Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga sudski tumači i prevoditelji – Podružnica Rijeka (STIP Rijeka) KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA Prijedlog Udruge STIP - Podružnica Rijeka je da se u članku 124. Zakona o sudovima doda stavak (7) kako slijedi: "(7) Stalni sudski tumači na području Republike Hrvatske obvezatno se udružuju u Hrvatsku komoru stalnih sudskih tumača (dalje u tekstu: Komora). Sjedište Komore je u Zagrebu. Komora se brine o čuvanju ugleda i časti stalnih sudskih tumača te štiti njihova prava i interese, a odlučuje i o njihovim pravima i obvezama te odgovornostima sukladno odredbama ovoga Zakona." Nije prihvaćen Navedeni članak nije predmet predloženih izmjena Zakona o sudovima.
2 Sudski tumači i prevoditelji KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA Prijedlog Udruge STIP je da se u članku 124. Zakona o sudovima doda stavak (7) kako slijedi: "(7) Stalni sudski tumači na području Republike Hrvatske obvezatno se udružuju u Hrvatsku komoru stalnih sudskih tumača (dalje u tekstu: Komora). Sjedište Komore je u Zagrebu. Komora se brine o čuvanju ugleda i časti stalnih sudskih tumača te štiti njihova prava i interese, a odlučuje i o njihovim pravima i obvezama te odgovornostima sukladno odredbama ovoga Zakona." Nije prihvaćen Navedeni članak nije predmet predloženih izmjena Zakona o sudovima.
3 Ivana Bilušić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA Visoki kazneni sud Republike Hrvatske treba imati zadaću ujednačavanja prakse u svim prvostupanjskim kaznenim i prekršajnim predmetima što je vrlo značajno sa stajališta ljudskih prava. Taj sud bi doveo i do znatno bržeg postupanja u drugostupanjskim postupcima. Sada imamo 15 županijskih sudova koji odlučuju o žalbama protiv odluka općinskih sudova u kaznenim predmetima. Odluke tih županijskih sudova mogu biti, i često jesu, različite, a nemamo sud koji bi tu praksu mogao ujednačiti. Predloženim Zakonom Visoki kazneni sud ne bi bio nadležan za odlučivanje o žalbama protiv odluka općinskih sudova u kaznenim predmetima, već bi to i dalje ostalo u nadležnosti županijskih sudova. Smatramo da je nužno da Visoki kazneni sud bude nadležan odlučivati u drugom stupnju o žalbama protiv odluka općinskih sudova u prekršajnim i kaznenim predmetima iz razloga jer je samo tako moguće ujednačiti praksu prvostupanjskih sudova. Ujedno, ako se već propisuje da će Visoki kazneni sud biti nadležan za odlučivanje o žalbama protiv odluka općinskih sudova u prekršajnim predmetima, onda je jedino logično da bude nadležan i za odlučivanje o žalbama protiv odluka općinskih sudova u kaznenim predmetima. Naš prijedlog: Članak 16. Iza članka 26. dodaje se članak 26. a koji glasi: „Članak 26.a Visoki kazneni sud Republike Hrvatske: 1. odlučuje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima 2. odlučuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka općinskih sudova u kaznenim i prekršajnim predmetima i odluka tijela državne uprave koja vode prvostupanjski prekršajni postupak, odluka ovlaštenih tužitelja i drugih odluka kada je to propisano posebnim zakonom 3. rješava sukob nadležnosti između općinskih sudova u kaznenim i prekršajnim predmetima 4. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka o prekršaju kada je to propisano posebnim zakonom 5. odlučuje o žalbama u predmetima međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije iz prekršajne nadležnosti 6. provodi nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na kaznenim i prekršajnim predmetima 7. obavlja druge poslove određene zakonom.“. Ogranak Općinski sud u Splitu-UHS Nije prihvaćen Konačnim prijedlogom zakona propisana je nadležnost Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske
4 Udruga sudskih tumača i prevoditelja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA Prijedlog Udruge sudskih tumača i prevoditelja je da se u članku 124. Zakona o sudovima doda stavak (7) kako slijedi: "(7) Stalni sudski tumači na području Republike Hrvatske obvezatno se udružuju u Hrvatsku komoru stalnih sudskih tumača (dalje u tekstu: Komora). Sjedište Komore je u Zagrebu. Komora se brine o čuvanju ugleda i časti stalnih sudskih tumača te štiti njihova prava i interese, a odlučuje i o njihovim pravima i obvezama te odgovornostima sukladno odredbama ovoga Zakona." Nije prihvaćen Navedeni članak nije predmet predloženih izmjena Zakona o sudovima.
5 Hrvatska strukovna udruga sudskih tumača KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA Prijedlog Hrvatske strukovne udruge sudskih tumača je da se u članku 124. Zakona o sudovima doda stavak (7) kako slijedi: "(7) Stalni sudski tumači na području Republike Hrvatske obvezatno se udružuju u Hrvatsku komoru stalnih sudskih tumača (dalje u tekstu: Komora). Sjedište Komore je u Zagrebu. Komora se brine o čuvanju ugleda i časti stalnih sudskih tumača te štiti njihova prava i interese, a odlučuje i o njihovim pravima i obvezama te odgovornostima sukladno odredbama ovoga Zakona." Nije prihvaćen Navedeni članak nije predmet predloženih izmjena Zakona o sudovima.
