Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Krešimir Dugonjić | PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Poštovani, moram napomenuti da bi podizanje stope izdvajanja iz brutto dohotka sa 15 % na 16.5 % imalo smisla da država isplaćuje svoje obaveze u ime korisnika proračuna RH. Ako je cilj smanjiti dugovanja od preko 8 milijardi kuna u zdravstvu, tada bi RH trebala platiti preuzete obaveze prema HZZO koje su u visini 6-7 milijardi kuna tijekom proteklih godina, a računaju se pod dug. Tada bi se preostala svota duga mogla namiriti uštedama na rashodovnoj strani kroz promjene raznih pravilnika o nabavi itd. Onaj dio novca koji se ne može stvoriti na taj način, može se namaknuti npr. porezom na "slatko", tj. porezom na grickalice, slatkiše i zašećerena bezalkoholna pića. Općenito, podržavam napore Ministarstva zdravstva da spriječi ulazak mladih u svijet alkohola i duhanskih opijata, iako smatram da se time neće spriječiti, a niti izliječiti ovisnosti od istih. S druge strane smatram da treba povećati trošarine na duhanske proizvode i alkohol, ali napominjem da bi npr. povećane trošarine na domaće pivo i vino dovele do velikih gubitaka tih industrija pogotovo tijekom turističke sezone koja uskoro počinje trajati tijekom cijele kalendarske godine, a uz to brendiraju Hrvatsku u svijetu stvarajuči nove potrošače. Spomenuo bih i da je pivo i vino bivši ministar A. Hebrang stavio u prehrambene artikle. Uzimajući u obzir druge države EU svjestan sam da u nekim članicama kutija cigareta košta i do 10 eura, a pivo u ugostiteljskom objektu oko 5 eura, pa opet građani tih zemalja uživaju u tim opijatima jednako kao i drugdje. Švedska, kao država, ima u vlastitim rukama monopol nad prodajom alkoholnih pića kroz oko 250 državnih trgovina alkoholnih pića, te tako uz visoke cijene kontrolira i kvalitetu proizvoda i posljedice učinka alkohola, uz predočen OIB pri kupnji. Ako bi se RH odlučila za taj model, u potpunosti bih ga podržao, jer umjesto da budemo kao Švicarska, Švedska ili Njemačka, bilo bi u redu ponašati se za početak kao Švicarac, Šveđanin ili Nijemac. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Napominjemo da se komentari odnose na propise iz sustava zdravstvenog osiguranja, te na uvođenje novih posebnih poreza. |
2 | Božica Horvat | PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Zapošljavanje na određeno vrijeme danas je jedan od glavnih uzroka iseljavanja stanovništva, a za učinkovito poticanje zapošljavanja na neodređeno nužno je da ukupan trošak rada kod te vrste ugovora bude niži. Dosadašnjim promjenama poreznog sustava kao i ovdje predloženima potiče se zapošljavanje na određeno vrijeme kod kojeg poslodavac u pravilu nema obvezu isplate otpremnine u slučaju prekida radnog odnosa, a svi drugi troškovi su jednaki. Iako je postojanje jedne stope za sve vrste ugovora administrativno jednostavnije, dugoročne posljedice takvog postupanja su značajne. Pozitivnu iznimku u trenutnom sustavu predstavlja zapošljavanje osoba mlađih od 30 godina na neodređeno vrijeme pri čemu je poslodavac oslobođen doprinosa za zdravstveno osiguranje. Uzimajući u obzir da takva iznimka već postoji u sustavu, predlažem da se ona proširi i izvan skupine mlađih od 30 godina odnosno da se uvedu različite stope za plaćanje doprinosa ovisno o vrsti ugovora o radu. Na primjer stopa po kojoj bi se obračunavao doprinos za zdravstveno osiguranje kod ugovora o radu na neodređeno vrijeme može se zadržati na 15%, a za ugovore na određeno vrijeme podići na 18 ili 20%. (Iznimku mogu predstavljati ugovori o radu na određeno vrijeme sklopljeni u svrhu zamjene privremeno odsutnog radnika i ugovori za obavljanje pripravničkog staža koji se mogu obračunavati po istoj stopi kao i ugovori na neodređeno kako ne bi došlo do drugih negativnih posljedica.) | Nije prihvaćen | Obzirom da je cilj ovih izmjena Zakona o doprinosima, kao i u prvom krugu porezne reforme, između ostalog, pojednostavljenje sustava doprinosa te administrativno rasterećenje poreznih obveznika dostavljeni prijedlog ne može se prihvatiti. |
3 | Božica Horvat | PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA | Pod točkom 5.3.6. "Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite" navodi se da je učinak predložene promjene neznatan. Nejasno je zašto se uopće ide u povećanje doprinosa ako se njome ne može ostvariti barem mali učinak na sustav zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Prijedlog nije predmet Zakona o doprinosima budući se prava zdravstvene zaštite utvrđuju drugim zakonima. |