Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o ažuriranom Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa za 2019. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Jasna Gažić Ferenčina Ažurirani Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa za 2019. godinu Vezano uz najavljene izmjene Zakona o javnom bilježništvu, a sukladno problemima uočenim u praksi u odnosu na provedbu određenih odredbi, predlaže se da se pri donošenju izmjena uzmu u obzir i sljedeća opažanja: U čl. 117. st. 1. ZJB-a propisano je da će predsjednik suda na čijem je području sjedište javnog bilježnika poduzeti sve potrebne radnje radi preuzimanja spisa i ostale formalne radnje. Budući nadzor nad radom javnog bilježnika provode Ministarstvo pravosuđa i Hrvatska javnobilježnička komora, postavlja se pitanje smislenosti takve odredbe budući sud nema nikakvih faktičnih ovlasti u postupku nadzora rada javnih bilježnika (osim u ostavinskim predmetima i slučaju iz čl. 108. ZJB). Naime, logičnije bi bilo da spise, štambilje i ostalo preuzima jedno od tijela koje i nadzire rad javnog bilježnika i vrši sve potrebne radnje. Također treba jasnije propisati ovlaštenje nadležnog tijela u provođenju svih "potrebnih radnji" - naime u praksi se pojavio problem oko preuzimanja predmeta u slučajevima kada su javni bilježnici udaljeni s dužnosti, a pristup njihovom uredu nije moguć jer ne primaju pismena, dok je ured zaključan. Dakle, predlaže se propisati nadležnost ili Ministarstva pravosuđa ili HJK u odnosu na radnje iz čl. 117. U čl. 130. st. 1. ZJB-a bilo bi uputno propisati rok u kojem je Ministarstvo dužno imenovati vršitelja dužnosti (primjerice odmah, a najkasnije u roku od 15 dana) u slučaju smrti, udaljenja iz službe i sl. te propisati tko će ga imenovati u slučaju da Ministarstvo propusti to učiniti. U dva slučaja na području nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu u kojem je do prestanka rada došlo zbog smrti i privremenog udaljenja iz službe, nikada nije imenovan vršitelj dužnosti što stvara ogromne probleme za stranke jer je sud sukladno čl. 119. ZJB-a ovlašten izdavati samo isprave no ne i dalje postupati u predmetima (primjerice treba izvršiti dostavu rješenja o ovrsi) pa predmeti stoje. Propisivanje obaveznog imenovanja vršitelja dužnosti i rok u kojem se treba izvršiti omogućilo bi nastavak rada ureda te stranke ne bi trpjele nikakve štetne posljedice. U slučaju da je javni bilježnik zbog smrti ili udaljenja iz dužnosti u nemogućnosti izraditi rješenje koje je objavljeno na ročištu, a još nije imenovan vršitelj dužnosti, potrebno je propisati mogućnost da se u hitnim slučajevima ovlasti drugog javnog bilježnika da isto izradi i potpiše. U čl. 36. st. 3. ZJB-a propisano je da o izuzeću javnog bilježnika odlučuje sud iz čl. 34. st. 4., dok je st. 4. brisan iz zakona i sada navedena odredba upućuje na nepostojeću odredbu. Budući da je Zakonom o nasljeđivanju propisan položaj javnih bilježnika kao povjerenika suda, predlaže se unijeti jednu općenitu odredbu o postupanju javnih bilježnika kao povjerenika suda u sudskim predmetima. U čl. 23. ZJB-a određeno je da će štambilje i pečate poništiti sud dok je u čl. 24. ZJB-a određeno je da će spise i knjige javnog bilježnika kojem prestane služba čuvati sud. Vezano uz već prethodne opaske uz čl. 117. ZJB-a predlaže se za navedene radnje odrediti ili HJK ili Ministarstvo pravosuđa. Sukladno čl. 126. st. 7. ZJB-a javnobilježnički vježbenici deponiraju potpis na sudu, ali se sud o njihovom prestanku rada ne informira što može dovesti do zabuna u postupanju pa se predlaže da se o njihovom prestanku rada obavještava sud. sutkinja Jasna Gažić Ferenčina Predsjednica Ovršnog i izvanparničnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu Primljeno na znanje Prijedlog će biti razmotren prilikom izrade Zakona o javnom bilježništvu koji je planiran za IV kvartal 2019.
2 Gong Ažurirani Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa za 2019. godinu, Obrazac ažuriranog Prijedloga plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa za 2019. godinu Kako bi osigurali veću transparentnost i spriječili korupciju, potrebno je zakonski regulirati lobiranje i objaviti registar službenih sastanaka dužnosnika. Stoga GONG predlaže da se u normativnom planu aktivnosti Ministarstva pravosuđa navede i zakonsko uređenje lobiranja, Zakonski okvir uključivao bi jasna pravila transparentnog kontaktiranja lobista s javnim službenicima/cama i uveo obavezu izvještavanja javnosti o takvim sastancima. Također, potrebno je uvesti obvezu kreiranja informacija o odnosima javnog i privatnog sektora (tzv. „duty to document“) te registar lobiranja i lobista koji se s vremenom mogu spojiti u jednu jedinstvenu bazu podataka. Preporuke GONG-a mogu se pronaći ovdje: http://www.gong.hr/hr/dobra-vladavina/preporuke-za-regulaciju-lobiranja/ Primljeno na znanje Normiranje lobiranja može imati razne oblike i ciljeve, međutim, u svakom slučaju, temelj regulatornog truda je jačanje transparentnosti u procesu formiranja javnih politika te odgovornosti u donošenju političkih odluka, čime se osnažuje povjerenje građana u rad javnih tijela. S obzirom na preporuke o mogućoj regulaciji lobističke prakse u Republici Hrvatskoj, tijekom formiranja provedbenih strateških dokumenata u području suzbijanja korupcije raspravlja se postoji li potreba za donošenjem posebnog zakona za regulaciju lobiranja ili je to područje potrebno drugačije regulirati (formiranjem Registra i etičkog kodeksa lobista ili unutar odredbi nekih postojećih zakona ili određenih podzakonskih akata koji uređuju rad najviših tijela izvršne i zakonodavne grane vlasti). Poželjno je da proces iznalaženja najboljeg regulatornog rješenja u ovom području, adekvatnog kontekstu i potrebama Republike Hrvatske, bude postupan i odmjeren te zahtijeva pažljivo upravljanje rizicima raznih neželjenih posljedica.