Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Uredbe o izmjeni i dopuni Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 BOŽIDAR ZAGOREC UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM Vaš prijedlog za smanjenje cijene ručnog prihvata ambalaže u sustavu povratne naknade za nas male poduzetnike nije prihvatljiv. Naime stroj za automatizirani otkup ambalaže je vrlo skup i nezadovoljava tj.ograničava dnevni otkup ambalaže.Kapacitet atomatiziranog otkupa amb.jedinica iznosi 30 jedinica u minuti u idealnim uvjetima.To znači da smo vremenski jako ograničeni u otkupu većih količina amb.jedinica.Stroj je za pojmove malih poduzetnika vrlo velika invensticija,koju na žalost ćemo teško ispoštivati.Mi smo zaposlili 2 radnika koji se bave samo brojenjem amb.i pregledom njezine kvalitete.Tako ako se smanji cijena ručnog preuzimanja ambalaže u sustavu povr. naknade,morat ćemo ih nažalost otpustiti.Nadam se da to nije u interesu Vlade Republike Hrvatske!! Pozdrav DISKONT TD Primljeno na znanje Ovim prijedlogom predmetne Uredbe predlaže se smanjenje naknade za ručno preuzimanje otpadne ambalaže uz istovremeno povećanje naknade za preuzimanje otpadne ambalaže putem aparata iz razloga da se prodavatelje i osobe koje upravljaju reciklažnim dvorištima potakne na nabavu aparata (uređaja) za preuzimanje otpadne ambalaže. S obzirom da preuzimanje otpadne ambalaže putem aparata ima višestruke prednosti pred ručnim preuzimanjem (automatizacija i informatizacija sustava, ušteda pri manipulaciji i prijevozu preuzete otpadne ambalaže, mogućnost boljeg nadzora i zaštite postojećeg sustava i dr.) ovim se prijedlogom izmjena naknada postojeći sustav povratne naknade, u kojem se još uvijek oko 93% otpadne ambalaže od pića preuzima ručno, namjerava u velikoj mjeri pojeftiniti i učiniti transparentnim i održivim kako bi i u narednom periodu i nadalje ostvarivao visoke stope sakupljanja otpadne ambalaže koja je obuhvaćena sustavom povratne naknade, a što bi i nadalje činilo veliki doprinos u postizanju propisanih ciljeva u gospodarenju otpadom koje Republika Hrvatska kao članica Europske unije trenutno mora postizati i morat će također postizati u narednom razdoblju. Smatramo da je povećanje naknade za preuzimanje otpadne ambalaže od pića putem aparata kako se predlaže ovom Uredbom dovoljan poticaj prodavatelju i osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem za nabavku spomenutih aparata.
2 DANIEL ROLPH SCHNEIDER UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 2. Veće diferenciranje naknada za rukovanje s ambalažom (koja se isplaćuje u svrhu pokrivanja troškove postupanja s ambalažnom jedinicom od pića) vrlo je pozitivan iskorak u prijedlogu nove Uredbe o izmjeni i dopuni Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom u odnosu na dosadašnju Uredbu. Takva manipulativna naknada maloprodaje mora pokriti izravne troškove trgovine (i trgovaca) odnosno troškove koji se odnose na prikupljanje ambalaže koja ima oznaku povratne naknade i prikupljena je od potrošača, kao i troškove vezane uz predaju ambalaže u sustavu povratne naknade. Visina naknade treba biti takva da stimulira trgovce da investiraju u uređaje za automatizirani prihvat ambalaže. Povećanje naknade za automatsko preuzimanje ambalaže kroz godine od 0,14 kn/jed.amb. u 2019., 0,16 kn/jed.amb. u 2020., do 0,18 kn/jed.amb. u 2021., stvara stabilan zakonodavni i ekonomski okvir kroz duži niz godina u kojem se trgovac sada može odlučiti na značajnije ulaganje u uređaj za automatizirani prihvat ambalaže (RVM). Uređaji za automatizirani prihvat ambalaže s mogućnošću kompaktiranja bi trebali biti maksimalno primijenjeni u sustavu povratne naknade kako bi se osigurala učinkovitost čitavog sustava. RVM - uređaji s kompaktorima koji čitaju EAN kodove pružaju pogodnosti kontrole nad ambalažom koja se prihvaća u sustav povratne naknade (s obzirom na digitalni registar ambalaže), omogućavaju identifikaciju na osnovi EAN koda te na taj način daju detaljne i najučinkovitije podatke o prikupljanju (elektronsko (online) izvještavanje). Nadalje, uređaji s kompaktorom predstavlja izvrstan alat protiv prijevara s obzirom da se PET i metalna ambalaža plošti u kompaktoru, čime postaje nemoguće vratiti ambalažu više puta. Kompaktirani materijal doprinosi velikim uštedama u troškovima logistike (jedna vreća sakupljenog kompaktiranog ambalažnog materijala odgovara otprilike dvije vreće nekompaktiranog materijala) što također značajno povećava učinkovitost u smislu troškova rukovanja materijalima, a također se povećava i učinkovitost kod brojanja ručno sakupljene ambalaže (ukoliko je pretežiti udio automatiziranog prihvata ambalaže u sustavu), što znači da je potrebno manje industrijskih strojeva za brojanje (niža ulaganja), kao i manje potrebnog rada vezanog uz to. U Hrvatskoj se povrat ambalaže većinom provodi ručno. Podaci iz prijašnjih godina govore da se samo 3% povrata (2017.) odvija putem automatiziranog prihvata (ubrojeni su samo uređaji koji imaju mogućnost kompaktiranja), a ostatak ručnim prihvatom, dok je u drugim zemljama koje imaju sustav povratne naknade udio automatiziranog prihvata u rasponu od 80% u Njemačkoj do 95% u Danskoj, Finskoj, Norveškoj i Švedskoj. Sve spomenute zemlje također imaju izrazito visoke stope prikupljanja (povrata) ambalaže u svojim sustavima povratne naknade koje se mogu dovesti u relaciju s visokom stopom automatiziranog prihvata. Naknada trgovcima za preuzimanje ambalaže putem uređaja za automatizirani prihvat u različitim zemljama EU/EEA sa sustavom povratne naknade za ambalažu od pića iznosi između 12,6 do 29,6 lipa po jedinici ambalaže, međutim još je bitnija razlika između naknada za automatsko preuzimanje u odnosu na naknadu za ručno preuzimanje ambalaže. Ta razlika je dosad u Hrvatskoj bila samo oko 20% dok je u drugim zemljama s RVM-ovima taj omjer mnogo veći (od 87% do čak 302%). Predviđeno povećanje manipulativne naknada za automatizirani prihvat na 18 lp po jedinici ambalaže (kao i smanjenje naknade za ručni prihvat na 5 lp/jed. amb.) do 2021. godine u novoj Uredbu odražava povećane troškove nabave i korištenja uređaja za automatizirani prihvat te će uz veću razliku spomenutih naknada (prema prijedlogu nove Uredbe, do 260% u 2021.) svakako doprinijeti većoj penetraciji tih uređaja u sustavu (trebalo bi težiti udjelima RVM u sustavu od barem 80%). Sukladno najboljim praksama u skandinavskim zemljama (gdje su razine naknada za prihvat putem RVM relativno visoke u odnosu na naknade za ručni prihvat), te ranijim studijama koje su napravljene u svrhu analize učinkovitosti sustava povratne naknade u Hrvatskoj, bilo bi opravdano čak i povećati iznos maksimalne naknade u 2021. ili 2022. godini na 20 lp po jedinici ambalaže (istovremeno zadržavajući nisku razinu naknade za ručni prihvat od 5 lp/jed. amb. kako bi se održao dovoljno veliki omjer između razina tih naknada), što bi dovelo do toga da udio automatiziranog prihvata (RVM sa sposobnošću kompaktiranja) u sustavu bude i iznad 85% do 2021./2022., kako bi se iskoristile prepoznate prednosti takvih uređaja. Prof. dr.sc. Daniel R. Schneider, FSB Primljeno na znanje Način i uvjeti preuzimanja otpadne ambalaže obuhvaćene sustavom povratne naknade od potrošača, uključujući i predložene iznose naknada koje Fond plaća prodavateljima i osobama koje upravljaju reciklažnim dvorištem, razmatrat će se i nadalje tijekom izrade budućih propisa o ambalaži i otpadnoj ambalaži.
3 DANIEL ROLPH SCHNEIDER UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM Veće diferenciranje naknada za rukovanje s ambalažom (koja se isplaćuje u svrhu pokrivanja troškove postupanja s ambalažnom jedinicom od pića) vrlo je pozitivan iskorak u prijedlogu nove Uredbe o izmjeni i dopuni Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom u odnosu na dosadašnju Uredbu. Uređaji za automatizirani prihvat ambalaže s mogućnošću kompaktiranja bi trebali biti maksimalno primijenjeni u sustavu povratne naknade kako bi se osigurala učinkovitost čitavog sustava. RVM - uređaji s kompaktorima koji čitaju EAN kodove pružaju pogodnosti kontrole nad ambalažom koja se prihvaća u sustav povratne naknade (s obzirom na digitalni registar ambalaže), omogućavaju identifikaciju na osnovi EAN koda te na taj način daju detaljne i najučinkovitije podatke o prikupljanju (elektronsko (online) izvještavanje). Nadalje, uređaji s kompaktorom predstavlja izvrstan alat protiv prijevara s obzirom da se PET i metalna ambalaža plošti u kompaktoru, čime postaje nemoguće vratiti ambalažu više puta. Kompaktirani materijal doprinosi velikim uštedama u troškovima logistike (jedna vreća sakupljenog kompaktiranog ambalažnog materijala odgovara otprilike dvije vreće nekompaktiranog materijala) što također značajno povećava učinkovitost u smislu troškova rukovanja materijalima, a također se povećava i učinkovitost kod brojanja ručno sakupljene ambalaže (ukoliko je pretežiti udio automatiziranog prihvata ambalaže u sustavu), što znači da je potrebno manje industrijskih strojeva za brojanje (niža ulaganja), kao i manje potrebnog rada vezanog uz to. Prof. dr.sc. Daniel R. Schneider, FSB Primljeno na znanje Navedene primjedbe i prijedlozi uzet će se u obzir prilikom buduće izrade propisa o ambalaži i otpadnoj ambalaži.
4 EKO-OZRA d.o.o. UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 4. brisati dio; "osim članka 1. i članka 3. ove uredbe u dijelu koji se odnosi na ambalažu od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda i ambalažu volumena jednakog 0,20 l koji stupaju na snagu 1. siječnja 2020. godine." Predloženim Izmjenama i dopunama Pravilnika i Uredbe, zakonodavac želi obuhvatiti sustavom povratne naknade i proizvode mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda, koji nigdje u zemljama članicama EU koji imaju uspostavljen sustav depozita nisu obuhvaćeni (Danska, Finska, Njemačka, Nizozemska, Švedska, Litva, Estonija) vjerovatno iz razloga što ta ambalaža predstavlja sanitarni problem u cijelom lancu od sakupljanja, skladištenja te prijevoza do pogona za recikliranje s obzirom da je zbog specifičnih svojstava podložna mikrobiološkom onečišćenju. Nije prihvaćen Prijedlog da se ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda ne uvodi u sustav povratne naknade odbija se zbog obveze postizanja vrlo ambicioznih ciljeva koje je vezano uz gospodarenje otpadnom ambalažom propisala Europska unija. U vezi primjedbe o mogućim sanitarnim problemima tijekom provedbe ove Uredbe i pripadajućeg Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži informirati će se potrošači o ovom problemu te poticati i nastojati osigurati da se predmetna otpadna ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda vraća u trgovine u stanju koje neće imati štetne učinke za prodavatelje vezano uz higijenu namirnica, a niti za aparate za preuzimanje otpadne ambalaže od potrošača.