6 DRUŠTVO SUDSKIH TUMAČA I PREVODITELJA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA Prijedlog Društva sudskih tumača i prevoditelja je da se u članku 124. Zakona o sudovima doda stavak (7) kako slijedi: "(7) Stalni sudski tumači na području Republike Hrvatske obvezatno se udružuju u Hrvatsku komoru stalnih sudskih tumača (dalje u tekstu: Komora). Sjedište Komore je u Zagrebu. Komora se brine o čuvanju ugleda i časti stalnih sudskih tumača te štiti njihova prava i interese, a odlučuje i o njihovim pravima i obvezama te odgovornostima sukladno odredbama ovoga Zakona." Nije prihvaćen Navedeni članak nije predmet predloženih izmjena Zakona o sudovima.
7 Udruga hrvatskih sudaca KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA Primjedbe Upravnog odbora udruge hrvatskih sudaca na Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima: Čl. 8. i 9. Odredbe nisu usklađene sa Zakonom o područjima i sjedištima sudova, a u kontradikciji su jer postoje iznimke obzirom da je predviđeno da ostaje Prekršajni sud u Zagrebu, odnosno isti se ne spaja sa općinskim sudom, pa se stoga ne mogu brisati riječi „prekršajni sudovi“. Čl. 13. Potrebno je propisati da su trgovački sudovi nadležni i u predstečajnim postupcima. Čl. 16. Mišljenje je da nije do kraja razrađena ideja o nadležnosti Visokog kaznenog suda. Čl. 23. U slučaju ako se uvodi mjesto ravnatelja sudske uprave, onda to mora biti obaveza, jer se to ne može prepustiti na odluku i dispoziciju predsjednika suda. Čl. 29. Predlaže se da se u čl. 41.a. st. 6. doda riječ „kaznenim“, obzirom da, osim pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima, postoji i pravosudna mreža u kaznenim stvarima. Čl.31. Predlaže se da se za predsjednika Vrhovnog suda RH može imenovati samo sudac tog suda. Čl 35. Predlaže se da Sudačko vijeće dobije ovlast davati preporuku o kandidatima koje predlaže za izbor. Čl. 48. Predlaže se da Okvirna mjerila donosi Opća proširena sjednica Vrhovnog suda RH. Čl. 53. Ostaje se kod prethodnih primjedbi u odnosu na pitanje ustavnosti predloženog rješenja. Čl. 57. Potrebno je dodati kod ocjene rada u odnosu na kvalitetu „u odnosu na broj ukupno donesenih odluka“, a ne "odluka u kojima su izjavljeni pravni lijekovi". Čl. 66. Zaključuje se da nema potrebe za višim sudskim savjetnicima specijalistima. Ako ta kategorija ostaje, završena Državna škola ne može biti uvjet, uvjeti moraju biti alternativni ili državna škola ili određeni broj godina staža. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se u odnosu na članak 8. i 9.: Konačnim prijedlogom Zakona o područjima i sjedištima sudova u konkretnom slučaju propisano je postojanje Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu i Općinskog suda u Splitu pa primjedba nije osnovana. Prihvaća se u odnosu na članak 13. Ne prihvaća se u odnosu na članak 16.: primjedba nije obrazložena niti argumentirana. Ne prihvaća se u odnosu na članak 23.: ravnatelj sudske uprave je službenik suda koji predsjedniku suda pomaže u obavljanju sudske uprave. Ovisno o veličini svakog pojedinog suda te količini i složenosti ovih poslova, popunjavanje ovog radnog mjesta predviđeno je kao mogućnost te slobodna odluka svakog predsjednika suda. Ne prihvaća se u odnosu na članak 29.: Europska pravosudna mreža u kaznenim stvarima regulirana je Zakonom o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. Ne prihvaća se u odnosu na članak 31.: Navedena odredba dulje je vrijeme na snazi u našem sustavu, upravo uvažavajući posebnost položaj, značaja i zadaća Vrhovnog suda Republike Hrvatske te bi njezina izmjena značila dodatno zatvaranje sustava. Prosudba kompetencija za obavljanje ove dužnosti prepušta se nadležnim tijelima u postupku imenovanja. Prima se na znanje u odnosu na članak 35.: U članku 35. Nacrta kao nadležnost sudačkog vijeća propisano je i davanje mišljenja o kandidatima za suce, unutar kojeg se može dati i navedena preporuka. Ne prihvaća se u odnosu na članak 48.: Primjedba nije obrazložena pa nije moguće utvrditi potrebu izmjene važećeg postupka donošenja Okvirnih mjerila za rad sudaca, u kojem je već osigurano sudjelovanje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske nije osporio ustavnost navedenih zakonskih odredaba. Prima se na znanje u odnosu na članak 53. Prihvaća se u odnosu na članak 57. i 66.
8 Mario Klačmer KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA U ovome su prijedlogu zakona jasno definirani sudski odjeli (čl. 37), pa nije jasno zašto nisu definirani i stručni odjeli? Naime, trenutačno, stručni su odjeli samo nejasno i zastarjelo definirani Sudskim poslovnikom, pa zbog te nedorečenosti neki sudovi proizvoljno osnivaju nepostojeće organizacijske jedinice. Područje je to koje zahtijeva zakonsku normizaciju. Nije prihvaćen Predlagatelj ne navodi argumentaciju za potrebu zakonskog normiranja nižih ustrojstvenih jedinica sudova te se njihovo normiranje Sudskim poslovnikom smatra dostatnim. Predlagatelj može dati konkretnije primjedbe za izmjenu i dopunu pojedinih odredaba Sudskog poslovnika.
9 Zorislav Kaleb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 10. Naziv "Općinski sudovi" predlažem zamijenti u "Gradski sudovi" jer su svi sudovi u gradu. Isto treba promjeniti i u ostalim odredbama Zakona o sudovima, gdje se spominju općinski sudovi. Isti naziv postoji i u drugim zemljama npr. u Češkoj. Nije prihvaćen Primjedba nije detaljnije obrazložena, odnosno iz nje nije razvidno zašto bi se naziv suda morao usklađivati s mjestom njegovog sjedišta, a ne primjerice i područja njegove nadležnosti. Već i iz tradicijskih razloga nema potrebe za izmjenom naziva općinskih sudova.
10 Ivana Bilušić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 16. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske treba imati zadaću ujednačavanja prakse u svim prvostupanjskim kaznenim i prekršajnim predmetima što je vrlo značajno sa stajališta ljudskih prava. Taj sud bi doveo i do znatno bržeg postupanja u drugostupanjskim postupcima. Sada imamo 15 županijskih sudova koji odlučuju o žalbama protiv odluka općinskih sudova u kaznenim predmetima. Odluke tih županijskih sudova mogu biti, i često jesu, različite, a nemamo sud koji bi tu praksu mogao ujednačiti. Predloženim Zakonom Visoki kazneni sud ne bi bio nadležan za odlučivanje o žalbama protiv odluka općinskih sudova u kaznenim predmetima, već bi to i dalje ostalo u nadležnosti županijskih sudova. Smatramo da je nužno da Visoki kazneni sud bude nadležan odlučivati u drugom stupnju o žalbama protiv odluka općinskih sudova u prekršajnim i kaznenim predmetima iz razloga jer je samo tako moguće ujednačiti praksu prvostupanjskih sudova. Ujedno, ako se već propisuje da će Visoki kazneni sud biti nadležan za odlučivanje o žalbama protiv odluka općinskih sudova u prekršajnim predmetima, onda je jedino logično da bude nadležan i za odlučivanje o žalbama protiv odluka općinskih sudova u kaznenim predmetima. Naš prijedlog: Članak 16. Iza članka 26. dodaje se članak 26. a koji glasi: „Članak 26.a Visoki kazneni sud Republike Hrvatske: 1. odlučuje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima 2. odlučuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka općinskih sudova u kaznenim i prekršajnim predmetima i odluka tijela državne uprave koja vode prvostupanjski prekršajni postupak, odluka ovlaštenih tužitelja i drugih odluka kada je to propisano posebnim zakonom 3. rješava sukob nadležnosti između općinskih sudova u kaznenim i prekršajnim predmetima 4. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka o prekršaju kada je to propisano posebnim zakonom 5. odlučuje o žalbama u predmetima međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije iz prekršajne nadležnosti 6. provodi nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na kaznenim i prekršajnim predmetima 7. obavlja druge poslove određene zakonom.“. Ogranak Općinski sud u Splitu- UHS Nije prihvaćen Konačnim prijedlogom zakona propisana je nadležnost Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske
11 Damir Ronić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 16. S obzirom da je došlo do spajanja općinskih i prekršajnih sudova nije jasno niti na valjan način obrazloženo zbog čega se rješavanje žalbi u prekršajnim predmetima koji po svemu predstavljaju jednostavnije predmete nije dalo u nadležnost županijskih sudova već se nadležnost daje sudu koji je iznad županijskog suda. Ako županijski sudovi mogu rješavati žalbe u kaznenim predmetima u kojima je zaprijećena višegodišnja kazna zatvora onda ne postoji niti jedan razlog da se za rješavanje žalbi u prekršajnim predmetima ne odrede županijski sudovi. To se jednostavno može učiniti osnivanjem prekršajnih odjela u županijskim sudovima. Nije prihvaćen Reorganizacija drugostupanjskog sudovanja nije predmet izmjena organizacijskih propisa u pravosuđu koje su u tijeku. Prekršajno sudovanje u našem sustavu ima tradiciju specijalizacije, koja se ogleda i u postojanju posebnog žalbenog suda te u navedeno smislu nema potrebe prebacivanja njegove nadležnosti na županijske sudove.
12 Mijo Galiot KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 22. Članak 20. ZIDZS-a (čl. 34. ZS-a). Predlaže se da DSV, kao samostalno i neovisno pravosudno tijelo, imenuje vršitelje dužnosti odnosno da ovlasti suca za obavljanje poslova sudske uprave u slučaju prestanka dužnosti postojećem predsjedniku suda ili u sudovima u osnivanju. OBRAZLOŽENJE: To bi bilo primjerenije ustavnim načelima o neovisnosti sudbene vlasti i trodiobe vlasti. Prema pozitivnom zakonskom rješenju ali i prema predloženom i dalje će u osnivanju vršitelje dužnosti imenovati ministar, dakle izvršna vlast. S tim u vezi valjalo bi zakonom odrediti da se u postupku imenovanja v. d. predsjednika suda odluka mora voditi računa o rezultatima rada sudaca suda u kojem se on imenuje u posljednje dvije godine u odnosu na godinu kada se on mora imenovati. Nije prihvaćen Izmjena odredbe predlaže se u cilju daljnjeg jačanja neovisnosti i samostalnosti sudbene vlasti pa je, osim za sudove u osnivanju, ispuštena uloga ministra pravosuđa. Dorađen je tekst odredbe ovog članka na način da je predsjedniku neposrednog višeg suda dana ovlast za određivanje drugog suca koji će obavljati ove poslove te se ne smatra potrebnim provoditi poseban postupak i dodatnom nadležnošću opterećivati Državno sudbeno vijeće.
