijenjena u katastarskom operatu. Pitanja: 1) Što ako je ta međa uređena sudskim putem? 2) Zar nije to klasično prikrivanje prometa nekretnina i zakidanje stranke za novčanu naknadu i države za porez na promet? 3) Što nije to zloporaba ''ispravka međe'' a poistovjećuje se sa situacijom gdje staru ogradu/zid/suhozid koja je zaista međa na terenu konačno evidentiramo kao među u operatu? | Primljeno na znanje | Člankom 49. stavak 3. propisuje se da se o obavljanju poslova koji se odnose na terenske radnje i terenska mjerenja za potrebe evidentiranja javnih i nerazvrstanih cesta pravna osoba koja upravlja cestom odnosno jedinica lokalne samouprave obavještavaju nositelje prava javnim pozivom u lokalnom glasilu. Člankom 50. stavak 7. propisuje se da kada je riječ o utvrđivanju granica zemljišta na kojem je izvedena cesta da je pravna osoba koja upravlja cestom odnosno predstavnik jedinice lokalne samouprave dužna pokazati granice zemljišta na kojem je izvedena cesta. Kada je riječ o geodetskom elaboratu izvedenog stanja ceste u izvješću o utvrđivanju međa i drugih granica opisuje se postupak utvrđivanja granica zemljišta na kojem je izvedena cesta i prilaže mu se preslika javnog poziva i popis nositelja prava koji su zatražili uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja ceste. Navedeno izvješće izrađuje se samo za utvrđivanje granica zemljišta na koje je izgrađena cesta i ne izrađuje se za međe i druge granice katastarskih čestica uz cestu. Za elaborate kojima se obrađuje više katastarskih čestica i veća površina i za elaborate koji se izrađuju za potrebe izgradnje linijskih građevina (cesta, željezničke pruge, kanala i sl.) predočavanje elaborata i izrada izvješća o utvrđivanju međa i drugih granica obavlja se prilikom izlaganja elaborata na javni uvid. Slijedom svih navedenih odredbi držimo da su osigurani uvjeti za pravilnu izradu elaborata iz članka 37. Pravilnika. |
| 68 | Danilo Viher | Izgled i sastavni dijelovi geodetskog elaborata, Članak 39. | Nigdje nisam uočio da je opisano kako geodet može u određenim slučajevima izvršiti homogenizaciju jednog dijela susjedne čestice u slučaju kad predmetnu česticu ne može smjestiti na plan ( na pr kad predmetna čestica pojede širinu čestice ceste na planu). Mislim da je homogenizacija bolje rješenje, nego da se pojedinačnu česticu uklapa na plan pomoću više djelomičnih uklopa. | Primljeno na znanje | Isto je uređeno člankom 72. Pravilnika o katastru zemljišta koji propisuje da se temeljem obavljenih terenskih mjerenja identičnih točaka i utvrđenih identičnih linija u okviru homogenizacije obavljaju potrebne transformacije podataka digitalnog katastarskog plana. |
| 69 | Danilo Viher | Izgled i sastavni dijelovi geodetskog elaborata, Članak 39. | Tehničke specifikacije idu u dobrom smjeru, ali možda bi o nekim stvarima bilo dobro još promisliti. -Kod djelomičnih uklopa, bilo bi dobro definirati da je između dva bloka uklopa moguće imati prijelaznu liniju s više lomnih točaka. To bi bilo dobro u slučaju kad se dva uklopna bloka međusobno približe, a između njih su gušće snimljene lomne točke međe. Bez toga je tehnički nemoguće izvesti da se dva bloka uklopa međusobno ne presjeku. Djelomični uklopi su na žalost velika kemija i zadaju veliku glavobolju kod izglađivanja prijelaza između dva uklopa. U svakom slučaju, pozdravljam legalizaciju djelomičnih uklopa. -Kod ostalog sadržaja skice izmjere smatram nepotrebnim poprečna kontrolna odmjeranja koja samo stvaraju gužvu. U redu je staviti tu i tamo koje kontrolno odmjeranje, ali bi onda trebalo naglasiti da ono nije obvezno za svaku lomnu točku međe ili zgrade. Za frontove je u redu određeno da bude za lomne linije međa ili zgrada, ali kontrolna odmjeranja bih skoro potpuno izbacio kao nepotrebna. -Što se tiče sadržaja skice, plana i druge grafike, nepotrebno je na njoj imati sve moguće birokratske podatke o tvrtki i elaboratu koje tako i tako već pišu na naslovnici, a ovdje će samo zauzimati koristan prostor na papiru, a što će smanjiti prostor za crtež. Dovoljno je imati samo katastarsku općinu, ime i prezime izrađivača i nadnevak izradbe. -U određivanju načina izračuna površina preostalih čestica kod ucrta ceste dopunom, po meni nije uvijek dobro. U slučajevima kad su preostale čestice male ili kad uklop plana dobro odgovara snimljenim detaljima, bolje je površinu odrediti grafičkim putem i time možda popraviti pisanu površinu čestice i približiti ju stvarnom iznosu. Granicu za izračun površine možda je bolje umjesto 5% i 20% staviti 3% i 10%. Ovako bi se moglo dogoditi da stvarna površina čestice bude na knap s površinskim kriterijem. Također, bilo bi dobro napomenut da pogrješke na susjednim česticama nastale kod ucrtavanja ceste, ne će ograničavati nositelja prava da poslije evidentira površinu i izvan površinskog kriterija ukoliko postoji mogućnost da je tome kriv način ucrtavanja ceste. - U specifikacijama piše da Izvješće o terenskom uviđaju podpisuje investitor, a u pravilniku se spominje i nositelj prava na čestici. - Što se tiče evidentiranja uporabe, bilo bi dobro napomenut da za određene vrste uporaba (na pr. ceste) je potrebna predhodna suglasnost nadležnog tijela (za evidentirat cestu treba uporabna dozvola). | Primljeno na znanje | Uklopi u više blokova katastarskog plana na mjerene podatke nužni su kada je izvornik katastarskog plana vrlo nehomogen. Linija po kojoj se odvajaju dijelovi katastarskog plana u blokove koji se zasebno uklapaju može imati po volji lomnih točaka, a na spojevima blokova linije katastarskog plana se prespajaju tako da samo po smislu, ali ne i obliku odgovaraju izvornom katastarskom planu. Na ovako pripremljenim podacima izrađuje se skica izmjere u kojoj se vrše sva računanja i iz koje se pripremaju grafički prikazi za plotanje. Obratnim načinom, vraćaju se mjereni podaci na izvornik katastarskog plana za potrebe održavanja. Ono što je bitno je da točke koje su mjerene na terenu, uvijek kao atribute imaju zabilježene mjerene vrijednosti i da u kolikogod ih blokova uklopili i kakogod ih prespojili za potrebe održavanja katastarskog plana, one će se uvijek kod izrade sljedećeg elaborata morati vratiti na mjerene koordinate. Isto tako će se sve ove točke u postupku homogenizacije smjestiti na mjerene vrijednosti. Samu liniju razgraničenja između pojedinih blokova i nema smisla iscrtavati u zasebnom sloju jer se usporedbom sa originalom DKP-a uvijek može odrediti, a i njeno iscrtavanje ponekad može biti teško izvedivo kada je plan izuzetno loš Kontrolna odmjeranja zadržana su jer ponekad mogu biti korisna, a na volju je izvoditelja kada i u kojem obimu će ih koristiti. Ograničavanjem kontrolnih odmjeranja (uključuje i frontove) samo na međe i druge granice odnosno zgrade i druge građevine unutar PMP već je postignuta znatna redukcija sadržaja i rasterećenje skice izmjere, naime izričito je rečeno: „Kontrolna odmjeranja se za ostale linije i linije geodetske situacije ne naznačuju.“, što do sada nije bio slučaj te se vrijeme nepotrebno trošilo na osiguravanje čitkosti sadržaja skice izmjere. Skica izmjere je najvažniji dio geodetskog elaborata. Ona je jedinstveni proizvod geodetske struke i u tom smislu joj se daje na značenju. U opisu su zato sadržani svi elementi koji osiguravaju njenu samodostatnost i nezavisnost od ostatka elaborata tako da sadrži sve potrebne informacije koje se nalaze i na naslovnici elaborata. Slične podatke sadrži i skica izmjere u Austriji sa kojom dijelimo povijesno nasljeđe u načinu izrade i održavanja katastarskog operata. Način računanja površina dopunom, uveden je da se osigura jednoznačno postupanje i izvoditelja i katastarskih ureda, ali to nije učinjeno bez analize i razrađenih scenarija. Naime, dozvoljenim odstupanjem za dvostruka mjerenja (usporedba površina iz knjižnog dijela katastarskog operata i one izračunate iz katastarskog plana nakon vektorizacije) u dosadašnjem stanju iskaza površina, osigurano je da se odmah identificiraju katastarske čestice sa grubom pogreškom za koje je ujedno dozvoljeno ispravljati površinu prema podacima utvrđenim mjerenjem na terenu (to su one za koje Vi kažete: Također, bilo bi dobro napomenut da pogrješke na susjednim česticama nastale kod ucrtavanja ceste, ne će ograničavati nositelja prava da poslije evidentira površinu i izvan površinskog kriterija ukoliko postoji mogućnost da je tome kriv način ucrtavanja ceste). Namjerno je računanje površina iz grafičkih koordinata (sa katastarskog plana iz vektorizacije) dozvoljeno samo kada to nije moguće napraviti dopunom, jer grafički izračunata površina nije stvarno popravljanje obzirom da bez mjerenja na terenu ne znamo na što treba ispraviti površinu. Osim toga, nakon izvršene homogenizacije, svi će izvorni oblici katastarskih čestica biti izmjenjeni i zasigurno će se pojaviti razlike između knjižnih i grafičkih površina koje će se moći ispraviti jedino mjerenjem na terenu (inače bi se i u postupku homogenizacije mogle sve površine izračunati grafički iz katastarskog plana i tako njima „popraviti“ one u knjižnom dijelu katastarskog operata). |
| 70 | Marko Mlinarić | Izgled i sastavni dijelovi geodetskog elaborata, Članak 39. | Podržavamo tehničke specifikacije, šteta što nisu objavljeni grafički dijelovi i primjeri, očekujemo seminare i edukacije kako bi se diljem lijepe naše unificiralo postupanje. | Primljeno na znanje | Državna geodetska uprava osigurati će potrebne edukacije u primjeni pravilnika i tehničkih specifikacija. |
| 71 | Dražen Pintarić | Izgled i sastavni dijelovi geodetskog elaborata, Članak 40. | 1) KOPIJA KATAST. PLANA prije promjene je u stvari podatak preuzetog DKPa. Pa zar ga treba opet precrtavati u "okvir i opis" službene analogne kopije plana ??? 2) Kopiju plana nakon promjene svakako treba izrađivati na način kao i u dijelovima geodetskog projekta da se na kopiji novog stanja vanjska kontura predmetne katast.čestice odmah iscrtava crnom linijom i stvarnim oblikom (dakle prilagodba prikaza sa okolnim katast česticama se ne prikazuje na kopiji plana koja ide u prijavni list iz razloga jer istu tada često osporavaju: gruntovnica, ODO, ŽDO, ŽUC, HC, banke, Općine, Gradovi I SVI KOJIMA SMETA ŠTO im se npr. nešto "oduzima"). Prilagodba prikaza okolnih katast. čestica treba biti samo digitalni prikaz uklopa ili preklopa sa podacima preuzetog DKPa. U ELABORATU USKLAĐENJA, SPAJANJA ILI DIOBE UNUTAR GEODETSKOG PROJEKTA TO JA TAKO RIJEŠENO. | Primljeno na znanje | Člankom 60. propisuje se da se na kopiji katastarskog plana za katastar prikazuje stanje katastarskog plana koje prethodi provedbi elaborata i predloženo njegovo novo stanje. Kopija katastarskog plana za katastar (analogni oblik) sastoji se od dva odvojena grafička prikaza: kopije katastarskog stanja - stanje prije promjene i kopije katastarskog plana - predloženo novo stanje. Kopija katastarskog plana - stanje prije promjene prikazuje stanje grafičkog dijela katastarskog operata (digitalnog katastarskog plana) na području izrade elaborata prije njegove izrade. Kopija katastarskog plana - predloženo novo stanje prikazuje stanje grafičkog dijela katastarskog operata (digitalnog katastarskog plana) na području izrade elaborata koje će nastupiti nakon njegove provedbe. Obje kopije katastarskog plana (kopija katastarskog plana - stanje prije promjene i kopija katastarskog plana - predloženo novo stanje) proizlaze i uvijek se izrađuju iz izvornih podataka grafičkog dijela digitalnog geodetskog elaborata sadržanog u skici izmjere (bez obzira radi li se o preklopu ili uklopu). |
| 72 | Ivan Dunkić | Izgled i sastavni dijelovi geodetskog elaborata, Članak 40. | Čemu Kopija kat. plana - stanje prije promjene, ako se u okviru izrade elaborata prilaže Kopija kat. plana kao službeni podatak?? Opet se nepotrebno gomila papirologija. 2.1. i 2.2 Iskazi površina , po mom mišljenju potpuno nepotrebno, ako imamo Prijavne listove u kojem su raspisane sve površine. | Primljeno na znanje | Člankom 60. propisuje se da se na kopiji katastarskog plana za katastar prikazuje stanje katastarskog plana koje prethodi provedbi elaborata i predloženo njegovo novo stanje. Kopija katastarskog plana za katastar (analogni oblik) sastoji se od dva odvojena grafička prikaza: kopije katastarskog stanja - stanje prije promjene i kopije katastarskog plana - predloženo novo stanje. Kopija katastarskog plana - stanje prije promjene prikazuje stanje grafičkog dijela katastarskog operata (digitalnog katastarskog plana) na području izrade elaborata prije njegove izrade. Kopija katastarskog plana - predloženo novo stanje prikazuje stanje grafičkog dijela katastarskog operata (digitalnog katastarskog plana) na području izrade elaborata koje će nastupiti nakon njegove provedbe. Obje kopije katastarskog plana (kopija katastarskog plana - stanje prije promjene i kopija katastarskog plana - predloženo novo stanje) proizlaze i uvijek se izrađuju iz izvornih podataka grafičkog dijela digitalnog geodetskog elaborata sadržanog u skici izmjere (bez obzira radi li se o preklopu ili uklopu). Iskaz površina prema odredbama članka 59. Pravilnika sadrži podatke o površinama predmetnih katastarskih čestica prema njihovom stanju prije izrade elaborata i prema stanju koje proizlazi iz elaborata. Podaci o dijelovima katastarskih čestica koje se upotrebljavaju na različit način i tlocrtnim površinama zgrada iskazuju se u prijavnim listovima. Predmetne katastarske čestice su katastarske čestice iz dosadašnjeg stanja čija se promjena površine iskazuje u iskazu površina i u prijavnom listu. Površine katastarskih čestica iz predloženog novog stanja koje se nalaze na području mjerenih podataka, a nastale su diobom od katastarskih čestica iz dosadašnjeg stanja ili se cijele nalaze i u dosadašnjem stanju, računaju se iz koordinata lomnih točaka njihovih međa i drugih granica. Način računanja površina za ove katastarske čestice u iskazu površina je „iz mjerenih koordinata“. Dijelovi predmetnih katastarskih čestica koji ostaju izvan područja mjerenih podataka računaju se tako da se njihove površine prema stanju prije izrade elaborata (površina upisana u posjedovni list) umanje za površinu njihovih dijelova unutar područja mjerenih podataka. Način računanja površina za ove katastarske čestice u iskazu površina je „dopunom“. |
| 73 | Petar Brkić | Izgled i sastavni dijelovi geodetskog elaborata, Članak 40. | Općeniti komentar na izradu cijelog elaborata. Pisac pravilnika predviđa da se elaborati izrađuju znatno drugačije i kompliciranije nego do sada. Trebalo bi detaljno opisati benefit od ovog novog načina izrade elaborata koji uključuje beskonačno mnogo atributa, i drugih podataka. Punjenje katastarskog operata predviđenim (prekomjernim) podacima (atributima točaka, linijama u raznim layerima i drugim sadržajima) je po mojem mišljenju potpuno nepotrebno jer je DKP u cijelini još uvijek u vrlo rudimentarnom obliku,a po svemu sudeći će tako ostati još puno godina. Naime DKP ima drugih nesavršenosti na ispravljanje kojih bi DGU trebala trošiti svoje resurse, naprimjer mnoge čestice na DKP-u još imanu fantomske brojeve 9999/1 i slično, mnoge granice općina se ne poklapaju i.t.d. Da li je pisac tehničkih specifikacija obratio pažnju na to da bi se vrijeme za izradu elaborata znatno produljilo, za dva ili više puta. Mogu li geodetske tvrtke sukladno tome podići cijene usluga preko noći? To je ključno pitanje jer svaki novi pravilnik bi trebao olakšati, pojednostaviti i unificirati izradu elaborata u ionako zamršenim evidencijama nekretnina, a ne opterećivati izradu elaborata i katastarski operat podacima sa kojima krajnji korisnici ne mogu puno započeti. Geodetske tvrtke već sada troše znatno više vremena na izradu elaborata nego je to realno potrebno zbog nedorečenosti u dosadašnjim pravilnicima. Mislim da bi pisci novih pravilnika trebali više konzultirati druga ministarstva, ustanove, i najvažnije, geodete koji imaju godine iskustva i na taj način doći do pravilnika (i zakona) koji će dovesti do više reda a ne konfuzije koja s nazire iz ovih tehničkih specifikacija. | Primljeno na znanje | Za izradu elaborata kao osnova su uzete Specifikacije za vektorizaciju katastarskih planova 2.9.5. koje su dobro poznate svim izvoditeljima i korisnicima podataka Državne geodetske uprave. Ovim specifikacijama dodani su slojevi potrebni za prikazivanje dosadašnjeg stanja i predloženog novog stanja digitalnog katastarskog plana. Blokovi su minimalno nadograđeni atributima koji su neophodni za provođenje kontrola koje se inače provode u bazi podataka u kojoj se vode i održavaju katastarski operati odnosno u Zajedničkom informacijskom sustavu, a u kojoj je cilj provesti i svaki izrađeni elaborat. Dakle, grafička izrada elaborata minimalno je promijenjena u odnosu na dosadašnji način, upravo zato da svim izvoditeljima bude poznata i brzo usvojiva. U sadašnjem, nestandardiziranom načinu izrade elaborata, sve što pripreme i naprave izvoditelji, moraju ponovno napraviti i pripremiti katastarski uredi čime se nerazumno troše resursi i izvoditelja i katastarskih ureda. Naime, da bi se u složenim informatičkim sustavima mogle provoditi promjene na podacima, one moraju biti pripremljene po točno određenim pravilima i nakon toga moraju proći niz kontrola koje prethode provedbi promjene. Sada standardizaciju i izradu elaborata po ovim pravilima koji moraju proći kontrole postavljene iz sustava rade katastarski službenici. Uvođenjem digitalnog geodetsko elaborata, oni izvoditelji koji budu htjeli elaborate predavati digitalnim putem, moći će direktno utjecati na brzinu izrade elaborata kao i na njegovu ovjeru jer će biti sigurni da će izrađivati tehnički ispravne elaborate. Sigurni smo da će biti izvoditelja koji će u ovome prepoznati prednost i koji će ulaganjem u svoje znanje i edukaciju osigurati konkurentnost. Oni će, osim što će preuzeti odgovornost za tehnički ispravnu izradu elaborata, omogućiti da se dio resursa DGU posveti kvaliteti podataka o kojoj govorite u svom pitanju i kojoj svi težimo. |
| 74 | Jelena Rebić Dubravica | Izgled i sastavni dijelovi geodetskog elaborata, Članak 40. | U Tehničkim specifikacijama navedeno je na naslovnica mora biti presavijeni A3 papir. Mislim da je to nepotrebno, ako predajemo uvezan elaborat, zašto mora biti A3? Ima boljih načina uvezivanja. | Primljeno na znanje | Primjerak koji se predaje u katastar mora biti presavijeni A3 format, ostale primjerke nakon ovjere izvoditelj uvezuje u fascikle A4 formata. U primjerku za katastar uvezuju se samo pojedini sastavni dijelovi koji imaju više stranica, ali se svi sastavni dijelovi prilažu neuvezani u A3 omotu zato što katastarski ured u svom postupanju mora odvajati dijelove elaborata zbog odvojenih postupaka ovjere i kasnije provedbe upravnog postupka, osim toga katastarski uredi odlažu različite dijelove elaborata i u različite arhive, a isto tako moraju dijelove elaborata dostavljati drugim tijelima (u zemljišnu knjigu). Zato je bilo najpraktičnije ostaviti primjerak za katastar neuvezan u A3 omotu. |
| 75 | GORAN BUBANIĆ | Izgled i sastavni dijelovi geodetskog elaborata, Članak 40. | ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD: Službeni podaci katastra i zemljišne knjige u razmjenskom formatu Nedavno je od strane Središnjeg ureda DGU rastumačeno da se umjesto izvoda iz katast plana (analognih), izvoda iz posjedovnih listova (analognih) i zk izvoda koji se prilažu u geodetske elaborate mogu umjesto službeno preuzetih iz nadležnih ureda priložiti izvodi preuzeti putem OSS aplikacije. Potrebno je odmah urediti da ovlaštene osobe za izradu elaborata mogu putem OSS aplikacije (ili neke druge) preuzeti: dijelove geodetsko tehničkog dijela katast operata i to: digitalni katast plan arhivske skice izmjere, pripadajući popis koordinata i ostalo po potrebi bez da se šalju u katastarske urede pisani zahtjevi, biljezi, uplatnice i slično. U ovom trenutku mnogo skica izmjere iz prethodnih geodetskih elaborata nije dostupno radi njihove centralizirane evidencije....i tako je već nekoliko godina. | Primljeno na znanje | Člankom 42. propisno je da se podaci za izradu elaborata iz članka 40 i 41. Pravilnika izdaju u zadanom razmjenskom formatu elektroničkim putem. Isto će ovlaštenicima biti omogućeno pristupom jedinstvenom poslužnom mjestu (OSS privatni dio) uz osigurano korisničko ime i lozinku. Putem Sustava digitalnog geodetskog elaborata biti će omogućeno preuzimanje i dijelova zbirke parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata, koje su trenutno dostupne putem sustava digitalnog arhiva Državne geodetske uprave |
| 76 | IGOR MATIŠIĆ | III. IZRADA GEODETSKOG ELABORATA, Članak 43. | Uskladiti stavke 1. i 2. sa prijelaznim odrebama Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti koji će ubrzo stupiti na snagu (prepisati cijele članke i stavke koji se odnose na ovu tematiku ili se u sklopu ovog Pravlinika samo referirati na odgovarajuće odredbe budućeg ZOGD, a ne djelomično). Za geodetske elaborate ovlaštene osobe moraju posjedovati odgovarajuću suglasnost DGU. | Nije prihvaćen | Odredbe ovog članka nije potrebno uskladiti s odredbama Zakona o obavljanju geodetske djelatnost jer isti određuje da geodetske elaborate propisane ovim pravilnikom mogu izrađivati pravne i fizičke osobe ovlaštene sukladno posebnom propisu kojim je uređeno obavljanje stručnih geodetskih poslova iz područja državne izmjere i katastra nekretnina (u daljnjem tekstu – ovlaštene osobe), te je na taj način odredba usklađena s Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti. |