5 EKO-OZRA d.o.o. UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 3. U st.3. predlažemo brisati riječi "jednakog i " a stavak 4 brisati.. Kroz sustav povratne naknade u Hrvatskoj temeljem Izvješća FZOEU o gospodarenju otpadnom ambalažom za razdoblje 2016-2017 godine, vidljivo je da su stope sakupljanja vrlo visoke te su iznosile između 80% ( staklena i Al ambalaža) i 94% (PET ambalaža). Obzirom da za ambalažu koja se nalazi u sustavu povratne naknade Hrvatska ispunjava postojeće propisane ciljeve, kao i dio budućih ciljeva koje donosi europska regulativa, ne vidimo trenutnu neophodnu potrebu za uvođenjem dodatne ambalaže od pića (u prvom redu ambalaže od 0,20 l u staklu) kako bi se pospješilo ispunjavanje ciljeva. Dapače, umjesto stavljanja dodatnog fokusa na kategoriju otpada koja je već adekvatno zbrinuta, trebali bi uložiti dodatne napore u edukaciju stanovništva kako bi sav ostali otpad bio adekvatno odvojen i zbrinut Nije prihvaćen Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade ne proširuje s ambalažom volumena jednakog 0,2 l odbija se. Proširenje postojećeg sustava povratne naknade s ambalažom za pića od PET-a, Al/Fe i stakla koja je volumena jednako 0,2 l predloženo je iz razloga što velike količine spomenute ambalaže često završavaju odbačene u okolišu ili u miješanom komunalnom otpadu te kasnije na odlagalištima. Republika Hrvatska je temeljem Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu obvezna kontinuirano postizati propisane ciljeve sakupljanja, oporabe/recikliranja otpadne ambalaže koja nastaje na njezinom području te je u tom smislu RH obvezna do kraja 2025. godine reciklirati najmanje 65% ambalažnog otpada, odnosno najmanje 70% do kraja 2030. godine. Glede ambalažnih materijala do kraja 2025. godine minimalno 50% plastike koja je zastupljena u otpadnoj ambalaži mora se reciklirati odnosno minimalno 55% do kraja 2030. godine.Vezano uz staklenu ambalažu ističemo da se do kraja 2025. godine minimalno 70% otpadnog stakla koje je zastupljeno u otpadnoj ambalaži mora reciklirati odnosno minimalno 75% do kraja 2030. godine. RH je nadalje temeljem odredbi Direktive 2008/98/EZ o otpadu obvezna do kraja 2020. godine reciklirati minimalno 50% otpadnog papira, plastike, metala i stakla koji potječu iz kućanstva dok je temeljem Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada obvezna osigurati da se od 2030. godine sav otpad koji je pogodan za recikliranje ili drugi postupak oporabe, posebno komunalni otpad, ne prihvaća na odlagališta a sve kako bi se osiguralo da se do 2035. količina odloženog komunalnog otpada smanji na 10 % ukupne količine nastalog komunalnog otpada ili manje. Uzimajući u obzir važnost spomenutih obveza i ambicioznost budućih ciljeva, a da bi RH ispunila propisane ciljeve, uključivanje ambalaže za pića koja je volumena 0,2 l, uključujući i onu od stakla, u postojeći sustav povratne naknade u značajnoj će se mjeri doprinjeti postizanju spomenutih ciljeva s obzirom da je sustav povratne naknade mjera kojom se osigurava postizanje visoke stope kvalitetnog odvojenog prikupljanja otpada s posljedičnim učinkovitim recikliranjem, čime se ujedno sprječava odlaganje otpadne ambalaže od ovih proizvoda na odlagališta.
6 EKO-OZRA d.o.o. UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 2. U st. 2. predlažemo brisati riječ mjesečno i zamijeniti ju riječju "kvartalno" Mišljenja smo da bi mjesečna dostava podataka utjecala na opseg i složenost poslova tvrtki koje su obvezne dostavljati ta izvješća a samim tim i na složenost poslova FZOEU. Uz st.4.;Uspoređujući odnos visine naknade za sakupljanje trgovini ( manuelno ili putem aparata) u odnosu na visinu povratne naknade (%) sa naknadama koje se isplaćuju u zemljama u Europi u kojima postoji depozit predložemo sljedeće;0.05 kn po jedini otpadne ambalaže ako se ambalaža preuzima ručno, illi putem aparata- 0,08 kuna po jedinici otpadne ambalaže za 2019. godinu - 0,10 kuna po jedinici otpadne ambalaže za 2020. godinu - 0,12 kuna po jedinici otpadne ambalaže za 2021. godinu Napominjemo da u Njemačkoj nema te naknade ali je trgovina vlasnik sakupljene ambalaže dok kod ostalih zemalja u kojima postoji sustav depozita, naknada ovisi o tome da li se ambalaža preša ili ne... Djelomično prihvaćen Primjedba da se podaci u Fond dostavljaju tromjesečno umjesto mjesečno kako je to predloženo u ovoj Uredbi se prihvaća te prijedlog Uredbe izmijenjen u skladu s predloženim. Odbija se vaš prijedlog naknada za preuzimanje otpadne ambalaže od pića iz razloga što su naknade koje je odredilo ovo Ministarstvo prilagođene važećem sustavu i trenutnoj situaciji u gospodarenju otpadnom ambalažom u RH.
7 EKO-OZRA d.o.o. UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 1. Uredba nije usklađena sa ZOGO i člankom 53.st.4. kojim se propisuje i rad sustava kojim upravlja Organizacija o čemu je svoje mišljenje dala i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (rujan 2015 http://www.aztn.hr/ea/wp-content/uploads/2015/09/011-012015-02024.pdf Članak 53.st.4 ZOGO. citiramo; "Način izvršenja obveze postizanja propisanog cilja u vezi gospodarenja posebnom kategorijom otpada sustavom kojim upravlja Fond te sustavom kojim upravlja organizacija, način izračuna i iznos naknade gospodarenja posebnom kategorijom otpada, način izračuna i iznos naknade za rad sustava gospodarenje posebnom kategorijom otpada, iznos povratne naknade za određene kategorije otpada, način izračuna troškova za povratnu naknadu, način izračuna jamstva i uvjete jamstva izvršenja povjerenih poslova organizacije, način izračuna troškova iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona, iznos najviše dopuštene naknade iz članka 75. stavka 6. ovoga Zakona i osnovne odrednice programa rada organizacije propisuje Vlada uredbom. U definiciji pića predlažemo brisati ; mlijeko i tekući mliječni proizvodi" jer u zemljama članicama EU ( 7 zemalja) u kojima postoji sustav depozita ovi proizvodi nisu obuhvaćeni iz razloga što ta ambalaža predstavlja sanitarni problem u cijelom lancu od sakupljanja, skladištenja te prijevoza do pogona za recikliranje s obzirom da je zbog specifičnih svojstava podložna mikrobiološkom onečišćenju Nije prihvaćen Prijedlog da se mlijeko i tekući mliječni proizvodi brišu iz predložene definicije „pića“ odbija se iz sljedećih razloga: Republika Hrvatska je temeljem Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu obvezna kontinuirano postizati propisane ciljeve sakupljanja, oporabe/recikliranja otpadne ambalaže koja nastaje na njezinom području te je u tom smislu RH obvezna do kraja 2025. godine reciklirati najmanje 65% ambalažnog otpada, odnosno najmanje 70% do kraja 2030. godine. Glede ambalažnih materijala do kraja 2025. godine minimalno 50% plastike koja je zastupljena u otpadnoj ambalaži mora se reciklirati odnosno minimalno 55% do kraja 2030. godine. RH je nadalje temeljem odredbi Direktive 2008/98/EZ o otpadu obvezna do kraja 2020. godine reciklirati minimalno 50% otpadnog papira, plastike, metala i stakla koji potječu iz kućanstva dok je temeljem Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada obvezna osigurati da se od 2030. godine sav otpad koji je pogodan za recikliranje ili drugi postupak oporabe, posebno komunalni otpad, ne prihvaća na odlagališta a sve kako bi se osiguralo da se do 2035. količina odloženog komunalnog otpada smanji na 10 % ukupne količine nastalog komunalnog otpada ili manje. Također je bitno napomenuti da će RH temeljem Direktive o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, objava koje se očekuje u drugom tromjesečju 2019. godine, biti u obvezi postizanja visokih stopa sakupljanja jednokratnih plastičnih boca za napitke/pića, a u koje je sukladno odredbama ove Direktive uključeno i mlijeko, (77% do kraja 2025. te 90% do kraja 2029.) u odnosu na količine koje se tijekom godine stave na njezino tržište. Uzimajući u obzir važnost spomenutih obveza i ambicioznost budućih ciljeva te činjenicu da RH prema postojećoj situaciji u gospodarenju otpadom neće biti u stanju ispuniti propisane ciljeve, ovim se izmjenama i dopunama važećeg Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži nastoji doprinijeti postizanju spomenutih ciljeva. U smislu toga predlaže se uvođenje mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade s obzirom da je sustav povratne naknade mjera kojom se osigurava postizanje visoke stope kvalitetnog odvojenog prikupljanja otpada s posljedičnim učinkovitim recikliranjem, čime se ujedno sprječava odlaganje otpadne ambalaže od ovih proizvoda na odlagališta. Na temelju analize sustava gospodarenja otpadnom ambalažom u dijelu koji se odnosi na mlijeko i tekuće mliječne proizvode a koju je obavio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, zaključeno je da se ponovno uvođenje ambalaže od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade ne bi financijski negativno odrazilo na sustav gospodarenja otpadnom ambalažom, a ostvarena korist od povećanja količine sakupljene otpadne ambalaže bila bi izrazito velika obzirom da bi u sustav ušlo oko 70 milijuna novih ambalažnih jedinica to jest gledano u masi oko 2,2 milijuna kilograma otpadnog ambalažnog materijala pogodnog za recikliranje a koji ne bi završavao na odlagalištima kao sada. Prema podacima Fonda, u 2014. godini dok je ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda bila uključena u sustav povratne naknade, od ukupnog broja sakupljenih ambalažnih jedinica za pića oko 16% je činila otpadna ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda što je dokaz da će uvođenje (vraćanje) ove ambalaže u sustav povratne naknade sigurno značajno povećati stopu odvajanja i recikliranja otpadne ambalaže uz istovremeno smanjenje odlaganja iste kao i potpuno sprječavanje njezina odbacivanja u okoliš čime će se u značajnoj mjeri smanjiti troškovi čišćenja okoliša. U vezi primjedbe o mogućim sanitarnim problemima tijekom provedbe ove Uredbe i pripadajućeg Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži informirati će se potrošači o ovom problemu te poticati i nastojati osigurati da se predmetna otpadna ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda vraća u trgovine u stanju koje neće imati štetne učinke za prodavatelje vezano uz higijenu namirnica, a niti za aparate za preuzimanje otpadne ambalaže od potrošača. Primjedba vezana uz uključivanje organizacije u postojeći sustav gospodarenja otpadnom ambalažom se odbija iz razloga što spomenuto nije predmet ovih izmjena i dopuna Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom. Ovo pitanje će se uzeti u obzir prilikom buduće izrade propisa o ambalaži i otpadnoj ambalaži.