13 Zorislav Kaleb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 22. Predlažem promijenti stavak 1 u: "Ako predsjednik suda prestane obnašati svoju dužnost, predsjednik višeg suda, ovlastit će suca suda iste vrste i istog stupnja ili suca višeg suda da, za vrijeme koje ne može biti dulje od jedne godine, obavlja poslove sudske uprave, dok predsjednik suda ne bude imenovan." Naime, u slučaju kako se predlaže u Nacrtu moglo bi se dogoditi da zamjenik predsjednika suda zamjenjuje predsjednika i po godnu dana. On bi uz to obavljao i svoje redovne sudačke dužnosti, ne bi imao pravo na plaću predsjednika suda, a ne bi imao ni zamjenika. Ako se ne prihvaća izmjena tada bi trebao propisati situaciju kada zamjenik podnese ostavku ili bude imenovan na viši suda. U tom slučaju sud ne bi imao ni predsjednika ni zamjenika, a ni osobu koja bi ih mogla imenovati. Stoga smatram da je dobro rješenje da obnašatelja dužnosti imenuje predsjednik višeg suda kako što se je i predlagalo u nacrtu izmjena u I čitanju. Prihvaćen Prihvaća se.
14 Mario Klačmer KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 23. Stavak (1) u suprotnosti je s dopisom Ministarstva pravosuđa RH od 16 srpnja 2015. pod nazivom "Ustrojavanje zajedničkih službi na pravosudnim područjima". Dopisom se naime traži ustrojavanje zajedničkih službi za potrebe više pravosudnih tijela na pojedinom pravosudnom području. Jedan ravnatelj sudske uprave na jedan mali sud od 15 sudaca (što je u teoriji ovim stavkom dopušteno), nema smisla. Nije prihvaćen Primjedba o neusklađenosti predložene zakonske odredbe s dopisom nije primjerena ni mjerodavna. Ravnatelj sudske uprave je službenik suda koji predsjedniku suda pomaže u obavljanju sudske uprave. Ovisno o veličini svakog pojedinog suda te količini i složenosti ovih poslova, popunjavanje ovog radnog mjesta predviđeno je kao mogućnost te slobodna odluka svakog predsjednika suda.
15 Mario Klačmer KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 23. Vezano uz stavak (2), popis poslova ravnatelja sudske uprave predstavlja mix poslova sudskih savjetnika (pravnici), stručnih savjetnika (ekonomisti) i informatičkih savjetnika (informatičari) na pravosudnim tijelima, pa nije jasno kako su ovi zadnje navedeni uskraćeni za mogućnost prijave na eventualni natječaj?! Postavljam pitanje, ako se na natječaj može javiti ekonomist (društvena struka) sa smjerom poslovna informatika, zašto se na natječaj ne može javiti informatičar (također društvena struka) sa smjerom Organizacija poslovnih sustava ?! Nije jasno kako će pravnik ili ekonomist "skrbiti o pravodobnom i urednom vođenju statističkih podataka o radu suda" kada su ti poslovi i prema aktualnom sudskom poslovniku isključivo (sic!) u domeni Odjela za informatičku podršku rada suda! Dakle, informatičara eksplicite! O "nabavci opreme i osiguranjem sredstava za pojedine aktivnosti suda" da ne govorimo! Dakle, upravo uvažavajući prirodu i vrstu poslova povjerenih u djelokrug ravnatelja sudske uprave, potrebno je kandidatima informatičke struke omogućiti javljanje na eventualne natječaje (komparativno, tako je to i u npr. Sloveniji). Do sada SVI natječaji MPRH za stručne pozicije glase drugačije, pa tako nedavno MPRH u SLUŽBI ZA FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I KONTROLE traži stručnog savjetnika i to osobu ...društvene, humanističke ili tehničke struke! Pa i SLUŽBA ZA APLIKATIVNE SUSTAVE traži informatičkog savjetnika i to osobu ...informatičke, ekonomske, pravne (sic!) ili druge društvene, humanističke ili tehničke struke! Dakle, ili su SVI do sada natječaji MPRH krivi i nevažeći jer očito ne uvažavaju "prirodu i vrstu poslova povjerenih u djelokrug..." ili je ipak stavak 2. u ovom prijedlogu zakona diskriminirajuć, isključiv i nepravedan? Molim da se gore navedeno uvaži i u natječajima za ravnatelja sudske uprave, na način da se u stavku (2) doda mogućnost javljanja na natječaj i pravosudnim stručnjacima ne-pravne i ne-ekonomske struke (odnosno samo doda uvjet koji postoji u SVIM dosadašnjim natječajima MPRH a koji glasi ...ili druge društvene, humanističke ili tehničke struke). Nije prihvaćen Uvažavajući pretežnu prirodu poslova iz djelokruga ravnatelja sudske uprave, pa i onih koji se u primjedbi izrijekom navode, prijedlog se smatra neodgovarajućim i neprihvatljivim. Posebno se ukazuje da se pod nabavom opreme za rad suda ne podrazumijeva isključivo informatička oprema, a sasvim je nejasno izneseno mišljenje prema kojem se za obavljanje poslova osiguranja sredstava za rad sudova odgovarajućom stručnom kvalifikacijom smatra ona informatička. Također se usporedbe s uvjetima za pojedina radna mjesta u Ministarstvu pravosuđa također smatraju neosnovanima, a s obzirom da uopće ne postoji podudarnost s poslovima ravnatelja sudske uprave.
16 Alen Golub KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 26. Potrebno je točno odrediti minimalni broj sudaca koji je potreban za osnivanje sudskog odjela (st. 1.) kako bi se određeno i ujednačeno propisale pretpostavke za osnivanje sudskih odjela na svim sudovima. Nije prihvaćen Prijedlog ne obrazlaže zbog čega je navedeno nužno propisati odredbom zakonskog ranga. Navedena materija propisana je Sudskim poslovnikom koji se primjenjuje na sve sudove te se ne smatra potrebnim navedeno propisivati ovim Zakonom.
17 Mijo Galiot KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 32. Članak 27. ZIDZS-a (čl. 44. ZS-a) Članak 28. ZIDZS-a (novi čl. 44.a ZS-a) Predlaže se da navedene članke izmijeniti tako da predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira DSV kao samostalno i neovisno pravosudno tijelo, pod uvjetom da se zadrži postojeći model izbora članova DSV-a, prema kojem su članove iz reda sudaca birali svi suci na slobodnim i neposrednim izborima. Naime, prema predloženim izmjenama ZDSV-a više svi suci neće birati sve članove DSV-a. S tim u vezi je nužno prethodno pokrenuti postupak izmjene članka 116. stavka 2. Ustava, kojim je uređen način izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Nije dobro da čelnog čovjeka sudbene vlasti predlaže i imenuje politika. To nije ni u skladu s temeljnim određenjima Ustava i pravnim standardima koje je Hrvatska dostigla u vrijeme kada je 2013. pristupila Europskoj uniji. To se kosi i s temeljenim načelom trodiobe vlasti. Na to nas je u više navrata u svojim izvješćima upozoravala i eminentna međunarodna organizacija GRECO koja se bavi suzbijanjem korupcije. Razlog je tomu što će i dalje politika predlagati i birati čelnog čovjeka sudstva. Stoga je teško očekivati postizanje više razine samostalnosti i neovisnosti hrvatskog pravosuđa. To se može promijeniti jedino ako bi čelnog čovjeka sudbene vlasti birao DSV ili svi suci na slobodnim i neposrednim izborima po principu kako su se birali članovi DSV-a. Nije prihvaćen Prijedlog je protivan članku 119. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske.
18 Alen Golub KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 35. Ovlaštenje sudačkog vijeća da "daje mišljenje Državnom sudbenom vijeću o kandidatima za suce" (čl. 49. st. 1. toč. 3.), u postupcima imenovanja i napredovanja sudaca u suprotnosti je s odredbom čl. 124. st. 2. Ustava Republike Hrvatske prema kojoj Državno sudbeno vijeće SAMOSTALNO odlučuje o imenovanju, napredovanju, premještaju, razrješenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Svako participiranje sudačkih vijeća davanjem mišljenja ili eventualno bodova koji bi se vrednovali u postupku imenovanja i napredovanja sudaca suprotno je navedenoj odredbi Ustava RH te dovodi u pitanje nepristranost i samostalnost DSV-a u postupcima imenovanja i napredovanja sudaca. Osim toga, sudačko vijeće formalno nema i ne koristi druge podatke o radu kandidata za suce, osim podataka sadržanih u ocjeni obnašanja sudačke dužnosti pa bi svako davanje mišljenja ili eventualno bodova koji bi se vrednovali u postupcima imenovanja i napredovanja sudaca bilo diskrecijsko, a time i pristrano te u suprotnosti s odredbom čl. 124. st. 3. Ustava RH. Stoga se predlaže brisati predloženu toč. 3. st. 1. i cijeli st. 2. u čl. 49. Zakona o sudovima. Nije prihvaćen Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću ostavlja prostor Vijeću za diskrecijsku odluku u postupcima imenovanja sudaca pri čemu može uzeti u obzir mišljenje sudačkog vijeća.
19 Željko Gusić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 35. Sudačko vijeće uopće, de facto, ne daje ocjenu obnašanja sudačke dužnosti nego samo zbraja i utvđuje bodove prema unaprijed zadanim egzaktnim kriterijima. Stoga ovaj dio može biti i unadležnosti DSV-a. Davanje ocjene podrazumijeva i ocjenjivanje što nije samo puko zbrajanje, na što je već otprije svedeno sudačko vijeće. Da bi se, ne samo ojačala uloga sudačkog vijeća i da bi to tijelo koje je također izabrano od strane sudaca, moglo obavljati u potpunosti i svoju ulogu ocjenjivanja koju mu se namjenjuje zakonom, te da bi se time dobila potpunija slika o kandidatima, treba sudačkom vijeću dati i dužnost da uz zbrojene bodove prema rezultatima rada i ono ocjeni kandidata sa određenim brojem bodova, koji bi u konačnici ulazili u zbroj svih bodova koje je kandidat ostvario. Željko Gusić, OS Split Primljeno na znanje U članku 35. Nacrta kao nadležnost sudačkog vijeća propisano je i davanje mišljenja o kandidatima za suce, unutar kojeg se može dati i navedena ocjena.
20 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 56. Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u članku 56. predviđa izmjenu i dopunu članka 96., stavka 2. važećeg Zakona o sudovima na sljedeći način: Članak 56. U članku 96. stavku 2. iza riječi: „Visokog upravnog suda Republike Hrvatske“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske“. Istovremeno, Konačni prijedlog Zakona ne predviđa izmjenu stavka 1., članka 96. važećeg Zakona o sudovima koji glasi: Članak 96. (1) Suci, izuzev sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ocjenjuju se u postupku imenovanja na drugi sud i kada se kandidiraju za predsjednika suda. AmCham ističe važnost ocjenjivanja sudaca na godišnjoj razini, odnosno osmišljavanje adekvatnog sustava napredovanja s konkurentnim plaćama unutar nižeg suda, koji će omogućiti veća primanja i kroz motivaciju voditi većoj efikasnosti rada. Na taj bi se način omogućilo i zadržavanje kvalitetnih zaposlenika na nižim sudovima, jer bi se napredovanje odvojilo od prelaska na viši sud. Izmjena Zakona o sudovima kojom bi se predvidjela ovakva mogućnost može biti prvi korak ka uvođenju šire promjene unutar sustava. AmCham stoga predlaže sljedeću izmjenu i dopunu članka 56. Konačnog prijedloga Zakona, odnosno formulaciju članka 96., stavka 1. važećeg Zakona o sudovima: (1) Suci, izuzev sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ocjenjuju se u postupku napredovanja unutar istog suda, imenovanja na drugi sud i kada se kandidiraju za predsjednika suda. Nije prihvaćen Sadržajno prijedlog ne unosi nikakve posebne izmjene jer se i prema važećim odredbama suci ocjenjuju u postupku imenovanja na drugi sud (što uključuje i postupak napredovanja), kao i u postupku imenovanja predsjednika suda. Materijalna prava sudaca, konkretno pitanje njihovog promicanja u više platne razrede unutar istog suda, nisu predmet ovog Zakona, već Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.
21 Zorislav Kaleb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 57. Predlažem izmenu st. 2 . "(2) Po svim mjerilima iz stavka 1. ovoga članka sudac može ostvariti najviše 150 bodova, pri čemu se za mjerila iz stavka 1. točki 1. ovoga članka može ostvariti najviše do 90 bodova, iz stavka 1. točki 2. ovoga članka može ostvariti najviše po 30 bodova, za mjerila iz stavka 1. točki 3.,ovoga članka najviše do 5 bodova, za mjerila iz stavka 1. točki 4. ovoga članka najviše do 15 bodova, a za mjerila iz stavka 1. točki 5. ovoga članka najviše do 10 bodova. Obrazloženje. Predlažem drugačiji raspored bodova pri ocjenjivanju sudaca, s time da da težište bude na broju rješenih odluka i iskustvu suca. S druge strane postoje brojne zemlje u kojima suci nemaju nikavih okvirna mjerila ili normi, te se postavlja pitanje kako oni vrijednuju suce pri napredovanju. Činjenica je da rad na težim i složenijim predmetima može dovesti do lošije kvalitete odluka u odnosnu na rad na lakšim predmetima. Također nije propisano kako će se mjerila iz stavka 1. točke 2. ovoga članka primjenjivati na suce koji nemaju odluka na kojima je izjavljen pravni lijek. Do sada im se po Metodologiji priznavalo 100% ili 45 bodova. Nije prihvaćen Prema prijedlogu odredbe težište se stavlja na vrednovanje kvantitete i kvalitete rada sudaca, dok su ostala mjerila jednako zastupljena i valorizirana u ocjeni obnašanja sudačke dužnosti.
22 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 57. AmCham smatra kako bi sudjelovanje u stručnom usavršavanju (u svojstvu polaznika) trebalo biti relevantan kriterij koji se boduje kod vrednovanja sudaca u svrhu napredovanja. AmCham predlaže sljedeću formulaciju stavka 1., točke 5., članka 57.: 5. druge aktivnosti suca – sudjelovanje kao polaznik u programima stručnog usavršavanja, sudjelovanje u stručnom usavršavanju sudaca kao predavač na seminarima i radionicama, objavljivanje stručnih i znanstvenih radova iz područja pravnih znanosti, članstvo u sudačkim vijećima i dr. Primljeno na znanje Navedena odredba u dijelu iza riječi “druge aktivnosti suca” samo je navedena primjera radi te će se svi kriteriji ocjenjivanja sudaca, koji se primjenjuju i u slučaju napredovanja, propisati Metodologijom ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti.
