Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Latinski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Marko Markoljević | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET LATINSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Uključujem se u e-savjetovanje kao nastavnik latinskog jezika u Gimnaziji Županja, koja je izravno uključena u projekt Škola za život, provođenja i testiranja novih kurikuluma i oblika poučavanja. Ovaj je prijedlog predmetnoga kurikuluma za Latinski jezik ponešto izmijenjen u odnosu na onaj po kojemu smo radili u prvom polugodištu ove školske godine, ali je u bitnim elementima ostao isti. Stoga ovo pišem i iz iskustva primjene i neposrednog rada s učenicima, a na poseban način tematiziram dio Opće, jezične i prirodoslovne gimnazije. Svoj prilog donosim u nekoliko točaka: a) Smatram kako je Prijedlog u svom opisnom i razradbenom dijelu prikladno smjestio latinski jezik, i kao jezik i kao predmet, u korpus gimnazijskih predmeta i gimnazije kao posebnog mjesta (čak i svijeta pa i svjetonazora) poučavanja. Svrha, opis, odgojno-obrazovni ciljevi, domene i njihova razrada jasno pokazuju smisao i važnost poučavanja latinskog jezika. To je vrlo važno, jer se latinski jezik na svim razinama nalazi pod pritiskom STEM-izacije te uvijek iznova slušam (i uporno na njih odgovaram) pitanja o smislu učenja klasičnih jezika. b) Povezanost latinskog jezika s drugim predmetima i, što je posebno važno za reformski proces u kojem se nalazimo, s međupredmetnim temama jasno je i konkretno objašnjena. Ta povezanost nadograđuje objašnjenja iz uvodnog dijela Prijedloga, oslikavaju latinski jezik kao predmet koji je klasičan, poseban, svoj, ali i aktualan, primjenjiv, potreban u cjelini poučavanja, obrazovanja, ali i odgoja. c) Imam i poneku primjedbu pa i prijedlog. U dijelu D (Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti) pozdravljam i podržavam racionalizaciju gramatičkih sadržaja (jezična pismenost), ali i predlažem da se za drugi razred uvrsti konstrukcija ablativ apsolutni. Ona je elegantna, prisutna u izvornim tekstovima, višenačinski prevodljiva na hrvatski jezik te kao takva može uvelike razviti i obogatiti ne samo jezičnu pismenost, nego i rad u domeni iskustvo teksta i komunikacija. d) Došlo je do promjene u dijelu G (Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda) pa su sada elementi/sastavnice vrednovanja Razumijevanje jezika i teksta, Civilizacija i baština i Rad. Pozdravljam i podržavam uvođenje elementa Rad, jer je to područje koje prati promjene u modelima poučavanja i uzima u obzir brojne aktivnosti koje su predviđene kao okosnica nastavnog sata. Ima puno događanja i zamjedbi u procesu poučavanja koje nastavnik vidi kod učenika, a ne spadaju u Razumijevanje ili Civilizaciju kao elementa vrednovanja. Nadalje smatram (i ne znam koliko sam u pravu) kako je trebalo ostaviti vokabular kao zaseban element vrednovanja. On jest prirodno i logički povezan s razumijevanjem jezika i teksta, ali je u kontekstu latinskog jezika prerastao samo tu funkcionalnu ulogu. Učenik koji se obrazuje u gimnaziji, s pogledom na nastavak na nekom fakultetu, treba razumjeti i upotrebljavati brojne riječi u hrvatskom i ostalim svjetskim jezicima koje su izravno ili neizravno potekle iz latinskog jezika. To je proces. Taj proces jest dio razumijevanja jezika i teksta, ali smatram kako u današnjoj nastavi, i po opsegu i po razrađenosti modela upotrebe pa i vrednovanja, čini jednu zasebnu cjelinu unutar poučavanja latinskog jezika, koja zavrjeđuje zaseban element vrednovanja. Pročitao sam i lajkao prilog gospođe Jadranke Bagarić. Nudi prihvatljivu konkretizaciju pojedinih sadržaja u domeni Jezična pismenost. Osvrćem se na njeno pitanje o rječnicima: moja je škola kupila rječnike u okviru financiranja školske knjižnice, a moguće ih je kupiti i u okviru financijskih sredstava koja osigurava projekt Škola za život. Hoće li u tim okvirima biti mjesta za rječnike latinskog jezika u već spomenutoj STEM-izaciji sustava, to je drugo pitanje. Srdačan pozdrav! Marko Markoljević | Djelomično prihvaćen | Zahvala na pozitivnom i konstruktivnom komentaru. Prijedlog o uvrštavanju konstrukcije ablativa apsolutnog u popis sadržaja za drugi razred se prihvaća. Što se prijedloga o izdvajanju vokabulara u zasebnu sastavnicu tiče, mišljenja smo da to nije potrebno. Smatramo naime da se tekst treba promatrati integralno. U tom je smislu vokabular neraskidivo vezan uz razumijevanje jezika i teksta. To međutim ne znači da ga se ne može posebno vrednovati, premda to ne preporučujemo jer značenje mnogih riječi bitno određuje kontekst u kojem se nalaze, ali se onda ocjena uz napomenu upisuje u sastavnicu razumijevanje jezika i teksta. Pitanje osiguravanja nastavnih sredstava i pomagala nadilazi mogućnosti ove forme i razine odlučivanja. To je u nadležnosti osnivača škola, Ministarstva i zakonodavca. |
| 2 | Jadranka Bagarić | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET LATINSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Tekstovi pod točkama A. (Svrha ii opis nastavnog predmeta Latinski jezik); B. (Odgojno obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnog predmeta Latinski jezik); C. (Struktura - domene predmetnog kurikuluma nastavnog predmeta Latinski jezik); E. (Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama) koji se odnose na sve razine učenja, po mome su mišljenju napisani profesionalno i jasno. Na razini opće, jezične, prirodoslovne i prirodoslovno-matematičke gimnazije imam nekoliko primjedbi pod točkom D.(Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama) a) na razini 1. razreda umjesto: '' imenice od 1. do 5. dekl., pridjevi od 1. do 3. dekl., prezentska osn. (sve osim konjunktiva – akt. i pas.), osobne i posvojne zamj., povratna i povr.-posv.zamj., komparacija pridjeva, brojevi'', predlažem: aktivni i pasivni oblici prezentske osnove u indikativu; imperativ I. i II.; particip prezenta aktivnog; infinitiv prezenta aktivnog i pasivnog; osobne i posvojne zamjenice; povratna i posvojno-povratna zamjenica; komparacija pridjeva; tvorba i komparacija priloga načina; brojevi b) Na razini 2. razreda ‒ prednost je ovoga programa što je na razini jezične pismenosti uklonjeno poglavlje zavisnih rečenica koje je zauzimalo puno mjesta u dosadašnjem kurikulu, a bez čije dublje obrade učenik može razumjeti bilo koji tekst uz dodatni komentar. S druge strane, nalazim nedovoljno preciznu formulaciju sadržaja za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda i predlažem sljedeću: Indikativna vremena perfektne i participske osnove pravilnih glagola I. - IV. konjugacije. Konjunktiv kao način. Konjunktivni oblici prezentske osnove. Službe konjunktiva u nezavisnim rečenicama (konjunktiv zapovijedi i zabrane, konjunktiv poticanja, dvojbe ili sumnje, mogućnosti, želje, nestvarnosti); pokazne zamjenice; neodređene zamjenice; nemo, nihil i zamjenički pridjevi; nepravilni glagoli; rečenične konstrukcije (AcI; NcI; perifrastična konjugacija aktivna i pasivna; ablativ apsolutni (Zašto ne? To se može objasniti bez puno gramatiziranja.) Pod točkom F. (Učenje i poučavanje predmeta Latinski jezik) u drugoj rečenici po redu stoji: ''U prcesu učenja i poučavanja središtnje mjesto ima učenik (u potpunosti se slažem), a učenje u kojem učenik ima mogućnost vlastita izbora ...'' Čini mi se da bi trebalo precizirati dubinu i širinu mogućnosti učenikova vlastita izbora. Što to točno znači? Niže u isto tekstu stoji: ''U procesu učenja i poučavanja učenikova je uloga partnerska i on zajedno s učiteljem i prema učiteljevoj preporuci suodlučuje o sadržaju koji će se unutar propisanih domena obrađivati.'' Što to u praksi znači imajući u vidu činjenicu da