8 GIU "CROATIASTOČAR" Zagreb, Ivana Šibla 9 UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM Članice GIU „Croatiastočar“ koje proizvode konzumna mlijeka i ostale mliječne proizvode u otvorenom roku E-savjetovanja očituju se na prijedlog Uredbe o izmjeni i dopuni Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom te na prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži. S obzirom da predložene promjene predviđaju ponovno uvođenje sustava depozita odnosno povratne naknade na konzumno mlijeko i tekuće mliječne proizvode sporna je u člancima 1. prijedloga Uredbe i prijedloga Pravilnika odredba da se mlijeko i tekući mliječni proizvedi svrstavaju zajedno sa alkoholnim i bezalkoholnim pićima i vodama. Naime, mlijeko i tekući mliječni proizvodi su, zbog svojih specifičnih nutritivnih vrijednosti, hrana i ne mogu biti sastavni dio definicija pića. U svijetu je sustav depozita tj. povrata PET ambalaže nakon upotrebe implementiran u 38 zemalja od kojih sustav depozita egzistira kod 8 članica EU (Danska, Finska, Njemačka, Nizozemska, Švedska, Litva, Estonija i Hrvatska). Kod svih zemalja, uključujući i zemlje članice EU, od sustava depozita isključena je PET ambalaža za mlijeko i mliječne napitke. Ukoliko bi se, primjerice, svježe mlijeko u PET ambalaži u Hrvatskoj opteretilo povratnom naknadom zbog disproporcije cijene svježeg mlijeka u odnosu na trajna mlijeka iz uvoza sa cijenom na razini dampinga smanjit će se potrošnja svježeg mlijeka a povećati potrošnja trajnih mlijeka iz uvoza. Svježa mlijeka u PET ambalaži su mlijeka najbolje kvalitete i isključivo iz domaće proizvodnje. Nije slučajno da su sustavom depozita u pravilu obuhvaćene ambalaže za pića i vode jer nakon upotrebe a prije vraćanja PET ambalaže sakupljačima za tu vrstu ambalaže potreban je minimalni dodatni tretman koji eventualno uključuje samo ispiranje hladnom vodom. Kod ambalaže za konzumna mlijeka i mliječne napitke zbog sadržaja mliječne masti i specifičnog ostalog organskog sadržaja potreban je zahtjevniji tretman koji uključuje značajnu potrošnju tople vode, energije i deterdženata što vrlo nepovoljno utječe na očuvanje vodenih resursa te potrošnju energenata i opterećenje okoliša i voda deterdžentima. PET ambalaža za mlijeko i mliječne napitke kod sakupljača i skladištenja uzrokuje higijensko sanitarne probleme što rezultira mikrobiološkim i kemijskim onečišćenjem ostale PET ambalaže za pića. Posebno ističemo higijensko sanitarne probleme kod sakupljača uključujući i faze skladištenja, manipulacije i recikliranja u periodu kada je sustavom depozita bila obuhvaćena i PET ambalaža za konzumna mlijeka. Poznata je činjenica da na tržištu reciklažnog PET materijala isključivo kotiraju PET ambalaže za pića i vodu i smatraju se čistom sirovinom za reciklažu. Realno je za očekivati, a na osnovu iskustva do 2015. godine, kontaminaciju čiste ambalaže ambalažom od mlijeka i mliječnih proizvoda što bi rezultiralo i daljnjim padom tržne cijene takve sirovine za reciklažu. PET ambalaža za mlijeko i mliječne proizvode ima prvenstvenu funkciju sigurnosti hrane s obzirom na specifičnosti čuvanja ovih namirnica a također je i u funkciji smanjenja otpada što čini ove proizvode svježim i sigurnim na duže vrijeme. Posebno želimo naglasiti da se mliječni proizvodi u PET ambalaži daleko najvećim dijelom konzumiraju u kućanstvu, selektivno odvajaju u kućanstvima te iste preuzimaju komunalni subjekti koji ih pripremaju za reciklažu zajedno sa ostalim plastičnim materijalima. Posebno ističemo da PET ambalaža nije na popisu deset najvećih zagađivača oceana zbog daleko najveće potrošnje u kućanstvima te selektivnog zbrinjavanja PET ambalaže za mlijeko i mliječne proizvode sa ostalim vrstama plastičnog materijala. Prema najnovijoj relop studiji iz 2018. godine vidljiv je udio zbrinjavanja PET ambalaže u Hrvatskoj u 2016. godini od 87% u odnosu na ukupnu procjenu te ambalaže u potrošnji što je vrlo blizu prosjeka EU članica koje imaju implementiran sustav depozita za pića u trajanju desetak i više godina od Hrvatske. Novom Direktivom EU koja je prihvaćena u EU Parlamentu 27. ožujka ove godine, države članice obvezuju se da do 2029. godine osiguraju 90% ponovnog prikupljanja upotrebljenih plastičnih boca a do 2025. godine najmanje 25% materijala iz kojeg su te boce izrađene morat će biti prikladno za recikliranje. To znači da je Hrvatska vrlo blizu ciljanim obvezama i gotovo je u rangu EU članica koje sustav depozita imaju implementiran deset i više godina u odnosu na Hrvatsku. Članice GIU „Croatiastočar“ iz sektora mliječne industrije podržavaju i dalje sustav selektivnog odvajanja PET ambalaže za mlijeko i mliječne napitke u kućanstvima i komunalnim poduzećima te kod ostalih sakupljača zajedno sa ostalom plastikom kao što je praksa kod svih članica EU. Također podržavaju a i same doprinose mjerama za jačanje svijesti potrošača o važnosti zaštite okoliša i oceana od zagađenja plastikom. Ovaj sektor industrije također već doprinosi proširenoj odgovornosti proizvođača u smislu financiranja troškova gospodarenja otpadnom ambalažom, plaćanjem posebne naknade po toni utrošenog materijala za PET ambalažu. Iz svih gore navedenih razloga predlaže se odgoda primjene predloženih prijedloga Uredbe i Pravilnika s obzirom da će, po svemu sudeći, nova EU Direktiva biti objavljena u svibnju mjesecu ove godine te će nakon toga države članice morati uskladiti svoje provedbene akte kojima će definirati smanjenje utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. Nije prihvaćen Vezano uz primjedbu koja se odnosi na definiranje mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda ne osporavamo da se ovi proizvodi prema posebnom propisu smatraju hranom, a ne pićem, međutim naglašavamo da njihovo svrstavanje u definiciju „piće“ isključivo služi za potrebe navedenog Pravilnika, a sve s ciljem kako bi se ovi proizvodi zajedno s ostalim tekućim proizvodima koji se piju i koji već potpadaju pod definiciju „piće“ podveli pod zajedničku definiciju, čime bi se uvelike olakšala provedba navedenog pravilnika i omogućilo učinkovito odvojeno sakupljanje i recikliranje otpadne ambalaže od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda te istovremeno spriječilo njihovo odlaganje na odlagališta, a što je slučaj otkako je ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda izuzeta iz sustava povratne naknade. Vezano uz primjedbu o ispunjavanju ciljeva u gospodarenju otpadnom ambalažom napominjemo da je Republika Hrvatska temeljem Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu obvezna kontinuirano postizati propisane ciljeve sakupljanja, oporabe/recikliranja otpadne ambalaže koja nastaje na njezinom području te je u tom smislu RH obvezna do kraja 2025. godine reciklirati najmanje 65% ambalažnog otpada, odnosno najmanje 70% do kraja 2030. godine. Glede ambalažnih materijala do kraja 2025. godine minimalno 50% plastike koja je zastupljena u otpadnoj ambalaži mora se reciklirati odnosno minimalno 55% do kraja 2030. godine. RH je nadalje temeljem odredbi Direktive 2008/98/EZ o otpadu obvezna do kraja 2020. godine reciklirati minimalno 50% otpadnog papira, plastike, metala i stakla koji potječu iz kućanstva dok je temeljem Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada obvezna osigurati da se od 2030. godine sav otpad koji je pogodan za recikliranje ili drugi postupak oporabe, posebno komunalni otpad, ne prihvaća na odlagališta a sve kako bi se osiguralo da se do 2035. količina odloženog komunalnog otpada smanji na 10 % ukupne količine nastalog komunalnog otpada ili manje. Također je bitno napomenuti da je RH temeljem Direktive (EU) 2019/904 od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš u obvezi postizanja visokih stopa sakupljanja jednokratnih plastičnih boca za piće, a u koje je sukladno odredbama ove Direktive uključeno i mlijeko, (77% do kraja 2025. te 90% do kraja 2029.) u odnosu na količine koje se tijekom godine stave na njezino tržište. Osim toga, RH je temeljem ove Direktive obvezna osigurati minimalnu količinu recikliranog sadržaja u plastičnim bocama za napitke koje se stavljaju na tržište (od 2025. jednokratne plastične boce za napitke zapremine do tri litre, uključujući njihove čepove i poklopce, koje su proizvedene od polietilen-tereftalata kao glavne sastavnice („PET boce”), moraju sadržavati najmanje 25 % reciklirane plastike; od 2030. sve jednokratne plastične boce za napitke zapremine do tri litre, uključujući njihove čepove i poklopce moraju sadržavati najmanje 30 % reciklirane plastike). Uzimajući u obzir važnost spomenutih obveza i ambicioznost budućih ciljeva te činjenicu da RH prema postojećoj situaciji u gospodarenju otpadom neće biti u stanju ispuniti propisane ciljeve, ovim se izmjenama i dopunama važećeg Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži nastoji doprinijeti postizanju spomenutih ciljeva. U smislu toga predlaže se uvođenje mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade s obzirom da je sustav povratne naknade mjera kojom se osigurava postizanje visoke stope kvalitetnog odvojenog prikupljanja otpada s posljedičnim učinkovitim recikliranjem, čime se ujedno sprječava odlaganje otpadne ambalaže od ovih proizvoda na odlagališta. Na temelju analize sustava gospodarenja otpadnom ambalažom u dijelu koji se odnosi na mlijeko i tekuće mliječne proizvode a koju je obavio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, zaključeno je da se ponovno uvođenje ambalaže od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade ne bi financijski negativno odrazilo na sustav gospodarenja otpadnom ambalažom, a ostvarena korist od povećanja količine sakupljene otpadne ambalaže bila bi izrazito velika obzirom da bi u sustav ušlo oko 70 milijuna novih ambalažnih jedinica to jest gledano u masi oko 2,2 milijuna kilograma otpadnog ambalažnog materijala pogodnog za recikliranje, a koji ne bi završavao na odlagalištima kao sada. Prema podacima Fonda, u 2014. godini dok je ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda bila uključena u sustav povratne naknade, od ukupnog broja sakupljenih ambalažnih jedinica za pića oko 16% je činila otpadna ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda što je dokaz da će uvođenje (vraćanje) ove ambalaže u sustav povratne naknade sigurno značajno povećati stopu odvajanja i recikliranja otpadne ambalaže uz istovremeno smanjenje odlaganja iste kao i potpuno sprječavanje njezina odbacivanja u okoliš čime će se u značajnoj mjeri smanjiti troškovi čišćenja okoliša. Vezano uz prijedlog da se primjena ovog Pravilnika i s njime povezane Uredbe odgodi radi usklađivanja s Direktive (EU) 2019/904 od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da je u smislu postizanja propisanih ciljeva u gospodarenju otpadnom ambalažom mjerodavna Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu, a koja je kroz svoje posljednje izmjene od 30. svibnja 2018. (DIREKTIVA (EU) 2018/852) propisala vrlo ambiciozne ciljeve koje RH treba ostvariti, dok je spomenuta Direktive (EU) 2019/904, kako joj naziv kaže, primarno usmjerena na zaštitu okoliša, poglavito morskog, od jednokratnih plastičnih proizvoda, a u okviru kojih su i predmeti koji nisu ambalaža.
