Izvješće o provedenom savjetovanju - PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O STATUSU I RADU DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatski pravni centar PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O STATUSU RADU  DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 2. Prijedlogom izmjene Pravilnika o statusu i radu državljanina trećih zemalja, člankom 2., kojim se mijenja članak 30. u odnosu na državljanina treće zemlje kojem je za ulazak u RH potrebna viza, bitno se otežava postupak spajanja članova obitelji azilanata i stranaca s odobrenom supsidijarnom zaštitom. Naime, iz dosadašnje prakse nedvojbeno proizlazi da takve osobe već imaju otežan pristup diplomatskim misijama odnosno konzularnim uredima Republike Hrvatske iz razloga što u zemljama iz kojih najčešće dolaze, poput Sirije, Afganistana, Somalije i dr., nema diplomatske misije odnosno konzularnog ureda Republike Hrvatske, pa su takve osobe, na temelju važećih propisa, primorane odlaziti do diplomatske misije odnosno konzularnog ureda Republike Hrvatske u druge, dosta udaljene zemlje, za ulazak u koje im je najčešće potrebna viza. Predloženom izmjenom stavka 2. članka 30., kojom se uvodi obveza podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole boravka u diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu, dodatno se otežava već prilično težak postupak odobravanja privremenog boravka radi spajanja obitelji. Time se uvodi još jedna faza u postupku spajanja obitelji, za vrijeme koje će podnositelji morati dodatno čekati ili ponovno putovati u drugu zemlju u kojoj se nalazi diplomatska misija odnosno konzularni ured Republike Hrvatske radi dobivanja dozvole boravka. Prema našim saznanjima iz prakse pružanja pravne pomoći tražiteljima međunarodne zaštite kao i osobama s odobrenom međunarodnom zaštitom, sam prvi korak osobnog dolaska i predaje dokumenta u diplomatsku misiju odnosno konzularni ured Republike Hrvatske u većini je slučajeva nemoguće ostvariti, što nas upućuje na to da bi primjena predložene odredbe stavka 2. članka 30. predstavljala takav novi uvjet za ostvarivanje prava na spajanje obitelji, koji osobe koje žele ostvariti to pravo zasigurno neće moći ispuniti. Time se postavlja pitanje postizanja i ostvarivanja svrhe pravnog instituta spajanja članova obitelji. Koji je ratio legis tj. smisao odredbe stavka 2. članka 30., što zakonodavac namjerava postići takvim pravnim normiranjem? Jer ako se ispune svi uvjeti za spajanje članova obitelji, čemu otežavati takav humanitarni čin određivanjem novog mjesta podnošenja zahtjeva za iskaznicom koja samo potvrđuje već odobreni status u RH (izdaje se na temelju pravovaljanog upravnog akta). Predlažemo da zakonodavac takvim skupinama osoba koje traže privremeni boravak radi spajanja obitelji s azilantom ili strancem pod supsidijarnom zaštitom olakša proceduru ishođenja takvog boravka, naročito zbog vrlo teških životnih okolnosti u kojima se navedene osobe obično nalaze (npr. njihove države su u ratnim sukobima), na način da se objedine i obave sve radnje koje se trebaju poduzeti za spajanje obitelji prilikom jednog dolaska u diplomatsku misiju odnosno konzularni ured Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Sukladno važećim odredbama Zakona o strancima (NN, broj: 130/11, 74/13, 69/17 i 46/18) i Pravilnika o statusu i radu državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj (NN, broj 52/12, 81/13, 38/15, 100/17 i 61/18) članovi obitelji kojima je potrebna viza za ulazak u Republiku Hrvatsku moraju svoje zahtjeve za odobrenje privremenog boravka u svrhu spajanja obitelji podnijeti u diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske. Zahtjev rješava nadležna policijska uprava odnosno policijska postaja prema namjeravanom mjestu boravka državljanina treće zemlje. Po okončanju postupka policijska uprava odnosno policijska postaja obavještava diplomatsku misiju odnosno konzularni ured Republike Hrvatske da je zahtjev pozitivno riješen, temeljem čega diplomatska misija odnosno konzularni ured Republike Hrvatske zove člana obitelji da podnese zahtjev za vizu temeljem koje će ući u Republiku Hrvatsku. Nakon okončanja postupka po zahtjevu za izdavanje vize, diplomatska misija odnosno konzularni ured poziva člana obitelji radi unošenja naljepnice u putnu ispravu. Po dolasku u Republiku Hrvatsku, član obitelji u nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji podnosi zahtjev za izdavanje biometrijske dozvole boravka. Slijedom navedenoga, član obitelji trenutno podnosi dva (2) zahtjeva u diplomatskoj misiji odnosno, konzularnom uredu i za odobrenje privremenog boravka i za izdavanje ulazne vize, te plaća konzularne pristoje za provođenje navedenih postupaka, a po dolasku u Republiku Hrvatsku u nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji plaća naknadu za izradu biometrijske dozvole boravka. Predloženim izmjenama Pravilnika o statusu i radu državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj omogućit će se članovima obitelji da u diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske podnesu samo jedan zahtjev, onaj za odobrenje privremenog boravka, temeljem čega će plaćati samo jednu konzularnu pristojbu za taj upravni postupak, te naknadu za izradu biometrijske dozvole boravka u diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske. Temeljem predloženih izmjena, po obavijesti nadležne policijske uprave odnosno policijske postaje o odobrenom privremenom boravku, diplomatska misija odnosno konzularni ured Republike Hrvatske pozvao bi člana obitelji radi davanja otisaka za izradu biometrijske dozvole boravka. Temeljem gore navedenog, član obitelji neće trebati podnositi zahtjev za izdavanje ulazne vize, budući će u Republiku Hrvatsku ući s biometrijskom dozvolom boravka koja u opisanom slučaju „zamjenjuje“ ulaznu vizu. Navedenim Prijedlogom Pravilnika provodi se Preporuka br. 6 iz Akcijskog plana u području zajedničke vize politike, odnosno da se državljanima trećih zemalja kojima je za ulazak u Republiku Hrvatsku potrebna viza, omogući da umjesto podnošenja zahtjeva za izdavanjem ulazne vize, podnesu zahtjev za izradu biometrijske dozvole boravka. Mišljenja smo da se ni u kojem slučaju ne radi o odugovlačenju postupka, već o olakšanom načinu da državljani trećih zemalja ishode biometrijsku dozvolu boravka u diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu u inozemstvu, te na taj način mogu ući u Republiku Hrvatsku bez ishođenja vize, ako im je ista potrebna. Slijedom navedenog, odbija se komentar na članak 2. Prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o statusu i radu državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj.