Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE O PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Erste d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA U ime Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Erste d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, daje slijedeće komentare: Usklađenje s regulativom OMF - vrednovanje imovine radnim/neradnim danima, financijske izvedenice Članak 109. Zakona – Radna skupina za izradu ZiD ZOMF još raspravlja o ovoj promjeni. U slučaju usvajanja promjena da se imovina OMF vrednuje samo radnim danima predlaže se isto usklađenje u ZDMF. Također je pokrenuta inicijativa izmjena ZOMF vezano uz financijske izvedenice o kojoj se Radna skupina za izradu ZiD ZOMF još nije očitovala. Prijedlog promjena u ZDMF bi bio sljedeći: Definicije – dodaje se novi pojam „ Efikasno upravljanje imovinom i obvezama mirovinskog fonda je tehnika upravljanja imovinom i obvezama fonda putem financijskih izvedenica koja služi u svrhu ostvarivanja zadane investicijske strategije mirovinskog fonda koja je ekonomski isplativija, tj. učinkovitija, uz uvjet da razina rizika ostane u skladu s profilom rizika fonda i načelima diverzifikacije, ili u svrhu postizanja dodatnog prinosa na način da se ne povećava rizik fonda.“ Izmjena u članku 160. tako da stavak 1. glasi: „(1) Financijske izvedenice mirovinsko društvo može koristiti u svoje ime i za račun mirovinskog fonda jedino u svrhu 1. zaštite imovine i obveza mirovinskog fonda i/ili smanjenja rizika ulaganja 2. efikasnog upravljanja imovinom i obvezama mirovinskog fonda.“ Izmjene vezane uz obvezne statusne promjene U članku 221. stavak 4. propisano je da se članovima fonda prenositelja i fonda preuzimatelja mora se omogućiti prelazak u drugi fond bez naplate naknade za izlaz u roku iz 30 dana od odobrenja Agencije te u roku od dva mjeseca nakon izvršenog pripajanja. Članak 207. je sada izmijenjen na način da propisuje obavezne statusne promjene zatvorenih fondova u slučaju objektivnih i subjektivnih razloga na strani pokrovitelja, a koje moraju provesti mirovinska društva. Svrha prijedloga je adekvatno rješenje u slučaju obveznog pripajanja zatvorenog fonda. Kada zatvoreni fond ima nerazmjerno nisku imovinu u odnosu na otvoreni fond, odnosno vrijednost imovine fonda prenositelja nije relevantna na neto vrijednost imovine fonda preuzimatelja (<=1/10), tada statusna promjena pripajanja nema utjecaj na članove i ne bi trebala biti razlog izlaska iz fonda i prelazak u fond drugog mirovinskog društva. Smatramo da u tim slučajevima potrebno adresirati iznimne situacije kada nerazmjerno niska vrijednost imovine fonda prenositelja neće imati utjecaj niti posljedice na položaj članova fonda preuzimatelja, a provođenje statusne promjene je u interesu članova fonda prenositelja zbog neodrživosti tog fonda. Pripajanje takvog fonda drugom zatvorenom fondu realno nije moguće jer pokrovitelj fonda preuzimatelja neće preuzeti obvezu uplate doprinosa članovima fonda prenositelja, pa jedino preostaje pripajanje otvorenom fondu. Također napominjemo da se izlazna naknada naplaćuje samo u slučaju prelaska iz fonda kojim upravlja jedno mirovinsko društvo u fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo. Ako član prelazi iz fonda u fond kojim upravlja isto mirovinsko društvo, izlazna naknada se ne naplaćuje. PRIJEDLOG IZMJENA ČLANKA 221. ST. 4. (4) Članovima fonda prenositelja i fonda preuzimatelja mora se omogućiti prelazak u drugi fond bez naplate naknade za izlaz u roku iz stavka 3. ovoga članka te u roku od dva mjeseca nakon izvršenog pripajanja, osim u slučaju pripajanja iz članka 207., stavak 4. i 5. kada je vrijednost neto imovine zatvorenog fonda prenositelja jednaka ili manja od 1/10 vrijednosti neto imovine fonda preuzimatelja. Nije prihvaćen Prijedlog koji se odnosi na uvođenje novog pojma – efikasno upravljanje imovinom i obvezama mirovinskog fonda se odbija, jer nije predmet ove izmjene Zakona. Nadalje, izmjene vezane uz obvezne statusne promjene, predložena odredba 221. stavak 4. se odbija. Iz prijedloga nije razvidno želi li se zabraniti članovima prelazak u drugi fond, ili prelazak bez izlazne naknade ili prelazak u roku od 2 mjeseca+30 dana, ili im se onemogućava sve kumulativno. S obzirom da je navedeni prijedlog već iznesen na sastancima Radne skupine, pretpostavljamo da je namjera odredbe zabrana prelaska bez izlazne naknade. Izlazna naknada plaća se samo kod prelaska člana u drugi dobrovoljni mirovinski fond kojim upravlja drugo dobrovoljno mirovinsko društvo. Nije ispravno niti pravedno nametnuti članu obvezu plaćanja izlazne naknade zbog pripajanja na koje on ni približno nema nikakav utjecaj (jer pokrovitelj više ne postoji ili ne može uplaćivati ili neki treći razlog).
2 Erste d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA, Članak 43. U ime Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Erste d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima predlaže izmjenu tako da članak 43. glasi: Članak 72. mijenja se i glasi: „Radi pokrića troškova mirovinskog fonda za mirovinsko društvo mogu se, u skladu s prospektom i statutom fonda, zaračunati sljedeće naknade: 1. Ulazna naknada u iznosu do najviše 700 kn 2. Naknada za upravljanje u iznosu do najviše 3% godišnje 3. Naknada za izlaz iz fonda u iznosu do najviše 5% koja se plaća samo u slučaju prijenosa računa u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo 4. Naknada za troškove revizije fonda.“ Obrazloženje: Prijedlogom izmjena članka 72. ukidaju se ulazne naknade što dovodi do nesigurnosti cijelog tržišta mirovinskih društava. Protivimo se takvom prijedlogu iz sljedećih razloga: 1. Ukidanjem ulazne naknade neće se povećati ugovaranje dobrovoljne mirovinske štednje - Troškovi ulazne naknade nisu značajni za klijenta koji želi dugoročno štedjeti – jednokratni trošak od 1250 kn je zanemariv u odnosu na uplate klijenta kroz 10-30 godina. Uz jednokratnu omogućena je i višegodišnja postotna ulazna naknada. - Proizvod dobrovoljne mirovinske štednje je kompleksan i zahtijeva savjetovanje klijenata od strane pribavitelja / savjetnika. Ulazna naknada služi za financiranje mreže savjetnika i nije dodatna zarada za mirovinska društva, što je jasno vidljivo iz financijskih izvještaja mirovinskih društva (troškovi prodajnih zastupnika). - Iskustvo mirovinskih društava pokazuje da se manje od 1% klijenata učlanjuje on-line ili neposredno kod mirovinskih društava. Državljani RH i dalje vjeruju u direktnu prodaju i to se neće srednjoročno promijeniti. 2. Dosadašnja iskustva pokazala su da takvo rješenje nije adekvatno - Većina zatvorenih mirovinskih fondova pod upravljanjem mirovinskih društava imaju simbolične ili uopće nemaju ulazne naknade što nije polučilo traženi efekt povećanja učlanjenja. - Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima iz 2003. godine bile su propisane ulazne naknade u visini od 0,8 % od uplaćenih doprinosa što je rezultiralo osnivanjem samo jednog dobrovoljnog mirovinskog društva u RH. Tek uvođenjem sadašnjeg modela ulaznih naknada zaživjela je industrija dobrovoljnih mirovinskih fondova. 3. Ukidanje ulazne naknade ugrozit će poslovanje mirovinskih društava - Dobrovoljna mirovinska štednja ne sadrži obvezu uplata te nije moguće predvidjeti prihode društva, dok su troškovi mreže determinirani. Sva mirovinska društva koja posluju u RH su u vlasništvu privatnih investitora čije je poslovanje ugovoreno sukladno Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i postavlja se pitanje opstojnosti i isplativosti istih nakon ukidanja ulazne naknade. - Mirovinska društva biti će prisiljena povećati upravljačke naknade što je nepovoljno za članove. Slijedom svega navedenoga, smatramo da bi ukidanje ulazne naknade dobrovoljnim mirovinskim fondovima u ovom trenutku rezultiralo negativnim posljedicama i ugrozilo daljnji razvoj sustava dobrovoljne mirovinske štednje. Pored toga, predlažemo naknadu za izlaz od najviše 5% zbog smanjenja rizika neprimjerenog preuzimanja klijenata od prodajne mreže, a na štetu klijenta. Nije prihvaćen Prijedlog se odbija, iz razloga što predviđenim ukidanjem ulazne naknade, želimo dodatno potaknuti dobrovoljnu mirovinsku štednju. Iznosi naknada su prethodno analizirani i uspoređivani u odnosu na društva koja upravljaju usporedivim UCITS fondovima, s time da se vodilo računa i o aktivnim i pasivnim strategijama ulaganja/upravljanja portfeljem. Za sada su ulazne naknade iznosile 7-8%, naspram 0-3% kod UCITS fondova; izlazne su u pravilu 10% (samo jedno društvo naplaćuje 7%), dok su kod UCITS fondova u prosjeku od 0,5-2%); a naknade za upravljanje (od kojih mirovinska društva ostvaruju najveće prihode) su bile od 1,50-2%, što odgovara naknadama za upravljanje i kod UCITS fondova. Članak 153. Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima propisuje da osobe koje rade ponudu mirovinskog programa primaju naknadu za rad isključivo od mirovinskog društva, i to iz sredstava ulazne naknade, naknade za upravljanje ili izlazne naknade, koju članu, odnosno fondu naplaćuje mirovinsko društvo. Dakle, ne stoji tvrdnja da tu naknadu mogu primati samo i isključivo iz ulazne naknade, jer su propisane i naknada za upravljanje i izlazna naknada – stvar je odluke mirovinskog društva i ugovora sklopljenog s agentom kako će to učiniti. Nadalje, nakon ukidanja ulazne naknade i dalje ostaje naknada za upravljanje za plaćanje agenata.
3 Erste d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA, Članak 55. Ostaje raniji prijedlog da se članu omogući da odluči hoće li iskoristiti pravo na isplatu mirovine s 50 godina ili kasnije, uvažajući argumentaciju ugovornog odnosa između mirovinskog društva i člana. Pri tome treba uzeti u obzir da postoje osobe koje se prvi puta učlanjuju u III stup s navršenih 50 godina (doslovnim tumačenjem svi stariji od 50 godina i 3 mjeseca bit će prisiljeni na izlazak iz dobrovoljnog mirovinskog fonda). Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
4 Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA, Članak 55. Članak 55. PZID ZDMF-a briše se Objašnjenje: Budući se radi o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji, koja je svrha prisilnog raspoređivanja članova fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo nakon što ostvari dobne uvjete na mirovinu. Ako se želi unaprijediti sustav dobrovoljnog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje potrebno je svakom članu omogućiti da štedi što je dulje moguće. Podsjećamo da se prava iz mirovinskog osiguranja svih triju stupova ne ostvaruju „ex lege“ već korisnik podnosi zahtjev za ostvarivanjem svog prava. Implementiranjem ovakvog stavka ozbiljno se narušava pravna sigurnost svakog člana dobrovoljnog mirovinskog fonda. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
5 Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA, Članak 56. Članak 56. stavak 2. PZID ZDMF-a mijenja se i glasi: „(2) Isplata mirovine putem društva za životno osiguranje obavlja se u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava.“ Objašnjenje: Prijedlogom ovog članka unosi se zbrka oko isplate mirovina iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje. Članak 125.a onemogućuje ravnopravnu tržišnu utakmicu svih sudionika koji isplaćuju mirovine iz 3. stupa. Kako bi se spriječilo stvaranje nejednakih pozicija na tržištu i omogućavanje nelojalne konkurencija, potrebno je svim sudionicima na tržištu omogućiti iste uvjete rada i poslovanja. Svako suprotno postupanje ne služi unaprjeđivanju sustava dobrovoljne mirovinske štednje već potkopava sustav dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Nadalje, ne može se klasična renta (u prijedlogu izmjene Zakona o osiguranju koristi se termin mirovinska renta) poistovjećivati s mirovinom koju isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo na temelju doznaka iz dobrovoljnih mirovinskih fondova na temelju zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava, sve dok nije definirana prema istim principima kao i dobrovoljna mirovina (segregacija tehničkih pričuva posebno za mirovine na temelju doznaka iz otvorenih mirovinskih fondova, posebno za mirovine na temelju doznaka iz zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, isplata viška, jednako zakonsko poimanje tehničkih pričuva, jednaki tretman naknada, i jednaka naknada za uspješnost). Ovakav prijedlog izmjene Zakona unosi kaos u isplatu mirovina iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja budući se više ne radi o istom proizvodu kojeg bi korisnici mirovina mogli koristiti (mirovinska renta ≠ mirovina). Samim time niti svi korisnici mirovina nisu više u ravnopravnom položaju. Također, budući se svakom društvu koje vrši isplatu iz 3. stupa omogućava da posluje po svojim posebnim propisima time se izravno krši Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (NN 79/09 i 80/13) kao i članak 49. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske koji kaže: „Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu“. Budući je isplata mirovina, jasno i nedvosmisleno, definirana jedino kroz opće odredbe Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (NN 22/14 i 29/18), predlaže se da svi sudionici na tržištu isplaćuju mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja sukladno Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima. Osim, naravno, u iznimnim slučajevima kako je to i do sad bilo uređeno Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Na taj način se može ostvariti svrha prijedloga izmjene ovog Zakona koji ima za cilj povećanje broja subjekata koji mogu vršiti isplatu mirovina iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje. Nije prihvaćen Komentar se odbija. Radi povećanja broja subjekata koji mogu vršiti isplate mirovina iz III. stupa predlaže se proširiti djelatnost isplate i na društva za životno osiguranje koja imaju dozvolu ili odobrenje za rad u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje društva za životno osiguranje. Društva za životno osiguranje mogu pokrivati biometrijske rizike koji su u skladu s Direktivom EU 2016/2341 uvedeni kao novi pojam, a društva za osiguranje raspolažu stručnim, organizacijskim i informacijskim znanjima i regulirani su subjekt nadzora Agencije. Slijedom navedenog isplatu bi moglo vršiti mirovinsko osiguravajuće društvo, društvo za životno osiguranje i mirovinsko društvo.
6 Erste d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA, Članak 57. U ime Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Erste d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, predlaže izmjenu Članka 57. tako da glasi: Članak 126. i naslov iznad njega mijenjaju se i glase: ,,Isplata mirovina putem mirovinskog društva (privremena isplata) Članak 126. 1. Ako je na osobnom računu člana fonda po ostvarivanju prava na mirovinu vrijednost imovine niža od 100.000,00 kuna, član fonda može se odlučiti na isplatu mirovine putem fonda, pri čemu se iz imovine fonda može vršiti samo privremena isplata mirovine, I to pod sljedećim uvjetima: 1. mogućnost isplate mirovine iz fonda predviđena je prospektom fonda 2. trajanje isplate ugovoreno je na najmanje pet godina 3. isplate su periodične 4. sredstva se isplaćuju u protuvrijednosti unaprijed određenog broja udjela prema cijeni udjela na dan isplate. (2) O uvjetima isplate mirovine putem fonda sklapa se zaseban ugovor između člana fonda i mirovinskog društva. (3) Privremena isplata mirovine putem fonda iz stavka 1. ovoga članka ne podliježe plaćanju izlazne naknade. (4) Na ugovor iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odrede članka 115. ovoga Zakona. Obrazloženje: Smatramo da prijedlog načina isplate putem fonda neovisno o stanju na računu nije dobar jer će povećati kompleksnost procesa isplate i izbora člana. Croatia osiguranje mirovinsko društvo d.o.o. ima izdvojeno mišljenje i predlaže članak 126. ZDMF bez promjene, to jest brisanje članka 57. PZID ZDMF. Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. ima izdvojeno mišljenje u prethodnom komentaru. Nije prihvaćen Komentar se odbija, do sada je bilo propisano da je isplata mirovine putem mirovinskog društva moguća samo ako je na osobnom računu člana fonda po ostvarivanju prava na mirovinu vrijednost imovine niža od 50.000,00 kuna, dok je sada taj iznos povećan na 100.000,00 kuna. Time se građane nastoji potaknuti da dobrovolju mirovinsku štednju doista doživljavaju kao jedan od načina štednje za starost te kako bi im se omogućilo da ušteđenim sredstvima raspolažu čim se za to ostvare zakonski uvjeti, s navršenih 50 godina života.
7 Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA, Članak 57. Članak 57 PZID ZDMF-a briše se. Objašnjenje: Postojećim člankom 126. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima također je bila predviđena privremena isplata mirovine koja je osmišljena kao iznimka od pravila, odnosno opcija kojom se izlazi u susret članovima mirovinskih fondova koji nisu dovoljno uštedjeli u sustavu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, da isplatu ostvare u okviru fonda u kojem su štedjeli. Budući je isplata putem mirovinskog društva koje kumulira sredstva bila predviđena kao iznimka, postavlja se pitanje kako ovaj prijedlog može biti iznimka budući su iznosi koji prelaze 100.000,00 kuna kapitaliziranih sredstava u sustavu dobrovoljne mirovinske štednje neusporedivo rjeđi od onih ispod tog iznosa. Osim toga, ovakav prijedlog članka je nejasan i nedorečen. Što znači neovisno od ušteđenog iznosa? Kako se isplaćuje iznos koji prelazi ovaj cenzus? Zar bi za ostatak od par stotina kuna trebalo ugovarati mirovinu? Koje društvo bi pristalo na takve uvjete? Radi li se o isplati mirovine do 100.000,00 kn ili je ipak riječ o vrijednosti imovine? Također, iz ovog prijedloga proizlazi da se za ostatak ne može sklopiti privremena mirovina. Iz navedenog se može zaključiti da je za ostatak iznosa potrebno sklopiti doživotnu mirovnu. Nije životno logično da bi bilo koji korisnik pristao na potpisivanje takvog ugovora o mirovini. Ovakav prijedlog zasigurno ne unaprjeđuje sustav dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Osim toga, prava rijetkost da korisnik mirovine iz 3. stupa ugovori doživotnu mirovinu iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, a ovakvim prijedlogom uopće se gubi smisao dobrovoljne mirovinske štednje. Dodatno još iz razloga što je naslov ovakvog izmijenjenog članka: „privremena isplata“, a u svakom pogledu eliminira doživotnu isplatu mirovine. Predlaže se brisati ovakav prijedlog članka 126. i ostaviti postojeći članak. Nije prihvaćen Komentar se odbija, smatramo da je odredba jasna, do sada je bilo propisano da je isplata mirovine putem mirovinskog društva moguća samo ako je na osobnom računu člana fonda po ostvarivanju prava na mirovinu vrijednost imovine niža od 50.000,00 kuna, dok je sada taj iznos povećan na 100.000,00 kuna. Time se građane nastoji potaknuti da dobrovolju mirovinsku štednju doista doživljavaju kao jedan od načina štednje za starost te kako bi im se omogućilo da ušteđenim sredstvima raspolažu čim se za to ostvare zakonski uvjeti, s navršenih 50 godina života. Osim toga, riječ je o pravu, a ne obvezi, o mogućnosti izbora samoga člana, kojemu se doista treba dati višestruka mogućnost da uz što manje troškova dođe do ušteđenog novca.
8 Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA, Članak 58. Članak 58 PZID ZDMF-a briše se. Objašnjenje: Člancima 58. i 59. PZID ZDMF predviđaju se jednokratne isplate u visini od najviše 30 % od iznosa na računu, neovisno o vrijednosti imovine na računu člana fonda. Budući je Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima također predviđena jednokratna isplata od 30%, proizlazi da svaki član/korisnik mirovine ostvaruje pravo na jednokratnu isplatu u dva navrata. Jednom isplaćuje fond, te potom mirovinsko osiguravajuće društvo još jednom na umanjeni iznos. Dodatno, nije razvidno iz predloženog teksta koliko puta se može jednokratna isplata izvršiti iz fonda, budući da članak 58. PZID ZDMF-a navodi da je to odmah po ostvarivanju prava na mirovinu, dok je člankom 59. PZID ZDMF-a predviđeno da se isplata izvrši po zahtjevu člana ukoliko zadovoljava uvjete iz članka 123. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (a to je dob 50 godina ili ranije, u slučaju smrti). Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
9 Erste d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA, Članak 59. Izmijenjeni članak 127. i 128. su suštinski identični. Članak 128. stavak 1. upućuje da se članu fonda može izvršiti isplata 30% iznosa na računu nakon što navrši 50 godina bez da se odluči na isplatu mirovine tj. nastavi sa štednjom III stupu. Predlažemo jasnije urediti jednokratne isplate (brisanjem članka 128. stavak 1.) Nije prihvaćen Prijedlog da se članak 128. stavak 1. briše nije prihvatljiv, jer odredbe članka 127. i članka 128. su jasne i nisu kontradiktorne. Naime, radi se o isplati na dva različita načina, isplati iz mirovinskog društva i mirovinskog osiguravajućeg društva.
10 Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA, Članak 59. Članak 59 PZID ZDMF-a briše se. Objašnjenje: Člancima 58. i 59. PZID ZDMF predviđaju se jednokratne isplate u visini od najviše 30 % od iznosa na računu, neovisno o vrijednosti imovine na računu člana fonda. Budući je Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima također predviđena jednokratna isplata od 30%, proizlazi da svaki član/korisnik mirovine ostvaruje pravo na jednokratnu isplatu u dva navrata. Jednom isplaćuje fond, te potom mirovinsko osiguravajuće društvo još jednom na umanjeni iznos. Dodatno, nije razvidno iz predloženog teksta koliko puta se može jednokratna isplata izvršiti iz fonda, budući da članak 58. PZID ZDMF-a navodi da je to odmah po ostvarivanju prava na mirovinu, dok je člankom 59. PZID ZDMF-a predviđeno da se isplata izvrši po zahtjevu člana ukoliko zadovoljava uvjete iz članka 123. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (a to je dob 50 godina ili ranije, u slučaju smrti). Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
11 Erste d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA, Članak 68. U ime Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Erste d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima predlaže: Brisanje izmijenjenog članka 156. 1. d) koji postavlja ograničenja na udio dionica u portfelju pojedinog zatvorenog fonda. Nije prihvaćen Brisanje odredbe članka 156. stavka 1. točke d) predstavlja implementaciju članka 19. stavka 6. točke (a) Direktive (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje. Navedeni članak propisuje da do 70% imovine za pokriće tehničkih pričuva ili cjelokupnog portfelja programa u kojima članovi snose rizike ulaganja ulože u dionice, prenosive vrijednosne papire koji se tretiraju kao dionice i korporativne obveznice koji su uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, ili putem MTP-ova ili OTP-ova, i odlučuju o relativnom ponderu tih vrijednosnih papira u njihovom portfelju ulaganja. Međutim, pod uvjetom da je to bonitetno opravdano, države članice mogu primijeniti niže ograničenje, ali ne niže od 35% na institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje upravljaju mirovinskim programima s dugoročnim jamstvom kamatne stope, same snose rizik ulaganja i same pružaju jamstvo.
12 Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA, Članak 135. Članak 135. PZID ZDMF-a potrebno uskladiti. Objašnjenje: Člankom 135. PZID ZDMF-a predložena je izmjena članka 311. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima u pogledu prekršajnih odredbi. U stavku 1. točke 66., 67. i 68. nisu usklađene s prijedlozima izmjene ovog zakona. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
13 Erste d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA, Članak 136. U ime Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Erste d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima predlaže: Smanjenje iznosa novčane kazne u članku 312. za lakše prekršaje. Obrazloženje: Prema predloženim izmjenama novčana kazna mirovinskog društva za lakše prekršaje ista je kao za teže prekršaje, što ne bi trebalo biti slučaj. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
14 Erste d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA, Članak 143. U ime Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Erste d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima: Agencija će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu izmjena i dopuna donijeti (nove) pravilnike, ali nije propisan rok za usklađenje postojećih pravilnika i postupanje nakon stupanja na snagu Zakona. Predlaže se odgovarajuća dopuna prijelaznih i završnih odredbi. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.