nastavnik nastavu planira i priprema prije nego što s nekom temom dođe pred učenike? Znači li to da u planu nastavnik može neka pitanja ostaviti otvorena kako bi bila podložna prilagodbi prema učeničkim željama i mogućnostima? Kako će u tome slučaju uobličiti plan koji predaje prije nego što započne nastavni proces? Pod točkom G. (vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u predmetu Latinski jezik) stoji: ''Ako se učitelj odluči da će jedna od provjera biti u formi školske zadaće, učenici obavezno moraju na raspolaganju imati latinsko-hrvatski rječnik'' Moje pitanje: Osigurava li škola rječnike ili ih učenici moraju sami kupiti. Tu se postavlja pitanje dodatnog troška. Može li se to riješiti komentarom uz tekst koji će sadržavati riječi s kojima se učenici još susreli? Tada bi to ujedno bila i provjera usvojenosti vokabulara. | Djelomično prihvaćen | Najprije zahvaljujemo kolegici na pozitivnom i konstruktivnom komentaru predmetnog kurikuluma latinskog jezika. Što se napomene o točki D (Odgojno obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti) tiče na njen prijedlog: a) na razini 1. razreda umjesto: ''imenice od 1. do 5. dekl., pridjevi od 1. do 3. dekl., prezentska osn. (sve osim konjunktiva – akt. i pas.), osobne i posvojne zamj., povratna i povr.-posv.zamj., komparacija pridjeva, brojevi'', predlažem: aktivni i pasivni oblici prezentske osnove u indikativu; imperativ I. i II.; particip prezenta aktivnog; infinitiv prezenta aktivnog i pasivnog; osobne i posvojne zamjenice; povratna i posvojno-povratna zamjenica; komparacija pridjeva; tvorba i komparacija priloga načina; brojevi ODGOVOR: u prijedlogu se ne spominju oblici imenica i pridjeva koji bi trebali biti usvojeni. Nije jasno radi li se o omašci ili se kolegica slaže s izvornim prijedlogom usvojenosti oblika imenica i pridjeva. Izvornu formulaciju prijedloga sadržaja glagolskih oblika kolegica je samo taksativno navela i razradila. Stoga smatramo da nije potrebno mijenjati izvorni tekst. Komparacija priloga ne igra odlučujuću ulogu u korpusu preporučenih sadržaja za 1. razred. nastavnici čije teme i tekstovi to zahtijevaju taj gramatički sadržaj mogu usvajati u 2. razredu. prijedlog B Indikativna vremena perfektne i participske osnove pravilnih glagola I. - IV. konjugacije. Konjunktiv kao način. Konjunktivni oblici prezentske osnove. Službe konjunktiva u nezavisnim rečenicama (konjunktiv zapovijedi i zabrane, konjunktiv poticanja, dvojbe ili sumnje, mogućnosti, želje, nestvarnosti); pokazne zamjenice; neodređene zamjenice; nemo, nihil i zamjenički pridjevi; nepravilni glagoli; rečenične konstrukcije (AcI; NcI; perifrastična konjugacija aktivna i pasivna; ablativ apsolutni. ODGOVOR: Izvorni tekst predvidio je zajednički nazivnik za sve ponuđene teme za drugi razred. Gramatički sadržaji se po potrebi mogu proširiti, ako to odabrana tema i tekstovi traže. Prijedlog o uvrštavanju ablativa apsolutnog u popis konstrukcija prihvaćamo. Tema učeničkog suodlučivanja i vlastitog izbora učenika dio je šire slike koja težište prebacuje s poučavanja na učenje. To ne umanjuje nastavnikovu ulogu nego je mijenja. Istovremeno učenik, naravno, ne može izabirati koje ishode želi, a koje ne želi ostvarivati. Učenikova samostalnost očituje se u izboru izvora znanja kojim se želi služiti (redoslijed, količina, raznovrsnost). Jednako tako učenik može bitrati i načine prezentacije naučenog osobito u domeni civilizacija i baština (PPT prezentacija, filmic, kviz, strip, skeč). Suodlučivanje je mišljeno prvenstveno kroz izbor tema za drugu godinu, načina i strategije ostvarivanja ishoda unutar izabranih tema, poglavito u prezentaciji I kontekstualizaciji tematskih cjelina. Pitanje osiguravanja nastavnih sredstava i pomagala nadilazi mogućnosti ove forme i razine odlučivanja. To je u nadležnosti osnivača škola, Ministarstva i zakonodavca |