| 77 | Danilo Viher | Prikupljanje katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka, Članak 47. | Trebalo bi omogućiti dobivanje cjelokupne digitalizirane skice u obliku *.djvu. Samo tako ćemo moći ispravno uvidjeti je li određeni elaborat od koristi za pomoć i ispravak plana ili nije. Također, trebalo bi propisat cijenu za dobivanje cijelog elaborata u digitalnom obliku, a ne po printanoj stranici koju nam često printaju iz formata A3 na format A4 i onda s takve usitnjene skice ne možemo ništa izčitati. Kad su u pitanju ispravci pogrješki plana, bilo bi u redu skicu dobiti i besplatno. | Primljeno na znanje | Člankom 42. propisno je da se podaci za izradu elaborata iz članka 40 i 41. Pravilnika izdaju u zadanom razmjenskom formatu elektroničkim putem. Isto će ovlaštenicima biti omogućeno pristupom jedinstvenom poslužnom mjestu (OSS privatni dio) uz osigurano korisničko ime i lozinku bez naknade. Putem Sustava digitalnog geodetskog elaborata biti će omogućeno preuzimanje i dijelova zbirke parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata, koje su trenutno dostupne putem Sustava digitalnog arhiva Državne geodetske uprave. |
| 78 | Dražen Pintarić | Prikupljanje katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka, Članak 47. | Već dugo i predugo se uopće ne može doći do skica izmjere i ostalih dijelova iz prethodnih geodetskih elaborata, a koji su najprije bili arhivirani po ormarima u katastarskim uredima, a onda su poslani na skeniranje u Glinu. Već je sve odavno trebalo biti dostupno putem OSSa kao i ostale javne isprave. Samo to netko treba i odraditi, a pošto očito nije, treba se provjeriti zašto nije?? Za postupak omeđivanja na terenu osim postojećeg i zatečenog nespornog stanja, najbitnije su prethodne (upotrebljive) skice izmjere temeljem kojih se položaji točaka mogu nedvosmisleno obnoviti. Uostalom i SUD RH traži da se u postupku uređenja međe predoče svi eventualni dokazi kojima se može dokazivati položaj sporne međe u postupku uređenja ili obnove iste. | Primljeno na znanje | Člankom 42. propisno je da se podaci za izradu elaborata iz članka 40 i 41. Pravilnika izdaju u zadanom razmjenskom formatu elektroničkim putem. Isto će ovlaštenicima biti omogućeno pristupom jedinstvenom poslužnom mjestu (OSS privatni dio) uz osigurano korisničko ime i lozinku bez naknade. Putem Sustava digitalnog geodetskog elaborata biti će omogućeno preuzimanje i dijelova zbirke parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata, koje su trenutno dostupne putem Sustava digitalnog arhiva Državne geodetske uprave. |
| 79 | Ivan Dunkić | Prikupljanje katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka, Članak 47. | Što je falilo čl. 61 starog Pravilnika u kojem stoji da geodetski stručnjak može izraditi prijepis ili presliku javnih isprava , te usporediti sa službenim podacima, a koji su sada dostupni putem OSS-a svim korisnimica, te na kojem su dostupni svi dnevno ažurirani katastarski i zemljišnoknjižni podaci. Ovim prijedlogom se samo nepotrebno povećava trošak, vrijeme i papirologija ovlaštenicima. Jedino Potvrda o preuzetom Dkp-u ima smisla, ostalo je više nego nepotrebno. | Primljeno na znanje | Člankom 42. propisno je da se podaci za izradu elaborata iz članka 40 i 41. Pravilnika izdaju u zadanom razmjenskom formatu elektroničkim putem. Isto će ovlaštenicima biti omogućeno pristupom jedinstvenom poslužnom mjestu (OSS privatni dio) uz osigurano korisničko ime i lozinku bez naknade. Putem Sustava digitalnog geodetskog elaborata biti će omogućeno preuzimanje i dijelova zbirke parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata, koje su trenutno dostupne putem Sustava digitalnog arhiva Državne geodetske uprave. |
| 80 | Petar Brkić | Prikupljanje katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka, Članak 47. | Prikupljanje podataka iz ureda za katastar je vrlo problematična stvar za ovlaštene geodete. Mnogi katastri izričito brane uvid u svoju arhivu elaborata pa bi pravilnikom trebalo izričito definirati da su katastarski uredi dužni: - dozvoliti uvid u sve elaborate i sastavne dijelove u arhivi, (koliko god se to podrazumijeva), - izdati popis svih elaborata za predmetne čestice u arhivi, te popis nedostajućih dijelova elaborata ako to ovlašteni geodet zatraži. Vjerujem da će se kolege složiti sa mnom da su pojedini djelatnici katastarskih ureda vrlo kreativni u nalaženju razloga zašto neke podatke ne bi izdali, a ne treba naglašavati koliko izrada elaborata ovisi o podacima dobivenim u katastru. Također treba izričito definirati kojim pečatom i na koji način katastarski uredi ovjeravaju izdane podatke, obzirom da svaki ured za katastar to radi drukčije. Komentar nije bez razloga jer pojedini katastri izdaju podatke bez ovjere, npr. ako su elaborati skenirani, poslani mailom pa ovlašteni geodet sam isprinta dijelove elaborata. Kako će ovlašteni geodet sa isprintanim elaboratom bez ovjere pred strankama ili u postupku vještačenja argumentirati da ima službeni podatak iz katastra? Mislim da bez uređivanja ovog pitanja ostaje velik prostor za zloupotrebu. Još malo o ovoj temi. Pojedini uredi za katastar u svojoj arhivi uopće ne drže katastarske planove koji služe za izradu kopije katastarskog plana za zemljišnu knjigu, (zemljišnoknjižne slike), pa čak ni prijavne listove i kopije plana za zemljišnu knjigu koji su dostavljani u zemljišnu knjigu, tako da bi pisci pravilnika trebali naći načina kako osigurati da su katastri ti koji su odgovorni za svu dokumentaciju vezanu za izradu zemljišnoknjižne slike. Ima primjera da je zemljišna knjiga vraćala komplete zemljišnoknjižnih planova katastru upravo iz tog razloga. | Primljeno na znanje | Člankom 42. propisno je da se podaci za izradu elaborata iz članka 40 i 41. Pravilnika izdaju u zadanom razmjenskom formatu elektroničkim putem. Isto će ovlaštenicima biti omogućeno pristupom jedinstvenom poslužnom mjestu (OSS privatni dio) uz osigurano korisničko ime i lozinku. Putem Sustava digitalnog geodetskog elaborata biti će omogućeno preuzimanje i dijelova zbirke parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata, koje su trenutno dostupne putem Sustava digitalnog arhiva Državne geodetske uprave. Dok svi podaci ne budu dostupni na gore navedeni način svi podaci se mogu preuzeti u nadležnim katastarskim uredima. |
| 81 | Marko Mlinarić | Prikupljanje katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka, Članak 47. | u st. 2 treba izbaciti po potrebi i staviti da se obavezno pribavljaju podaci o prethodnim elaboratima predmetnih pa čak i susjednih parcela, nažalost primjećujem da dosta kolega zanemaruje prethodne elaborate koji unatoč što su rađeni metrom uistinu iskazuju stvarno stanje na terenu u godini izmjere, te su jako iskoristivi pri utvrđivanju i rekonstrukciji međa koje investitori sve manje i manje znaju pokazati na terenu. | Primljeno na znanje | Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i to člankom 53. je između ostalog, propisano da su za izradu elaborata mjerodavni podaci sadržani u katastarskom operatu , a tko tvrdi da oni nisu točni treba dokazati. Slijedom navedenog, u slučajevima kada investitor ne zna pokazati međe na terenu ovlaštena će osoba, za potrebe izrade elaborata, obnoviti među prema podacima sadržanim u katastarskom operatu. Kako je i zbirka parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata dio katastarskog operata po potrebi se mogu koristiti i podaci iz prethodnih elaborata. |
| 82 | IGOR MATIŠIĆ | Prikupljanje katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka, Članak 47. | U stavku 2. iza riječi granica dodati: "dobivene iz popisa koordinata ili digitalizacijom kostrukcijom iz drugih sastavnih dijelova ". Brisati riječ "iz". Što ako popis koordinata nije skeniran? Jednako tako te koordinate ponekad neće biti homogene sa izmjerenim identičnim točkama na terenu zbog korištenja različite geodetske osnove i apsolutnih koordinata, metoda izmjere ili transformacijskih parametara. Iz skice izmjere se pomoću kontrolnih odmjerenja mogu isto tako rekonstruirati koordinate. | Nije prihvaćen | Člankom 47. stavkom 2. propisuje se da se prije izrade geodetskog elaborata po potrebi pribavljaju podaci o elaboratima koji su prethodili elaboratu koji se izrađuje odnosno podatke katastarske izmjere ili tehničke reambulacije. Koordinate lomnih točaka međa i drugih granica iz prethodnih elaborata mogu se koristiti za ispravak podataka katastarskog plana. Navedenim člankom isto omogućava po potrebi, a naravno ukoliko elaborat ne bude sadržavao sve potrebne podatke da se neće niti koristiti. |
| 83 | GORAN BUBANIĆ | Prikupljanje katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka, Članak 47. | Pa zar se ne prikupljaju katastarski i zemljišnoknjižni podaci sa javnih servisa (OSS aplikacija) Kakva se potvrda o izdanim podacima treba prilagati elaboratu za podatke koji su dostupni sa javnih servisa ??? (2) Prije izrade geodetskog elaborata po potrebi se pribavljaju podaci o elaboratima koji su prethodili elaboratu koji se izrađuje odnosno podatke katastarske izmjere ili tehničke reambulacije. Koordinate lomnih točaka međa i drugih granica iz prethodnih elaborata mogu se koristiti za ispravak podataka katastarskog plana. Koliko već godina se čeka da ti podaci budu dostupni putem web aplikacije. Trenutno u nekim katastarskim uredima gotovo je nemoguće pribaviti takove podatke koji su ponekad jako bitni i to zato "jer su skice u Glini". I tako već godinama. Umjesto da se katastarski službenici bave zaprimanjem zahtjeva za izdavanje podataka, biljezima, uplatnicama, dostavom podataka, slanjem potvrda o preuzetim podacima (poštom ??), isti bi mogli biti angažirani na provedbi i sređenju npr. zaostalih rješenja iz gruntovnice i sl. (broje se u tisućama), Ovlaštenicima treba omogućiti pruzimanje i plaćanje podataka katast. operata i arhive sa javnih servisa. | Primljeno na znanje | Člankom 42. propisno je da se podaci za izradu elaborata iz članka 40. i 41. Pravilnika izdaju u zadanom razmjenskom formatu elektroničkim putem. Isto će ovlaštenicima biti omogućeno pristupom jedinstvenom poslužnom mjestu (OSS privatni dio) uz osigurano korisničko ime i lozinku. Putem Sustava digitalnog geodetskog elaborata biti će omogućeno preuzimanje i dijelova zbirke parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata, koje su trenutno dostupne putem Sustava digitalnog arhiva Državne geodetske uprave. |
| 84 | Petar Brkić | Prikupljanje dokumenata temeljem kojih je dopuštena izrada elaborata, sudskih odluka o utvrđivanju prava vlasništva, sudskih odluka o uređenju međa, rješenja o povratu zemljišta i dokumentacije o uspostavljenim posebnim pravnim režimima na zemljištu, Članak 48. | Potrebno je precizno definirati koji akti se prilažu u originalu, koji u fotokopiji, a za koje može djelatnik katastra ovjeriti da je vjerno originalu nakon što je obavio uvid u original. | Djelomično prihvaćen | Člankom 48. pravilnika propisuje se da se dokumenti i akti prostornog uređenja, akti o određivanju granice pomorskog i vodnog dobra, sudske odluke o uređenju međa, utvrđivanju prava vlasništva zemljišta, rješenja o povratu zemljišta, odluke nadležnih tijela o javnim odnosno nerazvrstanim cestama i očitovanja upravitelja javne ceste odnosno nositelja prava na nerazvrstanoj cesti i dokumentacija o uspostavljenim posebnim pravnim režimima na zemljištu prikupljaju od naručitelja odnosno investitora izrade elaborata odnosno od nositelja prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata i koji trebaju osigurati vjerodostojne isprave. Članak 15. stavak 1. će se izmijeniti na način da glasi „(1) Elaboratima iz članaka 12. i 13. ovog pravilnika za zgrade ili druge građevine može se priložiti uporabna dozvola koju je izdalo nadležno tijelo ili kao prijepis ili preslika iste koje je sačinio i sa izvornikom usporedio ovlašteni geodetski stručnjak koji izrađuje elaborat. |
| 85 | GORAN BUBANIĆ | Prikupljanje dokumenata temeljem kojih je dopuštena izrada elaborata, sudskih odluka o utvrđivanju prava vlasništva, sudskih odluka o uređenju međa, rješenja o povratu zemljišta i dokumentacije o uspostavljenim posebnim pravnim režimima na zemljištu, Članak 48. | Termin SUDSKA ODLUKA o uređenju međa ne postoji. Uređenje međa je vanparnični postupak. Sud donosi Rješenje kojim se uređuje međa..... na jedan od uobičajeno 4 moguća načina. Sasvim druga stvar je vlasnička parnica. Napomenuo sam već da katastarski ured VŽD uredno odbija provedbu geod. elaborata kojem je priložena SUDSKA NAGODBA jer nije navedeno SUDSKA PRESUDA, bez obzira što se u tom potupku utvrđenja vlasništva radi isključivo o sudskoj nagodbi i to temeljenoj na sporazumu stranaka prema prijedlogu parcelacije od ovlaštenog geodetskog stručnjaka, a koji prijedlog se i koristio u sudskom postupku. Potrebno je obuhvatiti sve akte suda: odluke, nagodbe, presude, kojima se utvrđuje vlasništvo i koji dokumenti se prilažu geodetskim elaboratima. Ne može katastarski ured niti referent proglašavati neki sudski dokument kao nevažeći jer se ne zove nazivom upotrijebljenim kao u katastarskom pravilniku !!!!! | Primljeno na znanje | U članku 48. izričaj sudske odluke se odnosi na sve odluke koje sud donosi u različitim postupcima sukladno posebnom zakonu. Vezano za komentar koji se odnosi na PUK Varaždin ponavljamo obrazloženje vezano za komentar uz članak 39 Pravilnika: „Pravilnikom je navedena sudska presuda iz Zakon o prostornom uređenju a koja se odnosi samo na parcelaciju neizgrađenog građevinskog zemljišta. Prijedlozi koji se navode predmet su dogovora s nadležnim ministarstvom.“ |
| 86 | IGOR MATIŠIĆ | Obavljanje terenskih radnji i provedba terenskih mjerenja, Članak 49. | Ponovno uvodimo pojmove kao što je "stvarni posjednik" bez da u samom Pravilniku postoji objašnjenje tko je ta osoba. Koja je razlika između stvarnog korisnika iz Pravilnika o geodetskom projektu i stvarnog posjednika prema prijedlogu ovog Pravilnika? Zašto se ne konzultira i pravna struka u zakonskim i podzakonskim propisima naše struke, a pogotovo po ovakvim pitanja kao tko su to nositelji prava. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima poznaje posrednog ili neposrednog posjednika. Ovakvim prijedlozima se nadalje narušava povjerenje u zemljišne knjige odnosno katastar. | Primljeno na znanje | Pravilnikom je jasno definiran nositelj prava u postupku izrade elaborata. |
| 87 | IGOR MATIŠIĆ | Obavljanje terenskih radnji i provedba terenskih mjerenja, Članak 49. | Po meni se treba drugačije pristupiti članku 4. U tehničkim specifikacijama na kraju rečenice iz stavka 4. stoji "i/ili zemljišnim knjigama" Posjednik ili stvarni posjednik koji istovremeno nije su/vlasnik može samo prisustvovati obilježavanju i pokazivanju čestica (i biti će samo mjerodavan ako pokazuje među koja se može identificirati odnosno smatrati identičnom na temelju podataka postojećeg operata. Konačni elaborat prije predaje na katastar se treba predočiti vlasniku. Tko će obavijestiti vlasnika da se nešto radi na njegovoj parceli? Po ovom prijedlogu izgleda da će to biti zk. odjel i kat. ured kada dostave vlasniku rješenje da mu je od sada parcela 2000, a bila je 2400m2. Kako ćemo mi geodeti utvrditi stvarnog posjednika, a nemamo ovlasti utvrđivati identitet osoba? Je li dovoljna njihova izjava? Ovaj članak po meni može jedino imati smisla ako je stvarni posjednik koji drži parcelu ujedno i osoba (ili jedna od) koja je upisana kao vlasnik ili posjednik u zk. odnosno kat. Nerijetko se vlasnici ne upišu u posjedovni list, a Zakon propisuje da se u posjedovni list upisuje na temelju vlasništva. Zar ćemo u tom slučaju zvati pokojnog prodavatelja nekretnine upisanog u posjedovni list? Po meni treba vlasniku svakako dati prednost nad osobom upisanom u kat. operatu. Jednako tako se vlasniku treba predočiti elaborat na suglasnost, koju može dati i neka druga osoba (koja može biti i stvarni posjednik) ali jedino uz odgovarajuću pravni temelj za zastupanje/upravljanje (punomoć i sl.). Koga zovemo na teren odnosno pitamo za suglasnost za katastarske čestice zgrada ili na kojima je upisano etažno vlasništvo? Hoće li to biti samo upravitelj zgrade (ako postoji) i/ili predstavnik suvlasnika? | Primljeno na znanje | Člankom 49. stavkom 3. Definiran je nositelj prava u postupku izrade elaborata. |
| 88 | Ivan Dunkić | Obavljanje terenskih radnji i provedba terenskih mjerenja, Članak 50. | U stavku (6) je nejasno dali u tom slučaju treba ili ne treba obaviještavati nositelje prava na susjednim česticama? | Primljeno na znanje | Da, u svim slučajevima kada se na međi između katastarskih čestica vrši obilježavanje međa i drugih granica npr. granica građevne čestice. |
| 89 | IGOR MATIŠIĆ | Obavljanje terenskih radnji i provedba terenskih mjerenja, Članak 50. | Na kraju stavka izmijeniti riječ "prava" riječima "pravo vlasništva ili druga stvarna prava" Zadnja riječ stavka 1.se očito dugi niz godina krivo interpretira. Na katastarskim česticama se evidentiraju stvarna prava. POSJED nije PRAVO prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. | Nije prihvaćen | Izričaji navedeni u ovom članku s u skladu s izričajima navedenim u Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. |
| 90 | IGOR MATIŠIĆ | Obavljanje terenskih radnji i provedba terenskih mjerenja, Članak 51. | Molim samo za pojašnjenje jesam li u pravu u vezi primjene Zbirke kartografskih znakova za geodetske elaborate... Po meni se u slučaju ograda (zidovi i dr.) iz stavka 2. radi o lomnim točkama međa koje nisu obilježene vidljivim trajnim oznakama (vrsta stabilizacije iz tehničkih specifikacija za određivanje koord.) pa se na ovakve točke treba staviti odgovarajuća oznaka točkaste (neobilježene trajne oznake) iz Zbirke kartografskih znakova, a ne crveni križić i kružic vidljive trajne oznake kako to tumače pojedini katastarski uredi. Rub zgrade koji je istovremeno međa se na skici izmjere i dalje označava s crvenim kvadratom. | Nije prihvaćen | Člankom 51. Pravilnika se propisuje da se lomne točke međa i drugih granica katastarskih čestica obilježavaju vidljivim trajnim oznakama. Međe i druge granice katastarskih čestica koje čine jasno raspoznatljive lomne točke građevina (kuća, zgrada, ograda i sl.) nije potrebno posebno obilježavati. Iz navedenog je razvidno da se jasno raspoznatljive lomne točke smatraju da su obilježene te se ne trebaju posebno obilježavati a shodno tome i prikazivati na skici izmjere kao što je predviđeno za lomne točke koje su obilježen vidljivim trajnim oznakama, te je stoga stav katastarskih ureda u skladu s Pravilnikom o kartografskim znakovima i pripadajućom Zbirkom kartografskih znakova |
| 91 | IGOR MATIŠIĆ | Obavljanje terenskih radnji i provedba terenskih mjerenja, Članak 51. | Mišljenja sam da vrste trajnih oznaka ne treba nužno propisivati (prepisivati iz postojećih propisa), već naglasak treba biti na korištenju vidljivih oznaka OVISNO O VRSTI TERENA (koje se navedu u izvješću o međama). Između ostalog danas sve lomne točke iskazujemo mjerenim koordinatama. Do sada sam vidio svakakva postupanja katastra, gdje me se doslovno tjeralo da na svaku lomnu točku međe stavljam topografiju vidljive trajne oznake, a terenu stoje zidovi i ograde. | Primljeno na znanje | Izmijenit će se članak 51. tako da glasi Lomne točke međa i drugih granica katastarskih čestica obilježavaju se vidljivim trajnim oznakama. |
| 92 | ANTE TANDARA | Obavljanje terenskih radnji i provedba terenskih mjerenja, Članak 52. | Povećanjem točnosti određivanja točaka javiti će se potreba za pomicanjem svih točaka već određenim novom katastarskom izmjerom, a novi prijedlog Zakona o državnoj izmjeri je svaku takvu promjenu opisao kao promjena ZK tijela, što znači parcelacija ( kupoprodajni ugovori, promet nekretnina). Da li smo svjesni mogućih posljedica? Odnosno da će primjena slučaja 1.0 u kojem mijenjamo površine svih čestica s novoodređenim točkama također biti promjena ZK tijela. | Primljeno na znanje | Člankom 52. se propisuje da se kvaliteta podataka terenskih mjerenja lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica te zgrada i drugih građevina za potrebe izrade geodetskog elaborata, čiji podaci se evidentiraju u katastarskom operatu, određuje se područjem povjerenja za horizontalne koordinate uz 95% vjerojatnosti standardom položajne točnosti do 0,10 m. Za kvalitetu podatka odgovara ovlaštena osoba sukladno posebnom propisu te način dokazivanja kvalitete podatka nije potrebno posebno propisivati. U slučaju odstupanja većih od propisanog odredit će se novi položaj točke propisanom kvalitetom. |
| 93 | Marko Mlinarić | Obavljanje terenskih radnji i provedba terenskih mjerenja, Članak 52. | Ovaj članak treba proširiti ili bolje definirati, jasno je da među treba točno odrediti navedenim standardom, no što sa međnim točkama koje su definirane prijašnjim elaboratima pa čak i u novom sustavu, a nedvosmislene su na terenu - npr. ćošak ograde, no ponovnom izmjerom ne upadaju u dopušteno odstupanje, do sada je mnogo elaborata izrađeno po prijašnjim uputama zakona katastarske izmjere i tehničke reambulacije da se međne točke smatraju identičnim unutar 10 cm u velikim urbanim gradovima, 20 cm unutar građevinskog, a do 40 cm u poljoprivrednom, što ćemo sa nastalim nesuglasicama. | Primljeno na znanje | Člankom 52. se propisuje da se kvaliteta podataka terenskih mjerenja lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica te zgrada i drugih građevina za potrebe izrade geodetskog elaborata, čiji podaci se evidentiraju u katastarskom operatu, određuje se područjem povjerenja za horizontalne koordinate uz 95% vjerojatnosti standardom položajne točnosti do 0,10 m. Za kvalitetu podatka odgovara ovlaštena osoba sukladno posebnom propisu te način dokazivanja kvalitete podatka nije potrebno posebno propisivati. U slučaju odstupanja većih od propisanog odredit će se novi položaj točke propisanom kvalitetom. |