23 Alen Golub KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 57. Ne postoji nikakva korelacija kvalitete rada sudaca s dužinom sudačkog staža odnosno iskustvom u obavljanju sudačke dužnosti. Kvalitetu rada sudaca moguće je utvrditi samo s obzirom na broj (postotak) donesenih odluka, kvalitetu donesenih odluka, uredno obnašanje sudačke dužnosti i druge aktivnosti suca koje se odnose na stručno usavršavanje, sudjelovanje u nastavi pravnih predmete i dr. (kao pod toč. 5. st. 1. čl. 97.). Kada se uzme u obzir da se do sada prema Metodologiji izrade ocjene sudaca iz 2010. iskustvo u obavljanju sudačke dužnosti uopće nije vrednovalo u ocjenjivanju sudaca, a prema Metodologiji iz 2012. da je ukupan broj bodova s osnova iskustva u obnašanju sudačke dužnosti i svih drugih aktivnosti značajnih za rad sudaca iznosio najviše 12, od čega se je na iskustvo u obnašanju sudačke dužnosti odnosilo najviše 4 boda (odnosno 1/3) razumno je da se od ukupno 20 bodova s osnova iskustva u obnašanju sudačke dužnosti i drugih aktivnosti, na iskustvo u obnašanju sudačke dužnosti odnosi najviše 6 bodova (približno 1/3), a na druge aktivnosti najviše 14 bodova. Prema čl. 44. Ustava RH jamči se svakom državljaninu Republike Hrvatske, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe pa stoga bi i uvjeti koji se odnose na trajanje sudačkog staža trebali biti jednaki u odnosu na razdoblje do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima i nakon toga. Osim toga, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (Narodne novine br. 129/2000) izmijenjen je članak 50. st. 1. tako da glasi: “Za suca prekršajnog i općinskog suda može se imenovati osoba koja je nakon položenoga pravosudnog ispita radila kao savjetnik u sudu ili drugim pravosudnim tijelima najmanje dvije godine, odnosno bila odvjetnik, javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik ili nastavnik pravnih predmeta na pravnom fakultetu, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita najmanje četiri godine.“ Prema tome, navedenim Zakonom, zakonodavac je postavio nejednake kriterije koji se odnose na dužinu sudačkog staža kao pretpostavke za imenovanje sudaca, jer do tada za imenovanje sudaca nije bilo potrebno prethodno radno iskustvo nakon položenog pravosudnog ispita, čime su suci imenovani nakon stupanja na snagu navedenog Zakona stavljeni u nejednak položaj u odnosu na suce imenovane prije toga. Osim toga, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, razrada postupka imenovanja sudaca trebala bi biti u skladu s preporukama GRECO-a koje upućuju na veću transparentnost postupka imenovanja, jednakost i ravnopravnost kandidata pri imenovanju sudaca. Objektivno i vjerodostojno vrednovanje rada sudaca ne može se postići ako se kao kriteriji s osnova iskustva u obnašanju sudačke dužnosti propiše mogućnost čak 10 bodova, a što je u očiglednom nesrazmjeru s bodovima s osnove kvantitete i kvalitete donesenih odluka te s urednim obnašanjem sudačke dužnosti kao i s drugim aktivnostima značajnim za rad i ocjenjivanje sudaca jer ne postoji nikakva korelacija u iskustvu u obnašanju sudačke dužnosti i kvaliteti rada sudaca. Navedeno rješenje onemogućavalo bi kvalitetnijim sucima s manje sudačkog staža napredovanje na viši sud što bi također predstavljalo povredu ustavnog načela iz čl. 44. Ustava RH. Pri tome, treba imati u vidu da je Zakonom o DSV-u propisana formalna pretpostavka za napredovanje na viši sud (trenutno 8 godina za županijski sud, a predlaže se 10 godina) pa se doista postavlja pitanje smisla dodatnog vrednovanja dužine sudačkog staža u ocjenjivanju sudaca pored činjenice da je propisana minimalna dužina sudačkog staža kao pretpostavka za napredovanje na viši sud. Predlagatelj nije dao nikakvo obrazloženje zbog čega se predlaže takva promjena Zakona, tim više, što prije uopće Zakonom o sudovima nije bila propisana ocjena rada sudaca s osnova sudačkog staža. Stoga se opravdano postavlja pitanje razloga, svrhe i cilja koji bi se postigli predloženom promjenom. Predlažem da se broj bodova s osnova sudačkog staža ograniči na najviše 6, a da se za preostala 4 boda povisi ocjena s osnova bilo kojeg drugog kriterija koji realno prikazuje kvalitetu rada sudaca. Nije prihvaćen Prema prijedlogu odredbe težište se stavlja na vrednovanje kvantitete i kvalitete rada sudaca, dok su ostala mjerila jednako zastupljena i valorizirana u ocjeni obnašanja sudačke dužnosti.
24 Alen Golub KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 57. Da bi se dobila što realnija ocjena obnašanja sudačke dužnosti potrebno je broj ukinutih odluka vrednovati i s ukupnim brojem odluka koje je sudac donio a u kojima je dopušteno izjaviti pravni lijek. Naime, ukoliko stranke ne izjave pravni lijek, iako imaju takvo pravo, znači da prihvaćaju odluku suda kao pravilnu i zakonitu pa stoga postoje razlozi da se kvaliteta odluka vrednuje i u odnosu na ukupan broj donesenih odluka u kojima postoji pravo izjavljivanja pravnog lijeka, a ne samo na broj odluka u kojima je izjavljen pravni lijek. Prihvaćen Prihvaća se.