9 GKP PRE-KOM d.o.o. UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 2. Uzimate onima koji rade ručno npr. reciklažnim dvorištima a dućani ne žele uzimati povratnu ambalažu. Najjednostavnije otkazati preuzimanje u reciklažnom dvorištu neka to rade aparati. Vidjeti ću kako će aparat preuzeti npr 250 tisuća boca godišnje. Primljeno na znanje Ovom Uredbom predlaže se smanjenje naknade za ručno preuzimanje otpadne ambalaže uz istovremeno povećanje naknade za preuzimanje otpadne ambalaže putem aparataiz razloga da se prodavatelje i osobe koje upravljaju reciklažnim dvorištima potakne na nabavu aparata (uređaja) za preuzimanje otpadne ambalaže. S obzirom da preuzimanje otpadne ambalaže putem aparata ima višestruke prednosti pred ručnim preuzimanjem (automatizacija i informatizacija sustava, ušteda pri manipulaciji i prijevozu preuzete otpadne ambalaže, mogućnost boljeg nadzora i zaštite postojećeg sustava i dr.) ovim se prijedlogom izmjena naknada postojeći sustav povratne naknade, u kojem se još uvijek oko 93% otpadne ambalaže od pića preuzima ručno, namjerava u velikoj mjeri pojeftiniti i učiniti transparentnim i održivim kako bi i u narednom periodu i nadalje ostvarivao visoke stope sakupljanja otpadne ambalaže koja je obuhvaćena sustavom povratne naknade, a što bi i nadalje činilo veliki doprinos u postizanju propisanih ciljeva u gospodarenju otpadom koje Republika Hrvatska kao članica Europske unije trenutno mora postizati i morat će također postizati u narednom razdoblju. Smatramo da je povećanje naknade za preuzimanje otpadne ambalaže od pića putem aparata kako se predlaže ovom Uredbom dovoljan poticaj prodavatelju i osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem za nabavku spomenutih aparata.
10 HGK UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 4. Članice Hrvatske gospodarske komore mišljenja su kako je navedeni članak sporan te ga je potrebno brisati. OBRAZLOŽENJE: Proizvođači pića i napitaka prvenstveno smatraju kako nije potrebo uvoditi namet na ambalažu volumena 0,20 L. Međutim, ukoliko se prihvati ovakav prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika, proizvođači rok od 1. siječnja smatraju nerealno kratkim budući da proizvođači moraju puno ranije planirati proizvodnju i uskladiti izgled oznaka na ambalaži s propisanim zahtjevima. Ujedno se očekuje i dodatna izmjena propisa i njegovo usklađivanje s novim smjernicama s EU razine. Uslijed svega navedenog, članice HGK koje su proizvođači pića i napitaka mišljenja su kako je nepotrebno nametati dodatni trošak u periodu prije usklađivanja sa novim smjernicama. Dodatno, članice HGK koje su proizvođači pića i napitaka volumena jednakog 0,20 L moraju proizvod označiti na način propisan predmetnim Pravilnikom. Način označavanja stvara značajne probleme s obzirom na veličinu ambalaže. Djelomično prihvaćen Primjedba vezana uz rok se prihvaća te odredbe Uredbe u dijelu koji se odnosi na ambalažu od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda i ambalažu volumena jednakog 0,20 l stupaju na snagu 1. siječnja 2021. godine., što smatramo da je dovoljno dugačak rok da se poslovna zajednica prilagodi promjenama predloženim u ovoj Uredbi. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade ne proširuje s ambalažom za pića volumena jednakog 0,2 l odbija se zbog obveze postizanja vrlo ambicioznih ciljeva koje je vezano uz gospodarenje otpadnom ambalažom propisala Europska unija.
11 HGK UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 3. Članice Hrvatske gospodarske komore predlažu da se u članku 3. u dijelu definiranja stavka 3. brišu riječi 'jednakog i'. Članice Hrvatske gospodarske komore mišljenja su kako nije potrebno uvoditi obvezu naplate naknade za pića volumena jednakog 0,20 L. OBRAZLOŽENJE: Uključivanje ambalaže volumena jednakog 0,2 L namijenjenoj za pića u sustav povratne naknade ne držimo prihvatljivim načinom gospodarenja jednokratnom ambalažom. Veći dio proizvoda koji su volumena jednakog 0,20 L pretežito se prodaju u ugostiteljskim objektima (u hotelima, restoranima i kafićima), tj. tzv. HO-RE-CA sustavu, a puno manje u maloprodaji (konzumacija „kod kuće“). U HO-RE-CA sustavu nalazi se gotovo 90% ambalaže volumena 0,20 L, a budući da sva trgovačka društva sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom imaju obvezu odvojeno sakupiti sav otpad koji nastaje u njihovim prostorima, proizvođači pića i napitaka mišljenja su kako ova ambalaža nije izvan sustava sakupljanja te istu nije potrebno opteretiti dodatnim nametima. Valja uzeti u obzir da će, ukoliko se prihvati ovakav propis, proizvodi volumena 0,20 L poskupiti između 10% i 15%, a proizvođači pića i napitaka upitnim smatraju i opstanak same proizvodnje. Navedeno temelje na činjenici kako očekuju povećanje naknade koju plaćaju Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za više od 55% (sa 7 mil.kuna na 11 mil.kuna) Zaključno, proizvođači pića i napitaka utvrdili su kako samo jedan proizvođač sokova ima ambalažu volumena manjeg od 0,20 L (dječji sok ambalaže volumena 1,25 ml) čime se sve ostale proizvođače sokova stavlja i tržišno nepovoljan položaj i dovodi do nelojalne tržišne utakmice. Nije prihvaćen Prijedlog ukidanja naknade gospodarenja po jedinici proizvoda za ambalažu koja je u sustavu povratne naknade se odbija obzirom da ova naknada zajedno s naknadom gospodarenja koja se plaća prema vrsti i količini ambalažnog materijala predstavlja osnovu za financiranje sustava sakupljanja i obrade otpadne ambalaže, a predlagatelj osim ukidanja nije predočio nikakve konkretne podatke ni analize na temelju kojih bi ovaj prijedlog bio osnovan. Problematika identifikacije i uvođenja u sustav novih proizvođača obveznika plaćanja naknada kao i prijava stvarnih količina ambalažnih materijala koji se stavljaju na tržište razmatrat će se i nadalje tijekom izrade budućih propisa o ambalaži i otpadnoj ambalaži.
12 HGK UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 3. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK, koje su proizvođači pića i napitaka mišljenja su kako je naknada gospodarenja po jedinici proizvoda suvišan namet te ga je potrebno ukinuti. OBRAZLOŽENJE: Proizvođači pića i napitaka, koji redovito ispunjavaju svoje obveze temeljem propisa iz područja gospodarenja otpadnom ambalažom mišljenja su kako se provedbeno tijelo (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost) treba više posvetiti identificiranjem svih obveznika u sustavu gospodarenja otpadnom ambalažom, odnosno uvođenjem i naplatom svih proizvođača, tj. uvoznika. Uvođenjem svih obveznika u sustav došlo bi i do rasterećenja obveze za one koji svoje obveze ispunjavaju savjesno. Na kraju, ukoliko se uvode novi nameti, svakako bi trebalo voditi računa o periodu prilagodbe i olakšavanju ulaska u susta kroz, npr. omogućavanje obročnog plaćanja za sve obveznike sustava. Nije prihvaćen Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade ne proširuje s ambalažom volumena jednakog 0,2 l odbija se. Proširenje postojećeg sustava povratne naknade s ambalažom za pića od PET-a, Al/Fe i stakla koja je volumena jednako 0,2 l predloženo je iz razloga što velike količine spomenute ambalaže često završavaju odbačene u okolišu ili u miješanom komunalnom otpadu te kasnije na odlagalištima. Republika Hrvatska je temeljem Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu obvezna kontinuirano postizati propisane ciljeve sakupljanja, oporabe/recikliranja otpadne ambalaže koja nastaje na njezinom području te je u tom smislu RH obvezna do kraja 2025. godine reciklirati najmanje 65% ambalažnog otpada, odnosno najmanje 70% do kraja 2030. godine. Glede ambalažnih materijala do kraja 2025. godine minimalno 50% plastike koja je zastupljena u otpadnoj ambalaži mora se reciklirati odnosno minimalno 55% do kraja 2030. godine. Vezano uz staklenu ambalažu ističemo da se do kraja 2025. godine minimalno 70% otpadnog stakla koje je zastupljeno u otpadnoj ambalaži mora reciklirati odnosno minimalno 75% do kraja 2030. godine. RH je nadalje temeljem odredbi Direktive 2008/98/EZ o otpadu obvezna do kraja 2020. godine reciklirati minimalno 50% otpadnog papira, plastike, metala i stakla koji potječu iz kućanstva dok je temeljem Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada obvezna osigurati da se od 2030. godine sav otpad koji je pogodan za recikliranje ili drugi postupak oporabe, posebno komunalni otpad, ne prihvaća na odlagališta a sve kako bi se osiguralo da se do 2035. količina odloženog komunalnog otpada smanji na 10 % ukupne količine nastalog komunalnog otpada ili manje. Uzimajući u obzir važnost spomenutih obveza i ambicioznost budućih ciljeva, a da bi RH ispunila propisane ciljeve, uključivanje ambalaže za pića koja je volumena 0,2 l, uključujući i onu od stakla, u postojeći sustav povratne naknade u značajnoj će se mjeri doprinjeti postizanju spomenutih ciljeva s obzirom da je sustav povratne naknade mjera kojom se osigurava postizanje visoke stope kvalitetnog odvojenog prikupljanja otpada s posljedičnim učinkovitim recikliranjem, čime se ujedno sprječava odlaganje otpadne ambalaže od ovih proizvoda na odlagališta.
13 HGK UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 2. Članice Udruženja pivara HGK, vezano uz članak 2. stavak 4., mišljenja su kako nije dobro raditi razliku u preuzimanju ambalaže budući da se navedeno može negativno odraziti na preuzimanje iste od strane veletrgovaca. Nadležno tijelo za provedbu Uredbe treba voditi računa da strojevi koji se koriste kod strojnog preuzimanja ambalaže omogućuju očitavanje postojećih etiketa/tiska na ambalaži (bar kodova). Strojevi koji bi zahtijevali promjenu postojećih etiketa/tiska na ambalaži radi nemogućnosti očitavanja bar kodova (s obzirom na veličinu znaka i njegov položaj na ambalaži) za industriju pića (piva, vina) nisu prihvatljivi. Ukoliko bi se etikete/tisak na ambalaži morali mijenjati, nastali bi dodatni nepotrebni troškovi u proizvodnji pića (piva, vina) što se nikako ne bi smjelo dogoditi, odnosno da se uvođenjem automatiziranog preuzimanja ambalaže nameću nove obveze proizvođačima pića i napitaka u smislu označavanja proizvoda. Ukoliko se ugrađuju aparati za preuzimanje ambalaže, tada oni moraju biti u mogućnosti preuzimati svu ambalažu bez da se dodatna financijska opterećenja nameću industriji. Također, postavilo bi se i pitanje postupanja s postojećim zalihama etiketa/ambalaže kod proizvođača. Osim toga, promjena veličine i položaj bar kodova na etiketama/ambalaži u smislu tehničke izvedivosti vrlo je upitna. Naime, sadržaj etiketa već je opterećen postojećim propisanim načinima označavanja i obaveznim deklaracijama. Prihvaćen Primjedba da se podaci u Fond dostavljaju tromjesečno umjesto mjesečno kako je to predloženo u ovoj Uredbi se prihvaća te je predmetna Uredba korigirana u skladu s predloženim.
14 HGK UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 2. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu da se u članku 2. stavku 2. riječ 'mjesečno' zamijeni riječju 'kvartalno'. OBRAZLOŽENJE: Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je potrebno ostati pri sadašnjem načinu izvršavanja obveze. Propisivanjem mjesečne obveze dostave podataka značajno bi se povećao opseg poslova tvrtki koje su obvezne dostavljati ta izvješća, a time i složenost poslova. Primljeno na znanje Ovom Uredbom predlaže se smanjenje naknade za ručno preuzimanje otpadne ambalaže uz istovremeno povećanje naknade za preuzimanje otpadne ambalaže putem aparata iz razloga da se prodavatelje i osobe koje upravljaju reciklažnim dvorištima potakne na nabavu aparata (uređaja) za preuzimanje otpadne ambalaže. S obzirom da preuzimanje otpadne ambalaže putem aparata ima višestruke prednosti pred ručnim preuzimanjem (automatizacija i informatizacija sustava, ušteda pri manipulaciji i prijevozu preuzete otpadne ambalaže, mogućnost boljeg nadzora i zaštite postojećeg sustava i dr.) ovim se prijedlogom izmjena naknada postojeći sustav povratne naknade, u kojem se još uvijek oko 93% otpadne ambalaže od pića preuzima ručno, namjerava u velikoj mjeri pojeftiniti i učiniti transparentnim i održivim kako bi i u narednom periodu i nadalje ostvarivao visoke stope sakupljanja otpadne ambalaže koja je obuhvaćena sustavom povratne naknade, a što bi i nadalje činilo veliki doprinos u postizanju propisanih ciljeva u gospodarenju otpadom koje Republika Hrvatska kao članica Europske unije trenutno mora postizati i morat će također postizati u narednom razdoblju. Smatramo da je povećanje naknade za preuzimanje otpadne ambalaže od pića putem aparata kako se predlaže ovom Uredbom dovoljan poticaj prodavatelju i osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem za nabavku spomenutih aparata. Način i uvjeti preuzimanja otpadne ambalaže obuhvaćene sustavom povratne naknade od potrošača, uključujući i predložene iznose naknada koje Fond plaća prodavateljima i osobama koje upravljaju reciklažnim dvorištem, razmatrat će se i nadalje tijekom izrade budućih propisa o ambalaži i otpadnoj ambalaži. Glede primjedbe vezane uz zalihe upućujemo Vas da odredbe Uredbe u dijelu koji se odnosi na ambalažu od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda i ambalažu volumena jednakog 0,20 l stupaju na snagu 1. siječnja 2021. godine., što smatramo da je dovoljno dugačak rok da se poslovna zajednica prilagodi promjenama predloženim u ovoj Uredbi
15 HGK UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 1. Članice Hrvatske gospodarske komore predlažu da se u članku 1. točci 5. u definiciji "Piće" briše dio teksta 'mlijeko i tekući mliječni proizvodi'. Članice Hrvatske gospodarske komore mišljenja su kako mlijeko i mliječne proizvode nije potrebno uvoditi u sustav povratne naknade. OBRAZLOŽENJE: Uključivanje mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade, kao jedan od načina gospodarenja jednokratnom ambalažom, ne držimo prihvatljivim rješenjem. Naime, nastat će dodatni nepotrebni troškovi u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda s obzirom da se ambalaža u koju se pakiraju mlijeko i tekući mliječni proizvodi mora prilagoditi novim zahtjevima, odnosno označavanju. Ovdje se postavlja i pitanje postupanja s postojećim zalihama ambalaže kod proizvođača. Dodatno želimo istaknuti kako mlijeko i mliječni proizvodi nigdje u zemljama EU u kojima postoji sustav povratne naknade, nisu uključeni u sustav povratne naknade. Razlog za navedeno je prvenstveno kako bi se zadovoljili higijensko-sanitarni uvjeti (ambalaža od mlijeka i mliječnih proizvoda izuzetno je prljava). Kada govorimo o količinama takve ambalaže na tržištu, iz ranijih godina znamo da je udio navedene ambalaže u ukupnoj ambalaži od pića i napitaka maksimalno 11% (podatak iz 2015. godine kada su navedeni proizvodi isključeni iz sustava povratne naknade) Konačno, ukoliko se građanima (kućanstvima) omogući odgovarajući pristup do odlagališta PET ambalaže i ukoliko se kontejneri redovito prazne, ne vidimo potrebu za uvođenjem sustava povratne naknade kod mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda. Nije prihvaćen Prijedlog da se mlijeko i tekući mliječni proizvodi brišu iz predložene definicije „pića“ odbija se iz sljedećih razloga: Republika Hrvatska je temeljem Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu obvezna kontinuirano postizati propisane ciljeve sakupljanja, oporabe/recikliranja otpadne ambalaže koja nastaje na njezinom području te je u tom smislu RH obvezna do kraja 2025. godine reciklirati najmanje 65% ambalažnog otpada, odnosno najmanje 70% do kraja 2030. godine. Glede ambalažnih materijala do kraja 2025. godine minimalno 50% plastike koja je zastupljena u otpadnoj ambalaži mora se reciklirati odnosno minimalno 55% do kraja 2030. godine. RH je nadalje temeljem odredbi Direktive 2008/98/EZ o otpadu obvezna do kraja 2020. godine reciklirati minimalno 50% otpadnog papira, plastike, metala i stakla koji potječu iz kućanstva dok je temeljem Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada obvezna osigurati da se od 2030. godine sav otpad koji je pogodan za recikliranje ili drugi postupak oporabe, posebno komunalni otpad, ne prihvaća na odlagališta, a sve kako bi se osiguralo da se do 2035. količina odloženog komunalnog otpada smanji na 10% ukupne količine nastalog komunalnog otpada ili manje. Također je bitno napomenuti da će RH temeljem Direktive o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, objava koje se očekuje u drugom tromjesečju 2019. godine, biti u obvezi postizanja visokih stopa sakupljanja jednokratnih plastičnih boca za napitke/pića, a u koje je sukladno odredbama ove Direktive uključeno i mlijeko, (77% do kraja 2025. te 90% do kraja 2029.) u odnosu na količine koje se tijekom godine stave na njezino tržište. Uzimajući u obzir važnost spomenutih obveza i ambicioznost budućih ciljeva te činjenicu da RH prema postojećoj situaciji u gospodarenju otpadom neće biti u stanju ispuniti propisane ciljeve, ovim se izmjenama i dopunama važećeg Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži nastoji doprinijeti postizanju spomenutih ciljeva. U smislu toga predlaže se uvođenje mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade s obzirom da je sustav povratne naknade mjera kojom se osigurava postizanje visoke stope kvalitetnog odvojenog prikupljanja otpada s posljedičnim učinkovitim recikliranjem, čime se ujedno sprječava odlaganje otpadne ambalaže od ovih proizvoda na odlagališta. Na temelju analize sustava gospodarenja otpadnom ambalažom u dijelu koji se odnosi na mlijeko i tekuće mliječne proizvode, a koju je obavio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, zaključeno je da se ponovno uvođenje ambalaže od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade ne bi financijski negativno odrazilo na sustav gospodarenja otpadnom ambalažom, a ostvarena korist od povećanja količine sakupljene otpadne ambalaže bila bi izrazito velika obzirom da bi u sustav ušlo oko 70 milijuna novih ambalažnih jedinica to jest gledano u masi oko 2,2 milijuna kilograma otpadnog ambalažnog materijala pogodnog za recikliranje, a koji ne bi završavao na odlagalištima kao sada. Prema podacima Fonda, u 2014. godini dok je ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda bila uključena u sustav povratne naknade, od ukupnog broja sakupljenih ambalažnih jedinica za pića oko 16% je činila otpadna ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda što je dokaz da će uvođenje (vraćanje) ove ambalaže u sustav povratne naknade sigurno značajno povećati stopu odvajanja i recikliranja otpadne ambalaže uz istovremeno smanjenje odlaganja iste kao i potpuno sprječavanje njezina odbacivanja u okoliš čime će se u značajnoj mjeri smanjiti troškovi čišćenja okoliša.
16 Interzero d.o.o. UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 2. 1) Smanjenje naknade za ručno preuzimanje će kao posljedicu imati ukidanje radnih mjesta u Hrvatskoj stoga predlažemo da naknada ne ide ispod 8lipa, te da se ne radi tako velika razlika sa naknadom koju se dobiva za preuzimanje putem aparata. 2) Predlažemo da se u Uredbu uvrsti mogućnost da Proizvođači ambalažnog otpada ispune svoje obveze putem potpisivanje ugovora sa Orgnaizacijom, što je predviđeno Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Na to je nedavno Europska Komisija upozorila RH u Dokumentu "Izvješće o ranom upozoravanju za Hrvatsku" SWD(2018) 414 final Bruxelles, 24.9.2018., gdje se isto tako predlaže: "PREGLED MOGUĆIH MJERA ZA POBOLJŠANJE USPJEŠNOSTI, 4. restrukturiranje postojećeg pristupa tako da se propiše da proizvođači moraju osnovati vlastitu neprofitnu organizaciju za odgovornost proizvođača čija bi zadaća bila prikupljanje naknada od proizvođača i njihovo raspoređivanje jedinicama lokalne samouprave osiguravajući pritom da te naknade nisu više od onoga što je potrebno za određenu uslugu". Isto tako Hrvatska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja smatra da bi se tu Uredbu o gospodarenju otpadnom ambalažom trebalo uvesti mogućnost rada Organizacija. www.aztn.hr/ea/wp-content/uploads/2015/09/011-012015-02024.pdf Nije prihvaćen Ovom Uredbom predlaže se smanjenje naknade za ručno preuzimanje otpadne ambalaže uz istovremeno povećanje naknade za preuzimanje otpadne ambalaže putem aparata iz razloga da se prodavatelje i osobe koje upravljaju reciklažnim dvorištima potakne na nabavu aparata (uređaja) za preuzimanje otpadne ambalaže. S obzirom da preuzimanje otpadne ambalaže putem aparata ima višestruke prednosti pred ručnim preuzimanjem (automatizacija i informatizacija sustava, ušteda pri manipulaciji i prijevozu preuzete otpadne ambalaže, mogućnost boljeg nadzora i zaštite postojećeg sustava i dr.) ovim se prijedlogom izmjena naknada postojeći sustav povratne naknade, u kojem se još uvijek oko 93% otpadne ambalaže od pića preuzima ručno, namjerava u velikoj mjeri pojeftiniti i učiniti transparentnim i održivim kako bi i u narednom periodu i nadalje ostvarivao visoke stope sakupljanja otpadne ambalaže koja je obuhvaćena sustavom povratne naknade, a što bi i nadalje činilo veliki doprinos u postizanju propisanih ciljeva u gospodarenju otpadom koje Republika Hrvatska kao članica Europske unije trenutno mora postizati i morat će također postizati u narednom razdoblju. Smatramo da je povećanje naknade za preuzimanje otpadne ambalaže od pića putem aparata kako se predlaže ovom Uredbom dovoljan poticaj prodavatelju i osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem za nabavku spomenutih aparata. Način i uvjeti preuzimanja otpadne ambalaže obuhvaćene sustavom povratne naknade od potrošača, uključujući i predložene iznose naknada koje Fond plaća prodavateljima i osobama koje upravljaju reciklažnim dvorištem, razmatrat će se i nadalje tijekom izrade budućih propisa o ambalaži i otpadnoj ambalaži. Primjedba vezana uz uključivanje organizacije u postojeći sustav gospodarenja otpadnom ambalažom se odbija iz razloga što spomenuto nije predmet ovih izmjena i dopuna Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom. Ovo pitanje će se uzeti u obzir prilikom buduće izrade propisa o ambalaži i otpadnoj ambalaži.
17 JERKO MAVRA UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 2. Prijedlog: Tomra snažno predlaže manipulativnu naknadu od 0.20 HRK za preuzimanje ambalaže od pića putem aparata te 0.05 HRK za ručno preuzimanje ambalaže od pića, počevši od 2019. godine. Obrazloženje: • manipulativna naknada od 0.20 HRK za automatizirano i 0.05 HRK za ručno prikupljanje temelj je za realizaciju automatizacije • bilo koja druga razina manipulativnih naknada ugroziti će pozitivan razvoj sustava povratne naknade te će dovesti u pitanje održivost samog sustava • omjer predloženih manipulativnih naknada reflektira dobru praksu iz drugih učinkovitih sustava povratne naknade kao što su Norveška, Estonija, Švedska itd. • primjenom predložene manipulativne naknade, trgovce se stimulira da ulažu u sustav povratne naknade; jedino predložena razina manipulativne naknade adekvatno kompenzira trgovce i njihove investicije • s automatizacijom i predloženom manipulativnom naknadom upravitelj sustava povratne naknade dobiva sinergiju u prijevozu, postupanju s ambalažom i izvještavanju o prikupljenim ambalažnim jedinicama Nije prihvaćen Smatramo da su predložene naknade dovoljan poticaj prodavatelju i osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem za nabavku aparata za preuzimanje otpadne ambalaže od pića od potrošača i automatizaciju sustava.
18 JERKO MAVRA UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM Tomra, s ekspertizom i iskustvom u 60 zemalja i sustava povratne naknade podržava Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u nastojanju da optimizira efikasnost sustava povratne naknade u Republici Hrvatskoj. Automatizacija sustava povratne naknade i infrastruktura (RVM aparati) su ključ za: • postizanje visokih stopa prikupljanja ambalaže zbog jednostavnosti i praktičnosti prikupljanja za građane • stvaranje jednostavnih točaka za prikupljanje ambalaže u trgovinama, koje osiguravaju isplaćenu povratnu naknadu i eliminiraju svakodnevne poteškoće (trgovci štede vrijeme, prostor, povećava se higijena na točkama prikupljanja, optimizira se proces prikupljanja i rad) • dobivanje kontrole i transparentnosti nad sustavom za upravitelja sustava povratne naknade Primljeno na znanje Navedene primjedbe i prijedlozi uzet će se u obzir prilikom buduće izrade propisa o ambalaži i otpadnoj ambalaži.
19 Nordijska gospodarska komora UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 2. Nordijska gospodarska komora podržava Vladu RH u namjeri da modernizira i optimizira sustav povratne naknade kroz predložene izmjene manipulativne naknade koje stimuliraju automatizaciju sustava povratne naknade. Vjerujemo, a skandinavsko iskustvo sa sustavom povratne naknade dokazuje, da predložene promjene predstavljaju kamen temeljac za izgradnju optimalnog i troškovno učinkovitog sustava povratne naknade. Nadalje, predložena manipulativna naknada na razini od 0.18 HRK za prikupljanje putem aparata i 0.05 HRK za ručno prikupljanje zadovoljava sve dionike sustava. U iščekivanju smo implementacije predloženih amandmana. S poštovanjem, Nordijska gospodarska komora Primljeno na znanje Uz napomenu da provedba predloženih mjera vezanih uz sustav povratne naknade kreće od 1. siječnja 2020. godine.
20 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 4. Udruga CroMilk predlaže brisanje teksta "na ambalažu od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda" iz unaprijed iznesenih razloga. Osim ponovnog uvođenja dodatnog nameta kojim se opterećuje mljekarski sektor naše zemlje, naša zemlja bi bila jedina država članica Europske unije koja bi u sustav depozitne naknade uključila jednokratnu plastičnu PET ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda. Kako se radi o otpadu koji pretežno nastaje u kućanstvu, pored mjere selektivnog razdvajanja otpada na "kućnom pragu" u kojoj veliku ulogu ima upravo ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda nepotrebno je uvoditi dodatne mjere kojima se financijski opterećuju potrošaći obzirom na jednaki očekivani učinak da razdvajaju koristan otpad za recikliranje i umanjuju utjecaj otpada od ambalaže od ovih proizvoda na okoliš. Ponovno napominjemo da je osnovna namjena ove ambalaže u mljekarskom sektoru sigurnost hrane za potrošaće, gdje nakon povrata i skladištenja ove ambalaže kod trgovaca ista može potencijalno predstavljati i mikrobiološki problem jer je mliječna mast koja može zaostati u takvoj ambalaži pogodan medij za razvoj raznih pa i za zdravlje ljudi opasnih mikroorganizama. Nije prihvaćen Prijedlog da se ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda ne uvodi u sustav povratne naknade odbija se zbog obveze postizanja vrlo ambicioznih ciljeva koje je vezano uz gospodarenje otpadnom ambalažom propisala Europska unija. U vezi primjedbe o mogućim higijensko sanitarnim problemima tijekom provedbe ove Uredbe i pripadajućeg Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži informirati će se potrošače o ovom problemu te poticati i nastojati osigurati da se predmetna otpadna ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda vraća u trgovine u stanju koje neće imati štetne učinke za prodavatelje vezano uz higijenu namirnica, a niti za aparate za preuzimanje otpadne ambalaže od potrošača.
21 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 3. Udruga CroMilk ukazuje da je važno ne uvoditi ponovno ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade i iz razloga ponovnog financijskog opterećenja prerađivača koji mlijeko i tekuće mliječne proizvode plasiraju na tržište u ambalaži koja bi bila obuhvaćena ovim sustavom, što predstavlja ponovni namet kojim se opterećuje već značajno ugrožen mljekarski sektor u našoj zemlji što je također i bio jedan od razloga izdvajanja ove ambalaže iz sustava 2015. godine. Stoga predlaže brisanje prijedloga uvođenja novog stavka 4. u članku 7. Uredbe. Nije prihvaćen Prijedlog da se ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda ne uvodi u sustav povratne naknade odbija se zbog ciljeva koje je vezano uz gospodarenje otpadnom ambalažom propisala Europska unija a koje je RH kao članica obvezna postizati. Glede financijskog opterećenja za industriju mlijeka napominjemo da će se proizvođačima iznos povratne naknade koji će uplaćivati u Fond vratiti prodajom svojih proizvoda potrošaču dok prema prijedlogu ove Uredbe naknada gospodarenja po jedinici proizvoda za ambalažu od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda koja se uključuje u sustav povratne naknade iznosi samo 0,02 kn po ambalažnoj jedinici, što predstavlja izuzeće u odnosu na druge proizvode (pića) za koje se ista naknada plaća u iznosu od 0,10 kuna po ambalažnoj jedinici, a sve zbog socijalno gospodarskih razloga i zaštite mljekarske industrije u Republici Hrvatskoj.
22 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 2. Udruga CroMilk ukazuje da je važno ne uvoditi ponovno ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade i iz razloga ponovnog financijskog opterećenja prerađivača koji mlijeko i tekuće mliječne proizvode plasiraju na tržište u ambalaži koja bi bila obuhvaćena ovim sustavom, što predstavlja ponovni namet kojim se opterećuje već značajno ugrožen mljekarski sektor u našoj zemlji što je također i bio jedan od razloga izdvajanja ove ambalaže iz sustava 2015. godine. Nije prihvaćen Prijedlog da se ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda ne uvodi u nacionalni sustav povratne naknade odbija se iz sljedećih razloga: Republika Hrvatska je temeljem Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu obvezna kontinuirano postizati propisane ciljeve sakupljanja, oporabe/recikliranja otpadne ambalaže koja nastaje na njezinom području te je u tom smislu RH obvezna do kraja 2025. godine reciklirati najmanje 65% ambalažnog otpada, odnosno najmanje 70% do kraja 2030. godine. Glede ambalažnih materijala do kraja 2025. godine minimalno 50% plastike koja je zastupljena u otpadnoj ambalaži mora se reciklirati odnosno minimalno 55% do kraja 2030. godine. RH je nadalje temeljem odredbi Direktive 2008/98/EZ o otpadu obvezna do kraja 2020. godine reciklirati minimalno 50% otpadnog papira, plastike, metala i stakla koji potječu iz kućanstva dok je temeljem Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada obvezna osigurati da se od 2030. godine sav otpad koji je pogodan za recikliranje ili drugi postupak oporabe, posebno komunalni otpad, ne prihvaća na odlagališta, a sve kako bi se osiguralo da se do 2035. godine količina odloženog komunalnog otpada smanji na 10% ukupne količine nastalog komunalnog otpada ili manje. Također je bitno napomenuti da je RH temeljem Direktive (EU) 2019/904 od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš u obvezi postizanja visokih stopa sakupljanja jednokratnih plastičnih boca za piće, a u koje je sukladno odredbama ove Direktive uključeno i mlijeko, (77% do kraja 2025. te 90% do kraja 2029.) u odnosu na količine koje se tijekom godine stave na njezino tržište. Osim toga, RH je temeljem ove Direktive obvezna osigurati minimalnu količinu recikliranog sadržaja u plastičnim bocama za napitke koje se stavljaju na tržište (od 2025. jednokratne plastične boce za napitke zapremine do tri litre, uključujući njihove čepove i poklopce, koje su proizvedene od polietilen-tereftalata kao glavne sastavnice („PET boce”), moraju sadržavati najmanje 25 % reciklirane plastike; od 20130. sve jednokratne plastične boce za napitke zapremine do tri litre, uključujući njihove čepove i poklopce moraju sadržavati najmanje 30 % reciklirane plastike). Uzimajući u obzir važnost spomenutih obveza i ambicioznost budućih ciljeva te činjenicu da RH prema postojećoj situaciji u gospodarenju otpadom neće biti u stanju ispuniti propisane ciljeve, ovim se izmjenama i dopunama važećeg Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži nastoji doprinijeti postizanju spomenutih ciljeva. U smislu toga predlaže se uvođenje mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade s obzirom da je sustav povratne naknade mjera kojom se osigurava postizanje visoke stope kvalitetnog odvojenog prikupljanja otpada s posljedičnim učinkovitim recikliranjem, čime se ujedno sprječava odlaganje otpadne ambalaže od ovih proizvoda na odlagališta.
23 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 1. Udruga CroMilk smatra da je iz prijedloga definicije pića iz članka 2. točke 5. potrebno brisati "mlijeko i tekući mliječni proizvodi". Osim što bi naša zemlja bila jedina od svih država članica Europske unije koje koriste sličan sustav istim obuhvatila jednokratnu plastičnu ambalažu odnosno boce od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda zbog uglavnom higijensko-sanitarnih razloga, skreće pozornost da je pogrešno svrstavati mlijeko i tekuće mliječne proizvode u definiciju pića kako je to navedeno u prijedlogu nacrta i iz razloga što se radi o hrani životinjskog podrijetla koja podliježe specifičnom zakonodavstvu u odnosu na alkoholna i bezalkoholna pića, osobito po pitanju higijene i sigurnosti hrane. Nije prihvaćen Prijedlog da se mlijeko i tekući mliječni proizvodi brišu iz predložene definicije „pića“ odbija se zbog ciljeva koje je, vezano uz gospodarenje otpadnom ambalažom, propisala Europska unija. Republika Hrvatska je temeljem Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu obvezna kontinuirano postizati propisane ciljeve sakupljanja, oporabe/recikliranja otpadne ambalaže koja nastaje na njezinom području te je u tom smislu RH obvezna do kraja 2025. godine reciklirati najmanje 65% ambalažnog otpada, odnosno najmanje 70% do kraja 2030. godine. Glede ambalažnih materijala do kraja 2025. godine minimalno 50% plastike koja je zastupljena u otpadnoj ambalaži mora se reciklirati odnosno minimalno 55% do kraja 2030. godine. RH je nadalje temeljem odredbi Direktive 2008/98/EZ o otpadu obvezna do kraja 2020. godine reciklirati minimalno 50% otpadnog papira, plastike, metala i stakla koji potječu iz kućanstva dok je temeljem Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada obvezna osigurati da se od 2030. godine sav otpad koji je pogodan za recikliranje ili drugi postupak oporabe, posebno komunalni otpad, ne prihvaća na odlagališta a sve kako bi se osiguralo da se do 2035. količina odloženog komunalnog otpada smanji na 10 % ukupne količine nastalog komunalnog otpada ili manje. Također je bitno napomenuti da će RH temeljem Direktive o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, objava koje se očekuje u drugom tromjesečju 2019. godine, biti u obvezi postizanja visokih stopa sakupljanja jednokratnih plastičnih boca za piće, a u koje je sukladno odredbama ove Direktive uključeno i mlijeko, (77% do kraja 2025. te 90% do kraja 2029.) u odnosu na količine koje se tijekom godine stave na njezino tržište. Uzimajući u obzir važnost spomenutih obveza i ambicioznost budućih ciljeva te činjenicu da RH prema postojećoj situaciji u gospodarenju otpadom neće biti u stanju ispuniti propisane ciljeve, ovim se izmjenama i dopunama važećeg Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži nastoji doprinijeti postizanju spomenutih ciljeva. U smislu toga predlaže se uvođenje mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade s obzirom da je sustav povratne naknade mjera kojom se osigurava postizanje visoke stope kvalitetnog odvojenog prikupljanja otpada s posljedičnim učinkovitim recikliranjem, čime se ujedno sprječava odlaganje otpadne ambalaže od ovih proizvoda na odlagališta. Na temelju analize sustava gospodarenja otpadnom ambalažom u dijelu koji se odnosi na mlijeko i tekuće mliječne proizvode, a koju je obavio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, zaključeno je da se ponovno uvođenje ambalaže od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade ne bi financijski negativno odrazilo na sustav gospodarenja otpadnom ambalažom, a ostvarena korist od povećanja količine sakupljene otpadne ambalaže bila bi izrazito velika obzirom da bi u sustav ušlo oko 70 milijuna novih ambalažnih jedinica to jest gledano u masi oko 2,2 milijuna kilograma otpadnog ambalažnog materijala pogodnog za recikliranje, a koji ne bi završavao na odlagalištima kao sada. Prema podacima Fonda, u 2014. godini dok je ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda bila uključena u sustav povratne naknade, od ukupnog broja sakupljenih ambalažnih jedinica za pića oko 16% je činila otpadna ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda što je dokaz da će uvođenje (vraćanje) ove ambalaže u sustav povratne naknade sigurno značajno povećati stopu odvajanja i recikliranja otpadne ambalaže uz istovremeno smanjenje odlaganja iste kao i potpuno sprječavanje njezina odbacivanja u okoliš čime će se u značajnoj mjeri smanjiti troškovi čišćenja okoliša. Primjedba vezana uz uključivanje organizacije u postojeći sustav gospodarenja otpadnom ambalažom se odbija iz razloga što spomenuto nije predmet ovih izmjena i dopuna Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom. Ovo pitanje će se uzeti u obzir prilikom buduće izrade propisa o ambalaži i otpadnoj ambalaži. Vezano uz primjedbu koja se odnosi na svrstavanje mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u „pića“, Ministarstvo ne osporava da se ovi proizvodi prema posebnom propisu smatraju hranom a ne pićem, međutim naglašavamo da njihovo svrstavanje u definiciju „piće“ isključivo služi za potrebe ovog pravilnika, a sve s ciljem kako bi se ovi proizvodi zajedno s ostalim tekućim proizvodima koji se piju i koji već potpadaju pod definiciju „piće“ podveli pod zajedničku definiciju, čime bi se uvelike olakšala provedba ovog pravilnika i omogućilo učinkovito odvojeno sakupljanje i recikliranje otpadne ambalaže od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda te istovremeno spriječilo njihovo odlaganje na odlagališta, a što je slučaj otkako je ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda izuzeta iz sustava povratne naknade.
24 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM Udruga CroMilk pozdravlja značajne napore Ministarstva zaštite okoliša i energetike koji su uloženi poticanju na odvajanje korisnog od ostalog otpada u kućanstvu, kako bi se ovi materijali ponovo iskoristili a ne kao otpad završili u okolišu. Međutim ne podržava da se jednokratna plastična ambalaža od PET-a koja se koristi za pakiranje mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda ponovo uvodi u sustav povratne naknade. Osim što se ovi proizvodi kao hrana pretežno koriste u kućanstvu, uloga ove ambalaže kod konzumnog mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda je osiguranje sigurnosti hrane, ali i sprječavanje nastajanja otpada od hrane i to iz razloga što je ova ambalaža kod ovih proizvoda prikladna za očuvanje mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda svježim i mikrobiološki sigurnijim kroz duže razdoblje čuvanja. Ova ambalaža je lagana, jednostavna i praktična za rukovanje s mliječnim proizvodima koji zahtjevaju čuvanje u posebnim režimima temperature. Prema poziciji Europske asocijacije prerađivača mlijeka po pitanju prijedloga Direktive o redukciji utjecaja pojedninih plastičnih proizvoda na okoliš, koja je upućena Europskoj komisiji, osim što je skrenuta pažnja na činjenicu da se jednokratna plastična ambalaža od mlijeka i mliječnih proizvoda ne nalazi u glavnih deset onečišćivača koji su bili motiv za izradu navedene Direktive na nivou EU, ukazuje se i na to da ukoliko se plastična ambalaža za ove proizvode zamijeni nekim drugim materijalom potencijalno dolazi do povećanja težine proizvoda ali i povećanja volumena otpada od te ambalaže do 60% i do većeg utroška energije u prozvodnji takve ambalaže. Potencijalni problem je i mikrobiološka sigurnost ove ambalaže kod skladištenja nakon preuzimanja od strane prodavatelja, odnosno trgovine koja ovu ambalažu određeno vrijeme skladišti. To su i razlozi zašto države članice Europske unije koje koriste ovaj sustav, kroz isti nisu obuhvatile plastičnu ambalažu i od ovih proizvoda. Također uvođenje jednokratne PET plastične ambalaže od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade će ipak financijski opteretiti potrošaće. Ovi proizvodi će u odnosu na proizvode koji se na tržište plasiraju u ambalaži koja nije od ovih materijala u trenutku kupnje biti skuplji, što će potrošaća potencijalno usmjeriti na kupovinu mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u ambalaži od drugih materijala za koje su moguće ograničene mogućnosti za recikliranje te će takva ambalaža kao otpad završiti u okolišu. Nije nevažno spomenuti i činjenicu da bi potrošaći zbog rasta cijene svježeg mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda koji se značajnim dijelom na tržište plasiraju u ovoj ambalaži, mogli smanjiti potrošnju ovih proizvoda čime bi se nepovoljno utjecalo i na cijeli mljekarski sektor. Kako se proizvodnja mlijeka obavlja u ruralnim područjima koja su sve više praznija, negativno bi se ovo moglo odraziti i na njihovo daljnje propadanje. Uvođenje jednokratne PET plastične ambalaže od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda se opravdava kao stimulativna mjera kojom se potiće posjednik otpada da otpadnu ambalažu odvaja od ostalog otpada i predaje ju prodavatelju ili osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem i za to primi iznos povratne naknade. Posjednici ovog otpada koji pretežno nastaje u kućanstvu su već danas kroz druge mjere za sprečavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš posebno stimulirani da razdvajaju koristan od ostalog komunalnog otpada, tako da ovu mjeru kao dodatno stimulativnu po pitanju ambalaže od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda smatramo nepotrebnom jer smatramo da je učinkovitije nastaviti građane educirati o važnosti razdvajanja, te im i dalje stvarati uvjete za razdvajanje ovog iskoristivog od ostalog otpada. Ovo se sigurno već danas može pratiti kroz rezultate primarne selekcije otpada "na kućnom pragu", u kojem vjerujemo da najvažniji udio ima upravo jednokratna plastična ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda. Nije prihvaćen Prijedlog da se jednokratna plastična ambalaža od PET-a za mlijeko i tekuće mliječne proizvode ne uključi u sustav povratne naknade odbija se zbog ciljeva koje je vezano uz gospodarenje otpadnom ambalažom propisala Europska unija. Republika Hrvatska je temeljem Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu obvezna kontinuirano postizati propisane ciljeve sakupljanja, oporabe/recikliranja otpadne ambalaže koja nastaje na njezinom području te je u tom smislu RH obvezna do kraja 2025. godine reciklirati najmanje 65% ambalažnog otpada, odnosno najmanje 70% do kraja 2030. godine. Glede ambalažnih materijala do kraja 2025. godine minimalno 50% plastike koja je zastupljena u otpadnoj ambalaži mora se reciklirati odnosno minimalno 55% do kraja 2030. godine. RH je nadalje temeljem odredbi Direktive 2008/98/EZ o otpadu obvezna do kraja 2020. godine reciklirati minimalno 50% otpadnog papira, plastike, metala i stakla koji potječu iz kućanstva dok je temeljem Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada obvezna osigurati da se od 2030. godine sav otpad koji je pogodan za recikliranje ili drugi postupak oporabe, posebno komunalni otpad, ne prihvaća na odlagališta a sve kako bi se osiguralo da se do 2035. količina odloženog komunalnog otpada smanji na 10 % ukupne količine nastalog komunalnog otpada ili manje. Također je bitno napomenuti da će RH temeljem Direktive o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, objava koje se očekuje u drugom tromjesečju 2019. godine, biti u obvezi postizanja visokih stopa sakupljanja jednokratnih plastičnih boca za napitke/pića, a u koje je sukladno odredbama ove Direktive uključeno i mlijeko, (77% do kraja 2025. te 90% do kraja 2029.) u odnosu na količine koje se tijekom godine stave na njezino tržište. Uzimajući u obzir važnost spomenutih obveza i ambicioznost budućih ciljeva te činjenicu da RH prema postojećoj situaciji u gospodarenju otpadom neće biti u stanju ispuniti propisane ciljeve, ovim se izmjenama i dopunama važećeg Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži nastoji doprinijeti postizanju spomenutih ciljeva. U smislu toga predlaže se uvođenje mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade s obzirom da je sustav povratne naknade mjera kojom se osigurava postizanje visoke stope kvalitetnog odvojenog prikupljanja otpada s posljedičnim učinkovitim recikliranjem, čime se ujedno sprječava odlaganje otpadne ambalaže od ovih proizvoda na odlagališta. Na temelju analize sustava gospodarenja otpadnom ambalažom u dijelu koji se odnosi na mlijeko i tekuće mliječne proizvode a koju je obavio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, zaključeno je da se ponovno uvođenje ambalaže od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade ne bi financijski negativno odrazilo na sustav gospodarenja otpadnom ambalažom, a ostvarena korist od povećanja količine sakupljene otpadne ambalaže bila bi izrazito velika obzirom da bi u sustav ušlo oko 70 milijuna novih ambalažnih jedinica to jest gledano u masi oko 2,2 milijuna kilograma otpadnog ambalažnog materijala pogodnog za recikliranje a koji ne bi završavao na odlagalištima kao sada. Prema podacima Fonda, u 2014. godini dok je ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda bila uključena u sustav povratne naknade, od ukupnog broja sakupljenih ambalažnih jedinica za pića oko 16% je činila otpadna ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda što je dokaz da će uvođenje (vraćanje) ove ambalaže u sustav povratne naknade sigurno značajno povećati stopu odvajanja i recikliranja otpadne ambalaže uz istovremeno smanjenje odlaganja iste kao i potpuno sprječavanje njezina odbacivanja u okoliš čime će se u značajnoj mjeri smanjiti troškovi čišćenja okoliša.
25 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 3. Predlažemo u stavku 3. volumen od 0,2 l vratiti na sadašnje 0,25 l. Obrazloženje: Radi se o ogromnim količinama nove otpadne ambalaže (koja je također nehigijenska) koju neće moći preuzeti ni ručno ni strojno, a ni Fond nije adekvatno pripremljen niti za sadašnje količine, jer nikada ne isporuči dovoljno vreća obveznicima, pa nas na taj način dodatno (bespravno) opterećuje troškovima koji nisu naši. Nije prihvaćen Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade ne proširuje s ambalažom volumena jednakog 0,2 l odbija se. Proširenje postojećeg sustava povratne naknade s ambalažom za pića od PET-a, Al/Fe i stakla koja je volumena jednako 0,2 l predloženo je iz razloga što velike količine spomenute ambalaže često završavaju odbačene u okolišu ili u miješanom komunalnom otpadu te kasnije na odlagalištima. Republika Hrvatska je temeljem Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu obvezna kontinuirano postizati propisane ciljeve sakupljanja, oporabe/recikliranja otpadne ambalaže koja nastaje na njezinom području te je u tom smislu RH obvezna do kraja 2025. godine reciklirati najmanje 65% ambalažnog otpada, odnosno najmanje 70% do kraja 2030. godine. Glede ambalažnih materijala do kraja 2025. godine minimalno 50% plastike koja je zastupljena u otpadnoj ambalaži mora se reciklirati odnosno minimalno 55% do kraja 2030. godine.Vezano uz staklenu ambalažu ističemo da se do kraja 2025. godine minimalno 70% otpadnog stakla koje je zastupljeno u otpadnoj ambalaži mora reciklirati odnosno minimalno 75% do kraja 2030. godine. RH je nadalje temeljem odredbi Direktive 2008/98/EZ o otpadu obvezna do kraja 2020. godine reciklirati minimalno 50% otpadnog papira, plastike, metala i stakla koji potječu iz kućanstva dok je temeljem Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada obvezna osigurati da se od 2030. godine sav otpad koji je pogodan za recikliranje ili drugi postupak oporabe, posebno komunalni otpad, ne prihvaća na odlagališta a sve kako bi se osiguralo da se do 2035. količina odloženog komunalnog otpada smanji na 10% ukupne količine nastalog komunalnog otpada ili manje. Uzimajući u obzir važnost spomenutih obveza i ambicioznost budućih ciljeva, a da bi RH ispunila propisane ciljeve, uključivanje ambalaže za pića koja je volumena 0,2 l, uključujući i onu od stakla, u postojeći sustav povratne naknade u značajnoj će mjeri doprinjeti postizanju spomenutih ciljeva s obzirom da je sustav povratne naknade mjera kojom se osigurava postizanje visoke stope kvalitetnog odvojenog prikupljanja otpada s posljedičnim učinkovitim recikliranjem, čime se ujedno sprječava odlaganje otpadne ambalaže od ovih proizvoda na odlagališta.
26 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 2. predlažemo da stavak 4. u dijelu određivanja iznosa koji Fond vraća osobama koje su dužne preuzimati otpadnu ambalažu, glasi: 0,15 kn po jedinici otpadne ambalaže (neovisno o načinu kako se preuzima ambalaža). Obrazloženje: ni sa sadašnjih 0,10 kn po jedinici ambalaže ne uspijevaju se pokriti troškovi ručnog prikupljanja, a sa smanjivanjem naknade, sve one koji to rade ručno dovesti će se do velikih gubitaka. Naime, potrebno je platiti radnike, kojima se i plaća i druge obveze povećavaju, opseg posla se povećava, kako se onda može smanjivat naknada? Zašto se radi razlika između strojnog i ručnog prikupljanja - svaki način ima svoje troškove i obveze i mora se sam odlučiti na koji će način obavljati posao. Malima je uglavnom nedostupna pomisao o kupnji stroja, a kažnjava ih se dodatno smanjivanjem naknade od Fonda. Nije prihvaćen Ovom Uredbom predlaže se smanjenje naknade za ručno preuzimanje otpadne ambalaže uz istovremeno povećanje naknade za preuzimanje otpadne ambalaže putem aparata iz razloga da se prodavatelje i osobe koje upravljaju reciklažnim dvorištima potakne na nabavu aparata (uređaja) za preuzimanje otpadne ambalaže. S obzirom da preuzimanje otpadne ambalaže putem aparata ima višestruke prednosti pred ručnim preuzimanjem (automatizacija i informatizacija sustava, ušteda pri manipulaciji i prijevozu preuzete otpadne ambalaže, mogućnost boljeg nadzora i zaštite postojećeg sustava i dr.) ovim se prijedlogom izmjena naknada postojeći sustav povratne naknade, u kojem se još uvijek oko 93% otpadne ambalaže od pića preuzima ručno, namjerava u velikoj mjeri pojeftiniti i učiniti transparentnim i održivim kako bi i u narednom periodu i nadalje ostvarivao visoke stope sakupljanja otpadne ambalaže koja je obuhvaćena sustavom povratne naknade, a što bi i nadalje činilo veliki doprinos u postizanju propisanih ciljeva u gospodarenju otpadom koje Republika Hrvatska kao članica Europske unije trenutno mora postizati i morat će također postizati u narednom razdoblju. Smatramo da je povećanje naknade za preuzimanje otpadne ambalaže od pića putem aparata kako se predlaže ovom Uredbom dovoljan poticaj prodavatelju i osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem za nabavku spomenutih aparata.
27 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA UREDBU O IZMJENI I DOPUNI UREDBE O GOSPODARENJU OTPADNOM AMBALAŽOM, Članak 1. Predlažemo da se točki 6. (koja postaje točka 5) brišu "mlijeko i tekući mliječni proizvodi". Obrazloženje: ambalaža od mlijeka i mliječnih proizvoda je previše nehigijenska, brzo dobije neugodne mirise a tome nije mjesto u neposrednoj blizini trgovine prehrambenih proizvoda, postoji opasnost od razmnožavanja glodavaca i kukaca. Osim toga poskupljuje sam proizvod. Ljudi nažalost ne operu takvu ambalažu nego je samo začepe i vrate. Nije moguće pojedinačno provjeravati svaku bočicu da li je oprana ili ne. Neovisno o tome da li se ambalaža prikuplja ručno ili strojno, biti će velikih problema sa higijenom i smradom, a kod strojeva i sa održavanjem jer će se jako prljati. Primljeno na znanje Ministarstvo će tijekom provedbe ove Uredbe i pripadajućeg Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži informirati potrošače o ovom problemu te poticati i nastojati osigurati da se predmetna otpadna ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda vraća u trgovine u stanju koje neće imati štetne učinke za prodavatelje vezano uz higijenu namirnica, a niti za aparate za preuzimanje otpadne ambalaže od potrošača (npr. da se vraća s čepovima (poklopcima) ili da mora biti potpuno ispražnjena ili ispravna, da ne smije biti oštećena i sl.).