| 94 | IGOR MATIŠIĆ | Obavljanje terenskih radnji i provedba terenskih mjerenja, Članak 52. | Jednostavnosti radi se mogla ostaviti stara formulacija da je maksimalno dopušteno odstupanje za položaj međe 10cm. Da li ćemo za svaku detaljnu točku dobivenu polarnom metodom obaviti izjednačenje po metodi najmanjih kvadrata pa poluosi elipse pogrešaka pomnožiti s faktorom proširenja? Ne pretjerujemo li malo za elaborate katastra? Zar se zgrade ne mjere jednostruko? Kako ćemo izračunati preciznost lomne točke zgrade? | Primljeno na znanje | Člankom 52. se propisuje da se kvaliteta podataka terenskih mjerenja lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica te zgrada i drugih građevina za potrebe izrade geodetskog elaborata, čiji podaci se evidentiraju u katastarskom operatu, određuje se područjem povjerenja za horizontalne koordinate uz 95% vjerojatnosti standardom položajne točnosti do 0,10 m. Za kvalitetu podatka odgovara ovlaštena osoba sukladno posebnom propisu. |
| 95 | TINO ŠAROLIĆ | Obavljanje terenskih radnji i provedba terenskih mjerenja, Članak 52. | Prema dosadašnjim tehničkim specifikacijama za određivanje koordinata u koordinatnom sustavu Republike Hrvatske bilo je naznačeno da se za točke međa moraju obavljati kontrolna mjerenja kao i iskazati ocjenu točnosti. Da li i to vrijedi i sada, jer u dostupnim specifikacijama ne vidim da isto piše i koja su ta kontrolna mjerenja (ponavljanje mjerenja istom metodom, ortogonal i sl.) | Primljeno na znanje | Člankom 52. se propisuje da se kvaliteta podataka terenskih mjerenja lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica te zgrada i drugih građevina za potrebe izrade geodetskog elaborata, čiji podaci se evidentiraju u katastarskom operatu, određuje se područjem povjerenja za horizontalne koordinate uz 95% vjerojatnosti standardom položajne točnosti do 0,10 m. Za kvalitetu podatka odgovara ovlaštena osoba sukladno posebnom propisu te način dokazivanja kvalitete podatka nije potrebno posebno propisivati. |
| 96 | IGOR MATIŠIĆ | Obavljanje terenskih radnji i provedba terenskih mjerenja, Članak 53. | Spojiti stavak 1. i 2. i izbrisati dio teksta "moraju biti obavljena osloncem na geodetsku osnovu" na kraju prvog stavka koji je nepotreban. Zar su sva mjerenja lučnim presjekom oslonjena na geodetsku osnovu? Što je geodetska osnova kada mjerimo GNSS RTK metodom primjenjujući CROPOS VPPS servis? Da li su to referentne točke državne mreže CROPOS-a ili možda položaj VRS rješenja? Malo zezam, ne treba odgovoriti :) | Primljeno na znanje | Sve navedeno je propisano tehničkim specifikacijama iz članka 53. stavak 2. Da bi se lučni presjek mogao koristit točke s kojih se obavljaju mjerenja lučnim presjekom moraju biti određene osloncem na geodetsku osnovu. |
| 97 | IGOR MATIŠIĆ | Prikupljanje isprava o vlasnicima i ovlaštenicima, Članak 56. | Stavak 3. - KONAČNO! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 98 | Marko Mlinarić | Iskaz površina, Članak 59. | Iskaz površina mora pod obavezno ostati sastavni dio elaborata, u pravilno izrađenom se jedino vide površinski kriteriji za predmetne parcele, dijelovi starih čestica od kojih se formiraju nove, itd., to je jedini trag kojim se može pratiti povijesni nastanak parcele, predlažem da se u digitalnom obliku prilaže i u geodetski projekt. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 99 | Jelena Rebić Dubravica | Iskaz površina, Članak 59. | Potpuno nepotrebno - iskaz površina i prijavni list treba objediniti u jedan obrazac! | Primljeno na znanje | Iskaz površina prema odredbama članka 59. Pravilnika sadrži podatke o površinama predmetnih katastarskih čestica prema njihovom stanju prije izrade elaborata i prema stanju koje proizlazi iz elaborata. Podaci o dijelovima katastarskih čestica koje se upotrebljavaju na različit način i tlocrtnim površinama zgrada iskazuju se u prijavnim listovima. Predmetne katastarske čestice su katastarske čestice iz dosadašnjeg stanja čija se promjena površine iskazuje u iskazu površina i u prijavnom listu. Površine katastarskih čestica iz predloženog novog stanja koje se nalaze na području mjerenih podataka, a nastale su diobom od katastarskih čestica iz dosadašnjeg stanja ili se cijele nalaze i u dosadašnjem stanju, računaju se iz koordinata lomnih točaka njihovih međa i drugih granica. Način računanja površina za ove katastarske čestice u iskazu površina je „iz mjerenih koordinata“. Dijelovi predmetnih katastarskih čestica koji ostaju izvan područja mjerenih podataka računaju se tako da se njihove površine prema stanju prije izrade elaborata (površina upisana u posjedovni list) umanje za površinu njihovih dijelova unutar područja mjerenih podataka. Način računanja površina za ove katastarske čestice u iskazu površina je „dopunom“. |
| 100 | Ivan Delač | Iskaz površina, Članak 59. | Potrebno je izbaciti iskaz površina iz geodetskih elaborata zato što ne sadrže ništa više od onoga što sadrži prijavni list pa prema tome nema nikakvu svrhu. | Nije prihvaćen | Iskaz površina prema odredbama članka 59. Pravilnika sadrži podatke o površinama predmetnih katastarskih čestica prema njihovom stanju prije izrade elaborata i prema stanju koje proizlazi iz elaborata. Podaci o dijelovima katastarskih čestica koje se upotrebljavaju na različit način i tlocrtnim površinama zgrada iskazuju se u prijavnim listovima. Predmetne katastarske čestice su katastarske čestice iz dosadašnjeg stanja čija se promjena površine iskazuje u iskazu površina i u prijavnom listu. Površine katastarskih čestica iz predloženog novog stanja koje se nalaze na području mjerenih podataka, a nastale su diobom od katastarskih čestica iz dosadašnjeg stanja ili se cijele nalaze i u dosadašnjem stanju, računaju se iz koordinata lomnih točaka njihovih međa i drugih granica. Način računanja površina za ove katastarske čestice u iskazu površina je „iz mjerenih koordinata“. Dijelovi predmetnih katastarskih čestica koji ostaju izvan područja mjerenih podataka računaju se tako da se njihove površine prema stanju prije izrade elaborata (površina upisana u posjedovni list) umanje za površinu njihovih dijelova unutar područja mjerenih podataka. Način računanja površina za ove katastarske čestice u iskazu površina je „dopunom“. |
| 101 | Petar Brkić | Kopija katastarskog plana za katastar, Članak 60. | Prema tehničkim specifikacijama se kopija plana za katastar printa na papiru umjesto na pausu. Molim pojasniti kako će to olakšati pregled i ovjeru elaborata kada svi znamo da se kopija katastarskog plana do sada printala na pausu upravo zato da se može preklopiti sa drugim kopijama i planovima i ostalim grafičkim materijalima. Dakle obavezno vratiti paus u primjerak elaborata koji ostaje u katastru. Također je predviđeno da se kopija plana može printati u drugim mjerilima a ne samo u službeno određenom mjerilu. Mislim da će to dovesti do velikog nereda u baratanju elaboratima jer djelatnici drugih ustanova, kojima su elaborati između ostalog i namijenjeni, će imati problema u uvećavanju i umanjivanju kopije plana u svrhu preklapanja sa svojim grafičkim materijalima (urbanističkim planovima i slično). Ostale osobe koje barataju elaboratima, odvjetnici, suci, arhitekti i drugi također neće biti sretni ako se mijenja nešto na što su do sada navikli. Vjerujem da su iz tih razloga do sada i bila određena službena mjerila za pojedine općine. Argument iz tehničkih specifikacija da se skice i kopije plana lakše izrađuju iz jedne datoteke po mojem mišljenju ne stoji. | Nije prihvaćen | Kopija katastarskog plana na pausu je nepotrebne jer se održavanje analognog katastarskog plana ne obavlja. Kopija katastarskog plana prema novom stanju u okviru pregleda i potvrđivanja geodetskog elaborata automatski se prikazuje kao prijedlog novog stanja kada se elaborat izrađuje u digitalnom obliku, ali i kada se izrađuje i analognom obliku jer se svi dijelovi elaborata izrađuju sukladno specifikacijama i predaju na digitalnom mediju. |
| 102 | Jakša Drpić | Kopija katastarskog plana za katastar, Članak 60. | Ako se u Članku 46. navodi: ''U okviru izrade geodetskog elaborata obavljaju se, ovisno u koju svrhu se elaborat izrađuje, sljedeće radnje: 1. prikupljanje katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka,'' Prema mojem shvaćanju to obuhvaća kao i do sada podatke DKP-a u digitalnom ili analognom obliku. Koja je svrha u kopiji katastarskog plana koja se prilaže elaboratu ponovno izrađivati kopiju katstarskog plana - stanje prije promjene kada je to već priloženo? | Nije prihvaćen | Člankom 60. propisuje se da se na kopiji katastarskog plana za katastar prikazuje stanje katastarskog plana koje prethodi provedbi elaborata i predloženo njegovo novo stanje. Kopija katastarskog plana za katastar (analogni oblik) sastoji se od dva odvojena grafička prikaza: kopije katastarskog stanja - stanje prije promjene i kopije katastarskog plana - predloženo novo stanje. Kopija katastarskog plana - stanje prije promjene prikazuje stanje grafičkog dijela katastarskog operata (digitalnog katastarskog plana) na području izrade elaborata prije njegove izrade. Kopija katastarskog plana - predloženo novo stanje prikazuje stanje grafičkog dijela katastarskog operata (digitalnog katastarskog plana) na području izrade elaborata koje će nastupiti nakon njegove provedbe. Obje kopije katastarskog plana (kopija katastarskog plana - stanje prije promjene i kopija katastarskog plana - predloženo novo stanje) proizlaze i uvijek se izrađuju iz izvornih podataka grafičkog dijela digitalnog geodetskog elaborata sadržanog u skici izmjere (bez obzira radi li se o preklopu ili uklopu). |
| 103 | Marko Mlinarić | Prijavni list za katastar, Članak 62. | PMP bi po ovome obuhvaćao sve predmetne čestice u cijelosti koje se uvode u pl-ove, no što će se dogoditi kod formiranja novih čestica od dijelova više velikih čestica koje je i nemoguće zatvoriti na terenu, npr. da li PMP obuhvaća i ostatke osnovne čestice od cca 10000 m2 iz koje se vadi jedna građevna čestica od cca 600 m2, mišljenja sam da treba bolje definirati PMP i to u smislu predmetno područje na mjerenim katastarskim česticama | Primljeno na znanje | Tehnički specifikacijama za geodetske elaborate detaljnije se uređuje PMP i to na način kako slijedi. U grafičkom dijelu digitalnog geodetskog elaborata se sadržaj za koji se predlaže da postane sastavni dio digitalnog katastarskog plana nakon provedbe elaborata nalazi na području mjerenih podataka (PMP). Područje mjerenih podataka je unija svih mjerenih katastarskih čestica, mjerenih načina uporabe ili zgrada te ovisno o vrsti elaborata obuhvaća: - sve točnije evidentirane k.č. (u elaboratima evidentiranja) ili - novonastale k.č. koje će činiti buduću građevnu k.č. (u parcelacijskim elaboratima) ili - obodnu liniju više građevnih k.č. u okviru istog geodetskog projekta (u geodetskom projektu) ili - k.č. ceste (u elaboratu evidentiranja ceste) ili - liniju zgrada (jedna ili više zgrada u elaboratima evidentiranja zgrada u kojima se ne evidentira točnija međa) - obodne linije mjerenih načina uporabe (jednog ili više načina uporabe) Sve su obodne lomne točke područja mjerenih podataka izmjerene ili iskolčene na terenu te zajedno sa svim točkama unutar PMP imaju popunjen atribut mjerenih koordinata, a površine čestica/zgrada/načina uporabe unutar nje su izračunate analitički iz mjerenih koordinata lomnih točaka. Sadržaj grafičkog dijela digitalnog geodetskog elaborata koji se nalazi unutar područja mjerenih podataka ili izvan područja mjerenih podataka, a nastao je prethodnim elaboratima (ako se radi o susjednim katastarskim česticama), uvijek se u skici izmjere nalazi na mjerenim koordinatama. Katastarske čestice izvan područja mjerenih podataka koje s njim graniče (susjedne k.č) nastale mjerenjem iz prethodnih elaborata, zajedno sa katastarskim česticama unutar PMP čine područje numeričkih podataka PNP. |
| 104 | ANTE TANDARA | Kopija katastarskog plana za zemljišnu knjigu (zemljišnoknjižne oznake čestica), Članak 63. | Stavak 2.u suprotnosti s stavkom 4 koji kaže kaže da su u slučaju identične mape kopije identične. Znači ipak se izrađuje!? Stavak 2 brisati, odnosno pojasniti što u situacijama kada se operat vodi na identičnim mapama a stanje nije usklađeno, te kada i ako neće biti usklađeno ni u izlaznom stanju. | Nije prihvaćen | Stavak 2. nije u suprotnosti sa stavkom 4. , a odredbama Pravilnikom se ne obrađuju slučajevi nego se propisuju postupanja. |
| 105 | Jakša Drpić | Kopija katastarskog plana za zemljišnu knjigu (zemljišnoknjižne oznake čestica), Članak 63. | Ako se u Članku 46. navodi: ''U okviru izrade geodetskog elaborata obavljaju se, ovisno u koju svrhu se elaborat izrađuje, sljedeće radnje: 1. prikupljanje katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka,'' Prema mojem shvaćanju to obuhvaća kao i do sada podatke DKP-a u digitalnom ili analognom obliku. Koja je svrha u kopiji katastarskog plana koja se prilaže elaboratu ponovno izrađivati kopiju katstarskog plana - stanje prije promjene kada je to već priloženo? | Nije prihvaćen | Člankom 60. propisuje se da se na kopiji katastarskog plana za katastar prikazuje stanje katastarskog plana koje prethodi provedbi elaborata i predloženo njegovo novo stanje. Kopija katastarskog plana za katastar (analogni oblik) sastoji se od dva odvojena grafička prikaza: kopije katastarskog stanja - stanje prije promjene i kopije katastarskog plana - predloženo novo stanje. Kopija katastarskog plana - stanje prije promjene prikazuje stanje grafičkog dijela katastarskog operata (digitalnog katastarskog plana) na području izrade elaborata prije njegove izrade. Kopija katastarskog plana - predloženo novo stanje prikazuje stanje grafičkog dijela katastarskog operata (digitalnog katastarskog plana) na području izrade elaborata koje će nastupiti nakon njegove provedbe. Obje kopije katastarskog plana (kopija katastarskog plana - stanje prije promjene i kopija katastarskog plana - predloženo novo stanje) proizlaze i uvijek se izrađuju iz izvornih podataka grafičkog dijela digitalnog geodetskog elaborata sadržanog u skici izmjere (bez obzira radi li se o preklopu ili uklopu). |
| 106 | Marko Mlinarić | Prijavni list za zemljišnu knjigu, Članak 64. | Pojedini sudovi ne prihvaćaju prethodnu provedbu što je loše i zahtjeva da investitori rade dva elaborata - parcelaciju, pa spajanje, uz dvostruku cijenu, dodatno se situacija komplicira ako još postoje i građevine na tim česticama, tako da bi trebalo ujednačiti i sudska postupanja u vezi geodetskih elaborata. | Primljeno na znanje | Prethodna provedba prijavnog lista u zemljišnoj knjizi nije moguća ukoliko nisu riješeni imovinsko pravni odnosi, odnosno moguće je da uz prijavni list ide odgovarajuća isprava za uknjižbu. |
| 107 | Danilo Viher | Nacrt novog stanja za katastar i zemljišnu knjigu u razmjenskom formatu, Članak 66. | Što se tiče specifikacija koje propisuju atribute, slojeve i drugo u elaboratu, imam slijedeće primjedbe (neke stvari će se moć komentirat tek kad se dobije uvid u primjere skice i ostalog grafičkog sadržaja): - Kod sadržaja Tablice 1b, nema sloja za poništeni sadržaj dkp-a, dok s druge strane ima za zamijeni sadržaj? - U tablici 3_sadržaj skice izmjere, ima sloj si_kontrolna_odmjeranja gdje se kao tip entiteta spominje samo tekst, a zar ne bi trebala i crtkana linija? | Primljeno na znanje | Točno. Nema sadržaja za poništeno jer je napuštena koncepcija prikazivanja poništenog sadržaja na svim grafičkim prikazima u elaboratu. Umjesto poništenog sadržaja uveden je sadržaj u sloju *-zamijenjeno za prikaz dosadašnjeg stanja i sadržaj u sloju *snimljeno_iskolceno i *-novo za prikaz predloženog novog stanja. Prikazivanje poništenog sadržaja dolazi iz analognog svijeta gdje je korisniku elaborata bila važa informacija koje linije/brojevi čestica će nakon provedbe elaborata prestati biti važeći. Ista informacija bila je važna i crtačima koji su promjene ucrtavali na analogni katastarski plan jer su tako bili sigurni koje linije treba precrtati (na hameru) ili izradirati (na foliji) kako bi kod sljedećeg izdavanja podataka bili ispravno izdani podaci. Digitalnom svijetu daleko više odgovara koncepcija dosadašnjeg i predloženog novog stanja, u kojoj se iz digitalnog katastarskog plana „izvadi“ područje sa katastarskim česticama na kojima će se predložiti neko novo stanje, i za isto to područje se predloži neko novo stanje. Osim toga, koncepcija poništavanja, razvila je u različitim katastarski uredima različite primjene pa su u nekima poništavano sve što se razlikovalo od izvornog plana pa i linije koje su zamijenjene prilagođenim linijama i kod kojih se u stvarnosti ne radi o poništavanju. Ova praksa izazivala je nepovjerenje kod stranaka i nepotrebna objašnjavanja da se ništa nije promijenilo i da se isto radi samo kako bi se točnije iscrtalo na planu (što isto ne odgovara istini). Ukidanjem poništavanja, strankama će uvijek biti pokazano predloženo novo stanje bez zbunjujućih precrtavanja. Za tip entiteta crtkana linija će biti provjereno i usklađeno ukoliko bude potrebno. |
| 108 | Marko Mlinarić | Izvješća u izrađenom elaboratu, Članak 67. | Stavak 3 i 4 bi trebalo nadopuniti da vrijede samo u slučajevima ako je prethodnim elaboratom ili novom izmjerom već evidentirana stvarna međa u novom koordinatnom sustavu. | Nije prihvaćen | Člankom 3. propisuje se kada nije potrebno sastaviti izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica. Raniji prijedlozi koji su povezani i s ovim prijedlogom razmotrit će se u okviru izrade novog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. |
| 109 | Ivan Dunkić | Izvješća u izrađenom elaboratu, Članak 69. | Ovo je potpuno nepotrebno Izvješće kad je riječ o čl. 17. Sve se može i navodi se u Izvješću o zgradama. | Nije prihvaćen | Člankom 14. stavak 2. propisuje da se elaboratima iz članka 12. ovog pravilnika kojima se evidentira promjena podataka o zgradama samo u smislu načina uporabe zgrada elaboratu prilaže izvješće o terenskom uviđaju kojim se potvrđuje da je način uporabe zgrade stvarno izmijenjen u odnosu na onaj iskazan u katastarskom operatu, te nije potrebno prilagati izvješće o zgradama i drugim građevinama. Izvješće o terenskom uviđaju je posebno izvješće koje se izrađuje samo u elaboratima iz članka 14. stavak. 2., članka 17. i članka 18. |
| 110 | Ivan Dunkić | Izvješća u izrađenom elaboratu, Članak 69. | Da li se ovo Izvješće o terenskom uviđaju sastavlja samo u slučaju kad je svrha elaborata čl. 17 (izgrađeno zemljište) i čl. 18 ili za sve Elaborate kada se mijenja i način uporabe čestica. U čl. 19 stavak (1) to nije jasno napisano. | Nije prihvaćen | Izvješće o terenskom uviđaju je posebno izvješće koje se izrađuje samo u elaboratima iz članka 14. stavak. 2., članka 17. i članka 18. Naravno da ako se u okviru nekog drugog elaborata mijenja i način uporabe da nije potrebno izrađivati Izvješće o terenskom uviđaju. |
| 111 | Marko Mlinarić | Izvješća u izrađenom elaboratu, Članak 69. | Izrada terenskog izvješća pri promjeni podataka o zgradama je višak, sve potrebno se može navesti u izvješću o zgradama. | Nije prihvaćen | Člankom 14. stavak 2. propisuje da se elaboratima iz članka 12. ovog pravilnika kojima se evidentira promjena podataka o zgradama samo u smislu načina uporabe zgrada elaboratu prilaže izvješće o terenskom uviđaju kojim se potvrđuje da je način uporabe zgrade stvarno izmijenjen u odnosu na onaj iskazan u katastarskom operatu, te nije potrebno prilagati izvješće o zgradama i drugim građevinama. Izvješće o terenskom uviđaju je posebno izvješće koje se izrađuje samo u elaboratima iz članka 14. stavak. 2., članka 17. i članka 18. |
| 112 | IGOR MATIŠIĆ | Izvješća u izrađenom elaboratu, Članak 69. | Trebao biti komentar na članak 77. - Nije međusobno usklađeno sa specifikacijama gdje stoji da ovo izvješće potpisuje samo investitor. Prema postojećem pravilniku je ovo izvješće dosad potpisivao naručitelj. | Prihvaćen | U tehničkim specifikacijama uskladit će se izričaj u odnosu na članak 77. Pravilnika. |
| 113 | Ivan Dunkić | Izvješća u izrađenom elaboratu, Članak 72. | Pohvala za stavak (5) i ovjeravanje samo naslovne strane primjeraka koje ne zadržava katastarski ured, a ne kao dosad, svake stranice na inzistiranje pojedinih katastarskih službenika. Hvala na nekoliko desetaka ili stotina pečata i potpisa manje nego do sada. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 114 | ANTE TANDARA | Predočavanje elaborata, Članak 73. | Predočavanje treba iskazati kroz izvješće o izrađenom elaboratu jer se izvješće o utvrđivanju međa sastavlja na terenu, a predočavaju se podaci koji će tek naknadno biti izrađeni. | Nije prihvaćen | Člankom 74. Pravilnika upravo se propisuje da za osobe iz stavka 1. i 2. ovog članka koje nisu potpisale izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju, da se elaboratu prilaže dokaz da su bili pozvani na predočavanje elaborata. Pa se stoga predlaže da se rečeno izvješće izrađuje kao sastavni i nastavni dio izvješća o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju. |
| 115 | Ivan Dunkić | Predočavanje elaborata, Članak 73. | U čl. 40 nema raspisanog ovog Izvješća o izvršenom predočavanju, pa time nije ni službeni dio Elaborata, a u čl. 73 stavak (4) se navodi da je to Izvješće dio Izvješća o utvrđivanju međa i drugih granica, iz čega prozlazi da je to ustvari jedno Izvješće o međama koje se potpisuje dvaput samo sa podnaslovom unutar Izvješća o međama - Izvješće o izvršenom predočavanju?? Dok u idućem čl. 74 koji definira Izvješće o međama, nema govora o Izvješću o izvršenom predočavanju. Sve u svemu potpuno nepotrebno Izvješće. | Primljeno na znanje | Člankom 74. Pravilnika upravo se propisuje da za osobe iz stavka 1. i 2. ovog članka koje nisu potpisale izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju, da se elaboratu prilaže dokaz da su bili pozvani na predočavanje elaborata. Narvno da se predočavanje obavlja odvojeno i nakon utvrđivanju međa te novog razgraničenja, a u izričaju sastavni je dio izvješća o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju samo znači da se ne treba izrađivati zasebno izvješće, nego nastavno na već izrađeno. |
| 116 | Dražen Pintarić | Predočavanje elaborata, Članak 73. | Kako može biti Izvješće o predočavanju sastavni dio Izvješća o utvrđivanju međa te o novom razgraničenju? Pa stranke u postupku i međni vlasnici su najprije pozvani na teren gdje se izrađuje izvješće o omeđivanju, koje zatim potpisuju (ili ne ovisno o situaciji). Navedeno je zatim koji se dijelovi elaborata predočavaju, dakle postupak predočenja slijedi nakon terenskog posla kad se već izradi elaborat i njegovi dijelovi. Na predočenje je valjda potrebno pozvati stranke u postupku ( nositelje prava predmetnih čestica) i nositelje prava graničnih čestica koji nisu bili na terenskom postupku omeđivanja. Dokaz o načinu pozivanja potrebno je prepustiti ovlaštenom geodetu. (samo pozivanje poštom uz famozne povratnice i npr. prioritetno slanje nije nimalo jeftino). Iako kad smo već kod toga, pitanje je što u trenutku samog predočenja izrađene skice izmjere i kopije plana može razabrati npr. vlasnik granične čestice (koji nije bio pristutan na terenu) u pogledu stvarnog položaja međne točke i linije u naravi. Koji su pravni aspekti slanja poziva, zakonski rokovi u kojima stranke trebaju primiti pozive prije terenskog očevida... Svakako bi trebalo ovo barem nedvosmisleno pojasniti. | Primljeno na znanje | Člankom 74. Pravilnika upravo se propisuje da za osobe iz stavka 1. i 2. ovog članka koje nisu potpisale izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju, da se elaboratu prilaže dokaz da su bili pozvani na predočavanje elaborata. Narvno da se predočavanje obavlja odvojeno i nakon utvrđivanju međa te novog razgraničenja, a u izričaju sastavni je dio izvješća o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju samo znači da se ne treba izrađivati zasebno izvješće, nego nastavno na već izrađeno. |
| 117 | Marko Mlinarić | Predočavanje elaborata, Članak 73. | Kako i piše u stavku 4, smatram da ga je i nepotrebno raditi, ako je susjed potpisao onda mu je i predočen elaborat, pa zar mora na dva papira potpisati, svi ostali relevantni podaci bi trebali biti navedeni u izvješću o međama što smo i dosada poštovali, npr. obaviješten poštom (dostavnica u prilogu-preminuo/nepoznat), obavješten poštom (telefonski se javio i dao pristanak), itd. | Primljeno na znanje | Člankom 74. Pravilnika se propisuje da za osobe iz stavka 1. i 2. ovog članka koje nisu potpisale izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju, elaboratu se prilaže dokaz da su bili pozvani na predočavanje elaborata. |
| 118 | Marko Mlinarić | Predočavanje elaborata, Članak 74. | U stavku 3 će se javiti problem oko PMP-a kod velikih čestica više različitih posjednika od kojih samo jedan investitor formira svoje vlasništvo, ponekad ako ne i često čak i unutar iste čestice, susjedi su mu posjednici iste čestice, a ne posjednici susjedne. PMP definirati kao predmetni mjereni posjed? | Primljeno na znanje | Tehnički specifikacijama za geodetske elaborate detaljnije se uređuje PMP i to na način kako slijedi. U grafičkom dijelu digitalnog geodetskog elaborata se sadržaj za koji se predlaže da postane sastavni dio digitalnog katastarskog plana nakon provedbe elaborata nalazi na području mjerenih podataka (PMP). Područje mjerenih podataka je unija svih mjerenih katastarskih čestica, mjerenih načina uporabe ili zgrada te ovisno o vrsti elaborata obuhvaća: - sve točnije evidentirane k.č. (u elaboratima evidentiranja) ili - novonastale k.č. koje će činiti buduću građevnu k.č. (u parcelacijskim elaboratima) ili - obodnu liniju više građevnih k.č. u okviru istog geodetskog projekta (u geodetskom projektu) ili - k.č. ceste (u elaboratu evidentiranja ceste) ili - liniju zgrada (jedna ili više zgrada u elaboratima evidentiranja zgrada u kojima se ne evidentira točnija međa) - obodne linije mjerenih načina uporabe (jednog ili više načina uporabe) Sve su obodne lomne točke područja mjerenih podataka izmjerene ili iskolčene na terenu te zajedno sa svim točkama unutar PMP imaju popunjen atribut mjerenih koordinata, a površine čestica/zgrada/načina uporabe unutar nje su izračunate analitički iz mjerenih koordinata lomnih točaka. Sadržaj grafičkog dijela digitalnog geodetskog elaborata koji se nalazi unutar područja mjerenih podataka ili izvan područja mjerenih podataka, a nastao je prethodnim elaboratima (ako se radi o susjednim katastarskim česticama), uvijek se u skici izmjere nalazi na mjerenim koordinatama. Katastarske čestice izvan područja mjerenih podataka koje s njim graniče (susjedne k.č) nastale mjerenjem iz prethodnih elaborata, zajedno sa katastarskim česticama unutar PMP čine područje numeričkih podataka PNP. |
| 119 | Jelena Rebić Dubravica | Predočavanje elaborata, Članak 74. | U tehničkim specifikacijama za geo. elaborate izričito piše da se izvješću prilažu povratnice za susjede koji se nisu potpisali. Zašto povratnice? Ima i drugačijih dokaza da je stranka obavještena (npr. servis HP-a epošta gdje možemo pratiti poslanu pošiljku i dobiti izvještaj jeli ista uručena...). | Nije prihvaćen | O obavljanju poslova koji se odnose na terenske radnje i provedbu terenskih mjerenja ovlaštene osobe dužne su putem investitora obavijestiti nositelje prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata, te nositelje prava na susjednim katastarskim česticama. O obavljanju poslova koji se odnose na terenske radnje i provedbu terenskih mjerenja za potrebe evidentiranja javnih i nerazvrstanih cesta pravna osoba koja upravlja cestom odnosno jedinica lokalne samouprave obavještavaju nositelje prava javnim pozivom u lokalnom glasilu. Izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju potpisuju osobe koje su u izvješću navedene nositeljima prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata. Izvješće iz stavka 1. ovog članka potpisuju i osobe koje su u izvješću iz stavka 1. članka 74. navedene nositeljima prava na katastarskim česticama koje su susjedne katastarskim česticama koje su predmet elaborata za sve međe za koje je izrada tog izvješća predviđena člankom 67. ovog pravilnika. Za osobe iz stavka 1. i 2. članka 74. koje nisu potpisale izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju, elaboratu se prilaže dokaz da su bili pozvani na predočavanje elaborata. Izvješće iz članka 67. stavak 5. ovog pravilnika potpisuje ovlašteni predstavnik pravne osobe koja upravlja cestom odnosno predstavnik jedinice lokalne samouprave. Slijedom navedenog Tehničkim specifikacijama se isto opisuje na način da se prilažu povratnice. |
| 120 | Kristijan Krznarić | Predočavanje elaborata, Članak 74. | Tko su nositelji prava na katastarskim česticama koje su susjedne katastarskim česticama koje su predmet elaborata? Oni koji su upisani u katastarskom operatu? Oni koji su upisani u zemljišnoj knjizi? Oni koji nisu upisani u katastar, niti zemljišnu knjigu ali polažu pravo na česticu? | Primljeno na znanje | Nositelji prava su definirani odredbom stavke 4. članka 49. Pravilnika. |
| 121 | ANTE TANDARA | Predočavanje elaborata, Članak 75. | Nije jasno tko određuje kriterij za izvršavanje predočenja podataka javnim uvidom u slučaju utvrđenih mrtvih osoba. Odaziv nositelja prava pozvanih poštom je doista malen, a odaziv za javni poziv je nikakav. (zbroj svih meni odazvanih osoba prilikom izrade elaborata evidentiranja javnih i nerazvrstanih cesta je 1 - koji je smisao?) | Primljeno na znanje | Člankom 75. se propisuje: Za elaborate kojima se obrađuje više katastarskih čestica i veća površina i za elaborate koji se izrađuju za potrebe izgradnje linijskih građevina (cesta, željezničke pruge, kanala i sl.) predočavanje elaborata i izrada izvješća o utvrđivanju međa i drugih granica obavlja se prilikom izlaganja elaborata na javni uvid. (2) Iznimno od stavke 1. ovog članka, predočavanje drugih elaborata propisanih ovim pravilnikom i izrada izvješća o utvrđivanju međa i drugih granica može se obaviti prilikom izlaganja elaborata na javni uvid u slučaju kada ovlaštena osoba koja izrađuje elaborat utvrdi da su nositelji prava na katastarskim česticama koje su susjedne predmetnim katastarskim česticama umrle osobe, osobe bez adresa i osobe nepoznatog boravišta odnosno sjedišta. (3) Izlaganje elaborata na javni uvid obavlja ovlaštena osoba, na području jedinice lokalne samouprave u kojoj se nalazi katastarska općina unutar koje je izrađen elaborat. (4) Pozivanje na javni uvid obavlja se objavljivanjem pisanog poziva u lokalnom glasilu (koje isključuje i objavljivanje pisanog poziva samo u elektroničkim medijima) dostupnom na području za koji se izrađuje elaborat. (5) Izvješće iz stavka 1. ovog članka sadrži sve eventualne primjedbe na elaborat, potpise nositelja prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata odnosno dokaze da su navedeni nositelji prava bili pozvani na izlaganje na javni uvid. Slijedom navedenog a u odnosu na propisano razvidno je da o istom odlučuje ovlaštena osoba za izradu elaborata. |
| 122 | Ivan Dunkić | Predočavanje elaborata, Članak 75. | U stavku (4) dakle stoji samo poziv u pisanom lokalnom glasilu. Znači li to da nije potrebno i slati pozive s povratnicom svakom nositelju prava? | Primljeno na znanje | Za elaborate kojima se obrađuje više katastarskih čestica i veća površina i za elaborate koji se izrađuju za potrebe izgradnje linijskih građevina (cesta, željezničke pruge, kanala i sl.) predočavanje elaborata i izrada izvješća o utvrđivanju međa i drugih granica obavlja se prilikom izlaganja elaborata na javni uvid. Pozivanje na javni uvid obavlja se objavljivanjem pisanog poziva u lokalnom glasilu (koje isključuje i objavljivanje pisanog poziva samo u elektroničkim medijima) dostupnom na području za koji se izrađuje elaborat. |
| 123 | Kristijan Krznarić | Predočavanje elaborata, Članak 76. | Dali izvješće o zgradama i drugim građevinama moraju potpisati svi nositelji prava na katastarskim česticama u okviru kojih će se temeljem elaborata, evidentirati do tada neevidentirane ili promijenjene zgrade ili druge građevine ili je dovoljno da to uradi minimalno jedan nositelj prava, a da postoji dokaz da su svi ostali nositelji prava pozvani na predočenje elaborata. Treba napomenuti kako Zakon obvezuje nositelje prava na česticama da prijave svaku promjenu na čestici, pa bi bilo neopravdano da pojedini nositelji prava na čestici mogu onemogućiti druge nositelje prava na čestici da izvrše zakonsku obavezu. | Primljeno na znanje | Ukoliko se pitanje odnosi za slučaj kada se izrađuje elaborat za evidentiranje zgrade sa više posebnih dijelova (stanova) mišljenja smo da se izvješće može potpisati predstavnik suvlasnika ili upravitelj po ovlasti suvlasnika. |
| 124 | Danilo Viher | Predočavanje elaborata, Članak 77. | U specifikacijama ste napisali da ga podpisuje samo investitor. | Prihvaćen | U tehničkim specifikacijama uskladit će se izričaj u odnosu na članak 77. Pravilnika. |
| 125 | Ivan Dunkić | Predočavanje elaborata, Članak 77. | Što uopće znači potpis investitora ili nositelja prava za promjenu iz pašnjaka u voćnjak?? Po čemu je on stručan da donosi tu odluku?? Smatram da tu odluku može donijeti samo agronom, a kako bi to uglavnom zakompliciralo izradu Elaborata, predlažem da tu odluku donosi samo i isključivo izvoditelj elaborata, odnosno ovlašteni inž. geodezije sukladno iskustvu, a prema zatečenom staanju na terenu. | Nije prihvaćen | Izvješće o terenskom uviđaju potpisuje investitor i nositelj prava na predmetnim katastarskim česticama izrade geodetskog elaborata iz članka 17. i 18. ovog pravilnika, ne zato što je investitor stručan nego zato što time potvrđuje da je upoznat s prijedlogom izmjene načina uporabe. |
| 126 | Ivan Dunkić | Predočavanje elaborata, Članak 77. | Izvješće o terenskom uviđaju potpisuje izvoditelj geodetskog elaborata sukladno zatečenom stanju na terenu, a samo za elaborate iz članka 18. ovog pravilnika. | Nije prihvaćen | Izvješće o terenskom uviđaju je posebno izvješće koje se izrađuje samo u elaboratima iz članka 14. stavak. 2., članka 17. i članka 18., a potpisuje ga investitor i nositelj prava na predmetnim katastarskim česticama izrade geodetskog elaborata iz članka 17. i 18. ovog pravilnika. |
| 127 | Marko Mlinarić | Predočavanje elaborata, Članak 77. | Nepotrebno ga je raditi za evidentiranje promjena o građevinama. | Nije prihvaćen | Člankom 14. stavak 2. propisuje da se elaboratima iz članka 12. ovog pravilnika kojima se evidentira promjena podataka o zgradama samo u smislu načina uporabe zgrada elaboratu prilaže izvješće o terenskom uviđaju kojim se potvrđuje da je način uporabe zgrade stvarno izmijenjen u odnosu na onaj iskazan u katastarskom operatu, te nije potrebno prilagati izvješće o zgradama i drugim građevinama. Izvješće o terenskom uviđaju je posebno izvješće koje se izrađuje samo u elaboratima iz članka 14. stavak. 2., članka 17. i članka 18. |
| 128 | IGOR MATIŠIĆ | Prikupljanje potrebnih potvrda, Članak 78. | Uskladiti sa stavkom 5. članka 8. jer se za elaborat iz čl. 8. potvrda od Ministarstva poljoprivrede ishoduje NAKON pregleda i potvrđivanja, što je i u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. | Prihvaćen | Izmijenit će se članak 78. tako da glasi (1) Ovlaštena osoba, prije podnošenja zahtjeva za pregledavanje i potvrđivanje elaborata katastarskom uredu, treba ishoditi odgovarajuću akt iz članka 8. stavka 3., odnosno potvrdu iz članaka 9. ili 10. ovoga Pravilnika. (2) Akti iz članaka 8. stavka 3. odnosno potvrde iz članaka 9. ili 10. ovoga Pravilnika moraju biti izdane kao zasebni dokumenti koji se prilažu elaboratu. |
| 129 | ANTE TANDARA | IV. PREGLEDAVANJE I POTVRĐIVANJE GEODETSKOG ELABORATA, Članak 80. | Određene potvrde i očitovanja se ne mogu pribaviti u roku od 30 dana, stoga treba razmisliti o mogućnosti produženja roka. | Primljeno na znanje | Iz navoda nije jasno misli li se na rok za pregled i potvrđivanje ili na rok za uklanjanje nedostatak |
| 130 | Ivan Dunkić | IV. PREGLEDAVANJE I POTVRĐIVANJE GEODETSKOG ELABORATA, Članak 80. | Molim da se u stavku (3) raspiše i minimalni rok, jer neki uredi daju neprimjereno mali rok za uklanjanje grešaka, a treba recimo obavijestiti još neke susjede, što nije realno da se izvede unutar 10-15 dana. Ili kada treba ispravljati kopiju plana ili prijavni list, a Urbanizam je izdao Potvrdu o usklađenosti. | Prihvaćen | Izmijenit će se članak 80. stavak 3. tako da glasi (3) Rok za uklanjanje utvrđenih nedostataka ne može biti duži od 30 dana, a niti kraći od 20 dana. |
| 131 | Ivan Delač | IV. PREGLEDAVANJE I POTVRĐIVANJE GEODETSKOG ELABORATA, Članak 80. | U stavku 1 umjesto "isti pregledati" treba stajati "isti u cijelosti pregledati" zbog toga što je praksa nekih katastarskih ureda da pregledaju pola elaborata pa napišu zaključak da bi tek nakon drugog ili trećeg zaključka pregledali cijeli elaborat. Nadalje, rok za uklanjanje utvrđenih nedostataka potrebno je fiksirati na točno 30 dana jer nije rijetkost da katastar odredi prekratak rok za ispravak pojedinog elaborata. Trebalo bi omogućiti produljenje roka na maksimalno 60 dana pisanom zamolbom u slučaju opravdanih razloga (pribavljanje određene dokumentacije na koju je potrebno čekati duže i sl.) | Primljeno na znanje | Člankom 82. je jasno definirano što katastarski ured u okviru postupka i pregleda elaborata utvrđuje pa stoga nema parcijalnog pregleda elaborata |
| 132 | Anita Laić | Potvrđivanje elaborata, Članak 83. | Stavak 3. članka 83. je u praksi zloupotrebljavan od strane katastarskih ureda, geodeta i investitora na način da je bio dovoljan potpis na dostavnici djelatniku pošte da je izvješće preuzeto. Ima mnogo slučajeva da se izvješće o međama doslovno krivotvorilo na način da investitor/zainteresirana strana jedina potpiše, a više desetaka, ili stotina vlasnika i posjednika nekretnina se dovodi pred svršen čin. Osobno sam u posjedu takvog izvješća gdje se besramno utvrđuje da su "nazočni, pokazali među i složili se s izmjerom" ljudi koji su mrtvi već više od 40 godina. Molim odgovorne za ovakve propuste da to isprave u ovom pravilniku. Isto tako bi trebalo specificirati da prilikom javnog uvida bude obavještena gradska četvrt/mjesni odbor te da se obavjest postavi uz lokalno glasilo i na oglasnoj ploči gradske četvrti/mjesnog odbora. Ovo je zloupotrebljavano na način da su određene institucije oglašavale javne uvide/rasprave na unutarnjim oglasnim pločama svojih ureda i nigdje drugdje. Također sam osobno doživjela slučaj u kojem je na radio postaji bio oglašavan javni poziv, što nikako nije dopustivo. Isprika da se radi o više od 10 vlasnika ili parcela ne bi smjela postojati. Svaki vlasnik ima pravo znati što netko radi s njegovim vlasništvom, i tome treba pristupiti krajnje ozbiljno i pokušati uručiti osobno svakome poziv. Sve ostalo dovodi do zloupotreba i nepoštene prakse. | Primljeno na znanje | O obavljanju poslova koji se odnose na terenske radnje i provedbu terenskih mjerenja ovlaštene osobe dužne su putem investitora obavijestiti nositelje prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata, te nositelje prava na susjednim katastarskim česticama. O obavljanju poslova koji se odnose na terenske radnje i provedbu terenskih mjerenja za potrebe evidentiranja javnih i nerazvrstanih cesta pravna osoba koja upravlja cestom odnosno jedinica lokalne samouprave obavještavaju nositelje prava javnim pozivom u lokalnom glasilu. Izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju potpisuju osobe koje su u izvješću navedene nositeljima prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata. Izvješće iz stavka 1. ovog članka potpisuju i osobe koje su u izvješću iz stavka 1. članka 74. navedene nositeljima prava na katastarskim česticama koje su susjedne katastarskim česticama koje su predmet elaborata za sve međe za koje je izrada tog izvješća predviđena člankom 67. ovog pravilnika. Za osobe iz stavka 1. i 2. članka 74. koje nisu potpisale izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju, elaboratu se prilaže dokaz da su bili pozvani na predočavanje elaborata. Izvješće iz članka 67. stavak 5. ovog pravilnika potpisuje ovlašteni predstavnik pravne osobe koja upravlja cestom odnosno predstavnik jedinice lokalne samouprave. Pozivanje na javni uvid obavlja se objavljivanjem pisanog poziva u lokalnom glasilu (koje isključuje i objavljivanje pisanog poziva samo u elektroničkim medijima) dostupnom na području za koji se izrađuje elaborat. |
| 133 | Marko Mlinarić | Potvrđivanje elaborata, Članak 87. | Slučaj iz stavka 2 se događa i više nego što mislimo, a problem je i tko će i što ispraviti, DGU bi trebala unutar ZIS-a izraditi bazu elaborata na čekanju, sad ih već ima podosta s obzirom na geodetske projekte i prethodne provedbe, ta baza bi pri izdavanju katastarskih podataka trebala dati upozorenje da je čestica u promjeni/neprovedeni elaborat. | Primljeno na znanje | Vezano uz omogućavanje preuzimanja podataka koji su u izradi kroz Sustav digitalnog geodetskog elaborata biti će omogućen pristup podacima za elaborate koji su u izradi, te će biti omogućen grafički prikaz različitih statusa elaborata. |
| 134 | IGOR MATIŠIĆ | Potvrđivanje elaborata, Članak 87. | Tko će ispraviti prvi elaborat iz st. 2.? Razmisliti o dodavanju članka kojim bi se ukratko opisalo upravno postupanje u slučaju st. 2. Katastar bi u upravnom postupku mogao utvrditi što bi se trebalo ispraviti. Za raspravu bi investitor prvog elaborata mogao pozvati ovlaštenog geodetu u svojstvu stručnog pomagača (ili čak predložiti vještaka geodetske struke). Bez mišljenja geodete prvog investitora se može dogoditi da se nehotice promjene npr. lokacijski uvjeti građevne čestice prvog elaborata čime bi prvi investitor trebao tražiti izmjenu glavnog/idejnog projekta odnosno građevinske/lokacijske dozvole što predstavlja novi trošak. | Primljeno na znanje | Predmet ovog pravilnika nije provedba promjena u katastarskom operatu. Isto se uređuje Pravilnikom o katastru zemljišta. |
| 135 | Marko Mlinarić | V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 93. | Podržavamo tehničke specifikacije, očekujemo grafičke priloge i primjere, te seminare i edukacije. Ima dobrih ideja, makar se čini da je malo previše stvari odjednom stavljeno na isto mjesto, no radujemo se budućem jedinstvenom postupanju. Dodatno ostavljam komentar na prijedlog da se mjereni podaci više ne trebaju dostavljati kao sastavni dio elaborata. Podržavam predloženo, kao i u geodetskom projektu izvoditelji odgovaraju za mjerenja. Nažalost bojim se da će u praksi doći do još većih improvizacija pri određivanju koordinata lomnih točaka međa, građevina i dr. S druge strane zapisnici mjerenja unutar elaborata nisu ni do sada bili nikakva garancija točnosti mjerenja. Predlažem da DGU uvede članak u tehničke specifikacije kojim će zadržati pravo kontrole mjerenih podataka na terenu, s posebnim osvrtom na slučajeve utvrđenih neslaganja između iste lomne međne točke/točaka definiranih novijim elaboratima u HTRS-u. Npr. elaboratom za stranku A 2015. godine je definirana međa ćošak ograde, elaboratom za stranku B 2017. godine izmjeren je isti ćošak ograde na isti način, a sad je 60 cm dalje. Tko je dobro izmjerio, tko će to kontrolirati, tko će raditi ispravke površina, tko će snositi posljedice? Da li će kontrolu raditi katastarski službenici ili neka treća osoba treba razmisliti, no i običnim metrom je lako provjeriti čak i GNSS mjerenja. Navedeni slučaj nam se dogodio dva puta unutar 2017. godine te smo morali mijenjati prethodno određene međne linije koje su "95% unutar 10 cm". Sa štovanjem u dobroj namjeri za točniju budućnost. | Primljeno na znanje | Državna geodetska uprava sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ima mogućnosti provjere izvršenih mjerenja, no za kvalitetu mjerenja trebaju odgovarati ovlaštene osobe za obavljanje tih poslova. |