Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Politika i gospodarstvo za gimnazije u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Gong Prijedlog predmetnog kurikuluma Politika i gospodarstvo, A. Svrha i opis predmeta Spomenuti su različiti obrazovni koncepti (političko obrazovanje, državljansko obrazovanje, građansko obrazovanje), no nije razvidno na koje bitne razlike među tim konceptima ova klasifikacija upućuje, niti u kojem su ti koncepti međusobnom odnosu – radi li se o bliskoznačnicama ili o bitno različitim shvaćanjima. Predlažemo razlikovanje ili izostaviti ili ga pojasniti u opsegu u kojem je to potrebno za potrebe razumljivosti kurikuluma. Nije prihvaćen U poglavlju A. Svrha i opis predmeta se ne opisuju obrazovni koncepti. Tri su obrazovna koncepta navedena u poglavlju C. Koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma (Politička pismenost, Ekonomska pismenost i Civilno društvo). Koncepti se međusobno prožimaju u sadržajnom i funkcionalnom smislu te iz njih proizlaze obrazovni ishodi. Spomenuta rečenica “Političko obrazovanje, uključujući državljansko i građansko obrazovanje, važan je aspekt cjelokupnog obrazovanja učenika, činitelj je stvaranja i stabilnosti suvremenih demokracija” ukazuje da je pojam “političko obrazovanje” općenitiji i da obuhvaća distinkciju državljanina i građanina u onom kontekstu prava i obvezadržavljana te aktivne uloge građanina na svim razinama što je kroz ostale dijelove dokumenta i vidljivo. Dakle, ne radi se o zasebnim konceptima, nego o opisu predmeta
2 Gong Prijedlog predmetnog kurikuluma Politika i gospodarstvo, A. Svrha i opis predmeta „Potiče učenika na promišljanje o razlikama između državljanina kao subjekta javne sfere koji odlučuje o ustrojstvu i funkcioniranju zajednice polazeći od racionalnog izbora između varijanti njezina dobra i građanina kao subjekta u odnosima civilnoga društva koji se opredjeljuje na osnovi svojih pojedinačnih interesa ili interesa skupine.“ Ovakva interpretacija odnosa među pojmovima 'državljanina' i 'građanina' je možda vezana uz neku specifičnu teoriju koja nije navedena – npr. možda se radi o razlici između shvaćanja 'građanina' kao saostalnog aktera u ekonomskoj sferi (fr. „bourgeois“) i 'građanina' kao emancipiranog aktera javnih poslova (fr. „citoyen“). U svakom slučaju, smatramo kako ovakva implicirana opreka među pojmovima 'državljanina' i 'građanina' nije u skladu sa suvremenim razumijevanjem koncepta građanstva, onako kako je on operacionaliziran u javnim politikama na razini Republike Hrvatske, ali i u dokumentima Europske unije i Vijeća Europe. https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/eu-progress-report-consultations-111218_hr.pdf https://rm.coe.int/1680483a8a Smatramo stoga kako je 'državljanstvo' primjerenije razumjeti kao pravni status iz kojega proizlaze zakonski propisana prava i obaveze u određenoj političkoj zajednici. S druge strane, 'građanstvo' smatramo potrebnim razumjeti dvojako: kao pravni status pripadnosti nekoj političkoj zajednici, ali i kao politički aktivnu ulogu, kako u nacionalnom okviru, tako i šire (pa govorimo, primjerice, o građanstvu EU: https://europa.eu/european-union/topics/eu-citizenship_hr). Pojam građanina pripada upravo političkoj sferi, i upravo u toj sferi građanin ima političku ulogu, onu aktivnog subjekta u zajedničkim poslovima. Primljeno na znanje Poštovani/e, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi kao i na doprinosu razvoju ovog dokumenta kojeg ste svojim prijedlogom ili primjedbom ostvarili. Analizirajući samo rečenicu „Potiče učenika na promišljanje o razlikama između državljanina kao subjekta javne sfere koji odlučuje o ustrojstvu i funkcioniranju zajednice polazeći od racionalnog izbora između varijanti njezina dobra i građanina kao subjekta u odnosima civilnog društva koji se opredjeljuje na osnovi svojih pojedinačnih interesa ili interesa skupine.“, a ne uzimajući u obzir i ostatak teksta u poglavlju A. Svrha i opis predmeta, moglo bi se interpretirati na spomenuti način, ali iz dokumenta proizlazi da se zastupa suvremeno razumijevanje koncepta građanstva, sukladno javnim politikama na razini Republike Hrvatske i dokumentima Europske unije i Vijeća Europe: “Unutar ovog nastavnog predmeta potiče se razvijanje političkog mišljenja, kritičkog promišljanja, stvaranje demokratske i građanske svijesti kod mladih ljudi. Učenicima se omogućuje istraživanje i razumijevanje upravljanja političkom zajednicom, razvijanja javnih politika, interesnih odnosa i moći unutar političke zajednice. Kritički se promišljaju i analiziraju prava i odgovornosti povezani s državljanstvom, ulogom vlasti te kako građani mogu sudjelovati u političkim procesima i djelovati na zaštiti interesa građana i općeg dobra. Razumijevanje vlastitih vrijednosti i vrijednosti drugih ljudi te briga o zaštiti ljudskih prava omogućuju učenicima razvijanje odgovornih stavova, toleranciju i suživot u različitosti. Proučavanjem ljudskih prava omogućuje se unaprjeđivanje temeljnih načela i vrijednosti definiranih UN-ovom Općom deklaracijom o pravima čovjeka, brojnim međunarodnim dokumentima, kao i Ustavom Republike Hrvatske; promiče se osviještenost o aktualnim pitanjima i sporovima vezanima uz ljudska prava u Hrvatskoj i svijetu te se poboljšava razumijevanje ljudskih prava, sukoba i ostalih pitanja koja se u tom području javljaju. Poznavanjem ljudskih prava, osnovnih demokratskih načela i procedura zasnovanih na ostvarenju funkcioniranja pravne države, Politika i gospodarstvo omogućuje učeniku sudjelovanje u izgradnji kvalitetnijih društvenih odnosa, integraciju i uspješnu komunikaciju ne samo u europskim, već i u svjetskim procesima.”
3 Gong Prijedlog predmetnog kurikuluma Politika i gospodarstvo, E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama Preporuka da se jasnije istaknu poveznice između predmetnog kurikuluma Politike i gospodarstva i međupredmetne teme Građanskog odgoja i obrazovanja, osobito kroz doprinos odgojno-obrazovnih ishoda kurikuluma Politike i gospodarstva prepoznavanju potreba i prilika za razvoj participacijskih vještina učenica i učenika. Primljeno na znanje Predmetni kurikulum Politike i gospodarstva str.13: “Uspješnom ostvarivanju ishoda učenja i poučavanja Politike i gospodarstva doprinose sve međupredmetne teme, posebice Građanski odgoj i obrazovanje te Poduzetništvo stvaranjem okruženja za razvoj poduzetnog i odgovornog građanina te promicanjem demokratske kulture i zaštite ljudskih prava i sloboda.“ RS je mišljenja da se povezanost s međupredmetnom temom Građanskog odgoja i obrazovanja ostvaruje svim zadanim ishodima posebice u konceptu/domeni C. Civilno društvo koja je usmjerena na razvijanje participacijskih vještina, ali i kroz ostale koncepte/domene odabirom aktivnih načina učenja i poučavanja.
4 Gong Prijedlog predmetnog kurikuluma Politika i gospodarstvo, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda Elementi vrednovanja su: - usvojenost temeljnih koncepata (političke pismenosti, ekonomske pismenosti i civilnoga društva), - primjena usvojenih koncepata. Predlažemo dodati element „korištenje participacijskih vještina“, sukladno izbačenoj formulaciji koja je participacijske vještine pridodavala primjeni usvojenih koncepata Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem prijedlogu. RS je mišljenja da je nepotrebno uvoditi treći element jer se odnosi na formativno (ne sumativno vrednovanje) kako je i opisano u poglavlju E. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda: “Ostvarivanje postignuća odgojno-obrazovnih ishoda koji uključuju vrijednosne stavove prepoznavanja, razvijanja i iskazivanja pozitivnih osobnih i društvenih vrijednosti, zbog svoje formativne prirode, iskazuju se kontinuiranim praćenjem, opisnim i kvalitativnim procjenjivanjem te kao rezultat imaju povratne informacije o učenju i rezultatima učenja. Osobita pozornost pridaje se osposobljavanju učenika za samovrednovanje vlastitog učenja.” Na temelju navedenog i opisanog u poglavlju o vrednovanju, korištenje participacijskih vještina učenika se kontinuirano prati i bilježi,a izražava se opisno ne brojčano: “Na kraju godine učitelj daje zaključnu ocjenu. Zaključna ocjena predstavlja sumarnu procjenu usvojenosti ishoda učenja i poučavanja. Uz zaključnu ocjenu, učitelj daje procjenu razvijenosti sljedećih elemenata generičkih kompetencija: odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost, komunikacija i suradnja. U tu svrhu koristi se lista procjene i ljestvica od tri stupnja: potrebna podrška, dobro, izvrsno.“