Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog pravilnika o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 OPĆINA BEBRINA PRAVILNIK O ODREĐIVANJU PODRUČJA S PRIRODNIM ILI OSTALIM POSEBNIM OGRANIČENJIMA Općina Bebrina obuhvaća visinski najniže područje uzimajući u obzir okolna (granična) područja koja ga omeđuju, a svrstana su u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima. Prevladavanje loših pedoloških te klimatskih karakteristika područja općine Bebrina u velikoj mjeri otežava poljoprivrednu proizvodnju. Prvenstveno zbog samih teških glejnih glinovitih tipova tala (epiglejno, hipoglejno i amfiglejno tlo) loših fizikalnih svojstava koja uzrokuju i loš vodozračni odnos, te su ili jako mokra ili jako suha, a zbog teškog mehaničkog sastava (glina i glinasta ilovača) i vrlo teško obradiva, otežano je gospodarenje na tlima na području općine Bebrina. Uz prekomjerno vlažna tla, mikroklimatske karakteristike ovoga područja odnosno česte pojave mrazeva koji nastaju zbog konfiguracije terena koji na kompletnoj površini stvara određenu depresiju, te česta pojava magle čak do 120 dana godišnje, također idu u prilog otežanoj poljoprivrednoj proizvodnji i gospodarenju na tlima općine Bebrina. S obzirom na prethodno navedeno smatramo da područje općine Bebrina treba uvrstiti u područja s prirodnim ograničenjima. Nije prihvaćen Pravilnik o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima morao se donijeti jer je na snagu stupio novi Zakon o poljoprivredi (»Narodne novine«, broj 118/2018), a dotadašnji Zakon o poljoprivredi (»Narodne novine«, broj 30/2015) stavljen je izvan snage. Time je prestala biti važeća i pravna osnova temeljem koje je donijet Pravilnik o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima (»Narodne novine«, br. 34/2015, 65/2015, 91/2015 i 19/2017) te će objavom ovoga Pravilnika dosadašnji biti stavljen izvan snage. Status pripadnosti područjima s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima i dalje je nepromijenjen, a izrađen je temeljem »Studije određivanja područja pod utjecajem prirodnih ili drugih specifičnih ograničenja u poljoprivredi s kalkulacijama« i studije »Izrada podloga (šumskog područja) i karte područja s posebnim ograničenjima« za potrebe provedbe mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
2 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet PRAVILNIK O ODREĐIVANJU PODRUČJA S PRIRODNIM ILI OSTALIM POSEBNIM OGRANIČENJIMA Na području općine Bebrina dominiraju teška glejna glinovita tla tzv minutna tla. U ovom prostoru utvrđena su sva tri tipa glejnih tala: epiglejno, hipoglejno i amfiglejno tlo. Navedeni tipovi nalaze se na reljefski najnižim dijelovima proizvodnih površina uz rijeku Savu i druge veće vodotoke (kanale: Bistra, Matnik; Osatno i Ocavska). Zemljišni materijal predstavlja nanos, koji je dugogodišnjim erozijskim procesima donesen s okolnih viših terena. Kako je donošenje materijala teklo različitom brzinom i intenzitetom, njegove su osobine dosta heterogene. Različita pozicija slojeva tla sa različitom vodopropusnosti uzrokom je i različitih hidroloških prilika pa se tako javlja režim vlaženja i morfološka obilježja karakteristična jednom za hipoglejna (nemogućnost obrade u povoljnim trenutku, te ugroženost usjeva visokom razinom podzemnih voda), drugi put za amfiglejna (tlo je ugroženo visokim podzemnim i slivenim /bočnim/ ili vlastitim površinskim vodama) odnosno za epiglejna tla (problemi na tlu se javljaju zbog suvišnih površinskih voda). Vertični amfiglej je podtip tla koji je ugrožen suvišnim površinskim i visokom razinom podzemnih voda a nalazi se na skoro 40% površina općine Bebrina. Sve navedene promjene dešavaju se na malom prostoru. Drugi problem, još problematičniji, je vrlo težak mehanički sastav tala na općini Bebrina a takvih je preko 80%. Prema mehaničkom sastavu riječ je o glinama ili glinastim ilovačama. Na nekim lokacijama površinski horizonti su nešto lakši, dok u dubljim horizontima sadržaj gline prelazi 45%, a dosiže i do 70%, ali vrijedi i obrat. Sudeći po pucanju tla (ljeti pukotine na površini ovisno o dužini i jačini suše mogu biti i do 10 cm), u frakciji gline značajne su količine montmorilonita. Općenito se može reći za tla na prostoru općine Bebrina da je riječ o tlima relativno povoljnih kemijskih značajki i vrlo loših fizikalnih (tekstura) značajki. Upravo zbog loših fizikalnih značajki, već spomenuta tekstura uzrokuje i loš vodozračni odnos, pa je na ovim tipovima tala vrlo kratki period povoljnog stanja za obradu tla. Ova tla imaju vrlo kratak oprimalni trenutak za obradu, ili su presuha (posljedica su problemi s oruđem) ili su premokra pa se uništava njihova struktura uslijed povećane ljepljivosti te se povećava zbijenost. Gospodarenje na hidromorfnim tlima općine Bebrina, posebice u esktremnim ili vlažnim ili sušnim godinama (kakvih je na žalost sve više) podložno je ozbiljnom riziku i neizvjesnosti. Jedan od temeljnih limitirajućih faktora stabilne biljne i stočarske proizvodnje u opisanim uvjetima je povremena ili trajna prekomjerna vlažnost ovih tala. Iz njihovog vodnog režima je vidljivo da je ovakvo stanje posljedica suficitnog vlaženja ovih tala površinskim slabo procjednim, stagnirajućim i bočnim vodama ili/i vrlo plitkim, plitkim i srednje dubokim podzemnim vodama. Sve navedeno ukazuje da je već danas a još više sutra u izmijenjenim klimatskim prilikama za koje ne znamo u kom smjeru će ići biti će još teže gospodariti. Iz tog razloga smatramo da bi prostor općine Bebrina trebao biti uključen u područja sa prirodnim ograničenjima zbog dominantnih teksturom težih tzv. minutnih tala. Nije prihvaćen Pravilnik o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima morao se donijeti jer je na snagu stupio novi Zakon o poljoprivredi (»Narodne novine«, broj 118/2018), a dotadašnji Zakon o poljoprivredi (»Narodne novine«, broj 30/2015) stavljen je izvan snage. Time je prestala biti važeća i pravna osnova temeljem koje je donijet Pravilnik o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima (»Narodne novine«, br. 34/2015, 65/2015, 91/2015 i 19/2017) te će objavom ovoga Pravilnika dosadašnji biti stavljen izvan snage. Status pripadnosti područjima s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima i dalje je nepromijenjen, a izrađen je temeljem »Studije određivanja područja pod utjecajem prirodnih ili drugih specifičnih ograničenja u poljoprivredi s kalkulacijama« i studije »Izrada podloga (šumskog područja) i karte područja s posebnim ograničenjima« za potrebe provedbe mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
3 Vinko Sičaja PRAVILNIK O ODREĐIVANJU PODRUČJA S PRIRODNIM ILI OSTALIM POSEBNIM OGRANIČENJIMA Objavom prijedloga pravilnika o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima općina Satnica Đakovačka provela je interno savjetovanje sa poljoprivrednicima koji obrađuju poljoprivredno zemljište na području općine Satnica Đakovačka. Većina nazočnih je sa sobom ponijela i rezultate analiza tla koje je izradio Zavod za tlo i očuvanje zemljišta u Osijeku – koji je do nedavno djelovao u sastavu Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo . Uvidom u izvješća , te razmjenom znanja i iskustava na savjetovanju je utvrđeno da pored sve težih uvjeta u proizvodnji, potpora koju su dosada dobivali poljoprivrednici, ne motivira poljoprivredne proizvođače na neophodna dodatna ulaganja za popravak osobina tla , već naprotiv ograničava ih u tom nastojanju ,te uzrokuje dodatne troškove i gubitke prihode prouzročene biofizičkim ograničenjima u poljoprivredi. Sukladno prijedlogu pravilnika, u okviru kategorije područja s biofizičkim ograničenjima, utvruđuju se i u prostoru izdvajaju ograničenja vezana uz nisku temperaturu, sušu, ograničenu dreniranost tla, prekomjernu vlažnost tla, nepovoljnu teksturu i kamiteost tla, plitku ekološku dubinu, jako kiselo tlo, slanost i alkalnost tla te nagib terena. Savjetovanjem je utvrđeno da na području općine Satnica Đakovačka nailazimo na neke od biofizičkih ograničenja koja su navedena, u većini slučajeva to se odnosi na jako kiselo tlo te na ograničenu dreniranost tla . Na području općine Satnica Đakovačka prevladava glinasta ilovača i glina, koje su svojim sastavom kao takve pogodnije za proizvodnju opeke i crijepa nego za poljoprivrednu proizvodnju. Osim navedenog problema , nailazimo i na problem jako kiselog tla. Reakcija tla direktno utječe na brojna kemijska, fizikalna i mikrobiološka svojstva tla. Posebno je važan njezin utjecaj na pristupačnost hranjiva, prvo jer su taka tlu u pravilu slabo opskrbljena hranjivima , a dugo ukoliko hranjiva i ima u tlu najčešće nisu biljci pristupačna. Kod kisele reakcija tla pored navedenog pojačana je prisutnost aluminija koji je toksičan za biljke, mikrobiološka aktivnost je neznatna ili je čak uglavnom i nema. Kisela reakcija tla ograničava rast poljoprivrednih kultura, te uzrokuje ozbiljno umanjenje prinosa. Slaba dreniranost uzrok je prekomjernom vlaženju tla površinskim i podzemnim vodama. U uvjetima prekomjerne vlažnosti u rizosferi tla javlja se nedostatak kisika, zbog čega su uvjeti za rast poljoprivrednih kultura vrlo nepovoljni, a prinosi izrazito niski. Zatim obrada tla u uvjetima prekomjerne vlažnosti je onemogućena, a posebno je onemogućena u optimalnim rokovima sjetve, sadnje te često i u vrijeme berbe. U slučaju već izvedene obrade tla, efekti obrade su vrlo niski a troškovi vrlo visoki. Po analizama tla , vrlo je nizak sadržaj humusa , tj. ozbiljno je narušena mikrobiološka aktivnost i općenito život u tlu ,a ponegdje ga niti nema . Uslijed sve očitijih klimatskih promjena , u jednoj vegetaciji ratarskih kultura ( koje dominiraju u strukturi sjetve ), biljke prolaze kroz nekoliko stresova uvjetovanih gore navedenim pedološkim karakteristikama i klimatskim ekstremima. Višekratne interakcije stresova sve ozbiljnije se odražavaju na visinu prinosa . Slabiji prinosi umanjuju konkurentnost poljoprivrednih proizvođača , te iste ograničavanju u novim ulaganjima u procesu proizvodnje , a još i više u neophodnim ulaganjima u popravku osobina tla ( kalcifikacija , organska gnojidba i podizanje mikrobiološkog života u tlu, zelena gnojidba, podrivanja, dreniranje zemljišta i sl. ). Stoga predlažemo, da se u Pravilnik određivanja područja s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima uvrsti područje općine Satnica Đakovačka, koja zadovoljava kriterije područja s biofizičkim ograničenjima, koja poljoprivrednim proizvođačima jako otežavaju i poskupljuju i inače tešku poljoprivrednu proizvodnju na području općine Satnica Đakovačka. Dostavljamo Vam i pedološku pH kartu s područja naše općine, na kojoj je vidljivo kako se područje općine Satnica Đakovačka nalazi nekoliko vrsta tla Lesivirano pseudoglejno na praporu, Močvarno glejno te pseudoglej obronačni. U nadi da čete pozitivno odgovoriti na naš komentar, Srdačno Vas pozdravljamo Zamjenik načelnika Vinko Sičaja Nije prihvaćen Pravilnik o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima morao se donijeti jer je na snagu stupio novi Zakon o poljoprivredi (»Narodne novine«, broj 118/2018), a dotadašnji Zakon o poljoprivredi (»Narodne novine«, broj 30/2015) stavljen je izvan snage. Time je prestala biti važeća i pravna osnova temeljem koje je donijet Pravilnik o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima (»Narodne novine«, br. 34/2015, 65/2015, 91/2015 i 19/2017) te će objavom ovoga Pravilnika dosadašnji biti stavljen izvan snage. Status pripadnosti područjima s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima i dalje je nepromijenjen, a izrađen je temeljem »Studije određivanja područja pod utjecajem prirodnih ili drugih specifičnih ograničenja u poljoprivredi s kalkulacijama« i studije »Izrada podloga (šumskog područja) i karte područja s posebnim ograničenjima« za potrebe provedbe mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.