25 Jelena Čuveljak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 57. U članku 57. a kojim se mijenja čl. 97. st. 1. t. 2. je pod kvalitetom odluka uzet u obzir samo rad na predmetima gdje je netko izjavio pravni lijek, dakle rad na predmetima gdje se nitko nije žalio znače da sudac nije kvalitetan u svojem radu! detaljno o navedenom nelogičnom načinu ocjene nečijeg rada je objašnjeno u članku: Žalite se, molim vas!, a koji je objavljen u Informator br. 6518. Iz članka ističem: --- ako ste se trudili, imali puno nagodbi i odluka koje svojim argumentima nisu dale strankama povod za žalbu - vi nemate puno žalbi i upitno je da li ćete matematički biti kvalitetan sudac. Ovo je protivno i prokalimranim načelima da će sud u parničnom postupku nastojati pomoći strankama da mirnim putem riješe spor, jer krajnje demotivira suce da stranke upućuju na mogućnosti mirnog rješenja spora.... Stoga, ako u radu nemate puno izjavljenih pravnih lijekova - vrlo vjerojatno ćete biti loš sudac... Prihvaćen Prihvaća se.
26 Matea Tonković KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 67. Čl. 67. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ne predviđa mogućnost postupanja viših sudskih savjetnika – specijalista u zemljišnoknjižnim postupcima. Sudski savjetnici i viši sudski savjetnici na zemljišnoknjižnom odjelu, između ostalog, postupaju u posebnim zemljišnoknjižnim postupcima (pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupci, postupci obnove zemljišne knjige, postupci povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora) te u istima provode rasprave za ispravak i samostalno donose odluke. Obzirom na navedeno, isti imaju mogućnosti steći dovoljno znanja i iskustva kako bi mogli postupati u istim postupcima u svojstvu višeg sudskog savjetnika-specijalista. Molim obrazloženje iz kojeg razloga su isti ispušteni iz gore navedenih postupaka, osobito uzimajući u obzir opterećenost sudskih referada posebnim postupcima te uzimajući u obzir okolnost rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama koje se nalaze na atraktivnim lokacijama na području Grada Zagreba (Centar) te visoku vrijednost istih? Nije prihvaćen Članak 67. Konačnog prijedloga zakona već sadrži ovlast višeg sudskog savjetnika –specijalista za postupanje u zemljišnoknjižnim postupcima.
27 Maja Kartelo KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 67. Imam komentar na čl. 67. odnosno na izmjenu članka 110. Zakona sudovima. Zašto u stavku 5. nije navedeno da viši sudski savjetnik-specijalist može provoditi zemljišnoknjižne postupke? U navedeni stavak bi svakako trebalo dodati da su viši sudski savjetnici-specijalisti ovlašteni postupati i u zemljišnoknjižnim postupcima posebice kada se uzme u obzir činjenica da su sudski savjetnici na zemljišnoknjižnom odjelu jedini sudski savjetnici koji sami potpisuju sve svoje odluke te s obzirom na činjenicu da rade isključivo s nekretninama od kojih velika većina ima višemilijunsku vrijednost (konkretno govoreći o gradu Zagrebu). Ovakvim sadašnjim prijedlogom izmjene čl. 110. Zakona o sudovima se direktno diskriminiraju savjetnici na zemljišnoknjižnim odjelima bez osnovanog razloga. Nije prihvaćen Članak 67. Konačnog prijedloga zakona već sadrži ovlast višeg sudskog savjetnika –specijalista za postupanje u zemljišnoknjižnim postupcima.
28 Ivana Bilušić IV. OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA, Uz članak 16. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske treba imati zadaću ujednačavanja prakse u svim prvostupanjskim kaznenim i prekršajnim predmetima što je vrlo značajno sa stajališta ljudskih prava. Taj sud bi doveo i do znatno bržeg postupanja u drugostupanjskim postupcima. Sada imamo 15 županijskih sudova koji odlučuju o žalbama protiv odluka općinskih sudova u kaznenim predmetima. Odluke tih županijskih sudova mogu biti, i često jesu, različite, a nemamo sud koji bi tu praksu mogao ujednačiti. Predloženim Zakonom Visoki kazneni sud ne bi bio nadležan za odlučivanje o žalbama protiv odluka općinskih sudova u kaznenim predmetima, već bi to i dalje ostalo u nadležnosti županijskih sudova. Smatramo da je nužno da Visoki kazneni sud bude nadležan odlučivati u drugom stupnju o žalbama protiv odluka općinskih sudova u prekršajnim i kaznenim predmetima iz razloga jer je samo tako moguće ujednačiti praksu prvostupanjskih sudova. Ujedno, ako se već propisuje da će Visoki kazneni sud biti nadležan za odlučivanje o žalbama protiv odluka općinskih sudova u prekršajnim predmetima, onda je jedino logično da bude nadležan i za odlučivanje o žalbama protiv odluka općinskih sudova u kaznenim predmetima. Naš prijedlog: Članak 16. Iza članka 26. dodaje se članak 26. a koji glasi: „Članak 26.a Visoki kazneni sud Republike Hrvatske: 1. odlučuje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima 2. odlučuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka općinskih sudova u kaznenim i prekršajnim predmetima i odluka tijela državne uprave koja vode prvostupanjski prekršajni postupak, odluka ovlaštenih tužitelja i drugih odluka kada je to propisano posebnim zakonom 3. rješava sukob nadležnosti između općinskih sudova u kaznenim i prekršajnim predmetima 4. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka o prekršaju kada je to propisano posebnim zakonom 5. odlučuje o žalbama u predmetima međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije iz prekršajne nadležnosti 6. provodi nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na kaznenim i prekršajnim predmetima 7. obavlja druge poslove određene zakonom.“. Ogranak Općinski sud u Splitu- UHS Nije prihvaćen Konačnim prijedlogom zakona propisana je nadležnost Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske