Izvješće o provedenom savjetovanju - PRAVILNIK O STRUČNIM MUZEJSKIM ZVANJIMA I DRUGIM ZVANJIMA U MUZEJSKOJ DJELATNOSTI TE UVJETIMA I NAČINU NJIHOVA STJECANJA
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Aleksandra Vlatkovic | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | U ime Odjela zbirki i dokumentacije Etnografskog muzeja u Zagrebu: U Stručna iskustva treba uvrstiti rad na EU projektima (izrada, prijava, provedba). Predlažemo povećanje bodova predviđenih za mentorstvo (10). | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 2 | Aleksandra Vlatkovic | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | U ime Odjela zbirki i dokumentacije Etnografskog muzeja u Zagrebu: Predlažemo bodovanje magisterija znanosti (npr. 50 bodova). Stečeni znanstveni stupanj magistra znanosti može biti relevantan kolegama koji prethodno nisu bili u muzejskom zvanju ili nisu radili u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 3 | Aleksandra Vlatkovic | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | U ime Odjela zbirki i dokumentacije Etnografskog muzeja u Zagrebu: Za dokumentariste predlažemo bodovovanje za: - stupanj obrađenosti dokumentacijske građe - vođenje dokumentacije i to odvojeno: o primarna – administriranje baze podataka, standardizacija, razrada cjelovitosti upisa, izrada statistika (fundusa, zbirki, stupnja obrađenosti…), usklađivanje podataka u bazi (inventarnoj knjizi) po obavljenim revizijama, identifikacija smještaja i kontrole stanja muzejske građe i dokumentacije. Predlažemo da se rad na vođenju primarne dokumentacije boduje zavisno od veličine fundusa (pri tome je potrebno obrazložiti zatečeno i trenutno stanje primarne muzejske dokumentacije za cijeli fundus, te obavljene poslove u procesu rada na sređivanju i vođenju iste) o sekundarna – također bodovati obradu jedinica dokumentacijske građe prema fondovima kao I vođenje sekundarne dokumentacije što kao I kod primarne zači administriranje baze, izrada statistika isl. Za obradu predlažemo bodovanje zavisno od broja I stupnju obrađenosti. Za vođenje sekundarne dokumentacije, kao I kod primarne, predlažemo da bodovanje ovisi o broju zapisa uz koje se prilaže obrazloženje zatečenog i trenutnog stanja fondova sekundarne dokumentacije te obavljenih poslova u procesu rada na sređivanju I vođenju sekundarne dokumentacije. o tercijarna – bodovati stupanj sređenosti nazivlja. Obrazložiti zatečeno i trenutno stanje. (vidi i: napomena uz tezaurus niže u tablici). Zavisno od broja jedinica građe i stupnja obrađenosti predlažemo veći broj bodova (30 do 100 bodova). Potrebo je definirati koliko bodova nosi određeni stupanj obrađenosti uzimajući u obzir broj predmeta/zapisa/jedinica građe. Predlažemo preformuliranje: …muzejske i dokumentacijske građe te kontinuirani rad na vođenju muzejske dokumentacije. Napomena uz rubriku "Kontinuirani rad i stupanj obrađenosti muzejske građe i dokumentacije" - Predlaže se bodovanje prema općoj napomeni uz stavku 3. Rad na muzejskoj građi I dokumentaciji navedenoj na početku ovog kometara. Dakle, razlučiti obradu jedinica dokumentacijske građe od vođenja dokumentacije. Naime, dokumentaristi su zaduženi i za obradu jedinica dokumentacijske građe kroz fondove sekundarne dokumentacije od kojih je dio vrlo srodan muzejskoj građi te predlažemo da se ocjenjuje i boduje rad i stupanj obrađenosti jedinca dokumentacijske građe na način kako se boduje I za muzejsku građu. S druge strane, documentarist je zadužen za vođenje muzejske dokumentacije (primarne, sekundarne i tercijarne) te predlažemo da se voženje boduje odvojeno od obrade te da se zasebno boduju poslovi vođenja primarne, zasebno sekundarne I zasebno tercijarne dokumentacije. Prijedlog preformulacije Poslova izrade tezaurusa u Poslovi vođenja tercijarne dokumentacije. Predlažemo odrediti nekoliko osnovnih kategorija (prema inventarnim knjigama ili kategorijama za koje se pretpostavlja ih korisnici najčešće koriste) npr. vrsta/naziv, autor, smještaj, izvor nabave, materijali, tehnike, tema, ključne riječi isl.) Predlažemo da svaka kategorija koja se odredi donosi bodove za sebe. Sustav bodova odrediti po broju naziva i stupnju uređenesto (pročišćena tablica, klasifikacija, tezaurus...). Osim određenih dokaza potrebno je navesti kratki opis zatečenog i trenutnog “stanja” te reference kojima se odoba vodila u ovom poslu. Predlažemo da se kroz bodovanje tercijarne dokumentacije potakne sređivanje nazivlja po muzejima te rad i suradnja muzejske zajednice na ovom problemu (stanardizacija nazivlja) kako bi građa u fundusima postala lakše pretraživa, a time i dostupnija. Bodovanje revizije ne treba se odnositi (samo) na provođenje revizije nego na analizu rezultata revizije te bi također trebalo biti vođeno brojem jedinica građe i činjenicom da li je analiza rađena na razini zbirke ili cijelokupnog fundusa. Kada je riječ o reviziji, uz pripremu i vođenje jedan od bitnijih poslova je analiza rezultata provedene revizije, ali i obrada dotadašnje dokumentacije o muzejskoj građi (revizije iz prethodnih godina, zapisnici o otpisu, dokumentacija o izlasku predmeta i sl.), pogotovo kad je riječ o revizijama cjelokupnog fundusa. To bi trebalo bodovati jer kvalitetna analiza i rješavanje problema detektiranih tom analizom utječu na sređivanje stanja u muzejskim fundusima. | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 4 | Aleksandra Vlatkovic | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | U ime Odjela zbirki i dokumentacije Etnografskog muzeja u Zagrebu: Predlažemo bodovanje sudjelovanja na organiziranim grupnim ili individualnim (etnografskim) istražvanjima i vođenje istih; uz uvjet uređene kompletne dokumentacije istraživanja koja je pohranjena i obrađena u dokumentaciji muzeja (transkripti, AV materijali i sl.) | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 5 | Aleksandra Vlatkovic | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | U ime Odjela zbirki i dokumentacije Etnografskog muzeja u Zagrebu: Predlažemo uvrstiti bodovanje za organiziranje, koordinaciju i/ili sudjelovanje na jednogodišnjim ili višegodišnjim projektima. Projekti domaći-međunarodni nisu predviđeni za bodovanje, a podrazumijevanju dobre organizacijske sposobnosti i velik stručni angažman te na različite načine doprinose suvremenom radu i vidljivosti muzeja. | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 6 | Aleksandra Vlatkovic | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | U ime Odjela zbirki i dokumentacije Etnografskog muzeja u Zagrebu: Ukoliko su zvanja podijeljena na predloženi način, predlažemo razradu zasebne tablice za svako pojedino zvanje; predvidjeti bodovanje prema zvanjima za poslove kojima su uključeni u određene muzejske procese. Za muzeje koji imaju zaposlenu samo jednu stručnu osobu ostaviti mogućnost predloženog obrasca. Prijedlog preformulacije: …muzejskoj i dokumentacijskoj građi te muzejskoj dokumentaciji Predlažemo uvrstiti bodovanje za organiziranje, koordinaciju i/ili sudjelovanje na jednogodišnjim ili višegodišnjim projektima. Projekti domaći-međunarodni nisu predviđeni za bodovanje, a podrazumijevanju dobre organizacijske sposobnosti i velik stručni angažman te na različite načine doprinose suvremenom radu i vidljivosti muzeja. | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 7 | Aleksandra Vlatkovic | V. PROGRAM STRUČNIH ISPITA, Članak 28. | U ime Odjela zbirki i dokumentacije Etnografskog muzeja u Zagrebu: Prijedlog preformulacije: …muzejske i dokumentacijske građe te muzejske dokumentacije. | Nije prihvaćen | Pojmovi se kroz cijeli Pravilnik koriste na navedeni način. |
| 8 | Aleksandra Vlatkovic | V. PROGRAM STRUČNIH ISPITA, Članak 27. | U ime Odjela zbirki i dokumentacije Etnografskog muzeja u Zagrebu: Stavak 5 članka 27. Predlažemo da se doda i vođenje tercijarne muzejske dokumentacije. AV fondovi dio su sekundarne dokumentacije pa ih nema potrebe izdvajati. | Nije prihvaćen | Odredba je prijedlog struke. |
| 9 | Aleksandra Vlatkovic | V. PROGRAM STRUČNIH ISPITA, Članak 27. | U ime Odjela zbirki i dokumentacije Etnografskog muzeja u Zagrebu: Predlažemo da se osnove dokumentacije uključe u ispite za sva zvanja, budući da sva zvanja sudjeluju u unosu podataka u dokumentaciju. | Nije prihvaćen | Odredba je prijedlog struke. |
| 10 | Aleksandra Vlatkovic | III. STJECANJE STRUČNIH MUZEJSKIH ZVANJA, Članak 7. | U ime Odjela zbirki i dokumentacije Etnografskog muzeja u Zagrebu: Treba definirati u kojem trenutku kandidat ostvaruje navedeni uvjet - godina dana radnog staža u trenutku izlaska na ispit ili u trenutku prijave. Iskustvo je pokazalo, npr. da kandidati koji u svibnju ostvare godinu dana radnoga ili pripravničkoga staža, na sručni ispit ne mogu izaći u lipnju, nego tek u prosincu. | Primljeno na znanje | Povećan je broj ispitnih rokova te je liberalizirana odredba o prijavi ispita. |
| 11 | Aleksandra Vlatkovic | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 6. | U ime Odjela zbirki i dokumentacije Etnografskog muzeja u Zagrebu: Predlažemo da se prilikom stjecanja druge razine napredovanja u zvanju (viši kustos/dokumentarist/pedagog) uzme u obzir i rad koji je kandidat ostvario ukupnim prethodnim radom u zvanju. Kolegama koji su više godina radili kao kustosi obavljajući I poslove vezane uz dokumentaciju i pedagogiju te su resistematizacijom ili promjenom radnog mjesta treba omogućiti sakupljanje bodova na temelju rada u zvanju (s obzirom na to da taj rad neće biti vrednovan, jer do prelaska na novo radno mjesto nisu napredovali u više zvanje) | Prihvaćen | Razmotreno i redefinirano. |
| 12 | Aleksandra Vlatkovic | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 3. | U ime Odjela zbirki i dokumentacije Etnografskog muzeja u Zagrebu: Nejasna podjela na temeljna i druga stručna muzejska zvanja. Ako se govori o temeljnim i drugim stručnim zvanjima u muzejskoj struci, prijelog je da temeljno zvanje bude kustos, uz moguće specijalizacije (kustos-voditelj zbirki, kustos-dokumentarist, kustos-pedagog, …). Muzejski tehničar u praksi je često osoba sa SSS i to u različitim profesijama (drvna, metalna, ekonomska, trgovačka srednja škola I sl.) pa se teško mogu smatrati temeljnim muzejkim zvanjem. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 13 | Ana Solter | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | U uvodnom dijelu navodi se 8 odjeljaka dok ih je u tablici 7, od čega se odjeljak 5 naziva: OBJAVLJENI ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI, a razmatra se za ocjenjivanje stručnog rada. Uz temeljnu djelatnost dokumentarista direktno su vezana samo dva segmenta odjeljka 3: Kontinuirani rad i stupanj obrađenosti muzejske građe i dokumentacije, i možda Uspostavljanje sustava pregleda muzejske građe i dokumentacije i poboljšanje dostupnosti javnosti (ukupno max. 100 bodova), dok su cijeli odjeljci 1. i 2. vezani uz temeljnu djelatnost kustosa, a cijeli odjeljak 4. uz temeljnu djelatnost pedagoga. Dodatno, oba zvanja stječu bodove prema odjeljku 3 i to prema više segmenata. Utoliko, dokumentaristi NE MOGU NAPREDOVATI prema prijedlogu ovog pravilnika (niti za stupanj obrađenosti muzejske građe i dokumentacije mogu Priložiti Potvrdu o broju i razini obrađenosti muzejske zbirke i građe dostupnu na mrežnim stranicama Ministarstva kulture). Većina posla muzejskih dokumentarista projektnog je tipa, najčešće višegodišnji projekti digitalizacije, razvoj sustava baza, preglednika i sl., testiranje novih tehnologija unutra muzejske zajednice (3D, GIS, VR, AR, MR, 360 ° Video itd.), vrednovanje kojih nije predviđeno. Isto tako, ne vrednuje se rad na mnogima stručnim i znanstvenim projektima na nacionalnoj i međunarodnoj razini (koje financira MKRH i/ili lokalna uprava i/ili EU: npr. Hrvatska kulturna baština, HRZZ, ESF, Europeana, Kreativna Europa, HERA, INTERREG, HORIZON 2020), koji se već godinama izdvajaju kao prioritetni način djelovanja svih javnih ustanova. Uz to je potrebno naglasiti da se međunarodna, ali i međuinstitucionalna, suradnja nigdje posebno ne vrednuje, iako bi trebala donositi dodatne bodove po svim kategorijama/odjeljcima stručnog rada. DODATNE PRIMJEDBE: Samoocjenjivanje se mjestimično mora provesti na temelju iznimno širokog raspona mogućih bodova, često bez dodatnih objašnjenja, iako bi se provedba određenih programa (vidi posebno edukativnih) morala moći ujednačeno vrednovati (kao što je slučaj s izložbenom djelatnošću gdje broj bodova npr. ne ovisi o broju posjetitelja). Recenzija stalnog postava vrednuje se kao stručni rad, dok se svi drugi radovi tog tipa vrednuju pod odjeljkom 5. OBJAVLJENI ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI. Virtualne izložbe trebalo bi precizno definirati i zatim razmotriti način njihovog bodovanja. Andragoški rad prikladnije je zvati obrazovnom ili edukativnom djelatnošću. Odjeljak 7. vrednuje se pod kategorijom objavljivanje i usavršavanje, a naziva se stručna iskustva i obuhvaća djelatnosti direktno vezane uz stručni rad: mentorstva te organizaciju kongresa, radionica, manifestacija, događanja itd., odnosno prema čl. 7. Zakona o muzejima osnovnu muzejsku djelatnost. Broj bodova za organizaciju kongresa neprikladno je nizak, skoro istovjetan izlaganju na skupu, a isto vrijedi i za organizaciju drugih vrsta događanja. | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 14 | Ana Solter | V. PROGRAM STRUČNIH ISPITA, Članak 27. | Usmeni dio posebnog dijela ispita za stjecanje muzejskih zvanja neprikladan je i manjkav. Sve tri kategorije pristupnika polažu Osnove muzeologije i muzeografije - teorija i praksa muzejske djelatnosti (iako se u čl. 30. muzeologija tretira kao zaseban ispit). Kako taj ispit iz teorije i prakse muzejske djelatnosti nužno obuhvaća problematiku Sakupljanja/prikupljanja i zaštite muzejske građe, Obrade muzejske građe, Edukacije i rada s korisnicima te Vođenja primarne i sekundarne muzejske dokumentacije te teme nije moguće izdvojiti kao zasebne predmete. Uz to, stavci 3., 4. i 5. obuhvaćaju temeljna znanja potrebna za provedbu muzejske djelatnosti i moraju biti dio ispita za sva tri stručna zvanja. (Dodatna napomena: audiovizualni fondovi samo su jedan manji dio sekundarne muzejske dokumentacije i time ne mogu biti izdvojeni kao zasebni ispit). Za dobivanje zvanja u muzejskoj struci nije potrebno praviti razliku u ispitnim predmetima i svi pristupnici trebali bi polagati ispite iz sljedećih predmeta: Muzeologija, Muzeografija, Muzejska dokumentacija i Muzejska pedagogija. Razlikovanje pojedinog zvanja postiže se u sklopu pismenog dijela ispita, odnosno razlikama u temi stručnog rada. Kako se novim pravilnikom prelazak u sva viša zvanja provodi prema istom setu kriterija, is stručni ispit bi trebao biti jednak za sve. U tom slučaju, pri prelasku iz jednog u drugo zvanje (vidi čl. 5) bilo bi dovoljno napisati novi stručni rad, uz ispunjavanje uvjeta radnog staža i dovoljnog broja bodova. | Primljeno na znanje | Odredba je prijedlog struke. |
| 15 | Ana Solter | III. STJECANJE STRUČNIH MUZEJSKIH ZVANJA, Članak 7. | Prema ovom članku (2) istu mogućnost moraju imati i novozaposleni u muzejima ako su imali dvije godine rada u struci te bi na isti način trebali imati pravo i na polaganje ispita za druga muzejska zvanja: pedagoga, dokumentarista. | Nije prihvaćen | Nije jasna intencija prijedloga. |
| 16 | Ana Solter | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 6. | Za stjecanje viših zvanja ne računa se radni staž u muzejskoj struci, već se ponovo traži 5 godina od stjecanja prvog zvanja. Time se ne pridaje vrijednost djelatnosti koja je provedena prije stjecanja zvanja. | Nije prihvaćen | Nije jasna intencija prijedloga. |
| 17 | Ana Solter | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 5. | Naziv stručnog zvanja trebao bi glasiti dokumentalist, kao što se i grana informacijskih znanosti naziva dokumentalistika (vidi: Tuđman, M. 1990, Obavijest i znanje, Zavod za informacijske studije, Zagreb). Bilo bi potrebno ujednačiti taj naziv, kao i naziv muzejskog pedagoga s nazivljem koje se javlja u EU. Prijedlog: Kustos dokumentalist (Slovenija), kustos obrazovanja (Curator Of Education UK, SAD). Uz to, time bi temeljna muzejska zvanja bila ujednačena čime bi opravdan bio i ujednačen način njihova stjecanja (vidi komentar uz čl. 27). | Nije prihvaćen | Većina predstavnika muzejske struke smatra da je potrebno zadržati predložene nazive stručnih zvanja. |
| 18 | Ana Solter | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 3. | Nejasna i nedefinirana podjela na: 1. Temeljna stručna muzejska zvanja i 2. Druga stručna muzejska zvanja, i zatim 3. viša stručna muzejska zvanja. Po kojoj osnovi je takva podjela napravljena i koja je razlika između kategorije 1. u kojoj su – kustos, muzejski tehničar, preparator i 2. u kojoj su muzejski pedagog, muzejski dokumentarist i čemu takva podjela služi? Uz to u 3. kategoriji, sa stjecanjem viših zvanja, svi su objedinjeni? | Primljeno na znanje | Članci redefinirani. |
| 19 | Ana Torić | PRAVILNIK | U nastavku prilažem tekst dokumenta sa zahtjevima muzejskih stručnjaka za marketing i/ili odnose s javnošću proizašao iz inicijative da se u Pravilnik o stručnim muzejskim zvanjima i drugim zvanjima u muzejskoj djelatnosti te uvjetima i načinu njihova stjecanja, odnosno u nomenklaturu Drugih stručnih muzejskih zvanja uvrste i priznaju muzejski stručnjaci za marketing i muzejski stručnjaci za odnose s javnošću. S obzirom na zakonsku regulativu (GDPR), dokument i lista s ukupno 47 potpisnika koji su podržali ovu inicijativu dostavljena je i urudžbirana (ministrici kulture, dr. sc. Nini Obuljen Koržinek i pomoćniku ministrice, dr. sc. Hrvoju Manenici) u Ministarstvu kulture RH u srijedu, 8. svibnja 2019. SAŽETAK PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PRAVILNIKA: Dolje navedenim prijedlozima i dopunama Pravilnika o stručnim muzejskim zvanjima i drugim zvanjima u muzejskoj djelatnosti te uvjetima i načinu njihova stjecanja, obrazlaže se potreba, odnosno zahtjev za uvrštavanje i priznavanje muzejskih stručnjaka za marketing i muzejskih stručnjaka za odnose s javnošću u nomenklaturu Drugih stručnih muzejskih zvanja. PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA ČLANAK 3. STAVAK (2). „(2) Druga stručna muzejska zvanja su: - muzejski pedagog - muzejski dokumentarist „ U Članku 3. stavak (2) prijedloga Pravilnika – Druga stručna muzejska zvanja- izostavljeni su voditelj marketinga, viši voditelj marketinga, savjetnik za marketing, te voditelj odnosa s javnošću, viši voditelj odnosa s javnošću i savjetnik za odnose s javnošću. Ta su zvanja navedena u (danas nevažećem) Zakonu o muzejima donesenom 1. listopada 2015. godine (Članak 38., stavak 2)., a novim se prijedlogom Pravilnika ista u potpunosti izbacuju. Uz zvanja muzejskog pedagoga i muzejskog dokumentarista, u Članak 3. stavak (2), predlažemo uvođenje sljedećih muzejskih zvanja: - muzejski stručnjak za marketing i - muzejski stručnjak za odnose s javnošću PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA ČLANAK 3. STAVAK (3). „(3) Viša stručna muzejska zvanja su: - viši kustos - viši muzejski pedagog - viši muzejski dokumentarist - muzejski savjetnik - muzejski pedagog savjetnik - muzejski dokumentarist savjetnik - viši muzejski tehničar - viši preparator. „ U članku 3., stavku (3) uz Viša stručna muzejska zvanja: viši kustos, viši muzejski pedagog, viši muzejski dokumentarist, muzejski savjetnik, muzejski pedagog savjetnik, muzejski dokumentarist savjetnik, viši muzejski tehničar i viši preparator, tražimo da se dodaju i: - viši muzejski stručnjak za marketing, - viši muzejski stručnjak za odnose s javnošću, - savjetnik za muzejski marketing i - savjetnik za muzejske odnose s javnošću. PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA ČLANAK 4. STAVAK (2). “(2) Druga zvanja u muzejskoj djelatnosti, informatičar, viši informatičar, informatičar savjetnik, fotograf i viši fotograf stečena na temelju propisa koji su uređivali uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci, ostvaruju napredovanja u struci sukladno propisima kojima se uređuju nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u javnim službama.” Sukladno gore navedenome, predlažemo da se u stavku Članku 4. Stavak 2. istog Pravilnika doda riječ "stručna" koja je izostala u prvoj rečenici. Također, predlažemo da se u istom stavku (Članak 4. Stavak 2) nakon informatičar, viši informatičar, informatičar savjetnik, fotograf i viši fotograf dodaju i sljedeća Druga stručna zvanja u muzejskoj djelatnosti kako slijedi: web majstor, voditelj društvenih mreža (Social Media Editor), voditelj/kreator digitalnih sadržaja, voditelj događanja (event manager), grafički dizajner, dizajner izložbe, muzejski producent i voditelj prodaje. Gore navedena zanimanja ostvarivali bi prava i mogućnosti napredovanja sukladno opisima poslova za svaku pojedinačnu struku te propisanim načinima i uvjetima bodovanja za navedene struke. Obrazloženje: Marketing i PR ( dalje: MPR) dio je Integrirane marketinške komunikacije (IMC Integrated marketing communications), te se dijeli na brojne stručne specijalizacije, kao primjerice za područja: Healthcare, IT, Financial, Cultural i dr. Sukladno međunarodno prihvaćenim područjima stručnosti, stava smo da je potrebno zakonski definirati status MPR stručnjaka u području kulture uvrštavanjem muzejskih MPR stručnjaka u nomenklaturu Drugih stručnih muzejskih zvanja. Muzejski stručnjak za marketing i muzejski stručnjak za odnose s javnošću, specijalizirana su i stručna zvanja u muzejskoj praksi priznata od strane Međunarodnih i Europskih institucija i muzejskih udruženja, te su jednako tako odrediva temeljem rezultata relevantnih istraživanja koji u fokus stavljaju modernizaciju muzeja kao cilj, te potiču nacionalne muzejske organizacije na stvaranje i razvoj muzeja za 21. stoljeće. Muzej 21. stoljeća postaje jedan od medija koji se integrira u globalnu kulturnu politiku s ciljem usmjerenosti prema posjetiteljima i stvaranja dodane vrijednosti muzeja kao baštinske ustanove. Uslijed toga, stava smo da se pod Druga stručna zvanja u muzejskoj djelatnosti trebaju uvrstiti i sljedeća stručna zvanja: informatičar, fotograf, web majstor, voditelj društvenih mreža (Social Media Editor), voditelj/kreator digitalnih sadržaja, voditelj događanja (event manager), grafički dizajner, dizajner izložbe, muzejski producent i voditelj prodaje. MPR je glavna poveznica muzejske djelatnosti s javnošću, te je kao takva priznata kako slijedi: 1. Međunarodno vijeće muzeja ICOM ( International Council od Museums), osnovano 1946. godine, priznaje muzejsku MPR struku kao stručno zvanje, te pri istom djeluje ICOM-MPR - međunarodni pododbor ICOM-a koji se sastoji od muzejskih stručnjaka koji rade u marketingu i komunikacijama, pruža svojim članovima priliku za profesionalni rast, radi na razvoju dobrih komunikacijskih i marketinških praksi te potiče visoku razinu profesionalnog i društvenog umrežavanja među kolegama. 2. 02. studenog 2007. godine ICOM je usvojio dokument pod nazivom „Frame of reference for museum professions in Europe“ te je donesen europski referentni okvir za muzejske profesije u kojem je utvrđen i strukturiran Referentni okvir za muzejske profesije, gdje se uz ostala stručna muzejska zvanja navode, kako slijedi: „Manager of marketing, promotion and fundraising“ i „Press and media officer“ ( http://www.kongreskultury.pl/library/File/rap.muzea/Zalacznik%203(1).pdf) 3. Dokument UNESCO-a iz 2015. godine pod nazivom "Recommendation concerning the protection and promotion of museums and collections, their diversity and their role in society" ("Preporuka za zaštitu i promicanje muzeja"), u 2. odjeljku, pod nazivom "Primary functions of museums" navodi četiri temeljne muzejske djelatnosti: 1. Očuvanje 2. Istraživanje 3. Komunikacija 4. Edukacija Od navedene četiri, druga i treća osnovne su djelatnosti muzejskih MPR stručnjaka. ( https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000246331) 4. Unutar istoimenog UNESCO dokumenta ključnu ulogu priznavanja stručnog muzejskog zvanja MPR-a ima UNESCO-va preporuka pod nazivom "Uloga muzeja u društvu", u kojoj se naglašava potreba za ostvarivanjem prihoda i samoodrživosti kroz aktivnosti muzejskih MPR stručnjaka. 5. Sukladno UNESCO-vom dokumentu, muzeji su (uz temeljnu baštinsku ulogu koju imaju) nositelji industrije kulture i "open to public", u čemu ključnu ulogu nose muzejski stručnjaci za marketing i odnose s javnošću. Sukladno tome, muzejski stručnjaci za MPR glavna su poveznica muzejske struke s javnošću, te kao takvi: - upravljaju imidžem i ugledom muzeja, - stvaraju svjesnost o ulozi muzeja u društvu, - definiraju tržišne segmente, targetiraju publiku - dovode posjetitelje, - stvaraju partnerstva, rade marketinške strategije i planove, oglašavanje, promociju, - pomažu opstojnost muzeja generirajući prihode putem sponzorskih aktivnosti i drugih promotivnih aktivnosti. 6. Zahtjev za uvrštavanje i priznavanje muzejskih stručnjaka za marketing i muzejskih stručnjaka za odnose s javnošću u Druga stručna muzejska zvanja, nadalje, argumentiramo postojanjem istraživanja "Emerging Job Profiles for museum professionals“ http://www.project-musa.eu/wp-content/uploads/2017/03/MuSA-Emerging-Job-Profiles-for-museum-professionals.pdf, provedenog 2017. godine u sklopu projekta Erasmus Plus, u okviru EU projekta od strane Europske komisije, a koji je proveo Mu.SA: Museum Sector Alliance. Ovo istraživanje identificiralo je četiri ključna suvremena muzejska zvanja nužna za muzeje 21. stoljeća. To su: 1. Digital Strategy Manager (Voditelj digitalnih strategija) 2. Digital Collections Curator (Kustos digitalnih zbirki) 3. Digital Interactive Experience Developer (Voditelj/Kreator digitalnih interaktivnih doživljaja/iskustava) 4. Online Community Manager (Voditelj društvenih mreža/zajednica) Zaključak: Sukladno općeprihvaćenoj definiciji muzeja kao „javne neprofitne ustanove koja u svrhu proučavanja, obrazovanja i zadovoljstva komunicira s javnošću te nabavlja, čuva, istražuje i izlaže materijalna i nematerijalna svjedočanstva o ljudima i njihovoj okolini“, jedna od njenih osnovnih funkcija, posebice u 21. stoljeću, leži upravo u komunikaciji i otvorenosti prema javnosti (i.e. muzeji nisu i ne smiju biti sami sebi svrha), u čemu ključnu ulogu imaju upravo muzejski stručnjaci za marketing i odnose s javnošću. Izostavljanjem i negiranjem MPR stručnjaka u Pravilniku, stvara se nejednakost s drugim zvanjima u muzejskoj djelatnosti, što se konkretno odnosi na zvanja informatičara, višeg informatičara, informatičara savjetnika, fotografa i višeg fotografa koji se spominju u pravilniku, a pri čemu su MPR muzejski stručnjaci u potpunosti izostavljeni. Priznavanje MPR struke i njeno uvrštavanje u nomenklaturu Drugih stručnih muzejskih zvanja, omogućava ravnopravnu participaciju muzejskih MPR stručnjaka na europskim i svjetskim natječajima, projektima, konferencijama uz bok europskim i svjetskim muzejskim MPR stručnjacima. Nadalje, priznavanje muzejskih stručnjaka za marketing i odnose s javnošću i mogućnost njihovog napredovanja, kao i ostalih visoko obrazovanih stručnih djelatnika muzeja, nužnost su i sastavni dio poslovanja muzeja 21.-og stoljeća, kao i budućnosti razvoja muzejske djelatnosti temeljene na razvoju moderne tehnologije i komunikacija, zaokružuje jedan od ključnih ciljeva muzeja u kojem oni nisu i ne smiju biti sami sebi svrha. Očekujemo od Povjerenstva za Pravilnik o stručnim muzejskim zvanjima i drugim zvanjima u muzejskoj djelatnosti te uvjetima i načinu njihova stjecanja da osnuje stručno povjerenstvo za MPR kako bismo razradili i dali konačni prijedlog načina stjecanja viših stručnih muzejskih zvanja za muzejske stručnjake za marketing i muzejske stručnjake za odnose s javnošću (PR). | Prihvaćen | U članku 4. stavku 2. Pravilnika uvršteni su voditelj marketinga, viši voditelj marketinga i savjetnik za marketing, voditelj odnosa s javnošću i savjetnik za odnose s javnošću. |
| 20 | Andrea Rimpf | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | Obrazac za bodovanje Prijedlog: Ubaciti u tablicu za bodovanje element arheoloških istraživanja Obrazloženje: nigdje se ne boduje obavljanje arheoloških istraživanja, odnosno prikupljanja muzejske građe, što je nedopustivo. Obavljanje arheoloških istraživanja i postistraživački proces zahtijevaju puno vremena i truda, a istovremeno znatno obogaćuju funduse muzejskih zbirki. Prijedlog: Ubaciti u tablicu za bodovanje element projekata (razrađeno da li se radi o EU ili domaćem projektu, da li je osoba voditelj ili suradnik na projektu i sl.) Obrazloženje: Aktivnosti na projektima zahtijevaju vrijeme i trud, a znatno doprinose prikupljanju, prezentaciji i zaštiti muzejske građe. Primjenjivo je na sve struke unutar muzejske djelatnosti. Stavak 2. Bodovanje po kvadraturi izložbe nije korektno. Što ako neki muzej, a to je većina gradskih muzeja nemaju izložbeni prostor od 150 m2, znači kustosi takvih muzeja u startu su zakinuti. Stavak 3. Rad i stupanj obrađenosti muzejske građe i bodovanje je nepravedno prema muzejima u kojima jedan kustos vodi po 10 zbirki i brine o 30 000 predmeta, dok u velikim i državnim muzejima za svaku zbirku postoji kustos. Stavak 4. Andragoški rad također nije korektan osobito po pitanju broja sudionika radionica jer kao što znate brojna područja su izgubila znatan broj djece u školi, osobito u Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu. Što se tiče bodovanja rada sa osobama s invalidnošću također se dovodi u pitanje jer pojedini muzeji su smješteni u povijesne građevine te su u startu onemogućeni programi za rad sa navedenim osobama.Stavak 6. mali broj ocjenjivanja za znanstveno djelovanje što će demotivirati muzealce za znanstvenim djelovanjem. Stavak 7. za mentorstvo u trajanju od godinu dana ili stručni rad je premalo bodovanje. Biti mentor je ulaganje velikog truda i pažnje u prenošenju znanja rada u muzejskoj djelatnosti, slabo bodovanje dovest će do demotivacije muzejskih djelatnika. Što se podrazumijeva pod Ostali poslovi? Treba definirati! | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 21 | Andrea Rimpf | III. STJECANJE STRUČNIH MUZEJSKIH ZVANJA, Članak 7. | Zbog čega se sve odnosi na RH kad se unutar EU raspisuje natječaj za kustosa ili neku drugu muzejsku struku ne postoji teritorijalno (nacionalno) ograničenje? | Primljeno na znanje | Nije jasan prijedlog. |
| 22 | Andrea Rimpf | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 6. | Članak 6. stavak 2. brisati "od stjecanja zvanja višeg kustosa" kao i za druga zvanja jer time se zakida dugogodišnji trud rada u muzejskoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Nije jasna intencija prijedloga. |
| 23 | Andrea Rimpf | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 4. | Stavak (1) članka 4. stavlja konzervatora-restauratora, restauratora tehničara (preparatora po članku 35.) i višeg restauratora tehničara (višeg preparatora po člnaku 35.) u kategoriju "Stručna muzejska zvanja", dok prema člnaku 3. konzervator-restaurator više nije stručno muzejsko zvanje. Također, nisu navedeni viši konzervator-restaurator, i konzervator.restaurator savjetnik. | Primljeno na znanje | Navedena zvanja i dalje su stručna muzejska ali je njihov način stjecanja i napredovanje regulirano drugim pravilnikom |
| 24 | Andrea Rimpf | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 3. | Na temelju kojeg kriterija je napravljena podjela stručnih zvanja u muzejskoj struci i što je sa konzervatorima koji su zaposleni u muzejima? | Primljeno na znanje | Nema konkretnog prijedloga. |
| 25 | Anđelko Kovačević | III. STJECANJE STRUČNIH MUZEJSKIH ZVANJA, Članak 7. | Što se tiče članka 7. (Pravo na polaganje stručnog ispita imaju osobe sa završenim obrazovanjem propisanim ovim Pravilnikom za odgovarajuće stručno muzejsko zvanje i s najmanje godinu dana radnog odnosno pripravničkog staža u muzejskoj struci pod vodstvom mentora. U pripravnički staž ubraja se i razdoblje stručnog osposobljavanja za rad u smislu odredbi zakona kojim se uređuju radni odnosi.) nejasno mi je kako se to pravo na polaganje stručnoga ispita ostvaruje, to jest koja je procedura i tko ju pokreće ako su zadovoljeni svi relevantni uvjeti (zaposlen 2008.g., 2009. g. položen stručni ispit za preparatora, nakon toga 2017.g. završen VSS odgovarajućega smjera - konzervacija i restauracija - a još uvijek nema pomaka)? | Nije prihvaćen | Nema konkretnog prijedloga. |
| 26 | Arheološki muzej Istre | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | Opci komentar djelatnika Arheoloskog muzeja Istre. Bodovanje za doktorat znanosti bi trebalo u potpunosti izbaciti iz obrazca za bodovanje, jer doktorat ne smije nositi dodatne bodove za napredovanje u muzejskim ustanovama, već samo u Sveučilištima i Institutima. Smatramo da je već dodavanjem titule dr. sc. u Kolektivnom ugovoru, po kojemu se dobija veća plaća za njegovo imanje dovoljna nagrada za njega. Ovako bi se 2X dobivala dodatna naknada – po Kolektivnom ugovoru i po napredovanju u muzejskom zvanju. | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 27 | Arheološki muzej Istre | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 4. | Opci komentar u ime Arheoloskog muzeja Istre. Smatramo da zvanja iz područja knjižnične i arhivske djelatnosti trebaju biti u Čl. 4, st.1, tj. pod stručna muzejska zvanja, jer i za napredovanje u njima treba odobrenje Ministarstva kulture, a sva ta zvanja iz tog područja (dipl. knjižničar ili mag. knjižničarstva, viši knjižničar, Knjižničarski savjetnik) moraju biti sastavni dio Pravilnika o sistematizaciji u Muzejima. | Primljeno na znanje | Navedena zvanja su navedena u članku 4. Pravilnika. |
| 28 | Arheološki muzej Istre | PRAVILNIK, Prilog | Opci komentari u ime Arheoloskog muzeja Istre. Uvidom u Obrazac koji se nalazi na kraju Pravilnika o stručnim muzejskim zvanjima u muzejskoj djelatnosti te uvjetima i načinu njihova stjecanja kao njegov sastavni dio, a koji služi kao mjerilo za utvrđivanje i zbrajanje bodova koji se prilažu kao dokaz za stjecanje viših muzejskih zvanja, nije uvršten u sustav bodovanja niz poslova muzejske djelatnosti koja su muzejski djelatnici inače dužni obavljati u sklopu opisa poslova. Obrazloženje: Predlaže se da se u Obrascu s bodovima uvrste i slijedeći muzejski poslovi koje su muzejski djelatnici dužni obavljati, a koji bi se također trebali uzeti u obzir kod bodovanja: -odrađivanje stručnog vodstva po stalnom muzejsku postavu ili stalnoj izložbi ili spomenikom koji je pod skrbi muzejske ustanove u kojoj muzejski djelatnik radi -- to je jedna od temeljnih zadaća koju obavljaju muzejski pedagozi i kustosi u svim muzejima. Pružanje usluga posjetiteljima i članovima zajednice na čijem području muzej djeluje jedna je od raznih, temeljnih zadaća muzejske djelatnosti koja je zakonski definirana u Članku 3, st. 1: Zakona o muzejima: „U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. muzejska djelatnost obuhvaća poslove nabave muzejske građe, istraživanja, stručne i znanstvene obrade te njezine sistematizacije u zbirke, zatim trajne zaštite muzejske građe, muzejske dokumentacije i baštinskih lokaliteta i nalazišta u svrhu osiguranja dostupnosti, obrazovanja, tumačenja i predstavljanja javnosti muzejske građe kao kulturnoga materijalnog i nematerijalnog dobra te dijelova prirode“. Činjenica je da je kvalitetno stručno vodstvo rezultat dugogodišnjeg školovanja te potom i rada muzejskog djelatnika koji ga odrađuje, koji mora, osim odličnog poznavanja građe ili spomenika na koje se stručno vodstvo odnosi, imati znanja i vještine da sadržaj vodstva prilagodi raznim kategorijama posjetitelja. Stoga bi se različito trebala bodovati redovna vodstva od onih takozvanih „protokolarnih vodstava“ ili vodstva delegacija, koja zahtijevaju veće kompetencije. Također bi se različito trebala bodovati vodstva na hrvatskom jeziku, od onih odrađenih na stranim jezicima, koja su puno zahtjevnija; -edukativne radionice- koje se provode u muzejskoj ustanovi u sklopu projekta ili izložbi-s obzirom da one zahtijevaju veću angažiranost u poslu, često i dugotrajniju (ukoliko prate projekt ili izložbu koja traje duže vremena), -terenski rad-kao jedan od složenijih, a često i dugotrajnih poslova određenih vrsta specijaliziranih muzeja (npr. arheološki, etnografski, prirodoslovni, i dr.) Primjedba na različito bodovanje realizacije izložbe po kvadraturi (Točka 2. Obrazca- Povremena izložba). Obrazloženje: umjesto kvadrature (na više od 150m2 ili manje od 150m2) trebale bi se bodovati, odnosno vrednovati kompleksnost i kvaliteta odrađene izložbe, odnosno na neki način mjeriti i evaluirati razinu angažiranosti i složenosti poslova koji su doveli do realizacije same izložbe, a sudeći po podacima objavljenim u katalogu o izložbi koji se prilaže kao dokaz, zato što veća kvadratura prostora u kojemu je izložba izložena, ne znači nužno da je za realizaciju te iste izložbe uloženo i više vremena, rada i znanja naspram izložbe koja je izložena u prostoru manje kvadrature (do 150m2). Primjedba na neuvrštavanje u Obrascu s bodovanjem sudjelovanja muzejskog djelatnika u procesu revizije muzejske građe (Točka 3. Obrasca-Rad na muzejskoj građi i dokumentaciji). Obrazloženje: U Točki 3. –Rad na muzejskoj građi i dokumentaciji, u 6. polju, navodi se „Priprema i vođenje kompleksnih revizija zbirki“, te se iz toga stječe dojam da se kod poslova revizije zbirki boduje isključivo rad na „pripremi i vođenju“ te da tu ne spada odnosno da se ne boduje i rad muzejskog djelatnika koji sudjeluje u procesu revizije muzejske građe, odnosno koji ju sprovodi. S obzirom da, u pojedinim muzejima, koji posjeduju obimnu količinu muzejske građe, sudjelovanje u reviziji se u stvarnosti pokazalo kao vrlo kompleksan a i dugotrajan posao, u kojemu sudjeluje više muzejskih djelatnika, trebalo bi i sudjelovanje, odnosno rad muzejskog djelatnika koji sprovodi reviziju muzejske građe zbirki biti vrednovano, tj. uvršteno i bodovano u navedenom Obrascu, naravno uz prilaganje dokazne dokumentacije od strane muzejske ustanove. Da li se u Obrascu s bodovanjem- Točka 3. Obrasca-Rad na muzejskoj građi i dokumentaciji podrazumijeva i rad na sekundarnoj dokumentaciji? Obrazloženje: - Temeljem Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi –Članak 4. Muzeji su dužni redovito voditi primarnu (temeljnu), sekundarnu i tercijarnu muzejsku dokumentaciju. U Članku 23, st. 2. gore navedenog Pravilnika stoji: „Sekundarnu muzejsku dokumentaciju čine: inventarne knjige audio-vizualnih fondova, inventarna knjiga hemeroteke, knjiga evidencije o izložbama, evidencija o konzervatorsko-restauratorskim postupcima, evidencija o pedagoškoj djelatnosti, evidencija o stručnom i znanstvenom radu, evidencija o izdavačkoj djelatnosti, dokumentacija o marketingu i odnosima s javnošću te dokumentacija o osnivanju i povijesti muzeja.“ S obzirom da su muzeji dužni voditi i sekundarnu i tercijarnu muzejsku dokumentaciju predlaže se da se i taj rad vrednuje, odnosno boduje, a koji čini dio poslova određenog broja stručnih muzejskih djelatnika. Zašto se andragoški rad (Točka 4. Obrasca-Andragoški rad), koji je po svojoj naravi i edukacijski rad, ne vrednuje/boduje više? Obrazloženje: S obzirom da su i ovdje muzejski djelatnici u mogućnosti osmisliti i sudjelovati u zahtjevnim i složenim projektima i programima koji mogu potrajati jednu, ali i više godina, u kojima je često uključeno osim matične muzejske ustanove, i više obrazovnih ustanova te shodno tome i veći broj sudionika, a čiji rezultirati mogu biti okončani i složenijim muzejskim izložbama, predlaže se razmatranje dodjeljivanja većeg broja bodova za ovu vrstu muzejskog rada. U konačnici predlaže se da se u Obrascu Pravilnika o stručnim muzejskim zvanjima u muzejskoj djelatnosti te uvjetima i načinu njihova stjecanja uvrste i boduju i drugi poslovi koji po zakonu spadaju u muzejsku djelatnost i odrađuju se u sklopu toga, a koji bi se u odnosu na različitu vrstu te stupanj složenosti, trajanja i važnosti posla različito i bodovali. | Primljeno na znanje | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 29 | Arheološki muzej Istre | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 3. | Komentar u ime Arheološkog muzeja Istre. Primjedba na neuvrštavanje zvanja muzejskog pedagoga u „temeljna stručna muzejska zvanja“ Obrazloženje: U Članku 3.1 nacrta Pravilnika o stručnim muzejskim zvanjima u muzejskoj djelatnosti te uvjetima i načinu njihova stjecanja pod Temeljnim stručnim zvanjima nije uvršteno zvanje muzejskog pedagoga. Predlaže se da se uvrsti s obzirom da: -uvidom u uvjete koji se traže, a koji su još uvijek važeći (uvidom na stranice Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu, gdje se polažu stručni ispiti iz muzejske struke) prilikom polaganja stručnog ispita za zvanje muzejskog pedagoga i za zvanje kustosa, izuzev teme pisanog stručnog rada koja je različita, kod pristupa polaganju stručnog ispita za oba zvanja, razvidno je da je sadržaj usmenog, tj. većeg dijela ispita, koji se polaže za stjecanje muzejskog zvanja kustosa i za stjecanje muzejskog zvanja muzejskog pedagoga po zakonu jednak (Osnove državnog i pravnog poretka Republike Hrvatske te zakonodavstvo Republike Hrvatske u području muzejske djelatnosti i zaštite i očuvanja kulturnih dobara, Muzeologija, Muzeografija, Osnove muzejske dokumentacije i Osnove muzejske pedagogije - ovaj prijepis sadržaja predmeta kod polaganja usmenog dijela stručnog ispita za kustosa i za muzejskog pedagoga preuzet je sa stranica Muzejskog dokumentacijskog centra). Uvidom u gore navedeno,razvidno je da su uvjeti stjecanja ova dva zvanja srodni, odnosno da se kao temelj za polaganje ova dva zvanja traži, jednaka stručna sprema, da se jedina razlika očituje u temi pismenog rada koja je vezana uz opis poslova koji su odrađeni za vrijeme vježbeničkog staža, gdje će kasnije, nakon polaganja ispita, prilikom obavljanja poslova, kustosi biti posvećeni radu na građi a muzejski pedagozi na rad s posjetiteljima, što su oboje jednakovrijedni aspekti, ili zadaci, zajedničke im muzejske djelatnosti. Shodno tome trebali bi i muzejski pedagozi biti uvršteni u istu grupu temeljnih stručnih muzejskih zvanja i stoga je nejasno zbog čega su iz te grupe muzejski pedagozi izdvojeni. | Prihvaćen | Razmotreno, opredjelili smo se za zvanje kustos jer kustos vodi brigu o kulturnom dobru i muzejskom predmetu a specijalizacija za dokumentarista i pedagoga ostvaruje se u višim stručnim zvanjima. |
| 30 | Arheološki muzej Istre | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 4. | Stavak (1) članka 4. stavlja konzervatora-restauratora, restauratora tehničara (preparatora po članku 35.) i višeg restauratora tehničara (višeg preparatora po člnaku 35.) u kategoriju "Stručna muzejska zvanja", dok prema člnaku 3. konzervator-restaurator više nije stručno muzejsko zvanje. Također, nisu navedeni viši konzervator-restaurator, i konzervator.restaurator savjetnik. | Primljeno na znanje | Navedena zvanja i dalje su stručna muzejska ali je njihov način stjecanja i napredovanje regulirano drugim pravilnikom |
| 31 | Arheološki muzej Istre | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 3. | Prema stavci (1) preparator je temeljno stručno muzejsko zvanje, ali u članku 35 stoji da se naziv "preparator" mijenja u "Restaurator tehničar". Koji od dva naziva ostaje kao "temeljno stručno muzejsko zvanje"? Također, prema kojem kriteriju "restaurator tehničar" ostaje temeljno stručno muzejsko zvanje a "konzervator-restaurator" više to nije? | Primljeno na znanje | Nema konkretnom prijedloga. |
| 32 | Darka Perko Kerum | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 6. | Viši kustos bi trebao za stjecanje muzejskog savjetnika imati kvalitetnije bodovanje nego što je predloženo, jer svoj stručni rad obavlja sa višeg nivoa stručnosti, znanja i odgovornosti nego kustos početnik. Time se negira minuli rad u struci. Viši kustos treba početi ispočetka da bi stekao zvanje muzejskog savjetnika. | Nije prihvaćen | Nije jasna intencija prijedloga. |
| 33 | Darka Perko Kerum | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 6. | Ovim načinom bodovanja ne potiče se suradnja s drugim ustanovama, npr. organizacija domaće izložbe na drugom mjestu boduje se 5 - 10 bodova! A za organizaciju takve izložbe potrebna je prije svega veliki angažman i odgovornost te iznimne organizacijske sposobnosti. Mentorstvo u trajanju od godinu dana nosi 5 bodova što znači da se nitko toga neće prihvaćati, a jednokratna organizacija nekog događanja može nositi 5 - 10 bodova?! | Nije prihvaćen | Bodovi su prijedlog isključivo predstavnika struke. |
| 34 | Darka Perko Kerum | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 6. | Zašto se kod bodovanja za zvanje višeg kustosa i muzejskog savjetnika boduju izložbe po metrima kvadratnim, a ne po obimu izložene i obrađene građe? Mnoge izložbe ne traže toliko prostora. Npr. izložba o numizmatici gdje na manje metara kvadratnih može biti izloženo preko 1000 obrađenih muzejskih predmeta, dok likovna izložba suvremenog umjetnika može biti jedna instalacija na više150m2. | Nije prihvaćen | Nema jasnog prijedloga |
| 35 | Darka Perko Kerum | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 4. | Zašto ovdje spomenuta zvanja nisu navedena u članku 3 stavak 2 i 3 ako su to muzejska zvanja? | Primljeno na znanje | Nema konkretnog prijedloga. |
| 36 | Darka Perko Kerum | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 3. | Zašto u članku 3 stavak 2 nisu navedena zvanja za restauratore konzervatore koji rade u muzejima, a spominje se u članku 4 da podliježu drugim propisima!? Jesu li onda restauratori konzervatori stručna muzejska zvanja ili nisu? | Primljeno na znanje | Nema konkretnom prijedloga. |
| 37 | Darko Babić | V. PROGRAM STRUČNIH ISPITA, Članak 30. | U ime Katedre za muzeologiju FF SuZG Pristupnici koji polažu stručni ispit za zvanje kustosa, muzejskog pedagoga i muzejskog dokumentarista a koji su završili sveučilišni diplomski studij u području muzeologije za stjecanje zvanja iz članka 3. ovoga Pravilnika oslobođeni su polaganja usmenog dijela ispita (osim općeg dijela). POJAŠNJENJE: Sva područja/predmeti navedeni kao obvezni kod polaganja stručnih ispita za zvanje kustosa, muzejskog pedagoga i muzejskog dokumentarista dio su sveučilišnih diplomskih programa u području muzeologije gdje svojim opsegom, i zahtjevima nadilaze obveze koje se očekuju od pristupnika koji polažu stručni ispit. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 38 | Darko Babić | V. PROGRAM STRUČNIH ISPITA, Članak 27. | U ime Katedre za muzeologiju FF SuZG Usmeni dio ispita za zvanje kustos trebao bi se sastojati od sljedećih predmeta: - Osnove muzeologije i muzeografije (teorija i praksa muzejske djelatnosti) - Etika muzejske struke - Sakupljanje/prikupljanje i zaštita muzejske građe - Obrada, istraživanje i upravljanje muzejskom građom - Programi razvoja/suradnje s publikom/korisnicima. | Nije prihvaćen | Odredba je prijedlog struke. |
| 39 | Darko Babić | III. STJECANJE STRUČNIH MUZEJSKIH ZVANJA, Članak 7. | U ime Katedre za muzeologiju FF SuZG Pravo polaganja stručnog ispita za stručna muzejska zvanja trebalo bi prošiti, odnosno zbog dinamike sektora osigurati otvorenost da se potrebno iskustvo stekne kroz jednu/dvije godine rada u muzejskoj struci te sakupljanje određenog broja (300) bodova, ali prvenstveno na tragu da samostalni stručnjaci u području muzejske djelatnosti koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga članka ako imaju završeno obrazovanje propisano za odgovarajuće stručno muzejsko zvanje i drugo zvanje u muzejskoj struci te su sudjelovali u realizaciji muzejsko-izložbenih projekata, te muzejskih inovativnih i konceptualnih umjetničkih praksi stječu pravo pristupanja stručnom ispitu. Jednako tako uzeti u obzir (između ostalog i zbog otvorenosti tržišta EU) da se realizacija muzejsko-izložbenih projekata ne treba suziti samo na institucije koje su registrirane, i/ili djeluju isključivo unutar Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da osoba koja stječe stručno muzejsko zvanje u Hrvatskoj mora imati realiziranu minimalno jednu izložbu u Republici Hrvatskoj jer na navedeni način pridonosi Hrvatskoj kulturi. |
| 40 | DAVOR MARKOTIĆ | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | U ime sindikalne podružnice Galerije Klovićevi dvori šaljemo primjedbe i prijedlog na pravilnik kako slijedi: Članak 3 U Drugo stručno muzejsko zvanje uz muzejski pedagog muzejski dokumentarist uvrstiti i muzejski informatičar te Čl. 3 pod 3 Viša stručna muzejska zvanja: ovim pravilnikom za temeljna stručna muzejska zvanja poput muzejskog tehničara i preparatora nije predviđen daljnji napredak nakon stupnja višeg muzejskog tehničara i višeg preparatora što je predviđeno i omogućeno za druga stručna muzejska zvanja poput muzejskog pedagoga i dokumentarista do stupnja savjetnika, pa čak i za informatičara koji ovim pravilnikom nije ni uvršten u muzejska zvanja (ni temeljna ni druga) te ih na taj način limitira i zakida u odnosu na druga zvanja. Članak 18 Kriterij imenovanja Predsjednika, članova povjerenstva i zamjenika te posebnih ispitivača te koraci koje određeni stručnjak iz „redova stručnjaka koji imaju odgovarajuće stručno muzejsko zvanje ili odgovarajuće obrazovanje“ treba poduzeti da bi ušao u takav izbor Prilog / OBRAZAC ZA BODOVANJE U objašnjenju Mjerila za ocjenjivanje poslova u muzejskoj djelatnosti uvrštenih u sustav bodovanja ostaje nejasno hoće li kandidat za jedan projekt na kojem je radio više različitih poslova (npr. kustosa, autora izložbene koncepcije / teksta u katalogu, urednika kataloga) dobiti i bodove za svaki od tih poslova ili će se u obzir uzimati samo jedan od njih (što automatski znači i manji broj bodova) te bi to trebalo detaljno precizirati. 2. POVREMENA IZLOŽBA Prostorni kriterij izložba na više od 150 m2 je nedostatan, obzirom da izložbeni prostor nekih muzeja /galerija (poput Galerije Klovićevi dvori) iznosi preko 1000 kvadrata, dakle 10 x više, pri čemu se nerijetko jedna izložba podastire kroz više etaža predlažemo stoga podrobniju evaluaciji kako slijedi: 150 – 500 m2 500 – 1500 m2 1500 m2 i više te razmjerno prostoru i rast bodova U SEGMENTU POVREMENA IZLOŽBA UVESTI KATEGORIZACIJU IZLOŽBI PO TIPU KULTUROLOŠKA (cjelovita obrada neke teme, kulturnog razdoblja ili umjetnosti nekog geografskog područja) RETROSPEKTIVNA (retrospektivna izložba pojedinog umjetnika) MONOGRAFSKA ( izložba pojedinog segmenta opusa nekog umjetnika ili izbor djela iz opusa bez pretenzije za cjelovitim obuhvatom opusa, života i djela) STUDIJSKA ( manja izložba koja podastire rezultate nečijeg istraživanja ili segment cjeline) ili prema broju eksponata do 150 do 300 preko 300 i prema tome i ekvivalentno bodovanje ORGANIZACIJA IZLOŽBE NA DRUGOM MJESTU – NEJASNO Je li to domaća izložba u drugom prostoru izvan matičnog muzeja ili je to domaća izložba u drugom prostoru izvan granica Hrvatske? ORGANIZACIJA IZLOŽBE MEĐUNARODNA NEJASNO – ZNAČI LI TO: organizaciju međunarodne izložbe u Hrvatskoj (poput izložbe Picasso-dodir pogledima ili organizaciju izložbe izvan granica Hrvatske (poput izložbe Izazov moderne. Beč – Zagreb oko 1900., Galerija Belvedere u Beču) - za obje varijante predlažemo veći broj bodova. Također treba načiniti distinkciju ako je međunarodna izložba organizirana u RH je li autorska koncepcija ili gotova uvozna izložba. Za obje varijante predlažemo bodovanje ali različitih vrijednosti. *prema ovom bodovanju virtualna izložba uz stručnu obradu (nejasno) boduje se sa 60 bodova dok se međunarodna organizacija izložbe (nedostaje sa stručnom obradom i kako je uopće moguće bez toga) boduje sa 10 – 30 bodova što bi značilo da je izložba Beč – Zagreb koju je u Beču vidjelo 80 000 ljudi sa tri publikacije na engl. njem. i hrv. manje bodovana od virtualne izložbe dok se suautorstvo virtualne izložbe boduje sa 40 bodova Predlažemo reviziju bodovanja. 3. RAD NA MUZEJSKOJ GRAĐI I DOKUMENTACIJI Uspostavljanje sustava pregleda muzejske građe i dokumentacije i poboljšanje dostupnosti javnosti: Pripada li ovoj kategoriji KATALOG DJELA (do 150 kataloških jedinica, do 300 kataloških jedinica, preko 300)? Pripadaju li u muzejsku građu umjetnički predmeti obrađeni za izložbu, a koji nisu dio muzejskih funudsa? Boduje li se obrada umjetničke građe (katalogizacija djela) iz vlasništva izvan muzeja (privatnih zbirki) te boduje li se različito ubikacija do sad neizlaganih ili novopronađenih djela? 5. OBJAVLJENI ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI Uredništvo zbornika, knjige, periodične stručne ili znanstvene publikacije DODATI: KATALOGA IZLOŽBE predgovor, katalog djela i bibliografija jesu stručni radovi | Nije prihvaćen | Razmotreno, nije prihvaćeno. Naime za daljnje napredovanje, potrebna je daljnje školovanje. |
| 41 | DIANA ZRILIĆ | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | Iz Zakona o muzejima o djelatnosti: - obavljanje procjene povijesne, znanstvene, umjetničke i tržišne vrijednosti muzejske građe za potrebe upravljanja imovinom, za osiguranje i otkup, - izradu stručnih mišljenja, vještačenja i elaborata o muzejskom predmetu, građi, zbirci o kojoj skrbi i drugim kulturnim dobrima, Da li je ovo sve uključeno u valoriziranje rada kroz bodove? | Primljeno na znanje | Ne postoji prijedlog. |
| 42 | DIANA ZRILIĆ | III. STJECANJE STRUČNIH MUZEJSKIH ZVANJA, Članak 8. | Što se tiče dokumentacije koja ide uz prijavu, bilo bi dobro da se otvori prostor za "alternativnu" dokumentaciju koja je jednako vrijedna kao propisana, npr. Ugovor o radu s kojim se dokazuju poslovi koje kandidat obavlja i na kojem je radnom mjestu zaposlen; također obrazac s Mirovinskog s kojeg se vidi koliko staža je odradio na poslovima u određenoj ustanovi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 43 | DIANA ZRILIĆ | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | Kod povremenih izložbi navedeno je 5 uloga koje sudjeluju u stvaranju jedne izložbe. Bilo bi dobro uz pravilnik izdati i neku vrstu pojmovnika kojim bi se definirali poslovi prema kojima je netko autor, suautor, kustos, itd. jedne izložbe. Uglavnom, prema dosadašnjem iskustvu te uloge odnosno poslove djelatnici sami definiraju i u svakom pogledu je moguća manipulacija istima. Rad na muzejskog građi i dokumentaciji različito je organiziran i podjeljen u muzejima. Nisu svi muzeji isto ustrojeni po tom pitanju. Negdje kustosi vode i primarnu i sekundarnu dokumentaciju, negdje dokumentarist vodi sekundarnu ali i dijelove primarne dokumentacije, ovisno o ugovoru o radu odnosno o sistematizaciji ili o nalogu ravnatelja. Drugim riječima da li se priznaju poslovi i bodovi na poslovima koji nam nisu u opisu ali ipak ih radimo? npr. Ja sam administrator za obje baze podataka, nadzirem tezaurus i uređujem ga, a to mi ne piše u ugovoru o radu. Koju potvrdu ću moći priložiti o količini obrađenog tezaurusa? Na koji način utvrditi kontinuirani rad i stupanj? Postoji li opće prihvaćena nomenklatura stupnja obrađenosti i da li je ona ista za sve muzeje ovisno o građi koju skuplja? Poslovi izrade tezaurusa – kojim parametrima će se to utvrditi s obzirom da se radi o kontinuiranom obrađivanju građe i tezaurus ne može biti zatvorena baza. Tezaurus izrađuje svaki stručni djelatnik koji vodi primarnu i sekundarnu dokumentaciju a uređivati ga i nadgledati ga može jedna osoba, ovisno koja je za to u ustanovi zadužena. Što to znači priprema i vođenje kompleksnih revizija? Postoji revizija. Što je to kompleksna revizija? U muzeju postoji brojni poslovi u kojima djelatnici sudjeluju a koji nisu uključeni u bodovanje. Član ili predsjednik povjerenstva za provedbu godišnje inventure, član upravnog vijeća, član radnih skupina, povjerenih sindikata, itd. Zašto se boduje članstvo u upravljačkom tijelu udruge ili odbora a ne ustanove u kojoj radimo? Znači ne dobiju se bodovi za članstvo u Upravnom vijeću? Ograničavanje stručnih radova na znakove je malo problematično s obzirom da svaki kongres ili skup ima svoja pravila u kojima se određuju brojevi znakova. A naravno to određuje i financijska pozadina koja omogućuje tiskanje kataloga. Ako već govorimo o broju onda bi i u kategoriji online kataloga zbirke trebalo uvesti brojčane granice. Postoji cijeli niz tzv. online kataloga na kojima je prikazano po 20tak radova po zbirci. Ipak, manji muzeji možda nisu takvog kapaciteta (broj zaposlenih, financijska sredstva) da objavljuju radove kojima bi mogli dobiti predviđene bodove. Neki muzeji niti nemaju stalni postav. Da li svi muzeji imaju iste startne pozicije za postizanje viših zvanja s obzirom na broj zaposlenih i vrstu muzeja? | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 44 | Dora Briševac | VII. STRUČNA POVJERENSTVA ZA VIŠA STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 32. | Gdje polažu stručni ispit i prilažu zahtjeve za viša zvanja u muzejskoj struci konzervatori-restauratori koji rade u muzejima, i kako se to odražava na pripravnike i SOR-ovce konzervatore-restauratore, koji su trenutno u muzejima, a kako na one koji sa stažiranjem počinju tek nakon stupanja na snagu ovog Pravilnika? | Primljeno na znanje | Nema konkretnog prijedloga. |
| 45 | Dora Briševac | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 3. | Člankak 3. stavak (1) prijedloga Pravilnika -Temeljna stručna muzejska zvanja- predlažem izmjenu "preparator" u "konzervator-restaurator". Neetično je da su preparatori temeljna stručna muzejska zvanja, dok konzervatori-restauratori pripadaju tek posebnom članku (4). Srednjoškolsko obrazovanje se ne bi trebalo vrednovati više od magisterija, a time i potreba za zapošljavanjem istih! Također, izostavljeno je napredovanje konzervatora-restauratora u muzejskoj struci. | Nije prihvaćen | stručna zvanja su i preparator i konzervator-restaurator samo je način stjecanja i napredovanje u tim zvanjima regulirano različitim pravilnicima. |
| 46 | DOROTEA FOTIVEC | III. STJECANJE STRUČNIH MUZEJSKIH ZVANJA, Članak 7. | Odnosi li se u točki (2) popis institucija isključivo na one navedene u Registru muzeja, galerija i zbirki u RH ili se to odnosi na sve institucije i (privatne) kolekcije i udruge/organizacije/institute koje svoje djelovanje ostvaruju u području kulture? Zašto je člankom ograničeno djelovanje samo na Republiku Hrvatsku, osobito ako se potiču međunarodni projekti, a izložbe se često prikazuju u više muzeja, često i van granica Hrvatske? | Primljeno na znanje | Mišljenja smo da osoba koja stječe stručno muzejsko zvanje u Hrvatskoj mora imati realiziranu minimalno jednu izložbu u Republici Hrvatskoj jer na navedeni način pridonosi Hrvatskoj kulturi. |
| 47 | Filomena Sirovica | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | U uvodnom dijelu navodi se 8 odjeljaka dok ih je u tablici 7, od čega se odjeljak 5 naziva: OBJAVLJENI ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI, a razmatra se za ocjenjivanje stručnog rada. Uz temeljnu djelatnost dokumentarista direktno su vezana samo dva segmenta odjeljka 3: Kontinuirani rad i stupanj obrađenosti muzejske građe i dokumentacije, i možda Uspostavljanje sustava pregleda muzejske građe i dokumentacije i poboljšanje dostupnosti javnosti (ukupno max. 100 bodova), dok su cijeli odjeljci 1. i 2. vezani uz temeljnu djelatnost kustosa, a cijeli odjeljak 4. uz temeljnu djelatnost pedagoga. Dodatno, oba zvanja stječu bodove prema odjeljku 3 i to prema više segmenata. Utoliko, dokumentaristi NE MOGU NAPREDOVATI prema prijedlogu ovog pravilnika (niti za stupanj obrađenosti muzejske građe i dokumentacije mogu Priložiti Potvrdu o broju i razini obrađenosti muzejske zbirke i građe dostupnu na mrežnim stranicama Ministarstva kulture). Većina posla muzejskih dokumentarista projektnog je tipa, najčešće višegodišnji projekti digitalizacije, razvoj sustava baza, preglednika i sl., testiranje novih tehnologija unutra muzejske zajednice (3D, GIS, VR, AR, MR, 360 ° Video itd.), vrednovanje kojih nije predviđeno. Isto tako, ne vrednuje se rad na mnogima stručnim i znanstvenim projektima na nacionalnoj i međunarodnoj razini (koje financira MKRH i/ili lokalna uprava i/ili EU: npr. Hrvatska kulturna baština, HRZZ, ESF, Europeana, Kreativna Europa, HERA, INTERREG, HORIZON 2020), koji se već godinama izdvajaju kao prioritetni način djelovanja svih javnih ustanova. Uz to je potrebno naglasiti da se međunarodna, ali i međuinstitucionalna, suradnja nigdje posebno ne vrednuje, iako bi trebala donositi dodatne bodove po svim kategorijama/odjeljcima stručnog rada. DODATNE PRIMJEDBE: Samoocjenjivanje se mjestimično mora provesti na temelju iznimno širokog raspona mogućih bodova, često bez dodatnih objašnjenja, iako bi se provedba određenih programa (vidi posebno edukativnih) morala moći ujednačeno vrednovati (kao što je slučaj s izložbenom djelatnošću gdje broj bodova npr. ne ovisi o broju posjetitelja). Recenzija stalnog postava vrednuje se kao stručni rad, dok se svi drugi radovi tog tipa vrednuju pod odjeljkom 5. OBJAVLJENI ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI. Virtualne izložbe trebalo bi precizno definirati i zatim razmotriti način njihovog bodovanja. Andragoški rad prikladnije je zvati obrazovnom ili edukativnom djelatnošću. Odjeljak 7. vrednuje se pod kategorijom objavljivanje i usavršavanje, a naziva se stručna iskustva i obuhvaća djelatnosti direktno vezane uz stručni rad: mentorstva te organizaciju kongresa, radionica, manifestacija, događanja itd., odnosno prema čl. 7. Zakona o muzejima osnovnu muzejsku djelatnost. Broj bodova za organizaciju kongresa neprikladno je nizak, skoro istovjetan izlaganju na skupu, a isto vrijedi i za organizaciju drugih vrsta događanja. | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 48 | Filomena Sirovica | V. PROGRAM STRUČNIH ISPITA, Članak 27. | Usmeni dio posebnog dijela ispita za stjecanje muzejskih zvanja neprikladan je i manjkav. Sve tri kategorije pristupnika polažu Osnove muzeologije i muzeografije - teorija i praksa muzejske djelatnosti (iako se u čl. 30. muzeologija tretira kao zaseban ispit). Kako taj ispit iz teorije i prakse muzejske djelatnosti nužno obuhvaća problematiku Sakupljanja/prikupljanja i zaštite muzejske građe, Obrade muzejske građe, Edukacije i rada s korisnicima te Vođenja primarne i sekundarne muzejske dokumentacije te teme nije moguće izdvojiti kao zasebne predmete. Uz to, stavci 3., 4. i 5. obuhvaćaju temeljna znanja potrebna za provedbu muzejske djelatnosti i moraju biti dio ispita za sva tri stručna zvanja. (Dodatna napomena: audiovizualni fondovi samo su jedan manji dio sekundarne muzejske dokumentacije i time ne mogu biti izdvojeni kao zasebni ispit). Za dobivanje zvanja u muzejskoj struci nije potrebno praviti razliku u ispitnim predmetima i svi pristupnici trebali bi polagati ispite iz sljedećih predmeta: Muzeologija, Muzeografija, Muzejska dokumentacija i Muzejska pedagogija. Razlikovanje pojedinog zvanja postiže se u sklopu pismenog dijela ispita, odnosno razlikama u temi stručnog rada. Kako se novim pravilnikom prelazak u sva viša zvanja provodi prema istom setu kriterija, i stručni ispit bi trebao biti jednak za sve. U tom slučaju, pri prelasku iz jednog u drugo zvanje (vidi čl. 5) bilo bi dovoljno napisati novi stručni rad, uz ispunjavanje uvjeta radnog staža i dovoljnog broja bodova. | Nije prihvaćen | Odredba je prijedlog struke. |
| 49 | Filomena Sirovica | III. STJECANJE STRUČNIH MUZEJSKIH ZVANJA, Članak 7. | Prema ovom članku (2) istu mogućnost moraju imati i novozaposleni u muzejima ako su imali dvije godine rada u struci te bi na isti način trebali imati pravo i na polaganje ispita za druga muzejska zvanja: pedagoga, dokumentarista. | Nije prihvaćen | Nije jasan prijedlog. |
| 50 | Filomena Sirovica | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 6. | Za stjecanje viših zvanja ne računa se radni staž u muzejskoj struci, već se ponovo traži 5 godina od stjecanja prvog zvanja. Time se ne pridaje vrijednost djelatnosti koja je provedena prije stjecanja zvanja. | Nije prihvaćen | Nije jasna intencija prijedloga. |
| 51 | Filomena Sirovica | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 5. | Naziv stručnog zvanja trebao bi glasiti dokumentalist, kao što se i grana informacijskih znanosti naziva dokumentalistika (vidi: Tuđman, M. 1990, Obavijest i znanje, Zavod za informacijske studije, Zagreb). Bilo bi potrebno ujednačiti taj naziv, kao i naziv muzejskog pedagoga s nazivljem koje se javlja u EU. Prijedlog: Kustos dokumentalist (Slovenija), kustos obrazovanja (Curator Of Education UK, SAD). Uz to, time bi temeljna muzejska zvanja bila ujednačena čime bi opravdan bio i ujednačen način njihova stjecanja (vidi komentar uz čl. 27). | Nije prihvaćen | Većina predstavnika muzejske struke smatra da je potrebno zadržati predložene nazive stručnih zvanja. |
| 52 | Filomena Sirovica | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 3. | Nejasna i nedefinirana podjela na: 1. Temeljna stručna muzejska zvanja i 2. Druga stručna muzejska zvanja, i zatim 3. viša stručna muzejska zvanja. Po kojoj osnovi je takva podjela napravljena i koja je razlika između kategorije 1. u kojoj su – kustos, muzejski tehničar, preparator i 2. u kojoj su muzejski pedagog, muzejski dokumentarist i čemu takva podjela služi? Uz to u 3. kategoriji, sa stjecanjem viših zvanja, svi su objedinjeni? | Primljeno na znanje | Članci redefinirani. |
| 53 | ICOM Hrvatska / Hrvatski nacionanli komitet ICOM | PRAVILNIK, Prilog | ICOM Hrvatska/Hrvatski nacionalni komitet ICOM smatra da je kvalitativno - kvantitativni način vrednovanja (ovdje predložen kroz priloženu tablicu/obrazac za bodovanje) metodološki pozitivni i potreban iskorak, no da istovremeno matrica oko bodovanja napredovanja mora biti dorađena, konkretno preciznija i uvažavajući različite lokalne kontekste u kojima pojedini muzeji djeluju. | Prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 54 | ICOM Hrvatska / Hrvatski nacionanli komitet ICOM | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 3. | ICOM Hrvatska/Hrvatski nacionalni komitet ICOM, (ponovno) uvažavajući niz različitih mišljenja svojih članova oko pojedinih članaka u prijedlogu Pravilnika, ovdje izražava općeniti stav da se posebna pažnja treba dodatno obratiti na način na koji su definirana temeljna, druga (i viša) stručna muzejska zvanja koja trenutno nedvosmisleno nisu dosljedna u prijedlogu Pravilnika. Kategorije definirane u članku 3, ne odgovaraju grupiranju u nizu članaka dalje, posebice oko napredovanja u viša stručna muzejska zvanja. Jednako tako upitna je predložena podjela oko muzejskih zvanja koja može/treba biti redefinirana, oko istog preporučujemo konzultiranje usporednih primjera iz Europe, ponajprije ICOM-ICTOP Europskog referentnog okvira muzejske profesije (https://icom.museum/en/ressource/museum-professions-a-european-frame-of-reference/ ili http://www.kongreskultury.pl/library/File/rap.muzea/Zalacznik%203(1).pdf) | Djelomično prihvaćen | Razmotreno i redefinirano. |
| 55 | ICOM Hrvatska / Hrvatski nacionanli komitet ICOM | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | ICOM Hrvatska/Hrvatski nacionalni komitet ICOM, uvažavajući niz različitih mišljenja svojih članova oko pojedinih članaka u prijedlogu Pravilnika, ovdje izražava općeniti stav članstva da je način na koji je Pravilnik predložen (bez potrebnog/poželjnog intenzivnog savjetovanja sa sveukupnim predstavnicima muzejske zajednice) te posljedično, da je vrijeme za javno savjetovanje oko novog Pravilnika nedvosmisleno prekratko ukoliko se nastoji postići kvalitetan prijedlog koji je svima prihvatljiv i razumljiv (uz unaprijed iskazano razumijevanje oko obveza koje proizlaze iz Zakona o muzejima glede potrebe usvajanja Pravilnika). U kontekstu navedenog postojeći prijedlog Pravilnika može, i treba biti značajno unaprijeđen (i po pojedinačnim prijedlozima ICOM Hrvatska članova) prije nego bude predložen na usvajanje. Dodatnih mjesec ili dva intenzivnih konzultacija sa (sveukupnom) muzejskom zajednicom, uz kako smo naveli razumijevanja oko zakonskih obveza ovdje su vrijednije nego forsiranje donošenje Pravilnika koji nije uvijek sljedan, odnosno nije razumljiv/prihvatljiv (dio prijedloga) muzejskoj zajednici. | Primljeno na znanje | U cijelom postupku donošenja Pravilnika sudjelovala je struka, uključeni su bili i svi dionici, predstavnici Hrvatskog muzejskog društva, Hrvatsko muzejsko vijeće te je održan niz radnih sastanaka sa svim stručnim dionicima. |
| 56 | Ivanka Vukšić | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 3. | Članak 3. Podjela na temeljna stručna muzejska zvanja i druga stručna zvanja nije u potpunosti jasna ni razumljiva. Ako su neka zvanja temeljna, znači li to da svaki muzej mora imati zaposlene osobe ovih zvanja, ili će ih morati zaposliti, te ne može funkcionirati ako nema barem po jednu zaposlenu osobu ovih zvanja? U slijedećem stavku se navode ostala stručna muzejska zvanja pod nazivom „druga“ te se stječe dojam da su ta zvanja možda manje važna ili u drugom redu u odnosu na temeljna zvanja, prema čemu muzej može funkcionirati i i bez njih. Nejasno je zašto se zvanje konzervatora-restauratora ne navodi u istom članku i vrsti kao preparatora u 3. članku, nego tek zbirno u 4. članku, te zašto se točno izdvajaju konzervatori-restauratori u ostvarivanju prava na stjecanje viših zvanja po propisima o zaštiti kulturnih dobara, a ne po uvjetima iz ovog Pravilnika? | Djelomično prihvaćen | Prihvaćeno je i ukinuta je podjela na temeljna stručna muzejska i druga stručna muzejska zvanja, u odnosu na ostalo nema konkretnog prijedloga. |
| 57 | Janja Kovač | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 6. | Članak 6, paragraf 1, točka 1. za zvanje viši kustos: "5 godina rada u zvanju kustos te" i "sakupljeno 350 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika od stjecanja zvanja kustos". To znači da se pripravnički staž ne broji u 5 godina rada, a postignuti rezultati tijekom pripravničkog staža ne računaju? Isto pitanje se može postaviti za višeg muzejskog pedagoga, dokumentarista, tehničara i višeg preparatora. | Nije prihvaćen | Nije jasna intencija prijedloga. |
| 58 | Javna ustanova "Dubrovački muzeji" | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | Obrazac za bodovanje Prijedlog: Ubaciti u tablicu za bodovanje element arheoloških istraživanja Obrazloženje: nigdje se ne boduje obavljanje arheoloških istraživanja, odnosno prikupljanja muzejske građe, što je nedopustivo. Obavljanje arheoloških istraživanja i postistraživački proces zahtijevaju puno vremena i truda, a istovremeno znatno obogaćuju funduse muzejskih zbirki. Prijedlog: Ubaciti u tablicu za bodovanje element projekata (razrađeno da li se radi o EU ili domaćem projektu, da li je osoba voditelj ili suradnik na projektu i sl.) Obrazloženje: Aktivnosti na projektima zahtijevaju vrijeme i trud, a znatno doprinose prikupljanju, prezentaciji i zaštiti muzejske građe. Primjenjivo je na sve struke unutar muzejske djelatnosti. | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 59 | Javna ustanova "Dubrovački muzeji" | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 6. | članak 6. stavak 1. Prijedlog: brisati riječi „od stjecanja zvanja kustos“ Obrazloženje: u slučaju da se ovo ne promijeni, odnosno ne izbriše, to bi značilo da se sve aktivnosti (iz priloženih tablica za bodovanje) koje je izvjesna osoba napravila prije stjecanja zvanja kustos ne računaju u potrebnim bodovima za višeg kustosa, a svi ti bodovi nigdje prije nisu računani. Na primjer, osoba je prije stjecanja zvanja kustos imala niz izložbi, publikacija, doktorat i sl., ali to ništa ne vrijedi, odnosno ne boduje se. Zar doktorat prije ili poslije stjecanja zvanja kustos vrijedi više ili manje? | Nije prihvaćen | Nije jasna intencija prijedloga. |
| 60 | JAVNA USTANOVA GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | 2. POVREMENA IZLOŽBA Prostorni kriterij izložba na više od 150 m2 je nedostatan, obzirom da jedan kat naše galerije iznosi preko 1000 kvadrata dakle 10 x više, a Galerija Klovićevi dvori se prostire na više od 3000 m2 izložbenog prostora pri čemu se nerijetko jedna izložba podastire kroz više etaža predlažemo stoga podrobniju evaluaciji kako slijedi: 150 – 500 m2 500 – 1500 m2 1500 m2 i više te razmjerno prostoru i rast bodova U SEGMENTU POVREMENA IZLOŽBA UVESTI KATEGORIZACIJU IZLOŽBI PO TIPU KULTUROLOŠKA (cjelovita obrada neke teme, kulturnog razdoblja ili umjetnosti nekog geografskog područja) RETROSPEKTIVNA (retrospektivna izložba pojedinog umjetnika) MONOGRAFSKA ( izložba pojedinog segmenta opusa nekog umjetnika ili izbor djela iz opusa bez pretenizije za cjelovitim obuhvatom opusa, života i djela) STUDIJSKA ( manja izložba koja podastire rezultate nečijeg istraživanja ili segment cjeline) ili prema broju eksponata do 150 do 300 preko 300 i prema tome i ekvivalentno bodovanje ORGANIZACIJA IZLOŽBE NA DRUGOM MJESTU – NEJASNO Je li to domaća izložba u drugom prostoru izvan matičnog muzeja? ili je to domaća izložba u drugom prostoru izvan granica Hrvatske? ORGANIZACIJA IZLOŽBE MEĐUNARODNA NEJASNO – ZNAČI LI TO: organizacija Međunarodne izložbe u Hrvatskoj poput Pablo Picasso – dodir pogledima? ili organizacija izložbe izvan granica Hrvatske poput Izazov moderne. Beč – Zagreb oko 1900., Galerija Belvedere u Beču za obje varijante predlažemo veći broj bodova. treba načiniti distinkciju ako je međunardona izložba organizirana u RH je li autorska koncepcija ili gotova uvozna izložba za obje varijante predlažemo bodovanje ali različitih vrijednosti. *prema ovom bodovanju virtualna izložba uz stručnu obradu (nejasno) boduje se sa 60 bodova dok se međunarodna organizacija izložbe(nedostaje sa stručnom obradom i kako je uopće moguće bez toga) boduje sa 10 – 30 bodova što bi značilo da je izložba Beč – Zagreb koju je u Beču vidjelo 80 000 ljudi sa tri publikacije na engl. njem. i hrv. manje bodovana od virtualne izložbe (ne znam uopće primjer) dok se suautorstvo virtualne izložbe boduje sa 40 bodova Predlažemo reviziju bodovanja. 3. RAD NA MUZEJSKOJ GRAĐI I DOKUMENTACIJI Uspostavljanje sustava pregleda muzejske građe i dokumentacije i poboljšanje dostupnosti javnosti Pripada li ovoj kategoriji KATALOG DJELA (do 150 kataloških jedinica, do 300 kataloških jedinica, preko 300) je li u muzejsku građu pripadaju umjetnički predmeti obrađeni za izložbu a koji nisu dio muzejskih funudsa? Boduje li se obrada umjetničke građe (katalogizacija djela) iz vlasništva izvan muzeja (privatnih zbirki) te boduje li se različito ubikacija do sad ne izlaganih ili novopronađenih djela? 5. OBJAVLJENI ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI Uredništvo zbornika, knjige, periodične stručne ili znanstvene publikacije - DODATI: KATALOGA IZLOŽBE - predgovor, katalog djela i bibliografija jesu stručni radovi | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 61 | JAVNA USTANOVA GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI | III. STJECANJE STRUČNIH MUZEJSKIH ZVANJA, Članak 18. | Kriterij imenovanja Predsjednika, članova povjerenstva i zamjenika te posebnih ispitivača te koraci koje određeni stručnjak iz „redova stručnjaka koji imaju odgovarajuće stručno muzejsko zvanje ili odgovarajuće obrazovanje“ treba poduzeti da bi ušao u takav izbor. | Prihvaćen | Razmotreno, postupak imenovanja propisan Pravilnikom. |
| 62 | JAVNA USTANOVA GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 3. | U Drugo stručno muzejsko zvanje uz muzejski pedagog, muzejski dokumentarist uvrstiti i muzejski informatičar. | Nije prihvaćen | Informatičari su regulirani člankom 4. stavkom 2. |
| 63 | Maja Maljković Zelalija | PRAVILNIK | Marketing i PR (MPR) dio je Integrirane marketinške komunikacije te se dijeli na brojne stručne specijalizacije. Sukladno međunarodno prihvaćenim područjima stručnosti, potrebno je zakonski definirati status MPR stručnjaka u području kulture uvrštavanjem muzejskih MPR stručnjaka u nomenklaturu Drugih stručnih muzejskih zvanja. Muzejski stručnjak za marketing i muzejski stručnjak za odnose s javnošću, specijalizirana su i stručna zvanja u muzejskoj praksi priznata od strane Međunarodnih i Europskih institucija i muzejskih udruženja, te su jednako tako odrediva temeljem rezultata relevantnih istraživanja koji u fokus stavljaju modernizaciju muzeja kao cilj, te potiču nacionalne muzejske organizacije na stvaranje i razvoj muzeja za 21. stoljeće. Muzej 21. stoljeća postaje jedan od medija koji se integrira u globalnu kulturnu politiku s ciljem usmjerenosti prema posjetiteljima i stvaranja dodane vrijednosti muzeja kao baštinske ustanove. Uslijed toga, kolegice i kolege zaposleni na poslovima marketinga i odnosa s javnošću u hrvatskim muzejima stava su da se pod Druga stručna zvanja u muzejskoj djelatnosti trebaju uvrstiti i sljedeća stručna zvanja: informatičar, fotograf, web majstor, voditelj društvenih mreža, voditelj/kreator digitalnih sadržaja, voditelj događanja (event manager), grafički dizajner, dizajner izložbe, muzejski producent i voditelj prodaje. MPR je glavna poveznica muzejske djelatnosti s javnošću, te je kao takva priznata kako slijedi: 1. Međunarodno vijeće muzeja ICOM (International Council od Museums), osnovano 1946. godine, priznaje muzejsku MPR struku kao stručno zvanje, te pri istom djeluje ICOM-MPR - međunarodni pododbor ICOM-a koji se sastoji od muzejskih stručnjaka koji rade u marketingu i komunikacijama, pruža svojim članovima priliku za profesionalni rast, radi na razvoju dobrih komunikacijskih i marketinških praksi te potiče visoku razinu profesionalnog i društvenog umrežavanja među kolegama. 2. 2. studenog 2007. godine ICOM je usvojio dokument pod nazivom „Frame of reference for museum professions in Europe“ te je donesen europski referentni okvir za muzejske profesije u kojem je utvrđen i strukturiran Referentni okvir za muzejske profesije, gdje se uz ostala stručna muzejska zvanja navode, kako slijedi: „Manager of marketing, promotion and fundraising“ i „Press and media officer“ (http://www.kongreskultury.pl/library/File/rap.muzea/Zalacznik%203(1).pdf) 3. Dokument UNESCO-a iz 2015. godine pod nazivom "Recommendation concerning the protection and promotion of museums and collections, their diversity and their role in society" ("Preporuka za zaštitu i promicanje muzeja"), u 2. odjeljku, pod nazivom "Primary functions of museums" navodi četiri temeljne muzejske djelatnosti: 1. Očuvanje 2. Istraživanje 3. Komunikacija 4. Edukacija Od navedene četiri, druga i treća osnovne su djelatnosti muzejskih MPR stručnjaka. (https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000246331) 4. Unutar istoimenog UNESCO-vog dokumenta ključnu ulogu priznavanja stručnog muzejskog zvanja MPR-a ima UNESCO-va preporuka pod nazivom "Uloga muzeja u društvu", u kojoj se naglašava potreba za ostvarivanjem prihoda i samoodrživosti kroz aktivnosti muzejskih MPR stručnjaka. 5. Sukladno UNESCO-vom dokumentu, muzeji su (uz temeljnu baštinsku ulogu koju imaju) nositelji industrije kulture i "open to public", u čemu ključnu ulogu nose muzejski stručnjaci za marketing i odnose s javnošću. Sukladno tome, muzejski stručnjaci za MPR glavna su poveznica muzejske struke s javnošću, te kao takvi: - upravljaju imidžem i ugledom muzeja, - stvaraju svjesnost o ulozi muzeja u društvu, - definiraju tržišne segmente, targetiraju publiku - dovode posjetitelje, - stvaraju partnerstva, rade marketinške strategije i planove, oglašavanje, promociju, - pomažu opstojnost muzeja generirajući prihode putem sponzorskih aktivnosti i drugih promotivnih aktivnosti. 6. Zahtjev za uvrštavanje i priznavanje muzejskih stručnjaka za marketing i muzejskih stručnjaka za odnose s javnošću u Druga stručna muzejska zvanja, nadalje, argumentiramo postojanjem istraživanja "Emerging Job Profiles for museum professionals“ http://www.project-musa.eu/wp-content/uploads/2017/03/MuSA-Emerging-Job-Profiles-for-museum-professionals.pdf, provedenog 2017. godine u sklopu projekta Erasmus Plus, u okviru EU projekta od strane Europske komisije, a koji je proveo Mu.SA: Museum Sector Alliance. Ovo istraživanje identificiralo je četiri ključna suvremena muzejska zvanja nužna za muzeje 21. stoljeća. To su: 1. Digital Strategy Manager (Voditelj digitalnih strategija) 2. Digital Collections Curator (Kustos digitalnih zbirki) 3. Digital Interactive Experience Developer (Voditelj/Kreator digitalnih interaktivnih doživljaja/iskustava) 4. Online Community Manager (Voditelj društvenih mreža/zajednica) Sukladno općeprihvaćenoj definiciji muzeja kao „javne neprofitne ustanove koja u svrhu proučavanja, obrazovanja i zadovoljstva komunicira s javnošću te nabavlja, čuva, istražuje i izlaže materijalna i nematerijalna svjedočanstva o ljudima i njihovoj okolini“, jedna od njenih osnovnih funkcija, posebice u 21. stoljeću, leži upravo u komunikaciji i otvorenosti prema javnosti (i.e. muzeji nisu i ne smiju biti sami sebi svrha), u čemu ključnu ulogu imaju upravo muzejski stručnjaci za marketing i odnose s javnošću. Izostavljanjem i negiranjem MPR stručnjaka u Pravilniku, stvara se nejednakost s drugim zvanjima u muzejskoj djelatnosti, što se konkretno odnosi na zvanja informatičara, višeg informatičara, informatičara savjetnika, fotografa i višeg fotografa koji se spominju u pravilniku, a pri čemu su MPR muzejski stručnjaci u potpunosti izostavljeni. Priznavanje MPR struke i njeno uvrštavanje u nomenklaturu Drugih stručnih muzejskih zvanja, omogućava ravnopravnu participaciju muzejskih MPR stručnjaka na europskim i svjetskim natječajima, projektima, konferencijama uz bok europskim i svjetskim muzejskim MPR stručnjacima. Nadalje, priznavanje muzejskih stručnjaka za marketing i odnose s javnošću i mogućnost njihovog napredovanja, kao i ostalih visoko obrazovanih stručnih djelatnika muzeja, nužnost su i sastavni dio poslovanja muzeja 21. stoljeća, kao i budućnosti razvoja muzejske djelatnosti temeljene na razvoju moderne tehnologije i komunikacija, zaokružuje jedan od ključnih ciljeva muzeja u kojem oni nisu i ne smiju biti sami sebi svrha. Kolegice i kolege - MPR stručnjaci u hrvatskim muzejima - očekuju od Povjerenstva za Pravilnik o stručnim muzejskim zvanjima i drugim zvanjima u muzejskoj djelatnosti te uvjetima i načinu njihova stjecanja da osnuje stručno povjerenstvo za MPR kako bi se razradio i dali konačni prijedlog načina stjecanja viših stručnih muzejskih zvanja za muzejske stručnjake za marketing i muzejske stručnjake za odnose s javnošću (PR). | Prihvaćen | U članku 4. stavku 2. Pravilnika uvršteni su voditelj marketinga, viši voditelj marketinga i savjetnik za marketing, voditelj odnosa s javnošću i savjetnik za odnose s javnošću. |
| 64 | Maja Maljković Zelalija | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 4. | “(2) Druga zvanja u muzejskoj djelatnosti, informatičar, viši informatičar, informatičar savjetnik, fotograf i viši fotograf stečena na temelju propisa koji su uređivali uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci, ostvaruju napredovanja u struci sukladno propisima kojima se uređuju nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u javnim službama.” Sukladno navedenome, u Članku 4. Stavak 2. istog Pravilnika potrebno je dodati riječ "stručna" koja je izostala u prvoj rečenici. Također, u istom stavku (Članak 4. Stavak 2) nakon informatičar, viši informatičar, informatičar savjetnik, fotograf i viši fotograf potrebno je dodati i sljedeća Druga stručna zvanja u muzejskoj djelatnosti: web majstor, voditelj društvenih mreža, voditelj/kreator digitalnih sadržaja, voditelj događanja (event manager), grafički dizajner, dizajner izložbe, muzejski producent i voditelj prodaje. Navedena zanimanja ostvarivala bi prava i mogućnosti napredovanja sukladno opisima poslova za svaku pojedinačnu struku te propisanim načinima i uvjetima bodovanja za navedene struke. | Nije prihvaćen | S obzirom na ekonomsku situaciju, prijedlog nije realan. |
| 65 | Maja Maljković Zelalija | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 3. | U Članku 3. stavak (2) prijedloga Pravilnika – Druga stručna muzejska zvanja - izostavljeni su voditelj marketinga, viši voditelj marketinga, savjetnik za marketing te voditelj odnosa s javnošću, viši voditelj odnosa s javnošću i savjetnik za odnose s javnošću. Ta su zvanja navedena u (danas nevažećem) Zakonu o muzejima donesenom 1. listopada 2015. godine (Članak 38., stavak 2.), a novim se prijedlogom Pravilnika ista u potpunosti izbacuju. Uz zvanja muzejskog pedagoga i muzejskog dokumentarista, u Članak 3. stavak (2), potrebno je uvođenje sljedećih muzejskih zvanja: - muzejski stručnjak za marketing i - muzejski stručnjak za odnose s javnošću Također, u članku 3., stavku (3) uz Viša stručna muzejska zvanja: viši kustos, viši muzejski pedagog, viši muzejski dokumentarist, muzejski savjetnik, muzejski pedagog savjetnik, muzejski dokumentarist savjetnik, viši muzejski tehničar i viši preparator, potrebno je dodati i - viši muzejski stručnjak za marketing, kao i - viši muzejski stručnjak za odnose s javnošću. | Prihvaćen | Stručnjaci za marketing i odnose s javnošću te uvjeti i način njihova napredovanja navedeni su u članku 4. stavku 2. Pravilnika. |
| 66 | Marija Lazanja Dušević | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | Obrazac za bodovanje: tablicom nije predviđeno dodatno bodovanje za stručne muzejske djelatnike koji imaju dva stručna zvanja te rade dva posla u muzeju (npr. kustos i dokumentarist) te osim dokumentacijskih fondova, upravo zbog svoje stručnosti, vode istodobno fondove i zbirke, što je čest slučaj kod onih koji imaju dva muzejska zvanja. Opis posla u Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu ustanova kod ovakvih djelatnika, često zna uključivati i poslove kustosa i poslove dokumentariste te bi rad dokumentariste ili kustosa koje vode i fondove i zbirke trebali biti predviđeni u sustavu dodatnog bodovanja ovom tablicom. Mišljenja sam kako bi u tablici trebalo stajati : za dva muzejska zvanja: npr. 20 bodova (ili slično) | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 67 | Marin Pintur | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | U ime svih djelatnika Hrvatskog muzeja turizma: Kao prvo, ovdje se navodi osam odjeljaka, dok ih je u tablici samo sedam! Prema svakoj logici, za ocjenjivanje stručnog rada bi se trebali gledati odjeljci 1-4, a za objavljivanje i usavršanje odjeljci 5-7. Je li riječ o slučajnoj pogrešci? Ako se drugi dio bodovanja odnosi na „usavršavanje i publicirane radove“, a odjeljak br. 5 sadrži stavke poput objavljivanja znanstvenih i stručnih članaka, kataloga izložbi, doktorata, uredništva i sl., kako je moguće da se taj odjeljak boduje pod stručni rad, a ne pod usavršavanje i publicirane radove? Prema ovom prijedlogu bodovanja, skoro je nemoguće ostvariti dovoljan broj bodova iz dijela koji se odnosi na usavršavanja i publicirane radove, osim ako je djelatnik dobitnik nekoliko strukovnih nagrada U odjeljcima 6 i 7 pojedini poslovi nose premalo bodova, npr. mentorstvo u trajanju od godinu dana, mentorstvo za stručni rad ili praksu, predsjedavanje profesionalnom stručnom udrugom ili međunarodnim ili državnim odborom, vijećem, povjerenstvom. Također nedostaju bodovanja za sudjelovanje i vođenje EU projekata. | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 68 | Marin Pintur | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 6. | U ime svih djelatnika Hrvatskog muzeja turizma: Za zvanje muzejski savjetnik previše je 10 godina od dobivanja višeg zvanja, bilo bi dobro da se taj period na smanji na npr. 7 ili 8 godina. | Nije prihvaćen | Većina predstavnika muzejske struke složilo se oko navedenog broja bodova i godina. |
| 69 | Marin Pintur | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 3. | U ime svih djelatnika Hrvatskog muzeja turizma: Nejasno je na temelju čega su muzejski tehničar i preparator klasificirani kao temeljna stručna muzejska zvanja, a npr. muzejski dokumentaristi i pedagozi to nisu? Zašto se uopće radi podjela na temeljna i druga stručna muzejska zvanja? | Prihvaćen | Prihvaćeno je i podjela na temeljna stručna muzejska i druga stručna muzejska zvanja više ne postoji. |
| 70 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | PRIJEDLOG PRILOGA PRAVILNIKU: NAZIV DJELATNOSTI Prvi autor/urednik // 2,3... autor / urednik // Stručni suradnici /svi djelatnici koji sudjeluju) IZLOŽBENA DJELATNOST Verificirana koncepcija stalnog postava, 80 50 40 Verificirani scenario stalnog postava 80 50 40 Koncepcija studijske ili monografske izložbe 80 40 30 Koncepcija retrospektivne izložbe 50 30 20 Koncepcija didaktičko-informativne izložbe 50 30 20 MUZEJSKE PUBLIKACIJE (napraviti kategorizaciju) Znanstvena monografija 110 90 30 Stručna monografija 90 70 30 Katalog izložbe, postava, zbirke 50 30 20 Knjige, udžbenici 80 60 30 Priručnici (vodiči, tezaurusi, ......) 50 30 20 Elaborati, studije 40 30 20 Izvješća projekata 20 10 10 OBJAVLJIVANJE RADOVA U ČASOPISIMA Publikacija u CC časopisu 80 60 Publikacija u WOS (SCI) časopisu 60 50 Publikacija u ostalim časopisima s međunarodnom ili domaćom recenzijom 40 30 Publikacija u stručnom časopisu bez recenzije 30 20 Publikacija u zborniku skupa 20 10 STRUČNO USAVRŠAVANJE Doktorat 120 Usmeno priopćenje na znanstvenom skupu 20 15 Poster na znanstvenom skupu 15 10 Usmeno priopćenje na stručnom skupu 15 10 Poster na stručnom skupu 10 5 Potvrda o boravku i radu u baštinskim i znanstvenim ustanovama s ciljem usavršavanja 30 Potvrda o sudjelovanju na tečajevima i radionicama 30 UREDNIŠTVO I RECENZIJE Uredništvo znanstvenih časopisa 50 40 Uredništvo stručnih časopisa i zbornika 30 20 Uredništvo monografija i kataloga 40 30 Recenzije znanstvenih radova i monografija 40 Recenzije stručnih radova, kataloga, stalnog postava 30 MENTORSTVO Mandatno vođenje baštinske ustanove ili strukovnog društva (udruge) 20 Mandatno članstvo u stručnom povjerenstvu 15 Mandatno članstvo u redakcijama stručnih časopisa 10 Mentorstvo u matičnoj ustanovi u trajanju godinu dana 10 Mentorstvo u stručnim povjerenstvima 10 Mandatno članstvo u izvršnim tijelima stručnih organizacija 10 PROJEKTI (potrebna razrada) Vođenje međunarodnih višeinstitucionalnih projekata Sudjelovanje u međunarodnim višeinstitucionalnim projekatima Vođenje višeinstitucionalnih projekata u Hrvatskoj Sudjelovanje u višeinstitucionalnim projekatima u Hrv. Vođenje projekata unutar ustanove Sufdjelovanje na projektima unutar ustanove NAGRADE Nagrada muzejskih strukovnih društava 100 100 Nagrada ostalih strukovnih društava 50 50 | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 71 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | PRAVILNIK, Prilog | Opći komentar U bodovanju treba koristiti relevatne činjenice, odnosno obrazac za bodovanje treba dobro i jasno složiti osnovom dokazivih pokazatelja. Veličina prostora izložbe i broj znakova u katalogu sigurno nisu objektivni pokazatelji kvalitetne izložbe, osim što mogu olakšati rad Povjerenstva, ako članovi nisu dovoljno stručne osobe. Stoga u Povjerenstvo za viša zvanja treba imenovati osobe koje mogu procjeniti kvalitetu sadržaja djela, a ne procjenu vršiti temeljem nerelevantnik pokazatelja to raditi osnovom obima. Povjerenstvo trebaju sačinjavati osobe iz različitih temeljnih struka (povijest, povijest-umjetnosti, etnolog, arheolog, prirodoslovac, tehnolog....) i da su po mogućnosti doktori znanosti i muzejski savjetnici. Muzejska građa je od interesa za RH, a u bodovanju izostaju istraživanja iz svih struka. Također su i nesrazmjerni bodovi osnovom obuhvatnosti određenih poslova. Procjenu obima poslova treba dobro razraditi, no na kraju jedina relevantna dokumentacija su objavljeni radovi bilo kao članci u stručnim i znanstvenim časopisima ili kao katalozi izložbi. Katalog izložbe također ide u kategoriju znanstvenih monografija ili više ili manje razrađenog stručnog rada. Iz svih se struka mogu objaviti stručni radovi, elaborati, izvješća.... što se može bodovati; marketinški planovi po realiziranim izložbama, pedagoški projekti, informatički projekti, izrada različitih aplikacija itd. Bodovanje treba biti usmjereno na ono „više“, a ne na redovnu djelatnost. Za tehničare i preparatore to može biti katalog obavljenih poslova. Zaključno, obrazac za bodovanje treba pripremiti na osnovu relevantnih pokazatelja, odnosno mjerljivih dokumenata: klasifikacija objavljenih stručnih i znanstvenih radova, katalozi izložbi u kategorijama znanstvenih, stručnih ili popularno edukacijskih, stručno usavršavanje (doktorat, stručni tečajevi s potvrdom)..... | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 72 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | Pravilnik treba povući s Javne rasprave i uputiti ga na ozbiljnu doradu u konzulatciji s relevantnim tijelima i udrugama na području muzejske djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 73 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | VII. STRUČNA POVJERENSTVA ZA VIŠA STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 32. | Prijedlog dopune st. 2. i 3. (2) Hrvatsko muzejsko vijeće imenuje stručna povjerenstva na rok od četiri godine, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti struka u muzejskoj zajednici. (3) Članom stručnog povjerenstva imenuje se osoba sa stečenim akademskim zvanjem i zvanjem savjetnika. Obrazloženje: Osnovom predloženog obrasca za bodovanje koji nije pravilno valorizirao težinu i obuhvatnost poslova i gdje se uvode neobjektivni kriteriji za procjenu posebno kod izložbi i kataloga, bitno je da članovi Povjerenstva budu osobe koje na osnovu relevantne dokumentacije mogu procjeniti vrijednost radova. | Nije prihvaćen | Razmotreno, članovi povjerenstava imenuju se iz redova viših muzejskih zvanja, te je osigurana zastupljenost svih viših muzejskih zvanja. |
| 74 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | V. PROGRAM STRUČNIH ISPITA, Članak 28. | Prijedlog izmjene (1) Posebni dio stručnog ispita za zvanje preparatora, muzejskog fotografa, muzejskog tehničara sastoji se iz pisanog i usmenog dijela. - Osnove muzeologije i muzeografije (teorija i praksa muzejske djelatnosti) - Etika muzejske struke - Preventivna zastita i konzervacija - Osnove dokumentacije muzejske građe | Nije prihvaćen | Odredba je prijedlog struke. |
| 75 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | V. PROGRAM STRUČNIH ISPITA, Članak 27. | Prijedlog dopune (1)Posebni dio stručnog ispita za stručno muzejsko zvanje kustosa, muzejskog pedagoga muzejskog dokumentarista, muzejskog informatičara, voditelja marketinga i voditelja odnosa s javnošću sastoji se iz pisanog i usmenog dijela. (3) Usmeni dio ispita za sva stručna muzejska zvanja sastoji se iz sljedećih predmeta: - Osnove muzeologije i muzeografije (teorija i praksa muzejske djelatnosti) - Etika muzejske struke - Muzejska dokumentacija - Muzejska pedagogija - Marketing u muzejima - Upravljanje baštinskim ustanovama Obrazloženje: Ovo su i osnovni predmeti koji se polažu na Katedri za muzeologiju za stjecanje sposobnosti primjene teorijskih uporišta muzeologije u praksi, samostalnog istraživanja u području muzeologije i teorije baštine, upravljanja predmetima i informacijama o baštini, planiranja, organiziranja i osnovnog oblikovanja različitih načina komuniciranja u muzeju ili srodnim ustanovama, osnovnog planiranja i razvijanja marketinške djelatnosti i svih resursa muzeja i srodnih ustanova, te vođenja ravnopravnog dijaloga s gospodarskim subjektima i turističkim sektorom. | Nije prihvaćen | Odredba je prijedlog struke. |
| 76 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | III. STJECANJE STRUČNIH MUZEJSKIH ZVANJA, Članak 7. | Prijedlog dopune st.2. Iznimno od stavka 1. ovoga članka pravo na polaganje stručnog ispita za stručno muzejsko zvanje kustosa, dokumentarista, muzejskog pedagoga, informatičara, voditelja marketinga, voditelja odnosa s javnošću, preparatora, fotografa .... ima i osoba sa završenim obrazovanjem propisanim ovim Pravilnikom koja ima najmanje dvije godine rada u muzejskoj struci te je sakupila najmanje 300 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika i realizirala je jednu samostalnu izložbu s katalogom u muzeju, galeriji, muzeju zajednice, ekomuzeju ili samostalnoj zbirci u Republici Hrvatskoj, pod vodstvom mentora. Prijedlog izmjene st.3. Za osobe koje obavljaju dužnost ravnatelja odnosno voditelja muzeja, galerije, muzeja zajednice, ekomuzeja i samostalne zbirke obavezno je polaganje stručnog ispita iz muzejske struke nakon godinu dana rada u muzeju, galeriji, muzeju zajednice, ekomuzeju i samostalnoj zbirci. Stručni ispit polaže se ovisno o stručnom zvanju ravnatelja ili voditelja muzeja, galerije, muzeja zajednice, ekomuzeja i samostalne zbirke, što je i temelj za stjecanja višeg zvanja. Obrazloženje: Za ravnatelje muzejskih ustanova neophodna su stručna znanja iz općeg dijela, zaštite i očuvanja kulturnih dobara te osnova muzeologije kako bi se kvalitetno upravljalo ustanovom. Ovime bi se ispravio propust nepostavljanja stjecanja stručnog obrazovanja iz muzejske djelatnosti za ravnatelje izvan sustava muzeja. | Nije prihvaćen | Za ravnatelja nije neophodan muzejski ispit iz razloga što je kod njega naglasak na rukovoditeljskim sposobnostima. |
| 77 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 5. | Prijedlog izmjene (1) Uvjeti i način stjecanja stručnih muzejskih zvanja iz članka 3. ovog Pravilnika su: Prijedlog dodavanja teksta stavaka za zvanje viši informatičar i informatičar savjetnik, viši voditelj marketinga, savjetnik za marketing, viši voditelj odnosa s javnošću i savjetnik za odnose s javnošću, fotograf i viši fotograf prema istim uvjetima kao i za stručna muzejska zvanja Obrazloženje: Svim stručnim muzejskim zvanjima treba omogućiti napredovanje kroz sustav bodovanja, a napredovanje ostalih općih poslova prema nazivu radnog mjesta i koeficijentu složenosti poslova uskladiti prema napredovanjima u javnim službama. Osnovom važnosti muzeja u održivom razvoju turizma i važnosti novih tehnologija u komunikaciji, mislila sam da marketing i IT službu (informatičar) ne treba više dokazivati kao važan segment u muzejskohj djelatnosti. Dodatno kao obrazloženje dodajem linkove na objavljene radove o važnosti marketinga i IT službe u muzejima: https://scholar.google.hr/scholar?q=marketing+in+museums&hl=hr&as_sdt=0&as_vis=1&oi=scholart https://www.academia.edu/27954042/Planiranje_marketin%C5%A1kih_aktivnosti_u_turizmu_na_razini_muzeja?auto=download https://www.bib.irb.hr/106400 https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/0267257X.1995.9964370 https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/09647779309515340?journalCode=rmmc20 | Primljeno na znanje | Predloženim reguliranjem navedenih zvanja nije bila namjera umanjiti njihovu vrijednost, navedena zvanja samo napreduju po drugačijem sistemu. |
| 78 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 6. | Prijedlog dopune Sukladno spomenutim strukama i obrazovanju dodati uvjete za viša zvanje informatičara, voditelja marketinga i voditelja odnosa s javnošću te fotografa sukladno ostalim strukama, a osnovom stečenog obrazovanja (VSS/SSS). Dodati stavak 3 (3) Vrijeme provedeno na jednom stručnom muzejskom radnom mjestu, sukladno stručnom obrazovanju, a ovisno o potrebi reorganizacije poslova u ustanovi uračunava se u propisane godine rada i bodove za stjecanje viših stručnih muzejskih zvanja iz stavka 1. ovog članka Obrazloženje: Sasvim je nekorektno ravnateljima koji nemoraju položiti stručni ispit, računati provedeni staž za više stručno zvanje, a za djelatnike koji imaju položen stručni ispit i koji se potrebom reorganizacije posla premještaju s jednog na drugo radno mjesto, ne definira ukupni staža za stjecanje višeg zvanja. Dopunom Članka 6, sa stavkom 3, zakonski će se omogućit napredovanje svih djelatnika u muzejskim ustanovama i priznati staž za stjecanje viših zvanja prilikom reorganizacije poslova kod prelaženja npr. s mjesta kustosa na mjesto pedagoga, dokumentarista ili obrnuto. Kako su ispiti za spomenuta stručna muzejska zvanja identična, nema razloga da se ne uračunava cjelokupni staž kod promjena opisa radnih mjesta od polaganja stručnog ispita, a za stjecanje višeg zvanja. | Djelomično prihvaćen | Odredba redefinirana. |
| 79 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 4. | Prijedlog dopuna: (1) Stručna muzejska zvanja za zvanja kustos, dokumentarist, muzejski pedagog, informatičar, voditelj marketinga, voditelj odnosa s javnošću, preparator, fotograf, muzejski tehničar provodi tijelo određeno Zakonom o muzejima i u skladu s Pravilnikom. (2) Stručna muzejska zvanja konzervator-restaurator, restaurator tehničar i viši restaurator tehničar te odgovarajuća viša zvanja iz područja konzervatorsko-restauratorske djelatnosti stječu se u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara s obveznim polaganjem ispita iz muzeologije i muzeografije. (3) Stručna muzejska zvanja iz područja knjižnične i arhivske djelatnosti stječu se u skladu s propisima koji uređuju knjižničnu i arhivsku djelatnost s obveznim polaganjem ispita iz muzeologije i muzeografije. (3) Ostala nespomenuta zvanja iz grupe općih stručnih poslova u muzeju ostvaruju napredovanja u struci sukladno propisima kojima se uređuju nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u javnim službama. Obrazloženje: Na ovaj je način jasno koja tijela provode i gdje se provode stručni ispiti. Također, za djelatnike s obzirom da se stječu zvanja za rad u muzejima nužno je da se kod konzervatorske/restauratorske poslove, knjižničarske i arhivističke struke uvede poznavanje osnova mmuzeologije i muzeografije. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno, navedena materija jasno je regulirana Pravilnikom. |
| 80 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 3. | Prijedlog izmjene: 1. Temeljna stručna muzejska zvanja koja se odnose se na upravljanje zbirkama koje su kulturno dobro i podrazumijevaju rad na istraživanjima, obradi, dokumentaciji i zaštiti. U tom smislu su: VSS - kustos, viši kustos i muzejski savjetnik - konzervator/restaurator, viši konzervator/restaurator i konzervator/restaurator savjetnik - dokumentarist, viši dokumentarist i dokumentarist savjetnik SSS - preparator i viši preparator - muzejski tehničar i viši muzejski tehničar - fotograf i viši fotograf 2. Stručna muzejska zvanja koja se odnose se na obrazovanje i komunikaciju s posjetiteljima su: VSS - muzejski pedagog, viši muzejski pedagog i muzejski pedagog savjetnik - knjižničar, viši knjižničar i knjižničarski savjetnik - arhivist, viši arhivist i arhivist savjetnik 3. Stručna muzejska zvanja za marketing i odnose s javnošću i komunikaciju s gospodarstvenim sektorom i javnošću su: VSS - voditelj marketinga, viši voditelj marketinga, savjetnik za marketing - voditelj odnosa s javnošću, viši voditelj za odnose s javnošću, savjetnik za odnose s javnošću - informatičar, viši informatičar, informatičar savjetnik Obrazloženje: Bez obzira na instituciju koja provodi programe stjecanja viših muzejskih zvanja, sva stručna i viša stručna muzejska zvanja treba istaknuti u Pravilniku. Vjerovatno osim navedenih treba dodati i nova zvanja kao što je i predviđeno referentnom listom ICOM-a. Sva su zvanja u muzeju kao instituciji stručna i muzejska nakon položenog ispita iz muzeološke struke. Stoga je nužno da polaganjem stručnih ispita svi oni koji rade u muzeju polažu ispit iz muzeologije i muzeografije, što bi značilo da za stručna zvanja konzervatori, restauratori, knjižničari i arhivisti koji rade u muzejima treba u drugim institucijama omogućiti polaganje tih ispita. | Prihvaćen | Sva stručna zvanja navedena su u člancima 3. i 4. Pravilnika. |
| 81 | MILVANA ARKO-PIJEVAC | PRAVILNIK | Opći komentar: Donošenjem Zakona o muzejima,NN 61/18 (Zakon) i Prijedloga pravilnika o stručnim muzejskim zvanjima i drugim zvanjima u muzejskoj djelatnosti (Pravilnik), Ministartvo kulture jasno je potvrdilo nesnalaženje, odnosno nepriznavanje sveobuhvatnosti rada u muzejskim institucijama. Polazeći od dobro sročene i jasne definicije muzeja; osim istraživanja, obrade i prezentacije građe, danas je snažan naglasak u djelatnosti muzeja dat i na komunikaciji muzeja sa zajednicom i snažnom ulogom muzeja u društvenom i socijalnom kontekstu. Priznavanjem Zakonom, samo muzejske građe od interesa za RH, a ne cjelovite muzejske djelatnosti, Ministarstvo kulture umanjilo je značaj muzeja kao važnih ustanova u razvoju društva. Nažalost, neuvažavanje struke dodatno je provedeno Zakonom, gdje se isključilo davanje mišljenja Stručnog vijeća na prijedloge programa imenovanja ravnatelja muzejskih ustanova, a omogućilo se odlučivanje nerelevantnih struka kroz članstvo u Upravnom vijeću, što je dodatno otvorilo mogućnosti političkog kadroviranja, bez uvažavanja stručnog mišljenja. Također, otvorena je mogućnost različitim strukama za ravnateljsku funkciju, u cilju kvalitetnijeg upravljanja muzejom, a ravnatelji koji dolaze izvan muzejske struke nemoraju položiti stručni ispit u roku od godine dana, a što je propisano za sva ostala muzejska zvanja. Zakonom nisu bila definirana muzejska zvanja s obrazloženjem da će to biti napravljeno kroz donošenje Pravilnika, koji je upravo na javnoj raspravi. Pravilnikom se klasificiraju muzejska stručna, stručna i druga stručna zvanja, a osnove klasifikacije potpuno su nejasne i stvaraju opravdano nezadovoljstvo kod muzejskih djelatnika. Obrazovanjem VSS i SSS, svi zaposlenici u muzejima stječu određeno stručno zvanje. Muzejsko stručno zvanje stječe se polaganjem stručnog ispita s osnovama muzeologije i muzeografije. Naime, Ministartvo kulture je neimenovanjem Povjerenstva u izradi Pravilnika pokazalo prije navedenu tvrdnju o neprihvaćanju novih trendova rada u europskoj muzejskoj zajednici. Razlog tome stvarno ostaje nejasan, a upravo zbog toga što je krovna organizacija muzejskih stručnjaka ICOM s obzirom na ulogu muzeja u razvoju društva dala referentni popis i grupe stručnih muzejskih zvanja:http://www.kongreskultury.pl/library/File/rap.muzea/Zalacznik%203(1).pdf ili nove muzejsk struke http://www.project-musa.eu/wp-content/uploads/2017/03/MuSA-Emerging-Job-Profiles-for-museum-professionals.pdf. https://www.ne-mo.org/our-topics/museum-management.html https://www.ne-mo.org/our-topics/museums-and-the-creative-economy/nc/1.html https://www.ne-mo.org/our-actions/nemo-political-statements.html Osnovom navedenog dajem i primjedbe na Prijedlog pravilnika | Primljeno na znanje | Nije iznesen konkretan prijedlog. |
| 82 | Muzej grada Pregrade Zlatko Dragutin Tudjina | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | Obrazac za bodovanje 1. STALNI POSTAV – održavanje stalnog postava nije i ne može se svesti samo na uređenje dijarama, već se radi o daleko većem broju i opsegu poslova koje također treba spomenuti i adekvatno valorizirati. 2. POVREMENA IZLOŽBA – kriterij za bodovanje povremenih izložbi ne može biti broj kvadrata prostora jer svi muzeji u Hrvatskoj ne raspolažu takvim prostorom za organizaciju izložbi. Osobito se to tiče manjih muzeja, koji će usvajanjem ovog kriterija biti u neravnopravnom položaju u odnosu na velike muzeje, a kolege muzealci iz manjih muzeja po ovom kriteriju neće moći ostvariti bodove u pojedinim kategorijama jer su prostorno ograničeni. Bodovi moraju biti koncipirani uzimajući u obzir kombinaciju prostora, broja predmeta, vrsta predmeta, kompleksnosti građe, vremena potrebnog za obradu i pripremu građe. Pri broju predmeta potrebno je paziti da se umjetničke izložbe ne dovedu u neravnopravan položaj s arheološkima jer obično sadrže manji broj djela. 3. ANDRAGOŠKI RAD – andragogija je znanost koja se bavi proučavanjem učenja odraslih. U muzejima se obavlja pedagoški i andragoški rad, odnosno uputnije bi bilo koristiti prikladnije termine, kao što su to Edukativna ili obrazovna djelatnost. Odgojno-obrazovne ustanove su dječji vrtići, osnovne i srednje škole, učenički domovi i slično, a odrasli pohađaju formalno obrazovanje u ustanovama za obrazovanje odraslih. Neki muzeji su smješteni u zgradama koje su pojedinačno zaštićene kao nepokretno kulturno dobro i/ili se nalaze u sklopu kulturno-povijesnih zona koje su također pod zaštitom te nisu prilagođene osobama s invaliditetom. Zbog očuvanja elemenata na temelju kojih je neko kulturno dobro zaštićeno, u neke zgrade ugradnja dizala kojim bi se omogućio pristup osobama s poteškoćama nije moguća. 4. OBJAVLJENI ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI – Doktorat znanosti je znanstveni stupanj koji se postiže uspješnim završetkom poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija. Iako programi doktorskih studija nakon bolonjske reforme obrazovanja traju formalno 3 godine, realno oni traju puno dulje jer je potrebno vrijeme za prikupljanje podataka, istraživanje, objavu radova, pisanje disertacije i obranu. Doktorat znanosti bi zbog svoje težine i vremena potrebnog za završetak i stjecanje u usporedbi s katalogom izložbe ili monografijom trebalo bodovati s minimalno 300 bodova. Monografska znanstvena publikacija se ne može izjednačavati s katalogom izložbe te bi ju trebalo bodovati s više bodova u odnosu na katalog izložbe, npr. sa 150 bodova. Znanstveni članak ne može nositi samo 10 bodova više od stručnog članka i trebalo bi ga bodovati s barem 50 bodova. 5. Nagrade, pohvale, priznanja – Upravljanje javnom ustanovom je kompleksan posao za koji su odgovorni isključivo zakonski predstavnici, koji su jedini ovlašteni za samostalno zastupanje ustanove te bi se isto trebalo bodovati s barem 50 bodova po godini. 6. Arheološka istraživanja – Arheološka istraživanja, kao što su arheološko rekognosciranje, probno sondiranje, sustavna i zaštitna iskopavanja, arheološki nadzor i druge metode kojima se prikupljaju arheološki nalazi i formiraju ili dopunjuju arheološke zbirke uopće nisu spomenuti i valorizirani u obrascu. 7. EU projekti – što je sa sudjelovanjem hrvatskih muzeja u projektima financiranim kroz fondove i programe EU? Muzeji mogu prijavljivati projekte za sufinanciranje iz različitih programa i fondova u svojstvu partnera, vodećeg partnera ili koordinatora te time mogu osigurati značajne izvore prihoda za svoje poslovanje, stoga bi to trebalo adekvatno i valorizirati, poticati i nagrađivati kroz sustav bodova za napredovanje. | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 83 | Muzej grada Pregrade Zlatko Dragutin Tudjina | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 6. | Članak 6. Prijedlog za zvanje viši kustos: brisati formulaciju " 5 godina rada u zvanju kustos" Prijedlog za zvanje muzejski savjetnik: brisati formulaciju "10 godina rada u zvanju viši kustos" Primjenjivo i na sva ostala zvanja. Obrazloženje: U slučaju da se ovo ne promijeni, odnosno ne izbriše, to bi značilo da se sva postignuća (iz priloženih tablica za bodovanje) koje je izvjesna osoba napravila prije stjecanja zvanja kustos ne računaju pri bodovanju za stjecanje zvanja višeg kustosa ili muzejskog savjetnika, a ti bodovi prije nisu uračunati. Na primjer, osoba je prije stjecanja zvanja kustos imala niz izvornih znanstvenih radova, stručnih radova, poglavlja u knjizi, drugih publikacija, završen poslijediplomski sveučilišni doktorski studij ili je izvan radnog odnosa surađivala na izradi stalnog postava i slično, a sva ta postignuća se uopće ne razmatraju i ne boduju pri napredovanju? Time se sve osobe koje su se zbog gospodarske krize i svih drugih okolnosti kasnije zapošljavale u muzejima te su godinama radile preko različitih ugovora o djelu, ugovora o autorskom djelu ili ugovora o radu u drugim strukama jer su na to bile primorane dodatno postavljaju u nepovoljniji položaj u odnosu na kolege koji su se odmah nakon završetka studija uspjeli zaposliti u struci. Nadalje, određivanjem vremenskog perioda za napredovanje u viša zvanja od minimalno 5 godina u zvanju kustosa i minimalno 10 godina u zvanju višeg kustosa ne potiče se proaktivnost, samoinicijativnost i svestranost u radu s obzirom na to da je napredovanje u više zvanje, bez obzira na sva postignuća nemoguće, ako nije zadovoljen uvjet godina provedenih u prethodnom zvanju. Pravilnik je temeljito izrađen te uz predložene kriterije i bodove za napredovanje koji su detaljno propisani smatramo da bi se uvažavanjem ovoga prijedloga postigli višestruko korisni efekti za poticanje proaktivnosti u radu, poticanje napredovanja i unapređenje muzejske djelatnosti u cjelini. | Nije prihvaćen | Nije jasna intencija prijedloga. |
| 84 | Narodni muzej Zadar | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | Smatramo da je u Članku 6. dio koji se odnosi na bodovanja problematičan. Podjela bodova koji su potrebni za stjecanje određenih muzejskih zvanja na bodove stečene na osnovi stručnog rada te bodove stečene na osnovi usavršavanja i publiciranih radova nije potrebna. Bodovna lista mogla bi biti jedinstvena. Naime na ovaj način dešava se situacija da kustos na jednoj listi ima i višestruke bodove, a na drugoj ne može sakupiti dovoljan broj bodova. Osim toga kategorije bodovnoj listi od 1 do 5 obuhvaćaju bodove dobivene usavršavanjem (doktorat) i publiciranim radovima koji su u članku 6 navedeni kao drugi dio bodovne tablice. U slučaju da se ne prihvati jedinstvena bodovna lista, predlažemo da se odjeljak 5 u bodovnoj tablici podijeli na dva dijela. U prvom dijelu bi se bodovi priključili u stručni rad te bi tu ostalo objavljivanje u katalozima, deplijanima i sl. povezanim s izložbama, dok bi se bodovi stečeni u drugom dijelu ovog odjeljka pribrojili bodovima potrebnim za usavršavanje i publiciranje radova. Obrazac za bodovanje Ako se obrazac za bodovanje odnosi na sve muzejske struke, mnogi poslovi u muzeju nisu njima obuhvaćeni. Na primjer nije jasno na temelju čega bi napredovao muzejski tehničar ili preparator. Za preparatora postoje dvije kategorije koje su nejasne jer ne obuhvaćaju prepariranje svih muzejskih predmeta (biljke, kukci, mokri preparati) već samo izradu dermoplastičnih preparata i kostura što je posao dermoplastičara, dok posao preparatora obuhvaća puno više toga. Ovakav način bodovanja može dovesti do toga da preparatori odbijaju raditi poslove koji nisu u bodovnoj tablici. Osim toga nisu navedeni načini napredovanja, a ni samog zanimnja muzejskog restauratora. Nije jasno niti kako se broj bodova izrade preparata može ocijeniti prema veličini muzeja. 2. POVREMENA IZLOŽBA Dio koji se odnosi na kvadraturu izložbe, što se događa s muzejima koji imaju manji izložbeni prostor za povremene izložbe od 150 m2? Na ovaj apsurdan način dovodi se u neravnopravni položaj muzej s manjim izlagačkim dvoranama s obzirom da bodove na listi ne determinira kvaliteta izložbe i stručna obrada građe već „nekoliko kvadrata“ izložbenog prostora. Također nije jasno na koji način se mogu dokazati autorstva i suradnja na izložbama ako muzej, zbog nedovoljnih financijskih sredstava, nije imao mogućnost izdavanja kataloga. 3. RAD NA MUZEJSKOJ GRAĐI I DOKUMENTACIJI Dodati kategorije: • rad na digitalizaciji muzejske građe i dokumentacije • izrada audio vodiča ili drugih digitalnih materijala za korisnike • digitalni katalog zbirke 4. ANDRAGOŠKI RAD Promijeniti u andragoški i pedagoški rad Prijedlog izmjena u Obrascu za bodovanje 5. OBJAVLJENI MUZEJSKI STRUČNI RADOVI Katalog izložbe, katalog zbirke (najmanje 90 000 znakova) 100 Katalog izložbe, katalog zbirke, stručni vodič, vodič zbirke, vodič stalnog postava (najmanje 60 000 znakova) 60 Katalog izložbe, katalog zbirke, stručni vodič, vodič zbirke, vodič stalnog postava (manje od 60 000 znakova) 50 Poglavlje (najmanje 30 000 znakova) ili prilozi (table, crteži i sl.) u katalogu izložbe 35 Poglavlje (manje od 30 000 znakova i više od 10 000 znakova) ili prilozi (table, crteži i sl.) katalogu izložbe 25 Radni listići, deplijani i brošure povezane s pedagoškom i izložbenom djelatnošću 5 Ostale vrste radova (recenzije i opisi izložbi, predgovor, uvodna riječ i sl.) - domaći/strani 5/10 6. OBJAVLJENI ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI Doktorat znanosti 100 Monografska znanstvena publikacija (najmanje 90 000 znakova) 100 Stručna knjiga, stručni priručnik, udžbenik, stručni vodič (najmanje 60 000 znakova) 60 Stručna knjiga, stručni priručnik, udžbenik, stručni vodič (manje od 60 000 znakova) 50 Poglavlje (najmanje 30 000 znakova) ili prilozi (table, crteži i sl.) u monografskoj publikaciji ili stručnoj knjizi 35 Poglavlje (manje od 30 000 znakova i više od 10 000 znakova) ili prilozi (table, crteži i sl.) u monografskoj publikaciji ili stručnoj knjizi, 25 Uredništvo zbornika, knjige, periodične stručne ili znanstvene publikacije 10-40 Znanstveni članak 40 Stručni članak 30 Ostale vrste radova (članci u novinama i popularnim časopisima, prikazi i recenzije knjiga, biografija, bibliografija, predgovor, uvodna riječ i sl.) - domaći/strani 5/10 Sinopsis emisije, filma, serije 5-20 | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 85 | Prirodoslovni muzej i zoološki vrt | PRAVILNIK | Osvrt na bodovanje muzejskih stručnih i stručnih zvanja: Svrha bodovanja je poticati muzejske aktivnosti sa svrhom što kvalitetnijeg rada djelatnika i ispunjenja misije muzeja u društvu. Obzirom na veliku raznolikost u razvijenosti muzeja, predloženo bodovanje ne pogoduje razvijenim muzejima, a još manje pogoduje malim muzejima. Moraju se uzeti u obzir specifični uvjeti svake ustanove i vrednovanje se mora obaviti na način da se uzme u obzir uvjete rada djelatnika, zalaganje djelatnika, potrebe djelatnika i mogućnosti ustanove u obavljanju određenih muzejskih zadaća. Potrebno je izbjeći situaciju da djelatnici izbjegavaju raditi poslove koji nisu dovoljno bodovani, čak i ako su ti poslovi bitni za funkcioniranje muzeja. Nezdrava je i situacija u kojoj bi se stvarao animozitet među djelatnicima oko dolaska u priliku da rade izložbe. Zalažemo se da sustav bodovanja nagradi djelatnike za stručni rad i za ukupni rad, a ne samo za rad u pojedinim kategorijama, jer nije isto: 1. obrađivati zbirku od nekoliko desetaka predmeta i zbirku od nekoliko desetaka tisuća predmeta 2. obrađivati zbirku uz pomoć specijalista za reviziju građe i bez njega 3. obrađivati zbirku uz pomoć drugog muzejskog osoblja (informatičar, dokumentarist, muzejski tehničar) ili bez te pomoći 4. je li kustosima tijekom obrade zbirki ili pojedinih predmeta na raspolaganju nova ili stara oprema ili im uopće nije dostupna, te je li im dostupna pomoć drugih stručnjaka iz pojedinog područja 5. je li muzej ima veći prostor za izložbe ili su takvi prostori skromih površina 6. je li neki stručni djelatnik radi samo posao tog stručnog zvanja ili, zbog okolnosti u kojima muzej se nalazi, mora raditi i poslove iz djelokruga drugih muzejskih zvanja 7. te je kod tiskanja kataloga (izložbi i/ili zbirki) potrebno uzeti u obzir financijske mogućnosti ustanove. Nova razrada kriterija: Pri bodovanju moramo jednako voditi računa o davanju poticaja radu djelatnika u velikim nacionalnim muzejima s brojnim osobljem, bogatim zbirkama, opremom i prostorom za izlaganje kao i muzejima s malim prostorom za izlaganje, muzejima s malim brojem stručnih djelatnika, muzejima s manjim zbirkama itd. Upravo u muzejima koji osim kustosa nemaju ostala muzejska stručna i stručna zvanja (muzejski pedagog, dokumentarist, informatičar, preparator, muzejski tehničar), kustos tijekom obrade zbirki dokumentira zbirku, brine se o pohrani i čuvanju, računalno je obrađuje, digitalizira, provodi muzejsku edukativnu djelatnost, a tijekom rada na izložbi najčešće samostalno je i postavlja. Vrednovanjem samo stručnog rada na zbirci, a ne uzimajući u obzir i ostale poslove koje obavlja, kustos takvog muzeja je u nepovoljnoj siutuaciji naspram kustosa iz drugog muzeja koji ima navedene stručne djelatnike. Isto tako, kustosi mogu upravljati manjim i većim zbirkama, slabije i bolje obrađenim zbirkama pa se javlja pitanje kako bodovati čak i osoblje unutar iste ustanove. Neki su djelatnici bolje osposobljeni za npr. taksonomsku reviziju pojedine prirodoslovne zbirke, a drugi slabije poznaju problematiku zbirke za koju su zaduženi, ali se moraju uhvatiti u koštac s dokumentiranjem zbirki. Neki djelatnici upravljaju manjim zbirkama koje broje tek na desetke predmeta, dok drugi upravljaju zbirkamas desetcima tisuća predmeta. Kako jednako vrednovati postignuća djelatnika koji upravlja većim brojem zbirki i djelatnika koji upravlja manjim zbirkama? Isto tako, različita su polazišta glede stupnja obrađenosti pojedinih predmeta ili samih zbirki zbog čega je potrebno različito vrednovati rad kustosa koji obrađuju već inventarizirane zbirke od rada kustosa koji obrađuju zbirke koje do tada nisu bile inventarizirane, a vrlo često se radi o starim zbirkama koje potječu s kraja 19. ili početka 20 st., što dodatno otežava rad na njima. Pri vrednovanju rada kustosa mora se više bodovati rad na obradi stručne muzejske građe, kako bi se potaknulo bolje proučavanje i upoznavanje muzejske građe. Mora se posebno vrednovati stupnjeve stručne obrade građe, tj. etapa u izradi tako i kompletnu izradu muzejske dokumentacije (digitalizaciju, reviziju stanja primjeraka/predmeta, taksonomsku reviziju građe, itd...). Kod vrednovanja stupnjeva obrađenosti muzejske građe treba voditi računa o: broju predmeta u zbirci, stručnosti i broju osoba koje rade na zbirci (stručnjak specijalist za tu zbirku, tehničar, restaurator, dokumentarist, informatičar, kustos), opremljenosti (zadovoljavajuća opremljenost, nedovoljna opremljenost, priručna ili adekvatna oprema, dostupni materijali) ili broju predmeta u zbirci/zbirkama za koje je osoba zadužena. Prijedlozi: 1. Vrednovanje rada u svim područjima U muzejima koji nemaju zaposlena sva potrebna muzejska stručna i stručna zvanja, često postojeći stručni djelatnici (kustosi, muzejski pedagozi, dokumentaristi i dr.) prelaze okvir svoje struke, što je i temelj mogućnosti prekvalifikacije među srodnim muzejskim zvanjima prema ovom Prijedlogu pravilnika. Potrebno je stoga omogućiti i vrednovanje rada pedagoga na npr. poslovima kustosa, kustosa na poslovima pedagoga, pedagoga i kustosa na poslovima dokumentarista, poslove kustosa na poslovima muzejskog tehničara i preparatora, rad na muzejskom marketingu, itd. Potrebno je poticati i nagraditi informatičare koji daju raznovrsnu potporu aktivnostima ostalih muzejskih struka. Prilikom vrednovanja rada, kandidat bi morao navesti sve svoje poslove kojima je dao doprinos redovnom radu ustanove, a provjerili bi se kroz izvješća ustanove u kojoj radi. Vrednovao bi se doprinos napretku rada u ustanovi (obrada zbirki, podrška kolegama, unošenje novih sadržaja) zahvaljujući zalaganju stručnog djelatnika. 2. Vrednovanje inovativnosti Potrebno je vrednovati stvaranje novih zbirki, novih muzejskih radionica, uvođenje novih sadržaja, novih inicijativa. 3. Vrednovanje gostovanja u edukativnim emisijama u raznim medijima Potrebno je vrednovati nastupe svih muzejskih stručnih i stručnih djelatnika u medijima (tisak, radio, TV, internet) kako bi ih se poticalo na popularizaciju znanosti i muzejske struke u društvu. | Djelomično prihvaćen | Vezano uz bodovanje stručnog rada, sustav bodovanja je usuglašen s muzejskom strukom. |
| 86 | Prirodoslovni muzej Rijeka | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | Obrazac za bodovanje • uvod – navoditi broj znakova stručnog ili znanstvenog rada? o kvaliteti govori više Ipact factor rada, i treba ga odvagnuti u ovisnosti o znanstvenom polju • 1. stalni postav – održavanje stalnog postava ne svodi se na uređenje diorama? • povremena izložba – površina prostora u kojem je postavljena izložba ne može biti mjerilo!; razlika kustos izložbe i autor? organizacija izložbe međunarodna – izložba u inozemstvu ili s međunarodnim sudjelovanjem? • rad na muzejskoj građi i dokumentaciji – kontinuirani rad i stupanj obrađenosti građe i dokumentacije – to je temeljno i krunsko djelo kustosa i dokumentarista na kojemu bi se napredovanje moralo temeljiti – ne može nositi samo toliko bodova; izrada dermopreparata – to nije jedini rad preparatora i ne može se ocjenjivati sukladno veličini muzeja ili životinje!? i ne odnosi se samo na kralješnjake!; isti komentari za „izradu kostura“; evidentan je disbalans u bodovanju obrade muzejske građe (kompleksna revizija zbirke samo 5-20) u odnosu na postavljanje povremene izložbe (osobito ako se radi o velikom prostoru, što smo već istakli kao neprihvatljivo mjerilo) • Andragoški rad – imamo muzejske pedagoge, a ovdje naslov andragoški rad, pod njim suradnja s odgojno–obrazovnim sustavom!? Prijedlog: Muzejska edukacija i razvoj publike: program u suradnji s drugim ustanovama boduje se više od samostalno razvijenog!? Prijedlog: cjeloviti edukativno-komunikacijski program koji prati stalni postav/izložbu i namijenjen je jednoj ciljnoj skupini/raznim ciljnim skupinama, osmišljavanje/provođenje; općenito potpune nejasno što se boduje • objavljeni znanstveni i stručni radovi – broj znakova!? sinopsis emisije!? • izlaganja i predavanja – ciklus predavanja na fakultetu vrijedi 5 bodova? (izrazito podcijenjeno, osobito u odnosu na izradu jednog predavanja za domaći skup s istih 5 bodova za izlaganje). • stručna iskustva – poslovi matičnosti – ako je aktivna, vrijedi više; organizacija sastanaka!? član upravljačkog tijela – premalo bodova, mentorstvo podvalorizirano • nigdje se ne boduju međunarodni projekti u području muzejske djelatnosti, vođenje/sudjelovanje, smatramo potrebnim bodovati vođenje ili suradnju na ostvarenim i dokumentiranim međunarodnim znanstvenim i kulturnim projektima • nadalje, predlažemo jedinstvene bodove i jedinstvenu kategoriju stručni rad, objavljivanje i usavršavanje s odjeljcima od 1 do 8. (u Prilogu Obrazac za bodovanje Odjeljci 1, 2, 3, 4 i 5 razmatraju se za ocjenjivanje stručnog rada, a odjeljci 6, 7 i 8 za objavljivanje i usavršavanje. Ne vidimo potrebu za odjeljivanjem stručnog rada i objavljivanja i usavršavanja. Također neke kategorije, vidi odjeljak 5, je teško razlučiti da li su stručni rad ili objavljivanje i usavršavanje. U odjeljku 5 sve ima dvojaku ulogu, pri čemu su katalozi i stručni radovi više stručni rad, a doktorat, monografska znanstvena publikacija i znanstveni radovi u sadašnjem odjeljku 5 su više objavljivanje i usavršavanje. Također odjeljci 6 do 8 imaju ili niskobodovne kategorije ili nagrade, gdje kvalitetan rad i rezultat nisu jamstvo sakupljanju bodova za razliku od odjeljaka 1-5.) • predlažemo da se doprinos kroz kvantitativni rast zbirke ili kvalitativni rast njene vrijednosti vrednuje kao stručni rezultat-niti jedan postojeći odjeljak ne posvećuje se stručnim rezultatima kustosa na rastu i razvoju zbirke! (kao da muzejsku trajnu vrijednost čine postavi koji traju 10-20 godina i izložbe koje traju do 1 godine, a ne zbirke koje traju, nadajmo se, “zauvijek”. Ako je kustos sakupio 100, 1000 ili 10.000 muzejskih predmeta i ako za dio predmeta dokaže njihovu posebnu i svjetsku vrijednost, npr. u prirodoslovlju kroz tipove ili primjerke koji su na neki drugi način upotrebljeni u znanstvenom radu i otkriću) - predlažemo odjeljak 1 zbirka s bodovima za njen rast i za njen razvoj tj. dokazanu vrijednost i zatim preostalih osam odjeljaka, sve prema prethodnoj primjedbi kao odjeljci jedinstvenog stručnog rada, objavljivanja i usavršavanja. | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 87 | Prirodoslovni muzej Rijeka | VII. STRUČNA POVJERENSTVA ZA VIŠA STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 32. | st. 4. i 5. – u stručnim povjerenstvima za napredovanja moraju biti zastupljeni članovi specijalisti za pojedina područja specijaliziranih muzeja iz kojih dolaze pristupnici, pr. arhelogija, povijest umjetnosti, prirodoslovlje, kako bi se moglo procijeniti i bodovati njihove molbe za napredovanja. | Prihvaćen | Razmotreno, članovi povjerenstava imenuju se iz redova viših muzejskih zvanja, te je osigurana zastupljenost svih viših muzejskih zvanja, a temeljem odluke Hrvatskog muzejskog vijeća kao najvišeg savjetodavnog tijela struke. |
| 88 | Prirodoslovni muzej Rijeka | V. PROGRAM STRUČNIH ISPITA, Članak 29. | st. 3. Preparatori ne rade i ne prepariraju samo životinjske uzorke, već i uzorke ostalih živih bića (biljaka, algi, gljiva, lišajeva i sl.), fosila, stijena. | Prihvaćen | Prihvaćeno, preformulirano |
| 89 | Prirodoslovni muzej Rijeka | III. STJECANJE STRUČNIH MUZEJSKIH ZVANJA, Članak 8. | st.5.-propisivati kvalitetu rada minimalnim brojem znakova? Kvalitetu rada procjenju mentor i stručno povjerenstvo, a o kvaliteti ne govori kvantiteta. | Primljeno na znanje | Intencija odredbe nije kvantitetom propisati kvalitetu nego odrediti okvir. |
| 90 | Prirodoslovni muzej Rijeka | III. STJECANJE STRUČNIH MUZEJSKIH ZVANJA, Članak 7. | st.2.- adekvatnu mogućnost navesti i za sva ostala muzejska zvanja, ne samo za kustosa ( sukladno predloženom ad.3.) | Nije prihvaćen | Ostala stručna zvanja osim kustosa se ne obavljaju izvan ustanove. |
| 91 | Prirodoslovni muzej Rijeka | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 6. | Sukladno komentaru ad.3.- adekvatno uvrstiti ostala predložena muzejska zvanja | Nije prihvaćen | Nije jasno formuliran prijedlog. |
| 92 | Prirodoslovni muzej Rijeka | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 3. | Prijedlog: Stručna muzejska zvanja su: • kustos • muzejski pedagog • dokumentarist • srtučnjak za marketing • stručnjak za odnose s javnošću • stručnjak za multimedijske sadržaje? • voditelj službe za posjetitelje? • muzejski tehničar • preparator. Člankom se stručna zvanja u muzejima dijele na 1) temeljna stručna muzejska zvanja, 2) druga stručna muzejska zvanja te 3) viša stručna muzejska zvanja. Za muzeje i muzejsku djelatnost danas, koja je složena i interdisciplinarna te djeluje u smjeru brige o muzejskoj građi, ali i razvoju zajednice i komuniciranju građe javnosti, danas je potpuno neprihvatljivo da se stručna zvanja u muzejima dijele na temeljna, u kojima su zastupljeni kustos i djelatnici koji mogu raditi sa srednjom stručnom spremom i čiji rad mora nadzirati kustos, dok se muzejski pedagog i muzejski dokumentarist, koje samostalno obavljaju djelatnici s visokom stručnom spremom, navode kao „ostala“ stručna zvanja, iz čega se iščitava da su manje važna za rad muzeja, dok se ostali stručni poslovi u muzejima, poput marketinga i odnosa s javnošću, ovdje niti ne navode. Smatramo da se na ovakav način umanjuje značaj muzejskih pedagoga i muzejskih dokumentarista te svih ostalih stručnih muzejskih djelatnika, bez čijeg rada muzejski predmet ne bi bio potpun niti predstavljen javnosti na adekvatan način, niti bi muzeji ispunjavali sve svoje zadaće. Pravilnik bi trebao biti alat poticanja razvoja muzeja u Republici Hrvatskoj kroz regulirano poticanje stručnog usavršavanja i motiviranje kroz napredovanja u struci u svim segmentima muzejske djelatnosti. | Djelomično prihvaćen | Razmotreno i redefinirano. |
| 93 | Renato Vukić | PRAVILNIK | Poštovanje , nisam mislio komentirati no vidim zadnjim danom savjetovanja mnoge nove komentare kolega. Interesantno je da se svaki put kad Ministarstvo pokuša popraviti položaj muzejskih tehničara nađe netko kome to smeta. Na stranu uzdizanje struke i rješavanje nomotehničkih problema, danas sam podigao platnu listu i s papira me gleda 4.661 kuna. Godišnje zaradim 55.200 kn. Razmišljam tako noseći ulje na platnu procijenjeno na moje dvije godišnje plaće što bi bilo kad bih pao? Da li bi osiguranje to nadoknadilo, da li bih dobio otkaz, da li bih morao nadoknaditi štetu? Što ako slika padne sa zida? Hoću li stići, kad svi obave svoj dio posla i stanu meni za leđa, na vrijeme postaviti izložbu? Stres. A ja po svim statističkim mjerilima sirotinja. 28 godina staža, postavljaš izložbe ali nisi još muzejski tehničar, postaneš i formalno muzejski tehničar, čekaš stručni ispit, Onda postaviš 14 izložbi svi su u katalogu ali ti ne, ti ćeš dobiti potvrdu. U međuvremenu s 5 godina uvjeti za napredovanje poskoče na 10 godina, samo tehničarima. I sad netko od kolega ponovno se zalaže za 10 godina kao uvjet za napredovanje.Meni je to sad nebitno ali zašto otežavati mladim kolegama, zar da čekaju 10 godina do normalne plaće? Da li će u tih 10 godina bolje svladati razliku između kuke i šarafa nego u tričavih pet? Istodobno trebao bih biti intelektualac bez premca, literatura oko 1000 stranica, nebrojeni zakonski tekstovi, stručna literatura, engleski jezik, što reć kao malo bolji ispit na pravnom fakultetu, muzeologija, dokumentalistika, stručni rad, rasvjeta izložbe, multimedija, audio-video tehnika.Građevinski radovi, električarski.Transport, pakiranje, preventivna zaštita i konzervacija. Ali uvijek netko inzistira na tome da smo " samo " pomoćni stručni radnici. Pa mi radimo potpuno drugačiji posao od kustosa. Dakle stručni smo u svom području. Kao i fotografi u svom ili informatičari. Knjižničar ima pomoćnog knjižničara i to se zanimanje tako i zove. U Pevecu mi nude 5.000 kn. Odmah. Drugdje i više. Zar će devetnaestogodišnjak čekati tridesetu da bude plaćen više od blagajnice? Zahvaljujem se kolegici koja se sjetila i fotografa. Čovjek procvate kad pročita takav tekst. Istina kao i informatičari, dizajneri, producenti, marketinški stručnjaci to su zanimanja koja postoje i izvan muzeja i mogu se obavljati preko vanjskih suradnika. No muzejski fotograf poznaje predmete s kojima radi, poznat mu je kontekst, uzusi struke, krhkost i vrijednost predmeta, što treba istaknuti. Kako ispričati priču. Za razliku od fotografa izvana koji su obično vezani za jedan žanr muzejski fotograf mora vladati i studijskom fotografijom i portretnom, snimati evente i na terenu istraživanja, intervjue, macro, baviti se reproduktivnom fotografijom dakle gotovo svime. I tu je prednost muzejskog fotografa pred bilo kim izvan muzeja. On je uvijek prisutan i prati eksponat od dolaska u muzej, restauracije, izlaganja, kataloga, njegovo starenje i na kraju jednom kad predmet prestane postojati ostaju samo fotografije. Dodatno marketinški i prezentacijski, pogotovo sve većom važnošću videa, snimanjem sudjeluje u svakodnevnim aktivnostima muzeja. Bez njega nema ni facebooka, ni web stranice ni instagrama. Bez mogućnosti napredovanja s nepostojećim stručnim ispitom, što me motivira da učim raditi s novim softwareom, montiram video, kupujem i pratim nove tehnologije. Zašto pisati stručne radove imam tri, gotova, zašto se time zamarati? Zašto biti kreativan i obrađivati fotografije. Zašto ne postaviti aparat na autopostavke i na najmanjoj rezoluciji snimati u jpeg formatu, istovariti na server i otići kući. Na koncu što je najčešći argument, zašto ne snimati telefonom? Ako je to intencija ok, zašto ne. Na tržištu ima mjesta. Vezano uz bodovanje problem je što ako vam ne daju snimati za kataloge ili da postavljate izložbe nećete imati bodove, Ako izložbu postave producent i dizajner hoćete li dobiti koji bod? Ako vas ne upišu u katalog hoće li vam priznati potvrdu poslodavca? Imate li išta od toga ako izadite film, ovitak DVD-a, grafičku propremu kataloga, likovni postav izložbe, slideshow, prezentaciju, postavite multimediu, odradite pripremu audio vodiča, digitalnu obradu zvuka, videa? Ja sam sve to radio, ništa od toga nisam imao. Više to ne radim. Tako to izgleda iz perspektive muzejskog tehničara i fotografa. Na papiru intelektualac, u praksi šljaker na računu jadac. Srećom obrazovan sam imam dodatne prihode inače ni minute ne bih radio za ovu plaću. Ne mogu zamisliti da bi privukla ikog mlađeg. Na kraju money talks .... O finesama možemo filozofirati. Dajte ljudima da napreduju, za isti rad ista plaća. Vidim Ministarstvo to shvaća, mada mi nije jasno rješenje predviđeno za fotografe.Kolegama koji jedino kroz to zvanje mogu napredovati sigurno sada nije lijepo. Vrijedi li više ičemu položen stručni ispit? Prelazite u drugi muzej zvanje ste stekli u muzeju, a po struci niste fotograf. Što onda. Kolege viši fotografi su dakle vrsta koja izumire, a ja nikada neću izrasti u višeg fotografa? Hm. Bilo mi je drago sudjelovati. | Primljeno na znanje | Nije iznesen konkretan prijedlog. |
| 94 | Tonći Seser | PRAVILNIK | = DODATNI PRIJEDLOG: Pored prijedloga da sva dosadašnja stručna muzejska zvanja ostanu muzejska zvanja, predlažem omogućavanje napredovanja do iste razine u svim stručnim muzejskim zvanjima, sa uvođenjem iste razine zvanja: = za zvanje fotograf: - završena srednja škola ili diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij ili stručni studij ili viša stručna sprema ili visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, te položen stručni ispit za fotografa = za zvanje viši fotograf: - 5 godina rada u zvanju fotografa - sakupljeno 120-350 bodova prema Prilogu predloženog Pravilnika = za zvanje fotograf savjetnik: - 10 godina rada u zvanju višeg fotografa - sakupljeno 500 bodova prema Prilogu predloženog Pravilnika od stjecanja zvanja višeg fotografa i to: 300 bodova na osnovu stručnog rada te 200 bodova na osnovu usavršavanja i publiciranih radova = za zvanje preparator: - završena srednja škola ili diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij ili stručni studij ili viša stručna sprema ili visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, te položen stručni ispit za preparatora = za zvanje viši preparator: - 5 godina rada u zvanju preparatora - sakupljeno 120-350 bodova prema Prilogu predloženog Pravilnika = za zvanje preparator savjetnik: - 10 godina rada u zvanju višeg preparatora - sakupljeno 500 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika od stjecanja zvanja višeg preparatora i to: 300 bodova na osnovu stručnog rada te 200 bodova na osnovu usavršavanja i publiciranih radova = za zvanje muzejski tehničar: - završena srednja škola ili diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij ili stručni studij ili viša stručna sprema ili visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, te položen stručni ispit za muzejskog tehničara = za zvanje viši muzejski tehničar: - 5 godina rada u zvanju muzejskog tehničara - sakupljeno 120-350 bodova prema Prilogu predloženog Pravilnika = za zvanje muzejski tehničar savjetnik: - 10 godina rada u zvanju višeg muzejskog tehničara - sakupljeno 500 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika od stjecanja zvanja višeg muzejskog tehničara i to: 300 bodova na osnovu stručnog rada te 200 bodova na osnovu usavršavanja i publiciranih radova Na muzejskom radnom mjestu fotograf može biti zaposlena osoba koja je npr. diplomirani filmski snimatelj, na radnim mjestima preparatora ili muzejskog tehničara može biti zaposlena osoba koja je npr. diplomirani profesor likovne kulture, diplomirani povjesničar umjetnosti i slično. Također, ako je u praksi još aktualna, predlažem dodavanje nove odredbe ovakvog sadržaja: = Zaposlenici koji su na dan polaganja stručnog ispita imali 10 ili više godina radnog staža na određenim stručnim muzejskim poslovima, a do tada nisu polagali stručni ispit, nakon položenog stručnog ispita stječu više muzejsko zvanje. Tonći Seser, viši fotograf Arheološkog muzeja u Splitu | Djelomično prihvaćen | Svim zvanjima omogućeno je napredovanje, a Pravilnik za to propisuje uvjete. |
| 95 | Tonći Seser | PRAVILNIK | PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI – na prijedlog Pravilnika o stručnim muzejskim zvanjima i drugim zvanjima u muzejskoj djelatnosti, te uvjetima i načinu njihova stjecanja = PRIMJEDBA: nije prihvatljivo da dosadašnja stručna muzejska zvanja informatičar, viši informatičar, informatičar savjetnik, fotograf i viši fotograf, postaju druga zvanja u muzejskoj djelatnosti, odnosno da li time ona prestaju biti stručna muzejska zvanja i stručna radna mjesta ? Prema predloženom nije jasno kako bi navedena zvanja ostvarivala napredovanja u struci sukladno propisima kojima se uređuju nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u javnim službama ? PRIJEDLOG: zvanja informatičar, viši informatičar, informatičar savjetnik, fotograf i viši fotograf trebaju biti u skupini druga stručna muzejska zvanja, odnosno viša stručna muzejska zvanja. Danas ostvarivanje muzejskih izložbi, objava muzejskih publikacija, muzejska prezentacija, itd., nezamislive su bez fotografija, a u eri informatizacije i digitalizacije, muzejska djelatnost je nezamisliva bez stručne informatičke potpore. = PRIMJEDBA: Pojam mentora i mentorstva nije reguliran Zakonom o muzejima, niti Statutima i internim Pravilnicima u muzejima ? PRIJEDLOG: Potrebno je regulirati pojam mentora i način njihovog vođenja. = PRIMJEDBA: Pravo na polaganje stručnog ispita ne bi trebala imati osoba koja obavlja dužnost ravnatelja odnosno voditelja muzeja, jer navedena odredba nije u skladu sa odredbama Zakona o muzejima, a koje odredbe kažu da ravnatelj može biti osoba koja nije arheolog, te bi ovakva odredba potencirala situaciju da ravnatelj može biti samo osoba koja je po struci arheolog. Ravnatelj obavlja ravnateljske poslove za koje ima zaključen ugovor o radu, odnosno organizira rad i poslovanje muzeja. Radno mjesto ravnatelja nije pozicija za stručno napredovanje u ravnateljskom mandatu. Tonći Seser, viši fotograf Arheološkog muzeja u Splitu | Nije prihvaćen | Naime, navedena stručna zvanja i načina njihova napredovanja, reguliran je člankom 4. stavkom 2. Vezano uz primjedbu za radno mjesto ravnatelja, odredba nije u koliziji sa zakonom nego je samo dopunjuje. Naime, ako ravnatelj ne radi stručne poslove stručnog muzejskog zvanja u trajanju potrebnom za polaganje ispita, isto ne može pristupiti polaganju stručnog ispita. |
| 96 | Zoran Svrtan | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | U ime stručnih djelatnika Muzeja za umjetnost i obrt: Na koje se to nezavisne stručnjake misli? Nezavisni stručnjaci nisu definirani nigdje u tekstu pravilnika. U tablici ima nedorečenosti i nedostaju mnogi poslovi koji su vrijedni bodovanja. Uvedeni su rasponi bodova koje treba primjenjivati ovisno o kompleksnosti radova koji se ocjenjuju. (2) Izložbe su podijeljene prema Kriterijima za vrednovanje programa vizualnih umjetnosti Ministarstva kulture Hrvatske, iako bi se alternativna podjela mogla napraviti i prema Godišnjim izvještajima o radu koji se predaju MDC-u. Smatramo da podjela izložbi kako je predloženo - po kvadraturi izložbenog prostora nema smisla, a isto tako nema smisla niti podjela prema broju eksponata. (3) Dodan je velik broj poslova koji prije nisu bili navedeni. (4) Promijenjen je naziv grupe poslova - PEDAGOŠKI umjesto andragoški, te je napravljena nova kategorizacija poslova. (5) Promijenjeni su brojevi bodova i dodani su novi poslovi. (6) Promijenjeni su brojevi bodova i dodani su novi poslovi. (7) Promijenjeni su bodovi. (8) NEDOSTAJE! Predložene su neke kategorije koje bi trebalo ocjenjivati. TABLICA POSLOVI U MUZEJSKOJ DJELATNOSTI UVRŠTENI U SUSTAV BODOVANJA BODOVI SAMOOCJENJIVANJE MIŠLJENJE POVJERENSTVA 1. STALNI POSTAV Izrada verificiranog preliminarnog muzeološkog programa 60 Izrada verificirane koncepcije stalnog postava 100 Vođenje projekta realizacije stalnog postava 100 Izrada scenarija stalnog postava 80 Stručna suradnja na realizaciji stalnog postava 50 Rad na postavljanju stalnog postava 20 Rad na dopunama i izmjeni stalnog postava 20-30 Recenzija stalnog postava 15 Održavanje stalnog postava 5 Za poslove pod točkama 1 – 4 koji su rezultat rada do tri autora, svakomu pripada predviđeni broj bodova. Za više od tri autora stječe se polovica predviđenih bodova. Za verificirani stalni postav potrebno je priložiti rješenje (potvrdu) Hrvatskog muzejskog vijeća Ministarstva kulture RH, koncepciju stalnog postava te ostalu dokazivu dokumentaciju. 2. POVREMENA IZLOŽBA podjela prema Kriterijima za vrednovanje programa vizualnih umjetnosti Ministarstva kulture Hrvatske Retrospektivne i tematske izložbe – autorstvo 60-100 – suautorstvo 30-50 – autorstvo dionice u izložbi 30-50 – kustos izložbe 30-50 – stručna suradnja 20-40 - organizacija ili sudjelovanje u organizaciji izložbe 20-40 – rad na postavljanju izložbe 10-20 Tematske i kompleksno-tematske izložbe – autorstvo 50-80 – suautorstvo 40-60 – autorstvo dionice u izložbi 20-40 – kustos izložbe 20-40 – stručna suradnja 10-30 - organizacija ili sudjelovanje u organizaciji izložbe 10-30 – rad na postavljanju izložbe 10-20 Skupne izložbe – autorstvo 40-60 – suautorstvo 30-45 – autorstvo dionice u izložbi 20-40 – kustos izložbe 20-40 – stručna suradnja 10-30 - organizacija ili sudjelovanje u organizaciji izložbe 10-30 – rad na postavljanju izložbe 10 Monografske izložbe – autorstvo 30-50 – suautorstvo 30-45 – autorstvo dionice u izložbi 20-40 – kustos izložbe 20-40 – stručna suradnja 10-30 - organizacija ili sudjelovanje u organizaciji izložbe 10-30 – rad na postavljanju izložbe 10 Informativne izložbe – autorstvo 20-40 – suautorstvo 10-30 – autorstvo dionice u izložbi 10-30 – kustos izložbe 10-30 – stručna suradnja 10-30 - organizacija ili sudjelovanje u organizaciji izložbe 10-30 – rad na postavljanju izložbe 10 Pregledne izložbe – autorstvo 10-30 – suautorstvo 10-30 – autorstvo dionice u izložbi 10-30 – kustos izložbe 10-30 – stručna suradnja 10-30 - organizacija ili sudjelovanje u organizaciji izložbe 10 – rad na postavljanju izložbe 10 Organizacija izložbe na drugom mjestu (unutar RH) 20-60 Organizacija gostovanja izložbe iz inozemstva 20-60 Organizacija gostovanja izložbe u inozemstvu 50-80 Međunarodna izložba - autorstvo 50-80 - suautorstvo 40-60 - autorstvo dionice 20-40 – kustos izložbe 20-40 - stručna suradnja 10-30 - organizacija ili sudjelovanje u organizaciji izložbe 10-30 - rad na postavljanju izložbe 10-20 Informativni poster, roll up, banner i sl. 5 – 10 Virtualne izložbe uz stručnu obradu građe – autorstvo (ideje, koncepta) 20-60 - izvedba virtualne izložbe 20 - 60 – suautorstvo 10-40 - autorstvo dionice 10-40 – stručna suradnja 5-20 Izrada cjelovite dijarame staništa 5 Dokazuje se katalozima i drugim materijalima koji potvrđuju rad stručnog djelatnika na navedenim poslovima. R raspon bodova ovisno o složenosti izložbe. Rad na postavljanju izložbe odnosi se na poslove muzejskih tehničara i preparatora. 3. RAD NA MUZEJSKOJ GRAĐI I DOKUMENTACIJI Kontinuirani rad i stupanj obrađenosti muzejske građe i muzejske dokumentacije (ovisno o količini zaduženih predmeta u zbirci) 10 – 50 (ocjena Povjerenstva uz obrazloženje) Uspostavljanje sustava pregleda muzejske građe i muzejske dokumentacije i poboljšanje dostupnosti javnosti 50 Istraživanje i evaluacija korištenja muzejskim sadržajima (muzejska građa, muzejska dokumentacija, stalni postav, izložbe, radionice i drugi projekti) popraćena elaboratom 40 Priprema i provedba plana istraživanja korisnika popraćena elaboratom (razvoj publike) 40 Rad i /ili sudjelovanje na strukturiranju sustava za vođenje muzejske dokumentacije 10-50 Poslovi izrade tezaurusa 50 Priprema i vođenje revizije zbirke (ovisno o kompleksnosti i veličini zbirke) 5-50 Provođenje istraživanja za potrebe revizije - prema reviziji 10-20 Rad s vanjskim korisnicima (priprema građe, istraživanje građe, itd.) – prema godini 10-20 Rad s unutarnjim korisnicima (istraživanja u Dokumentaciji i u Arhivu) – prema godini 10- 20 Rad u aplikaciji OREG – prema godini 10 Izrada glavnog muzejskog izvještaja o radu – prema godini 20 Rad u različitim stručnim povjerenstvima (izrada zakona, pravilnika i ostalog) – prema jednom povjerenstvu 10-20 Izrada različitih muzejskih dokumenata, smjernica, pravilnika, dokumentacijskih i arhivskih popisa, protokola, cjenika, itd. – prema jedinici građe 20 Kontinuirani rad na zaštiti arhivske građe (registraturno i arhivsko gradivo institucije) 10-50 Kontinuirani rad na obradi arhivske građe (registraturno i arhivsko gradivo institucije) 10-50 Obrada osobnog arhivskog fonda (izrada sumarnog inventara fonda)– prema fondu 10 Obrada osobnog arhivskog fonda (izrada analitičkog inventara fonda)– prema fondu 20 Izrada dermopreparata (izložbena kvaliteta) sisavci, ptice, vodozemci, gmazovi, ribe 5-15 (ovisno o veličini muzeja i preparata) Izrada kostura (izložbena kvaliteta) 5-15 (ovisno o veličini muzeja i preparata) Rad na muzejskoj građi i dokumentaciji potvrđuje se dostavljenim dokazima od poslodavca, katalozima, vodičima i drugim objavljenim radovima, planovima, programima, projektima, izvješćima i drugim materijalima koji potvrđuju rad stručnog djelatnika. Kontinuirani rad na stručnoj obradi muzejske građe i dokumentacije mora biti prikazan s pomoću statističkih pokazatelja stupnja obrade zbirke – unosom u bazu podataka, stupnjem dovršenosti zapisa i katalogizacijom građe te objavljivanjem. Priložiti Potvrdu o broju i razini obrađenosti muzejske zbirke i građe dostupnu na mrežnim stranicama Ministarstva kulture. Ocjenu daje povjerenstvo prema stupnju obrađenosti zbirke. ZA DERMOPREPARATE i KOSTURE potvrda ravnatelja ili ovjereni ispis o broju izrađenih preparata iz muzejske dokumentacije “Evidencija o restauratorsko preparatorskim postupcima” 4. PEDAGOŠKI RAD Osmišljavanje, organizacija i realizacija vlastitog edukativnog programa za sve vrste publike 30-60 Autorstvo edukativnog programa 30-50 Suautorstvo edukativnog programa 20-40 Sudjelovanje u skupnim ili zajedničkim pedagoškim projektima (suradnja s drugim muzejima) 20-30 Sudjelovanje i izvođenje edukativnih programa (kojima je autor netko drugi 10-30 Voditeljstvo pedagoških akcija ili skupnih manifestacija (npr. EMA) 20-40 Pedagoški i andragoški rad potvrđuje se dostavljenim dokazima o programima ili projektima, unosima u baze podataka, katalozima, vodičima, izvješćima i drugim materijalima. Ocjenu daje povjerenstvo prema broju posjetitelja i broju održanih radionica 5. OBJAVLJENI ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI Doktorat znanosti 200 Monografska znanstvena publikacija (najmanje 90 000 znakova) 100 Katalog izložbe, katalog zbirke (najmanje 90 000 znakova) 100 Katalog izložbe, katalog zbirke, stručna knjiga, stručni priručnik, udžbenik, stručni vodič, vodič zbirke, vodič stalnog postava (najmanje 60 000 znakova) 60 Katalog izložbe, katalog zbirke, stručna knjiga, stručni priručnik, udžbenik, stručni vodič, vodič zbirke, vodič stalnog postava (manje od 60 000 znakova) 50 Poglavlje (najmanje 30 000 znakova) u monografskoj publikaciji, stručnoj knjizi ili katalogu izložbe 35 Kataloške jedinice (najmanje 15 000 znakova) 20 Prilozi (table, crteži i sl.) u monografskoj publikaciji, stručnoj knjizi ili katalogu izložbe 25 Poglavlje (manje od 30 000 znakova i više od 10 000 znakova) u stručnoj knjizi, monografskoj publikaciji ili katalogu izložbe 25 Prilozi (table, crteži i sl.) u stručnoj knjizi, monografskoj publikaciji ili katalogu izložbe 25 Uredništvo zbornika, knjige, periodične stručne ili znanstvene publikacije 20-50 Uredništvo zbornika, knjige, periodične stručne ili znanstvene publikacije na drugom jeziku 20-50 Stručne lekture, redakture i stručni prijevodi temeljem broja znakova 0,5 bodova po kartici teksta (1800 nakova) Radne bilježnice, radni listići, deplijani i brošure povezane s pedagoškom i izložbenom djelatnošću 5-30 Znanstveni članak 50 Stručni članak 30 Ostale vrste radova (članci u novinama i popularnim časopisima, članci na web-u, prikazi i recenzije knjiga, prilozi, recenzije i opisi izložbi, biografija, bibliografija, predgovor, uvodna riječ, kazalo i sl.) - domaći/strani 5/10 Sinopsis i stručna suradnja u TV i radio emisijama, filmovima, serijama 5-20 Izrada web stranice 50 Održavanje web stranice – prema godini 15-20 Izrada animacija i aplikacija-prema jednoj jedinici 5 Za publikacije pod točkama 2 – 5 koje su rezultat rada do tri autora, svakomu pripada predviđeni broj bodova. Za navedene publikacije koje su rezultat rada više od tri autora, stječe se polovica predviđenih bodova. Obvezatan primjerak publikacije te ispis rada. Neobjavljeni znanstveni i stručni radovi su isključeni. 6. IZLAGANJA I PREDAVANJA Izlaganje na međunarodnom znanstvenom ili stručnom skupu 30 Izlaganje na domaćem znanstvenom ili stručnom skupu 20 Predavanje ili vježbe u nastavi na visokoškolskim ustanovama (jedno predavanje ili vježba) 20 Predavanje ili vježbe u nastavi na visokoškolskim ustanovama (ciklus predavanja ili vježbi, najmanje 3) 30-50 Predavanje na višim ili stručnim školama (jedno predavanje) 15 Predavanje na višim ili stručnim školama (ciklus predavanja, najmanje 3) 20-40 Stručna predavanja 15 Stručna tematska i specijalizirana vodstva 10 Sudjelovanje u nastavi na visokoškolskim ustanovama (ciklus predavanja ili vježbi, najmanje tri) 20 Sudjelovanje na okruglim stolovima, prezentacijama, radionicama i sl. s izlaganjem 10 Vrednuje se na temelju objavljenih izlaganja u zbornicima skupova, objavljenih sažetaka, predočenjem pozivnica ili potvrdama o prisutnosti. 7. STRUČNA ISKUSTVA Mentorstvo u trajanju od godinu dana 20 Mentorstvo za stručni rad ili praksu 10 Poslovi matičnosti u Sustavu muzeja (po godini) II/I razina 5/10 Izrada stručnog mišljenja, analize, vještačenja, standarda na zahtjev uz priloženi elaborat 10 Organizacija kongresa: - Voditelj (domaćeg/međunarodnog) - Suradnik (domaćeg/međunarodnog) 10/20 5/10 Organizacija radionice, sastanka, savjetovanja, manifestacije, događanja: – domaće/međunarodno 5/10 Sudjelovanje u seminaru ili radionici (stečeno znanje i vještine): – domaće/međunarodno (po danu 1 bod / 2 boda) 1/2 Nagrade, pohvale, priznanja / Rad u profesionalnim tijelima i udrugama Samostalna nagrada strukovnih društava u RH/međunarodna 50/100 Grupna nagrada strukovnih društava u RH/međunarodna 30/80 Stručno priznanje strukovnih društava u RH/međunarodno 10/60 Upravljanje javnom ustanovom (po godini) 10 Predsjedavanje profesionalnom stručnom udrugom ili međunarodnim ili državnim odborom, vijećem, povjerenstvom (po godini) 5 Član upravljačkog tijela profesionalne stručne udruge ili međunarodnog ili državnog odbora, vijeća, povjerenstva (po godini) 3 Obavezno priložiti dokaze i izvješća. Priznanja i pohvale, imenovanja te odluke o imenovanjima dostavljaju se u preslici. Ostali poslovi (opisno uz priloge) do 50 (odluka Povjerenstva uz obrazloženje) NEDOSTAJE 8 DIO O EUROPSKIM PROJEKTIMA… Voditelj EU projekta Voditelj tima ustanove koja je sudionik EU projekta Član tima ustanove koja je sudionik u EU projektu Rad na EU projektu Organizacija radionice Organizacija izložbe Rad na obradi građe Rad na izradi višejezičnog tezaurusa za potrebe EU projekta I svi drugi projekti koji nisu EU projekti | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 97 | Zoran Svrtan | VII. STRUČNA POVJERENSTVA ZA VIŠA STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 33. | U ime stručnih djelatnika Muzeja za umjetnost i obrt: Smatramo da bi na neki način trebala postojati mogućnost žalbe na preporuku Povjerenstava, mišljenje Hrvatskog muzejskog vijeća, odnosno na rješenje Ministarstva kulture, te da bi to trebalo biti definirano u ovom članku. | Primljeno na znanje | Na svako rješenje pa i na ovo postoji mogućnost pravnog lijeka i navedena mogućnost je napisana u rješenju u uputi o pravnom lijeku. |
| 98 | Zoran Svrtan | VII. STRUČNA POVJERENSTVA ZA VIŠA STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 32. | U ime stručnih djelatnika Muzeja za umjetnost i obrt: (5) Stručno povjerenstvo za ocjenjivanje uvjeta za napredovanje u muzejskoj struci za zvanja viši kustos-pedagog, pedagog savjetnik, viši kustos-dokumentarist, dokumentarist savjetnik, viši muzejski tehničar i viši preparator sastoji se od predsjednika i šest članova. | Nije prihvaćen | Nejasna je intencija izmjene naziva stručnih zvanja. |
| 99 | Zoran Svrtan | V. PROGRAM STRUČNIH ISPITA, Članak 29. | U ime stručnih djelatnika Muzeja za umjetnost i obrt: Smatramo da preparator NUŽNO mora poznavati osnove dokumentacije. Članak 29. (1) Posebni dio stručnog ispita za zvanje preparator sastoji se iz pisanog i usmenog dijela. (2) Pisani dio ispita sastoji se iz pisanog rada tema kojega je vezana uz zadaće i poslove što ih pristupnik obavlja u području muzejske djelatnosti. (3) Usmeni dio ispita sastoji se iz sljedećih predmeta: - Osnove muzeologije i muzeografije (teorija i praksa muzejske djelatnosti) - Etika muzejske struke - Osnove vođenje primarne i sekundarne muzejske dokumentacije - Preventivna zaštita i konzervacija (kemijska konzervacija i/ili prepariranje manjih životinja). | Nije prihvaćen | Odredba je prijedlog struke. |
| 100 | Zoran Svrtan | V. PROGRAM STRUČNIH ISPITA, Članak 28. | U ime stručnih djelatnika Muzeja za umjetnost i obrt: Smatramo da je NUŽNO da i muzejski tehničari znaju osnove muzejske dokumentacije. Članak 28. (1) Posebni dio stručnog ispita za zvanje muzejskog tehničara sastoji se iz pisanog i usmenog dijela. (2) Pisani dio ispita sastoji se iz pisanog rada tema kojega je vezana uz zadaće i poslove što ih pristupnik obavlja u području muzejske djelatnosti. (3) Usmeni dio ispita sastoji se iz sljedećih predmeta: - Osnove muzeologije i muzeografije (teorija i praksa muzejske djelatnosti) - Etika muzejske struke - Osnove vođenje primarne i sekundarne muzejske dokumentacije - Metode preventivne zaštite muzejske građe i dokumentacije. | Nije prihvaćen | Odredba je prijedlog struke. |
| 101 | Zoran Svrtan | V. PROGRAM STRUČNIH ISPITA, Članak 27. | U ime stručnih djelatnika Muzeja za umjetnost i obrt: Smatramo da je polaganje ispita vezanog uz dokumentaciju nužno za sve stručne djelatnike. (1) Posebni dio stručnog ispita za stručno muzejsko zvanje kustosa, kustosa-pedagoga i kustosa-dokumentarista sastoji se iz pisanog i usmenog dijela. (2) Pisani dio ispita sastoji se iz pisanog rada tema kojega je vezana uz zadaće i poslove što ih pristupnik obavlja u području muzejske djelatnosti. Rad mora obuhvatiti i muzeološke aspekte zadane muzeološke teme. (3) Usmeni dio ispita sastoji se iz sljedećih predmeta: - Osnove muzeologije i muzeografije (teorija i praksa muzejske djelatnosti) - Etika muzejske struke - Sakupljanje/prikupljanje i zaštita muzejske građe - Obrada muzejske građe - Edukacija i rad s korisnicima - Programi razvoja publike - Vođenje primarne i sekundarne muzejske dokumentacije - Digitalizacija, zaštita i upravljanje digitalnom građom | Nije prihvaćen | Odredba je prijedlog struke. |
| 102 | Zoran Svrtan | IV. POLAGANJE DOPUNSKOG STRUČNOG ISPITA I PRIZNAVANJE INOZEMNE STRUČNE KVALIFIKACIJE, Članak 21. | Na što se misli pod "srodnim strukama"? To nije definirano i nije jasno. | Primljeno na znanje | Bit odredbe je da osoba koja položi stručni ispit za npr. restauratora, ili arhivista ili sl. ne mora polagati dio predmeta koji je zajednički svim ispitima npr. ustav, pravni poredak isl. |
| 103 | Zoran Svrtan | III. STJECANJE STRUČNIH MUZEJSKIH ZVANJA, Članak 8. | U ime stručnih djelatnika Muzeja za umjetnost i obrt: (5) Pisani rad za osobe kojima je uvjet završeni diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij definira se u opsegu od najmanje 20 kartica teksta (najmanje 36000 znakova s dvostrukim proredom). Pisani rad za osobe kojima je uvjet završeno srednje obrazovanje definira se u opsegu od najmanje 10 kartica teksta (najmanje 18000 znakova s dvostrukim proredom). | Nije prihvaćen | Predložena odredba je prijedlog muzejske struke. |
| 104 | Zoran Svrtan | III. STJECANJE STRUČNIH MUZEJSKIH ZVANJA, Članak 7. | U ime stručnih djelatnika Muzeja za umjetnost i obrt: Članak 7. (1) Pravo na polaganje stručnog ispita imaju osobe sa završenim obrazovanjem propisanim ovim Pravilnikom za odgovarajuće stručno muzejsko zvanje i s najmanje godinu dana radnog odnosno pripravničkog staža u muzejskoj struci pod vodstvom mentora. U pripravnički staž ubraja se i razdoblje stručnog osposobljavanja za rad u smislu odredbi zakona kojim se uređuju radni odnosi. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka pravo na polaganje stručnog ispita za stručno muzejsko zvanje kustos ima i osoba sa završenim obrazovanjem propisanim ovim Pravilnikom koja ima najmanje dvije godine rada u muzejskoj struci te je sakupila najmanje 300 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika i realizirala je jednu samostalnu izložbu s katalogom u muzeju, galeriji, muzeju zajednice, ekomuzeju, priznatom izložbenom prostoru ili samostalnoj zbirci u Republici Hrvatskoj, pod vodstvom mentora. (3) Pravo na polaganje stručnog ispita ima i osoba koja obavlja dužnost ravnatelja odnosno voditelja muzeja, galerije, muzeja zajednice, ekomuzeja i samostalne zbirke ako ima najmanje godinu dana rada u muzeju, galeriji, muzeju zajednice, ekomuzeju i samostalnoj zbirci te je ujedno i obavljala poslove temeljnog stručnog zvanja za koje polaže ispit. | Primljeno na znanje | Nije jasno koji je prijedlog. |
| 105 | Zoran Svrtan | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 6. | U ime stručnih djelatnika Muzeja za umjetnost i obrt: Smatramo da se za napredovanje mora imati radno ISKUSTVO. Za sticanje iskustva potrebno je vrijeme. Stoga smo povećali broj potrebnih godina za napredovanje, ali smo istovremeno dodali i alternativni put do napredovanja gdje se uz povećani broj bodova može napredovati brže. Članak 6. (1) Uvjeti i način stjecanja viših stručnih muzejskih zvanja iz članka 3. ovog Pravilnika su: 1. za zvanje viši kustos, viši kustos-dokumentarist ili viši kustos-pedagog : - 10 godina rada u zvanju kustos, kustos-dokumentarist ili kustos-pedagog te - sakupljeno 350 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika od stjecanja zvanja kustos do podnošenja zahtjeva za stjecanje zvanja viši kustos, viši kustos-dokumentarist ili viši kustos-pedagog i to 200 bodova na osnovi stručnog rada te 150 bodova na osnovi usavršavanja i publiciranih radova. ili - 5 godina rada u zvanju kustos, kustos-dokumentarist ili kustos-pedagog te - sakupljeno 700 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika od stjecanja zvanja viši kustos do podnošenja zahtjeva za stjecanje zvanja muzejski savjetnik, i to 400 bodova na osnovi stručnog rada te 300 bodova na osnovi usavršavanja i publiciranih radova. 2. za zvanje muzejski savjetnik, dokumentarist savjetnik, pedagog savjetnik: -10 godina rada u zvanju viši kustos, viši kustos-dokumentarist ili viši kustos-pedagog te sakupljeno 500 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika od stjecanja zvanja viši kustos do podnošenja zahtjeva za stjecanje zvanja muzejski savjetnik, dokumentarist savjetnik ili pedagog savjetnik i to 300 bodova na osnovi stručnog rada te 200 bodova na osnovi usavršavanja i publiciranih radova ili - 5 godina rada u zvanju viši kustos, viši kustos-dokumentarist ili viši kustos-pedagog - sakupljeno 1000 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika od stjecanja zvanja viši kustos do podnošenja zahtjeva za stjecanje zvanja muzejski savjetnik, dokumentarist savjetnik ili pedagog savjetnik i to 600 bodova na osnovi stručnog rada te 400 bodova na osnovi usavršavanja i publiciranih radova. 3. za zvanje viši muzejski tehničar: - 10 godina rada u zvanju muzejski tehničar te - sakupljeno 120 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika od stjecanja zvanja muzejski tehničar do podnošenja zahtjeva za stjecanje zvanja viši muzejski tehničar. ili - 5 godina rada u zvanju muzejski tehničar te - sakupljeno 240 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika od stjecanja zvanja muzejski tehničar do podnošenja zahtjeva za stjecanje zvanja viši muzejski tehničar. 4. za zvanje viši preparator: - 10 godina rada u zvanju preparator te - sakupljeno 120 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika od stjecanja zvanja preparator do podnošenja zahtjeva za stjecanje zvanja viši preparator. ili - 5 godina rada u zvanju preparator te - sakupljeno 240 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika od stjecanja zvanja preparator do podnošenja zahtjeva za stjecanje zvanja viši preparator. (2) Vrijeme provedeno na mjestu ravnatelja odnosno voditelja muzeja, galerije, muzeja zajednice, ekomuzeja i samostalne zbirke uračunava se u propisane godine rada za stjecanje viših stručnih muzejskih zvanja iz stavka 1. ovog članka, uz uvjet da je ravnatelj položio stručni ispit za neko od stručnih zvanja. | Primljeno na znanje | Postojeća odredba je rezultat mnogostrukih dogovora svih sudionika u izradi Pravilnika, a ravnatelj kao ni bilo koja druga osoba ne može steći više stručno zvanje bez položenog stručnog ispita. |
| 106 | Zoran Svrtan | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 5. | U ime stručnih djelatnika Muzeja za umjetnost i obrt: Smatramo da je kustos temeljno muzejsko zvanje, te da se specijalizacija u smjeru dokumentacije ili pedagogije dešava tijekom rada ili odabirom radnog mjesta na koje se osoba javlja, a prema potrebama ustanove. Čest je slučaj da kroz godine rada, zbog osobnih preferenci ili potreba ustanove, kustos (temeljni, koji se bavi predmetom) prelazi u područje koje se može definirati pedagoškim ili dokumentacijskim. Uvođenjem ovakvih promjena u pravilnik omogućavamo kasnije "dijagonalno" napredovanje gdje bi osobe mogle bez poništavanja prethodnih iskustava, prema potrebi prelaziti iz jednog zvanja u drugo. Članak 5. (1) Uvjeti i način stjecanja stručnih muzejskih zvanja iz članka 3. ovog Pravilnika su: 1. za zvanje kustos, kustos-dokumentarist ili kustos-pedagog - završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij te - položen stručni ispit za zvanje kustos, kustos-dokumentarist ili kustos-pedagog ili - stečeno drugo stručno muzejsko zvanje, odgovarajuće obrazovanje zavisno od vrste radnog mjesta te položena razlika stručnog ispita za zvanje kustos, kustos-dokumentarist ili kustos-pedagog 2. za zvanje muzejski tehničar: - završeno srednje obrazovanje te - položen stručni ispit za zvanje muzejski tehničar. 3. za zvanje preparator: - završeno srednje obrazovanje te - položen stručni ispit za zvanje preparator. (2) Za pojedina stručna muzejska zvanja iz stavka 1. ovoga članka može se pravilnikom o unutarnjem redu i sistematizaciji radnih mjesta utvrditi vrsta obrazovanja ovisno o potrebama pojedine vrste muzeja, galerije, muzeja zajednice, ekomuzeja i samostalne zbirke. | Djelomično prihvaćen | Razmotreno te je članak redefiniran. |
| 107 | Zoran Svrtan | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 4. | U ime stručnih djelatnika Muzeja za umjetnost i obrt: Članak 4. (1) Stručna muzejska zvanja konzervator-restaurator, restaurator tehničar i viši restaurator tehničar te odgovarajuća viša zvanja iz područja konzervatorsko-restauratorske djelatnosti stječu se u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. (2) Druga stručna zvanja u muzejskoj djelatnosti, informatičar, viši informatičar, informatičar savjetnik, fotograf i viši fotograf stečena na temelju propisa koji su uređivali uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci, ostvaruju napredovanja u struci sukladno propisima kojima se uređuju nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u javnim službama. (3) Drugim stručnim zvanjima u muzejskoj djelatnosti u smislu ovog Pravilnika smatraju se i zvanja iz područja marketinga, odnosa sa javnošću, knjižnične te arhivske djelatnosti koja djelatnici u muzejima stječu u skladu s propisima koji uređuju knjižničnu i arhivsku djelatnost. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 108 | Zoran Svrtan | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 3. | U ime stručnih djelatnika Muzeja za umjetnost i obrt: Članak 3. (1) Temeljna stručna muzejska zvanja su: - kustos - kustos dokumentarist - kustos pedagog - muzejski tehničar - preparator (2) Druga stručna muzejska zvanja su: - konzervator-restaurator - restaurator tehničar (3) Druga stručna zvanja su: - stručnjak za marketing - stručnjak za odnose s javnošću - informatičar - fotograf - knjižničar - diplomirani knjižničar - pomoćni knjižničar - arhivist - arhivski tehničar (4) Viša stručna muzejska zvanja su: - viši kustos, muzejski savjetnik - viši kustos dokumentarist, dokumentarist savjetnik - viši kustos pedagog, pedagog savjetnik - viši muzejski tehničar - viši preparator - viši konzervator-restaurator, savjetnik konzervator-restaurator - viši restaurator tehničar (5) Viša stručna zvanja su: - viši stručnjak za marketing, stručnjak savjetnik za marketing - viši stručnjak za odnose s javnošću, stručnjak savjetnik za odnose s javnošću - viši informatičar, informatičar savjetnik - viši fotograf - viši arhivist, arhivist savjetnik - viši arhivski tehničar - viši knjižničar - knjižničar savjetnik | Primljeno na znanje | Razmotreno, opredjelili smo se za zvanje kustos jer kustos vodi brigu o kulturnom dobru i muzejskom predmetu a specijalizacija za dokumentarista i pedagoga ostvaruje se u višim stručnim zvanjima. |
| 109 | Zoran Svrtan | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | U ime stručnih djelatnika Muzeja za umjetnost i obrt: Članak 2. (1) Stručni muzejski djelatnici su zaposlenici u muzejima, galerijama i samostalnim zbirkama te muzejima, galerijama i samostalnim zbirkama unutar pravne osobe ili druge pravne osobe upisane u sudski ili drugi registar sukladno odredbama Zakona o muzejima (NN 61/2018) koji ispunjavaju uvjete za postavljanje u odgovarajuća stručna muzejska zvanja, zvanja za obavljanje stručnih poslova kao i pomoćnih stručnih poslova. (2) Izrazi koji se koriste u ovome Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol. | Nije prihvaćen | Razmotreno, smatramo da Pravilnik dovoljno jasno propisuje stručna zvanja. |
| 110 | Zoran Svrtan | PRAVILNIK | U ime stručnih djelatnika Muzeja za umjetnost i obrt stavljamo prerađeni prijedlog Pravilnika sukladno dogovorima sa zajedničkih sastanaka PRIJEDLOG Na osnovi članka 29. stavka 5. Zakona o muzejima („Narodne novine“, broj 61/18), ministrica kulture donosi PRAVILNIK O STRUČNIM MUZEJSKIM ZVANJIMA I DRUGIM ZVANJIMA U MUZEJSKOJ DJELATNOSTI TE UVJETIMA I NAČINU NJIHOVA STJECANJA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Pravilnikom propisuju se stručna muzejska zvanja i druga zvanja u muzejskoj djelatnosti te uvjeti i način njihova stjecanja. Članak 2. (1) Stručni muzejski djelatnici su zaposlenici u muzejima, galerijama i samostalnim zbirkama te muzejima, galerijama i samostalnim zbirkama unutar pravne osobe ili druge pravne osobe upisane u sudski ili drugi registar sukladno odredbama Zakona o muzejima (NN 61/2018) koji ispunjavaju uvjete za postavljanje u odgovarajuća stručna muzejska zvanja, zvanja za obavljanje stručnih poslova kao i pomoćnih stručnih poslova. (2) Izrazi koji se koriste u ovome Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol. II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA Članak 3. (1) Temeljna stručna muzejska zvanja su: - kustos - kustos dokumentarist - kustos pedagog - muzejski tehničar - preparator (2) Druga stručna muzejska zvanja su: - konzervator-restaurator - restaurator tehničar (3) Druga stručna zvanja su: - stručnjak za marketing - stručnjak za odnose s javnošću - informatičar - fotograf - knjižničar - diplomirani knjižničar - pomoćni knjižničar - arhivist - arhivski tehničar (4) Viša stručna muzejska zvanja su: - viši kustos, muzejski savjetnik - viši kustos dokumentarist, dokumentarist savjetnik - viši kustos pedagog, pedagog savjetnik - viši muzejski tehničar - viši preparator - viši konzervator-restaurator, savjetnik konzervator-restaurator - viši restaurator tehničar (5) Viša stručna zvanja su: - viši stručnjak za marketing, stručnjak savjetnik za marketing - viši stručnjak za odnose s javnošću, stručnjak savjetnik za odnose s javnošću - viši informatičar, informatičar savjetnik - viši fotograf - viši arhivist, arhivist savjetnik - viši arhivski tehničar - viši knjižničar - knjižničar savjetnik 1 Članak 4. (1) Stručna muzejska zvanja konzervator-restaurator, restaurator tehničar i viši restaurator tehničar te odgovarajuća viša zvanja iz područja konzervatorsko-restauratorske djelatnosti stječu se u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. (2) Druga stručna zvanja u muzejskoj djelatnosti, informatičar, viši informatičar, informatičar savjetnik, fotograf i viši fotograf stečena na temelju propisa koji su uređivali uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci, ostvaruju napredovanja u struci sukladno propisima kojima se uređuju nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u javnim službama. (3) Drugim stručnim zvanjima u muzejskoj djelatnosti u smislu ovog Pravilnika smatraju se i zvanja iz područja marketinga, odnosa sa javnošću, knjižnične te arhivske djelatnosti koja djelatnici u muzejima stječu u skladu s propisima koji uređuju knjižničnu i arhivsku djelatnost. 1 Članak 5. (1) Uvjeti i način stjecanja stručnih muzejskih zvanja iz članka 3. ovog Pravilnika su: 1. za zvanje kustos, kustos-dokumentarist ili kustos-pedagog - završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij te - položen stručni ispit za zvanje kustos, kustos-dokumentarist ili kustos-pedagog ili - stečeno drugo stručno muzejsko zvanje, odgovarajuće obrazovanje zavisno od vrste radnog mjesta te položena razlika stručnog ispita za zvanje kustos, kustos-dokumentarist ili kustos-pedagog 4. za zvanje muzejski tehničar: - završeno srednje obrazovanje te - položen stručni ispit za zvanje muzejski tehničar. 5. za zvanje preparator: - završeno srednje obrazovanje te - položen stručni ispit za zvanje preparator. (2) Za pojedina stručna muzejska zvanja iz stavka 1. ovoga članka može se pravilnikom o unutarnjem redu i sistematizaciji radnih mjesta utvrditi vrsta obrazovanja ovisno o potrebama pojedine vrste muzeja, galerije, muzeja zajednice, ekomuzeja i samostalne zbirke. Članak 6. (1) Uvjeti i način stjecanja viših stručnih muzejskih zvanja iz članka 3. ovog Pravilnika su: 1. za zvanje viši kustos, viši kustos-dokumentarist ili viši kustos-pedagog : - 10 godina rada u zvanju kustos, kustos-dokumentarist ili kustos-pedagog te - sakupljeno 350 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika od stjecanja zvanja kustos do podnošenja zahtjeva za stjecanje zvanja viši kustos, viši kustos-dokumentarist ili viši kustos-pedagog i to 200 bodova na osnovi stručnog rada te 150 bodova na osnovi usavršavanja i publiciranih radova. ili - 5 godina rada u zvanju kustos, kustos-dokumentarist ili kustos-pedagog te - sakupljeno 700 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika od stjecanja zvanja viši kustos do podnošenja zahtjeva za stjecanje zvanja muzejski savjetnik, i to 400 bodova na osnovi stručnog rada te 300 bodova na osnovi usavršavanja i publiciranih radova. 2. za zvanje muzejski savjetnik, dokumentarist savjetnik, pedagog savjetnik: -10 godina rada u zvanju viši kustos, viši kustos-dokumentarist ili viši kustos-pedagog te sakupljeno 500 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika od stjecanja zvanja viši kustos do podnošenja zahtjeva za stjecanje zvanja muzejski savjetnik, dokumentarist savjetnik ili pedagog savjetnik i to 300 bodova na osnovi stručnog rada te 200 bodova na osnovi usavršavanja i publiciranih radova ili - 5 godina rada u zvanju viši kustos, viši kustos-dokumentarist ili viši kustos-pedagog - sakupljeno 1000 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika od stjecanja zvanja viši kustos do podnošenja zahtjeva za stjecanje zvanja muzejski savjetnik, dokumentarist savjetnik ili pedagog savjetnik i to 600 bodova na osnovi stručnog rada te 400 bodova na osnovi usavršavanja i publiciranih radova. 7. za zvanje viši muzejski tehničar: - 10 godina rada u zvanju muzejski tehničar te - sakupljeno 120 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika od stjecanja zvanja muzejski tehničar do podnošenja zahtjeva za stjecanje zvanja viši muzejski tehničar. ili - 5 godina rada u zvanju muzejski tehničar te - sakupljeno 240 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika od stjecanja zvanja muzejski tehničar do podnošenja zahtjeva za stjecanje zvanja viši muzejski tehničar. 8. za zvanje viši preparator: - 10 godina rada u zvanju preparator te - sakupljeno 120 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika od stjecanja zvanja preparator do podnošenja zahtjeva za stjecanje zvanja viši preparator. ili - 5 godina rada u zvanju preparator te - sakupljeno 240 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika od stjecanja zvanja preparator do podnošenja zahtjeva za stjecanje zvanja viši preparator. (2) Vrijeme provedeno na mjestu ravnatelja odnosno voditelja muzeja, galerije, muzeja zajednice, ekomuzeja i samostalne zbirke uračunava se u propisane godine rada za stjecanje viših stručnih muzejskih zvanja iz stavka 1. ovog članka, uz uvjet da je ravnatelj položio stručni ispit za neko od stručnih zvanja. III. STJECANJE STRUČNIH MUZEJSKIH ZVANJA Članak 7. (1) Pravo na polaganje stručnog ispita imaju osobe sa završenim obrazovanjem propisanim ovim Pravilnikom za odgovarajuće stručno muzejsko zvanje i s najmanje godinu dana radnog odnosno pripravničkog staža u muzejskoj struci pod vodstvom mentora. U pripravnički staž ubraja se i razdoblje stručnog osposobljavanja za rad u smislu odredbi zakona kojim se uređuju radni odnosi. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka pravo na polaganje stručnog ispita za stručno muzejsko zvanje kustos ima i osoba sa završenim obrazovanjem propisanim ovim Pravilnikom koja ima najmanje dvije godine rada u muzejskoj struci te je sakupila najmanje 300 bodova prema Prilogu ovog Pravilnika i realizirala je jednu samostalnu izložbu s katalogom u muzeju, galeriji, muzeju zajednice, ekomuzeju, priznatom izložbenom prostoru ili samostalnoj zbirci u Republici Hrvatskoj, pod vodstvom mentora. (3) Pravo na polaganje stručnog ispita ima i osoba koja obavlja dužnost ravnatelja odnosno voditelja muzeja, galerije, muzeja zajednice, ekomuzeja i samostalne zbirke ako ima najmanje godinu dana rada u muzeju, galeriji, muzeju zajednice, ekomuzeju i samostalnoj zbirci te je ujedno i obavljala poslove temeljnog stručnog zvanja za koje polaže ispit. Članak 8. (1) Prijava za polaganje stručnog ispita podnosi se Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita u muzejskoj struci (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) na propisanom obrascu objavljenom na mrežnoj stranici Muzejskoga dokumentacijskog centra, koji organizira postupak polaganja stručnih ispita. (2) Osoba iz članka 6. stavka 2. prijavi za polaganje stručnog ispita mora priložiti i popunjeni obrazac iz Priloga ovoga Pravilnika. (3) Prijava za ispit podnosi se Povjerenstvu u pravilu tri mjeseca prije najavljenog ispitnog roka. (4) Za izradu pisanog rada pristupnik predlaže temu i mentora s liste mentora koju je utvrdilo Hrvatsko muzejsko vijeće, a Povjerenstvo potvrđuje temu i mentora. (5) Pisani rad za osobe kojima je uvjet završeni diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij definira se u opsegu od najmanje 20 kartica teksta (najmanje 36000 znakova s dvostrukim proredom). Pisani rad za osobe kojima je uvjet završeno srednje obrazovanje definira se u opsegu od najmanje 10 kartica teksta (najmanje 18000 znakova s dvostrukim proredom). (6) Pristupnik predaje Povjerenstvu jedan primjerak svoga pisanog rada odobrenog od mentora, najkasnije 15 dana prije polaganja ispita. Članak 9. Povjerenstvo je u pravilu dužno omogućiti pristupnicima tri ispitna roka za polaganje stručnih ispita i to u veljači, lipnju i listopadu. Članak 10. (1) Povjerenstvo utvrđuje ispunjava li pristupnik uvjete za polaganje stručnog ispita i o tome obavještava pristupnika u roku od 30 dana od isteka prijavnog roka. (2) Pristupnike za polaganje stručnog ispita tajnik Povjerenstva obavještava o mjestu i vremenu polaganja stručnog ispita, a najkasnije dva mjeseca prije ispitnog roka. Članak 11. (1) Pristupnik može odustati od polaganja prijavljenog ispita, o čemu je dužan obavijestiti Povjerenstvo najkasnije sedam dana prije početka ispitnog roka. (2) Polaganje stručnog ispita može se odgoditi ako je pristupnik zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga spriječen pristupiti ispitu ili nastaviti polaganje započetog ispita. (3) Povjerenstvo će pristupniku iz stavka 2. ovoga članka odobriti polaganje ispita u prvom sljedećem ispitnom roku, odnosno u dopunskom roku ako je pristupnik zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme uz uvjet polaganja stručnog ispita. (4) Ako je pristupnik uredno pozvan na ispit, a ne pristupi mu, niti pravodobno otkaže polaganje ispita, uplaćena sredstva se ne vraćaju. Članak 12. (1) Usmeni ispit polaže se pred Povjerenstvom, ispitivačima i tajnikom Povjerenstva. (2) Ispitivači koji nisu članovi Povjerenstva, te njihovi zamjenici, nazočni su samo za vrijeme trajanja ispita iz predmeta za koji su imenovani. (3) Tijekom ispita vodi se zapisnik koji potpisuje predsjednik i nazočni članovi Povjerenstva, te tajnik. Članak 13. (1) Pristupnike ocjenjuju ispitivači. (2) Pisani dio ispita ocjenjuje mentor za pisani rad. Mentor je dužan 8 dana prije održavanja ispita dostaviti Povjerenstvu ocjenu pisanog rada pristupnika. Ako mentor negativno ocijeni pisani dio ispita, pristupnik ne može pristupiti usmenom dijelu ispita. (3) Uspjeh pristupnika na usmenom dijelu ispita za svaki pojedini predmet ocjenjuje ispitivač. Ocjena pojedinačnoga pisanog i usmenog ispita je: „položio“ i „nije položio“. (4) Povjerenstvo temeljem ocjena pojedinačnih ispita utvrđuje konačni uspjeh pristupnika. Konačni uspjeh na usmenom i pisanom ispitu je: „položio“ i „nije položio“. (5) Povjerenstvo dostavlja zapisnik s utvrđenim uspjehom svakoga pristupnika ministarstvu nadležnom za poslove kulture u roku od 8 dana. Članak 14. (1) Uvjerenje o položenom stručnom ispitu izdaje ministarstvo nadležno za poslove kulture. (2) Ministarstvo nadležno za poslove kulture izdaje tri primjerka uvjerenja, i to jedan primjerak uvjerenja dostavlja pristupniku, drugi poslodavcu koji je za pristupnika podmirio troškove stručnog ispita, a treći Muzejskom dokumentacijskom centru. (3) Dokumentacija o stručnim ispitima trajno se čuva u Muzejskom dokumentacijskom centru. (4) Muzejski dokumentacijski centar vodi Evidenciju o položenim stručnim ispitima u muzejskoj struci. (5) U Evidenciju o položenim stručnim ispitima u muzejskoj struci upisuje se: redni broj, ime i prezime, datum i mjesto rođenja i adresa pristupnika, obrazovanje, naziv i sjedište pravne osobe u kojoj je zaposlen, naziv zvanja i specijalnosti te datum polaganja ispita i opći uspjeh na ispitu. Svaki pojedini upis potpisuju predsjednik i tajnik Povjerenstva i ovjeravaju pečatom. Članak 15. (1) Ako pristupnik nije položio ispit ili nije pristupio ispitu u smislu članka 11. stavka 4. ovoga Pravilnika o tome se obavještava poslodavac kod kojega je pristupnik zaposlen odnosno koji je podmirio troškove stručnog ispita. (2) Ako je pristupnik upućen na polaganje popravnog ispita, o tome se također obavještava poslodavac kod kojega je pristupnik zaposlen, odnosno koji je podmirio troškove stručnog ispita. Članak 16. Pristupnik koji ne zadovolji iz jednog predmeta na ispitu za temeljna stručna muzejska zvanja, može ponovno polagati predmet na popravnom ispitu u dopunskom roku koji se organizira u roku od 30 dana od dana polaganja ispita. Članak 17. (1) Pristupnik koji nije položio stručni ispit a nije ostvario pravo na popravni ispit prema članku 15. stavku 1. ovoga Pravilnika, može ga polagati još dva puta. (2) Prijavu za ponavljanje stručnog ispita pristupnik može podnijeti i nakon prestanka radnog odnosa. Članak 18. (1) Povjerenstvo se sastoji od predsjednika i četiri člana koji su u pravilu i ispitivači za određene predmete. (2) Predsjedniku i članovima Povjerenstva određuju se zamjenici. (3) Predsjednika i članove Povjerenstva, te njihove zamjenike imenuje ministarstvo nadležno za poslove kulture na prijedlog Hrvatskoga muzejskog vijeća, na rok od četiri godine. (4) Na prijedlog Hrvatskoga muzejskog vijeća, a sa liste ispitivača koje predlaže Povjerenstvo, ministarstvo nadležno za poslove kulture imenuje i ostale ispitivače, kao i mentore. (5) Predsjednik, članovi Povjerenstva i njihovi zamjenici, te posebni ispitivači i njihovi zamjenici te mentori imenuju se iz redova stručnjaka koji imaju odgovarajuće stručno muzejsko zvanje ili odgovarajuće obrazovanje. Članak 19. Administrativne poslove za Povjerenstvo obavlja Muzejski dokumentacijski centar koji imenuje tajnika Povjerenstva. Članak 20. (1) Predsjednik i članovi Povjerenstva, njihovi zamjenici, tajnik Povjerenstva, ispitivači te njihovi zamjenici i mentor za pisani rad imaju pravo na naknadu za rad u Povjerenstvu. (2) Naknada se određuje po pristupniku. (3) Sredstva za naknade osiguravaju se iz uplata pristupnika odnosno poslodavca. (4) Ministarstvo nadležno za poslove kulture donosi odluku o visini naknade i troškova stručnog ispita na prijedlog Muzejskoga dokumentacijskog centra. (5) Troškove stručnog ispita i ponovnog polaganja stručnog ispita snosi poslodavac odnosno pristupnik koji nije zaposlen i uplaćuje ih Muzejskom dokumentacijskom centru. (6) Visina troškova iz stavka 4. ovoga članka objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i Muzejskog dokumentacijskog centra. IV. POLAGANJE DOPUNSKOG STRUČNOG ISPITA I PRIZNAVANJE INOZEMNE STRUČNE KVALIFIKACIJE Članak 21. (1) Zaposlenicima u muzejima, galerijama, muzejima zajednice, ekomuzejima i samostalnim zbirkama u Republici Hrvatskoj koji su položili stručni ispit u srodnim strukama, priznaje se stručni ispit sukladno ovom Pravilniku, te oni imaju pravo polagati dopunski stručni ispit iz muzejske struke. (2) Na traženje pristupnika iz stavka 1. ovoga članka, Povjerenstvo određuje koja će ispitna područja pristupnik polagati u dopunskom stručnom ispitu, kao i ispitno gradivo u okviru ispitnog programa za odgovarajuće stručno muzejsko zvanje, imajući u vidu program po kojem je pristupnik polagao stručni ispit u srodnoj struci. (3) Ako ispitni program prema kojem je pristupnik položio stručni ispit u srodnoj struci u potpunosti obuhvaća odgovarajući ispitni program iz ovoga Pravilnika, pristupnik ne polaže dopunski stručni ispit, a rješenje o priznavanju stručnog ispita u srodnoj struci na prijedlog Povjerenstva donosi ministarstvo nadležno za poslove kulture. Članak 22. (1) Prijavi za polaganje dopunskog stručnog ispita, pristupnik je dužan priložiti i dokaz o položenom stručnom ispitu u srodnoj struci s ispitnim programom. (2) Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na stručni ispit, primjenjuju se i na dopunski stručni ispit. Članak 23. Postupak utvrđivanja ispunjava li inozemna stručna kvalifikacija uvjete propisane ovim Pravilnikom za pojedino stručno muzejsko zvanje provodi ministarstvo nadležno za poslove kulture sukladno propisu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. V. PROGRAM STRUČNIH ISPITA Članak 24. (1) Stručni ispiti polažu se prema Programu stručnih ispita u muzejskoj struci. (2) Programom se određuje opseg gradiva za stručne ispite propisane ovim Pravilnikom. (3) Sadržaj predmeta i popis literature za polaganje stručnih ispita kao i njihove izmjene i dopune utvrđuje Hrvatsko muzejsko vijeće na prijedlog Povjerenstva, a objavljuju se na mrežnim stranicama Muzejskoga dokumentacijskog centra i ministarstva nadležnog za poslove kulture. (4) Sadržaj predmeta i popis literature mogu se dopuniti i izmijeniti najkasnije šest mjeseci prije polaganja ispita. Članak 25. (1) Stručni ispit sastoji se iz općeg i posebnog dijela ispita. (2) Opći dio ispita obvezan je za sve pristupnike. (3) Posebni dio ispita polaže se prema Programu stručnih ispita koji je za pojedino stručno muzejsko zvanje utvrđen ovim Pravilnikom. Članak 26. Opći dio ispita sastoji se od usmenog dijela i obuhvaća predmete: Osnove državnog i pravnog poretka Republike Hrvatske, te zakonodavstvo Republike Hrvatske u području muzejske djelatnosti i zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Članak 27. (1) Posebni dio stručnog ispita za stručno muzejsko zvanje kustosa, kustosa-pedagoga i kustosa-dokumentarista sastoji se iz pisanog i usmenog dijela. (2) Pisani dio ispita sastoji se iz pisanog rada tema kojega je vezana uz zadaće i poslove što ih pristupnik obavlja u području muzejske djelatnosti. Rad mora obuhvatiti i muzeološke aspekte zadane muzeološke teme. (3) Usmeni dio ispita sastoji se iz sljedećih predmeta: - Osnove muzeologije i muzeografije (teorija i praksa muzejske djelatnosti) - Etika muzejske struke - Sakupljanje/prikupljanje i zaštita muzejske građe - Obrada muzejske građe - Edukacija i rad s korisnicima - Programi razvoja publike - Vođenje primarne i sekundarne muzejske dokumentacije - Digitalizacija, zaštita i upravljanje digitalnom građom Članak 28. (1) Posebni dio stručnog ispita za zvanje muzejskog tehničara sastoji se iz pisanog i usmenog dijela. (2) Pisani dio ispita sastoji se iz pisanog rada tema kojega je vezana uz zadaće i poslove što ih pristupnik obavlja u području muzejske djelatnosti. (3) Usmeni dio ispita sastoji se iz sljedećih predmeta: - Osnove muzeologije i muzeografije (teorija i praksa muzejske djelatnosti) - Etika muzejske struke - Osnove vođenje primarne i sekundarne muzejske dokumentacije - Metode preventivne zaštite muzejske građe i dokumentacije. Članak 29. (1) Posebni dio stručnog ispita za zvanje preparator sastoji se iz pisanog i usmenog dijela. (2) Pisani dio ispita sastoji se iz pisanog rada tema kojega je vezana uz zadaće i poslove što ih pristupnik obavlja u području muzejske djelatnosti. (3) Usmeni dio ispita sastoji se iz sljedećih predmeta: - Osnove muzeologije i muzeografije (teorija i praksa muzejske djelatnosti) - Etika muzejske struke - Osnove vođenje primarne i sekundarne muzejske dokumentacije - Preventivna zaštita i konzervacija (kemijska konzervacija i/ili prepariranje manjih životinja). Članak 30. Pristupnici koji polažu stručni ispit za zvanje kustosa, kustosa-pedagoga i kustosa dokumentarista, a koji su predmet muzeologija položili tijekom studija, oslobađaju se polaganja tog predmeta. VI. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH MUZEJSKIH ZVANJA Članak 31. (1) Zahtjev za stjecanje višeg stručnog muzejskog zvanja podnosi se Hrvatskom muzejskom vijeću u pisanom obliku s dokazima o ispunjenju ovim Pravilnikom propisanih uvjeta. (2) Zahtjevu je potrebno priložiti: 1. presliku diplome ili svjedodžbe 2. potvrdu o obavljenom radu 3. presliku uvjerenja o položenom stručnom ispitu 4. presliku rješenja o stečenom višem stručnom muzejskom zvanju ako se podnosi zahtjev za odgovarajuće više stručno muzejsko zvanje 5. stručne priloge: bibliografija, popis izložbi, katalozi i objavljeni radovi, 6. popunjeni obrazac iz Priloga ovoga Pravilnika 7. dokaz o promjeni osobnih podataka (u slučaju promijenjenog imena ili prezimena) (3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti nakon ispunjenja uvjeta koji se odnose na propisani rad za stjecanje višeg stručnog muzejskog zvanja, ako su ostvareni svi ostali propisani uvjeti za stjecanje višeg stručnog muzejskog zvanja. VII. STRUČNA POVJERENSTVA ZA VIŠA STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA Članak 32. (1) Postojanje uvjeta za stjecanje višeg stručnog muzejskog zvanja iz članka 6. ovoga Pravilnika ocjenjuju stručna povjerenstva Hrvatskoga muzejskog vijeća u dva roka – u travnju i listopadu, a po potrebi se mogu odrediti i izvanredni rokovi. (2) Hrvatsko muzejsko vijeće imenuje stručna povjerenstva na rok od četiri godine. (3) Članom stručnog povjerenstva može se imenovati osoba koja je stekla više stručno muzejsko zvanje. (4) Stručno povjerenstvo za ocjenjivanje uvjeta za napredovanje u muzejskoj struci za zvanja viši kustos i muzejski savjetnik sastoji se od predsjednika i šest članova. (5) Stručno povjerenstvo za ocjenjivanje uvjeta za napredovanje u muzejskoj struci za zvanja viši muzejski pedagog, pedagog savjetnik, viši muzejski dokumentarist, dokumentarist savjetnik, viši muzejski tehničar i viši preparator sastoji se od predsjednika i šest članova. (6) Članovi Povjerenstava iz stavka 4. i 5. ovoga članka imaju pravo na naknadu koju na prijedlog Hrvatskog muzejskog vijeća utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove kulture. (7) Administrativne poslove za stručna povjerenstva obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture koje imenuje osobu koja obavlja poslove tajnika Stručnog povjerenstva. (8) Stručna Povjerenstva o svom radu donose Poslovnik. Članak 33. O zahtjevu za stjecanje viših stručnih muzejskih zvanja rješenje donosi ministarstvo nadležno za poslove kulture uz prethodno mišljenje Hrvatskog muzejskog vijeća. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 34. (1) Osoba koja je podnijela zahtjev za stjecanje višeg muzejskog zvanja do stupanja na snagu ovog Pravilnika, stječe muzejsko zvanje sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci („Narodne novine“, broj 97/10 i 112/11). (2) Osoba koja je započela pripravnički staž za muzejsko zvanje do stupanja na snagu ovoga Pravilnika stručni ispit polaže prema Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci („Narodne novine“, broj 97/10. i 112/11.). Članak 35. (1) Osoba koja je na temelju propisa koji su uređivali uvjeti i način stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci stekla zvanje: - restaurator prevodi se u zvanje konzervator- restaurator - viši restaurator prevodi se u zvanje viši konzervator-restaurator - restaurator savjetnik prevodi se u zvanje konzervator-restaurator savjetnik - dokumentarist prevodi se u zvanje muzejski dokumentarist - viši dokumentarist prevodi se u zvanje viši muzejski dokumentarist - dokumentarist savjetnik prevodi se u zvanje muzejski dokumentarist savjetnik - preparator, osim preparatora u prirodoslovnom području, prevodi se u zvanje restaurator tehničar - viši preparator, osim višeg preparatora u prirodoslovnom području, prevodi se u zvanje viši restaurator tehničar. (2) Prevođenje iz stavka 1. ovog članka obavit će se rješenjem ministarstva nadležnog za poslove kulture, kojim će se za pojedino konzervatorsko-restauratorsko zvanje utvrditi i stečena uža specijalnost za pojedino područje a temeljem položenog stručnog ispita, te potvrde ravnatelja muzejske ustanove o obavljenim poslovima. Članak 36. Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci („Narodne novine“, broj 97/10. i 112/11.). Članak 37. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“. KLASA: URBROJ: Zagreb, Ministrica dr. sc. Nina Obuljen Koržinek Prilog OBRAZAC ZA BODOVANJE Zahtjevu za stjecanje višeg zvanja kao i zvanja nezavisnog stručnjaka koji obavlja poslove iz područja muzejske djelatnosti obvezatno mora biti priložen OBRAZAC sa svim unosima u skladu s Mjerilima za ocjenjivanje poslova u muzejskoj djelatnosti uvrštenih u sustav bodovanja i napomenama (označenim kosim slovima). Samoocjenjivanje s predloženim brojem bodova je obvezatno te mora biti dokazivo odgovarajućom dokumentacijom. Mjerila za ocjenjivanje poslova u muzejskoj djelatnosti uvrštenih u sustav bodovanja Odjeljci 1, 2, 3 i 4 razmatraju se za ocjenjivanje stručnog rada, a odjeljci 5, 6, 7 i 8 za objavljivanje i usavršavanje. Pojedinačni uspjeh može se ostvariti samo jednom, odnosno odnosi se na razdoblje od stjecanja stručnog zvanja koje prethodi stručnom zvanju u koje se podnositelj zahtjeva promiče. U obzir se uzimaju samo pojedinačna postignuća za koja postoje pisani dokazi (npr. potvrda poslodavca za rad na muzejskoj građi i dokumentaciji, muzejske i stručne publikacije, potvrda o sudjelovanju, potvrda o uspjehu, odluka o imenovanju, izvješće o istraživanju, izvješće o provedbi projekta, izvješće o sudjelovanju, ispis znanstvenog ili stručnog rada iz baze podataka ili drugog usporedivog sustava baze podataka, fotokopija članka, itd.). Pri ocjenjivanju stručnih i znanstvenih radova obvezatno je samoocjenjivanje s navođenjem broja znakova. Svaka evidencija, informacija na bilo kojem mediju koji se objavljuje, proizvodi, prilagođava, fizički ili elektronički distribuira za javno korištenje smatra se publikacijom (uz uvjet da ima ISBN, ISSN ili CIP). Stručno povjerenstvo zadržava pravo ocjenjivanja poslova koje kandidat smatra važnima za napredovanje, a koji nisu navedeni u tablici, uz obvezatno prilaganje potrebne dokumentacije. POSLOVI U MUZEJSKOJ DJELATNOSTI UVRŠTENI U SUSTAV BODOVANJA BODOVI SAMOOCJENJIVANJE MIŠLJENJE POVJERENSTVA 1. STALNI POSTAV Izrada verificiranog preliminarnog muzeološkog programa 60 Izrada verificirane koncepcije stalnog postava 100 Vođenje projekta realizacije stalnog postava 100 Izrada scenarija stalnog postava 80 Stručna suradnja na realizaciji stalnog postava 50 Rad na postavljanju stalnog postava 20 Rad na dopunama i izmjeni stalnog postava 20-30 Recenzija stalnog postava 15 Održavanje stalnog postava 5 Za poslove pod točkama 1 – 4 koji su rezultat rada do tri autora, svakomu pripada predviđeni broj bodova. Za više od tri autora stječe se polovica predviđenih bodova. Za verificirani stalni postav potrebno je priložiti rješenje (potvrdu) Hrvatskog muzejskog vijeća Ministarstva kulture RH, koncepciju stalnog postava te ostalu dokazivu dokumentaciju. 2. POVREMENA IZLOŽBA podjela prema Kriterijima za vrednovanje programa vizualnih umjetnosti Ministarstva kulture Hrvatske Retrospektivne i tematske izložbe – autorstvo 60-100 – suautorstvo 30-50 – autorstvo dionice u izložbi 30-50 – kustos izložbe 30-50 – stručna suradnja 20-40 - organizacija ili sudjelovanje u organizaciji izložbe 20-40 – rad na postavljanju izložbe 10-20 Tematske i kompleksno-tematske izložbe – autorstvo 50-80 – suautorstvo 40-60 – autorstvo dionice u izložbi 20-40 – kustos izložbe 20-40 – stručna suradnja 10-30 - organizacija ili sudjelovanje u organizaciji izložbe 10-30 – rad na postavljanju izložbe 10-20 Skupne izložbe – autorstvo 40-60 – suautorstvo 30-45 – autorstvo dionice u izložbi 20-40 – kustos izložbe 20-40 – stručna suradnja 10-30 - organizacija ili sudjelovanje u organizaciji izložbe 10-30 – rad na postavljanju izložbe 10 Monografske izložbe – autorstvo 30-50 – suautorstvo 30-45 – autorstvo dionice u izložbi 20-40 – kustos izložbe 20-40 – stručna suradnja 10-30 - organizacija ili sudjelovanje u organizaciji izložbe 10-30 – rad na postavljanju izložbe 10 Informativne izložbe – autorstvo 20-40 – suautorstvo 10-30 – autorstvo dionice u izložbi 10-30 – kustos izložbe 10-30 – stručna suradnja 10-30 - organizacija ili sudjelovanje u organizaciji izložbe 10-30 – rad na postavljanju izložbe 10 Pregledne izložbe – autorstvo 10-30 – suautorstvo 10-30 – autorstvo dionice u izložbi 10-30 – kustos izložbe 10-30 – stručna suradnja 10-30 - organizacija ili sudjelovanje u organizaciji izložbe 10 – rad na postavljanju izložbe 10 Organizacija izložbe na drugom mjestu (unutar RH) 20-60 Organizacija gostovanja izložbe iz inozemstva 20-60 Organizacija gostovanja izložbe u inozemstvu 50-80 Međunarodna izložba - autorstvo 50-80 - suautorstvo 40-60 - autorstvo dionice 20-40 – kustos izložbe 20-40 - stručna suradnja 10-30 - organizacija ili sudjelovanje u organizaciji izložbe 10-30 - rad na postavljanju izložbe 10-20 Informativni poster, roll up, banner i sl. 5 – 10 Virtualne izložbe uz stručnu obradu građe – autorstvo (ideje, koncepta) 20-60 - izvedba virtualne izložbe 20 - 60 – suautorstvo 10-40 - autorstvo dionice 10-40 – stručna suradnja 5-20 Izrada cjelovite dijarame staništa 5 Dokazuje se katalozima i drugim materijalima koji potvrđuju rad stručnog djelatnika na navedenim poslovima. R raspon bodova ovisno o složenosti izložbe. Rad na postavljanju izložbe odnosi se na poslove muzejskih tehničara i preparatora. 3. RAD NA MUZEJSKOJ GRAĐI I DOKUMENTACIJI Kontinuirani rad i stupanj obrađenosti muzejske građe i muzejske dokumentacije (ovisno o količini zaduženih predmeta u zbirci) 10 – 50 (ocjena Povjerenstva uz obrazloženje) Uspostavljanje sustava pregleda muzejske građe i muzejske dokumentacije i poboljšanje dostupnosti javnosti 50 Istraživanje i evaluacija korištenja muzejskim sadržajima (muzejska građa, muzejska dokumentacija, stalni postav, izložbe, radionice i drugi projekti) popraćena elaboratom 40 Priprema i provedba plana istraživanja korisnika popraćena elaboratom (razvoj publike) 40 Rad i /ili sudjelovanje na strukturiranju sustava za vođenje muzejske dokumentacije 10-50 Poslovi izrade tezaurusa 50 Priprema i vođenje revizije zbirke (ovisno o kompleksnosti i veličini zbirke) 5-50 Provođenje istraživanja za potrebe revizije - prema reviziji 10-20 Rad s vanjskim korisnicima (priprema građe, istraživanje građe, itd.) – prema godini 10-20 Rad s unutarnjim korisnicima (istraživanja u Dokumentaciji i u Arhivu) – prema godini 10- 20 Rad u aplikaciji OREG – prema godini 10 Izrada glavnog muzejskog izvještaja o radu – prema godini 20 Rad u različitim stručnim povjerenstvima (izrada zakona, pravilnika i ostalog) – prema jednom povjerenstvu 10-20 Izrada različitih muzejskih dokumenata, smjernica, pravilnika, dokumentacijskih i arhivskih popisa, protokola, cjenika, itd. – prema jedinici građe 20 Kontinuirani rad na zaštiti arhivske građe (registraturno i arhivsko gradivo institucije) 10-50 Kontinuirani rad na obradi arhivske građe (registraturno i arhivsko gradivo institucije) 10-50 Obrada osobnog arhivskog fonda (izrada sumarnog inventara fonda)– prema fondu 10 Obrada osobnog arhivskog fonda (izrada analitičkog inventara fonda)– prema fondu 20 Izrada dermopreparata (izložbena kvaliteta) sisavci, ptice, vodozemci, gmazovi, ribe 5-15 (ovisno o veličini muzeja i preparata) Izrada kostura (izložbena kvaliteta) 5-15 (ovisno o veličini muzeja i preparata) Rad na muzejskoj građi i dokumentaciji potvrđuje se dostavljenim dokazima od poslodavca, katalozima, vodičima i drugim objavljenim radovima, planovima, programima, projektima, izvješćima i drugim materijalima koji potvrđuju rad stručnog | Djelomično prihvaćen | U odnosu na preostale prijedloge isti su precizno regulirani kroz ovaj i druge pravilnike o stručnim zvanjima. |
| 111 | Zorana Jurić Šabić | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | U Članku 6. stoji podatak da se sakupljeni bodovi potrebni za stjecanje viših zvanja dijele u određenim omjerima, i to „na osnovi stručnog rada“ te „na osnovi usavršavanja i publiciranih radova“. Međutim, u Prilogu - OBRAZAC ZA BODOVANJE, odnosno pojašnjenju „Mjerila za ocjenjivanje poslova u muzejskoj djelatnosti uvrštenih u sustav bodovanja“, navodi se da se odjeljci 1, 2, 3, 4 i 5 razmatraju za ocjenjivanje stručnog rada, a odjeljci 6, 7 i 8 za objavljivanje i usavršavanje. Ističem da se Odjeljak 5 odnosi na OBJAVLJENE ZNANSTVENE I STRUČNE RADOVE, pa bi temeljem članka 6. trebao biti u dijelu kojim se razmatra usavršavanje i publicirani radovi, dakle, odjeljci 5, 6, 7, i 8 trebaju se uzeti u obzir pri razmatranju objavljivanja i usavršavanja. U protivnom, omjer je poprilično nedostižan jer u ovom dijelu onda ostaju samo segmenti Izlaganja i predavanja, Stručna iskustva i Nagrade. Tamo se, primjerice, izlaganja ili predavanja ocjenjuju s 5 ili 10 bodova, mentorstvo 5, izrada stručnog mišljenja 10, što je jako mali broj bodova i misija sakupljanja bodova u ovom segmentu se čini nedostižnom. Molim pojašnjenje da li je došlo do pogreške. | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 112 | Željka Jelavić | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | Željka Jelavić, Željka Miklošević i Željka Sušić: Nedostaje odjeljak 8 u tablici obrasca za bodovanje Naziv odjeljka 4. Andragoški rad neprimjeren, predlaže se Muzejski pedagoški rad usklađen s nazivljem u Pravilniku ili muzejski edukativni rad Brisati postojeće elemente iz tablice, a predlaže se: - Priprema, osmišljavanje i izrada edukativnih materijala 20 – 50 - Izrada (konceptualizacija) edukativnog programa neposrednog rada s korisnicima različitih profila (uključuje radionice, igraonice, vodstva, diskusijske grupe, dramatizaciju itd.) 20 – 40 (Razdvajanje kategorija je nužno zbog vrlo česte prakse suradnje na edukativnim programima – djelatnika iz istog muzeja, različitih muzeja ili muzeja s različitim stručnjacima gdje stručnjaci provedu aktivnosti koje su koncipirali muzejski pedagozi na temelju zbirki i muzejskih izložbi) - Izvedba edukativnog programa neposrednog rada s korisnicima različitih profila (uključuje radionice, igraonice, vodstva, diskusijske grupe itd.) 30 – 50 - Prilagodba interpretativnih materijala u fizičkom prostoru izložbe za različite vrste posjetitelja (u to se ubraja prilagodba tekstova za različite profile korisnika, aktivnosti poput vodiča i igrificiranih aktivnosti uz korištenje digitalnih aplikacija i sl.) 20 – 40 (ovime se otvara mogućnost uključivanja programa kreiranja na novim tehnološkim platformama i potiče uključivanje kreativnih industrija) - Izrada i provedba programa rada u zajednici u izvan mjesta u kojem se nalazi muzej, takozvanog outreach programa (bolnice, domovi za starije i nemoćne, dječji domovi, zatvori…itd.) 20 - 50 - Osmišljavanje i prijava europskih projekata 50 - 80 Pedagoški i andragoški rad potvrđuje se dostavljenim dokazima o programima ili projektima, unosima u baze podataka, katalozima, vodičima, izvješćima i drugim materijalima. Ocjena povjerenstva se ne bi trebala temeliti na broju sudionika programa, jer kreativni rad i kvaliteta izvedbe uvjetuje rad u manjim grupama Napose je problematično brojanje posjetitelja kada je riječ o radu s osjetljivim društvenim skupinama gdje se u pravilu radi sa vrlo malim skupinama korisnika ili individualno. Uz 0djeljak 5. Objavljeni znanstveni i stručni radovi: Dodati novu alineju: Pisani radovi/publikacije prilagođene i namijenjene osobama s invaliditetom broj bodova 10 | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 113 | Željka Jelavić | V. PROGRAM STRUČNIH ISPITA, Članak 27. | Željka Jelavić, Željka Miklošević i Željka Sušišić: Članak 27. Stavak 4 usmeni dio ispita za zvanje muezjski pedagog: Brisati zadnju alineju - programi razvoja publike Obrazloženje: programi razvoja publike tiču se svih stručnih muzejskih zvanja kao i razvoja i planova ustanove te ne mogu biti isključiva odgovornost muzejskih pedagoga U članak 27. valja uključiti i polaganje stručnih ispita i za ostala navedena stručna muzejska zvanja: muzejski informatičar, muzejski stručnjak za marketing, muzejski stručnjak za odnose s javnošću | Nije prihvaćen | Odredba je prijedlog struke. |
| 114 | Željka Jelavić | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 6. | Željka Jelavić, Željka Miklošević i Željka Sušić: Omogućiti napredovanje svih stručnih radnika u muzejskim ustanovama i priznati kumulirani staž za stjecanje viših zvanja i kod prelaženja u druga viša zvanja ukoliko radnik/ca ostavaruje uvjete za napredovanje u drugom višem zvanju. | Prihvaćen | Odredba je redefinirana. |
| 115 | Željka Jelavić | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 3. | Željka Jelavić, Željka Miklošević i Željka Sušić: Smatramo da podjela na „temeljna stručna muzejska zvanja“ i „druga stručna muzejska zvanja“ nema uporište u Zakonu o muzejima. Predlažemo podjelu na stručna muzejska zvanja i druga zvanja u muzejskoj struci, kako je navedeno u Zakonu o muzejima (čl. 29, st. 3). Predlažemo da se naziv Pravilnika izmjeni u: Pravilnik o stručnim muzejskim zvanjima te o uvjetima i načinu njihova stjecanja. Predlaže se: 1) Stručna muzejska zvanja su: • kustos • muzejski pedagog • muzejski dokumentarist • konzervator restaurator • restaurator tehničar/preparator • muzejski tehničar • muzejski informatičar • muzejski stručnjak za marketing • muzejski stručnjak za odnose s javnošću te viša zvanja za sva navedena. Predlažemo sljedeća | Prihvaćen | Razmotreno, opredjelili smo se za zvanje kustos jer kustos vodi brigu o kulturnom dobru i muzejskom predmetu a specijalizacija za dokumentarista i pedagoga ostvaruje se u višim stručnim zvanjima. |
| 116 | Željka Kolveshi | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | U ime stručnih djelatnika Muzeja grada Zagreba Ukazujemo na pogrešku u numeraciji odjeljaka u kojima su navedeni poslovi koji se boduju. Nedostaje odjeljak 8, a odjeljak 5 se evidentno treba odnositi na objavljivanje i usavršavanje. | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 117 | Željka Kolveshi | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | U ime stručnih djelatnika Muzeja grada Zagreba Predlažemo sljedeće izmjene u sustavu bodovanja: 1. STALNI POSTAV 1.6 Rad na postavljanju stalnog postava 20 bodova Obrazloženje: Nejasno je odnosi li se na ta stavka na tehničku izvedbu postava. Ako da, potrebno je to precizirati: rad tehničara na stalnom postavu. 1.7 Smatramo potrebnim uvesti bodovanje sadržajnih izmjena i dopuna stalnog postava s 50 do 100 bodova Obrazloženje: Ako se predložena stavka odnosi se na rad kustosa, onda podrazumijeva sadržajne izmjene u stalnom postavu, što uključuje izradu koncepcije i scenarija. Stoga predlažemo veći broj bodova. | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 118 | Željka Kolveshi | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | U ime stručnih djelatnika Muzeja grada Zagreba 2. POVREMENA IZLOŽBA 2.1 Smatramo da bi muzeološka koncepcija i scenarij trebali biti polazište za bodovanje izložbi, a ne kvadratura prostora koja nije relevantan kriterij. Potrebno se pritom držati klasifikacije izložbi u recentnoj muzeološkoj literaturi te primjerenog bodovanja: studijska ili monografska (80-100), retrospektivna (60-80), didaktičko-informativna (40-60). 2.8 Pojam kustos označava stručno muzejsko zvanje, a podrazumijeva stručnu osobu koja prikuplja, obrađuje i prezentira muzejsku građu te brine o muzejskim zbirkama. Pojam kustos izložbe smatramo neprimjerenim u kontekstu ovog pravilnika te za stručne poslove koordinacije izložbi u muzejima predlažemo sadržajno primjereniji naziv koordinator izložbe (ili voditelj projekta). 2.9 Stručnu suradnju na izložbama potrebno je razraditi i odgovarajuće bodovati. Predlažemo gradirati: autorstvo dionice izložbe, izrada predmetnih legendi, suradnik pri izradi scenarija, istraživanje za potrebe izrade scenarija. Predlažemo bodovanje u rasponu od 10 do 50 bodova. Prema trenutnom prijedlogu pojam stručne suradnje ostavlja prostor manipulacijama. U prijavi za više stručno zvanje predlažemo stručnu suradnju dokazati pripadajućom publikacijom ili priloženim isprintanim dijelovima scenarija, odnosno izvještajima o istraživanju provedenom za potrebe izrade scenarija. Predlažemo u impresumima izložbi i publikacija precizirati vrstu stručne suradnje. | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 119 | Željka Kolveshi | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | U ime stručnih djelatnika Muzeja grada Zagreba 3. RAD NA MUZEJSKOJ GRAĐI I DOKUMENTACIJI 3.1 Smatramo da se rad na muzejskog građi treba bodovati većim brojem bodova jer stručna obrada građe jest jedan od temelja muzejskog posla. Predlažemo da se poveća broj bodova koji se stječu stručnim poslovima na obradi muzejske građe na 50 do 100. Prijedlog se temelji na praksi u hrvatskim muzejima u kojima postoji različit stupanj obrađenosti građe, a zbirke broje od nekoliko stotina do više desetaka tisuća predmeta. 3.6 Uz prethodno navedeni argument predlažemo i da se postupak pripreme građe za prve revizije boduje s 50 do 100 bodova, a za ostale s 20 do 50. Vođenje revizije zbirki bodovalo bi s 20, a članstvo u komisiji za reviziju s 5 bodova. Mišljenja smo da u sustav bodovanja treba uvrstiti elaborate o različitim poslovima koje obavljaju stručni djelatnici u muzejima na terenu. Prijedlog bodovanja: autori (voditelji): 30 -50, suradnici: 10 – 20. Obrazloženje: Dio stručnog posla odvija se na terenu pa su elaborati o istraživanjima (arheološko, etnološko, prirodoslovno, povijesno) sastavni dio muzejske struke. Elaborati (ili pisani uraci u kojima su stručno izloženi i obrađeni određeni problemi, postupci i aktivnosti) mogli bi poslužiti pri stjecanju bodova za stručne djelatnike prema doprinosu. Elaborati pohranjeni u sekundarnoj dokumentaciji muzeja bili bi dostupni i korisnicima. Stoga smo mišljenja da oni trebaju biti vrednovani i kao vjerodostojan stručni rad unutar muzejske struke. Mišljenja smo da bi u sustav bodovanja stručnog rada valjalo uvrstiti rad s korisnicima. To podrazumijeva odabir i pripremu građe za davanje na uvid. Prijedlog bodovanja: 5 – 20, ovisno o količini zahtjeva i građe. Predlažemo uvođenje bodovanja specijaliziranih stručnih vodstava po stalnom postavu, zbirkama, povremenim izložbama, depoima i lokalitetima s 5 – 15 bodova. Predlažemo uvođenje bodovanja za digitalizaciju muzejske građe i dokumentacije koja podrazumijeva izradu skenova. Predlažemo bodovanje u rasponu od 1 do 5 bodova, ovisno o o količini građe. Predlažemo bodovanje rada na osmišljavanju sadržaja i prijavi europskih projekata za voditelje i suradnike s 50 – 80 bodova. Predlažemo uvođenje bodovanja za sljedeće poslove muzejskih informatičara: Kreiranje baze podataka i digitalne zbirke na temelju muzejskih zbirk 20 – 50 bodova Oblikovanje i strukturiranje digitalnih multimedijskih proizvoda (multimedija na izložbama, na prenosivim elektroničkim medijima, internetu) prema stupnju složenosti izrade i mogućnostima korištenja 10 – 80 bodova Analiza korištenja multimedije na izložbama te korištenja mrežnih stranica i društvenih mreža (po godini) 5 – 10 bodova Kreiranje sadržaja i održavanje mrežnih stranica (po godini) 5 – 10 bodova Kontinuirani rad na održavanju računalne opreme, servera i programa (po godini) 5 – 10 bodova | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 120 | Željka Kolveshi | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | U ime stručnih djelatnika Muzeja grada Zagreba 4. ANDRAGOŠKI RAD Predlažemo promjenu naziva za bodovanja rada muzejskih pedagoga u Pedagoško-andragoški rad. Uz postojeće poslove u prijedlogu Pravilnika, predlažemo bodovanje i sljedećih poslova muzejskih pedagoga: Priprema, osmišljavanje i izrada edukativnih materijala 20 – 50 bodova Izrada (konceptualizacija) edukativnog programa neposrednog rada s korisnicima različitih profila i dobnih skupina (uključuje radionice, igraonice, vodstva, diskusijske grupe itd.) 20 – 40 bodova Izvedba edukativnog programa neposrednog rada s korisnicima različitih profila i dobnih skupina (uključuje radionice, igraonice, vodstva, diskusijske grupe itd.) 30 – 50 bodova Prilagodba interpretativnih materijala u fizičkom prostoru izložbe za različite vrste posjetitelja (u to se ubraja prilagodba tekstova za različite profile i dobne skupine korisnika, aktivnosti poput vodiča i igrificiranih aktivnosti uz korištenje digitalnih aplikacija i sl.) 20 – 40 bodova Izrada i provedba programa rada u zajednici (izvan muzeja - bolnice, domovi za starije i nemoćne, dječji domovi, zatvori…) 20 – 50 bodova | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 121 | Željka Kolveshi | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | U ime stručnih djelatnika Muzeja grada Zagreba 5. OBJAVLJENI ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI 5.1 Predlažemo uvesti bodovanje završenih poslijediplomskih znanstvenih i stručnih studija sa 60 bodova. 5.8 Predlažemo dodati bodovanje za uređivanje muzejskih kataloga (izložbe, zbirke) na način da bi se bodvao rad glavnog urednika navedenih publikacija i članova uredništva. Predlažemo uvesti bodovanje autorstva kataloških jedinica u katalozima s 5 do 20 bodova. | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 122 | Željka Kolveshi | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | U ime stručnih djelatnika Muzeja grada Zagreba 6. IZLAGANJA I PREDAVANJA Predlažemo usklađivanje bodovanja izlaganja i predavanja sa sustavima bodovanja u srodnim strukama (Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci i Pravilnik o stručnim arhivskim zvanjima i drugim zvanjima u arhivskoj struci te uvjetima i načinu njihova stjecanja). Bodovanje izlaganja prema postojećem prijedlogu Pravilnika je izrazito nisko. Predlažemo korekciju: 6.1 Izlaganje na međunarodnom znanstvenom ili stručnom skupu 25 bodova 6.2 Izlaganje na domaćem znanstvenom ili stručnom skupu 15 bodova 6.3 Javna stručna predavanja 10 bodova Predlažemo uvesti bodovanje poster-prezentacije na znanstvenim i stručnim skupovima prema sljedećem kriteriju: Poster na međunarodnom znanstvenom ili stručnom skupu 10 bodova Poster na domaćem znanstvenom ili stručnom skupu 5 bodova 6.5 Predlažemo da se sudjelovanje na okruglim stolovima, prezentacijama i radionicama s izlaganjem boduje s 5 bodova. | Nije prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 123 | Željka Kolveshi | PRAVILNIK, OBRAZAC ZA BODOVANJE | U ime stručnih djelatnika Muzeja grada Zagreba 7. STRUČNA ISKUSTVA Predlažemo korekciju bodovanja mentorstva: 7.1 Mentorstvo u trajanju od godinu dana 15 bodova 7.2 Mentorstvo za stručni rad ili praksu 5 bodova 7.5 Predlažemo bodovanje organizacije znanstvenog ili stručnog skupa, konferencije ili kongresa prema sljedećem principu: Organizacija znanstvenog ili stručnog skupa ili konferencije Član organizacijskog ili znanstvenog/stručnog odbora (domaći/međunarodni) 10/15 bodova Organizacija kongresa Član organizacijskog ili znanstvenog/stručnog odbora (domaći/međunarodni) 15/25 bodova 7.7 Predlažemo usklađivanje bodovanja sudjelovanja na seminaru ili radionici sa sustavima bodovanja u srodnim strukama (Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci i Pravilnik o stručnim arhivskim zvanjima i drugim zvanjima u arhivskoj struci te uvjetima i načinu njihova stjecanja). Bodovanje prema postojećem prijedlogu Pravilnika je izrazito nisko. Predlažemo korekciju: Sudjelovanje na jednodnevnom seminaru, radionici i tečaju (domaći/međunarodni) 10/15 bodova Sudjelovanje na višednevnom seminaru, radionici i tečaju (domaći/međunarodni) 20/30 bodova | Prihvaćen | Razmotreno, usuglašeno s muzejskom strukom uzimajući u obzir proces rada u svim muzejima. |
| 124 | Željka Kolveshi | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 6. | U ime stručnih djelatnika Muzeja grada Zagreba Predlažemo u čl. 6 dodati stavke kojima bi se odredili uvjeti za napredovanje muzejskih informatičara, muzejskih stručnjaka za marketing, muzejskih stručnjaka za odnose s javnošću i muzejskih fotografa. Pritom bi uvjeti za stjecanje zvanja viši muzejski informatičar, viši muzejski stručnjak za marketing i viši muzejski stručnjak za odnose s javnošću bili: - 5 godina rada u zvanju muzejski informatičar / muzejski stručnjak za marketing / muzejski stručnjak za odnose s javnošću te - sakupljeno 350 bodova od stjecanja temeljnog zvanja do podnošenja zahtjeva za stjecanje višeg zvanja, i to 200 bodova na osnovi stručnog rada te 150 bodova na osnovi usavršavanja i publiciranih radova. Uvjeti za stjecanje zvanja muzejski informatičar savjetnik bili bi proporcionalni godinama provedenim u višem zvanju i broju bodova kao za zvanje muzejski savjetnik. Uvjeti za stjecanje zvanja viši muzejski fotograf bili bi proporcionalni godinama provedenim u višem zvanju i broju bodova kao za zvanje viši muzejski tehničar. | Nije prihvaćen | Navedena zvanja i način njihova napredovanja navedeno je u članku 4. Pravilnika. |
| 125 | Željka Kolveshi | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 6. | U ime stručnih djelatnika Muzeja grada Zagreba Predlažemo da se stjecanje savjetničkog zvanja učini dostižnim na način da se smanji broj bodova s predloženih 1000 na 750 prije isteka 10-godišnjeg razdoblja u višem zvanju. Obrazložnje: Stojimo iza načela da isključivi kriterij napredovanja u stručnom poslu treba biti rad, a ne godine provedene u službi. Prikupiti 1000 bodova teško je dostižno i tijekom 10 godina rada u muzejskoj struci pa predloženi sustav bodovanja ostavlja dojam da se formalno nastojalo udovoljiti poticanju rada i izvrsnosti, ali je u praksi postavljeni kriterij nedostižan, a efekt je destimulirajući i besmislen. Napominjemo da se Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (čl. 4) te Pravilnikom o stručnim arhivskim zvanjima i drugim zvanjima u arhivskoj struci te uvjetima i načinu njihova stjecanja (čl. 38) savjetničko zvanje postiže nakon 5 godina rada u višem zvanju, dok je u muzejskoj struci za isto određeno 10 godina. | Nije prihvaćen | Većina predstavnika muzejske struke složilo se oko navedenog broja bodova i godina. |
| 126 | Željka Kolveshi | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 6. | U ime stručnih djelatnika Muzeja grada Zagreba U stavcima 2, 4 i 6 zamijeniti odredbu o obavezi 10 godina rada u zvanju višeg kustosa (st. 2), višeg muzejskog pedagoga (st. 4) i višeg muzejskog dokumentarista (st. 6) za stjecanje savjetničkog zvanja odredbom o obavezi 10 godina rada u višem stručnom zvanju. Obrazloženje: Potrebno je uvažiti mobilnost unutar muzejske struke. Naime, dio stručnih muzejskih djelatnika, osobito u manjim muzejima, onemogućen je u napredovanju uslijed promjene radnog mjesta (npr. s mjesta kustosa na dokumentarista). Pritom su onemogućeni u napredovanju u savjetnička zvanja (npr. viši kustos koji obavlja poslove dokumentarista ne može napredovati u zvanje muzejskog savjetnika, ali uvažavanjem predložene izmjene stavaka u čl. 6 mogao bi napredovati u zvanje muzejski dokumentarist savjetnik). | Nije prihvaćen | Većina predstavnika muzejske struke složilo se oko navedenog broja bodova i godina. |
| 127 | Željka Kolveshi | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 3. | U ime stručnih djelatnika Muzeja grada Zagreba Čl. 3. , st. 2. Predlažemo da se u druga zvanja u muzejskoj struci uvrste: konzervator-restaurator, restaurator tehničar, knjižničar, arhivist, arhivski tehničar specijalist i arhiviski tehničar. Napredovanje djelatnika koji obavljaju druga zvanja u muzejskoj struci regulirano je Pravilnikom o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja, Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci te Pravilnikom o stručnim arhivskim zvanjima i drugim zvanjima u arhivskoj struci te uvjetima i načinu njihova stjecanja. Čl. 3, st. 3. U viša stručna muzejska zvanja predlažemo dodati: viši muzejski informatičar, muzejski informatičar savjetnik viši muzejski stručnjak za marketing viši muzejski stručnjak za odnose s javnošću viši muzejski fotograf | Nije prihvaćen | Člankom 3. propisana su stručna muzejska zvanja a člankom 4. stručna muzejska i druga zvanja u muzejskoj djelatnosti. |
| 128 | Željka Kolveshi | II. STRUČNA MUZEJSKA ZVANJA, Članak 3. | U ime stručnih djelatnika Muzeja grada Zagreba Čl. 3. , st. 1. U skladu s prethodno navedenim, predlažemo da se u stručna muzejska zvanja uvrste: kustos, muzejski pedagog, muzejski dokumentarist, muzejski informatičar, muzejski stručnjak za marketing, muzejski stručnjak za odnose s javnošću, muzejski fotograf i muzejski tehničar. Obrazloženje prijedloga za uvrštenje muzejskog informatičara, muzejskog stručnjaka za marketing, muzejskog stručnjaka za odnose s javnošću i muzejskog fotografa u stručna muzejska zvanja: Funkcioniranje suvremenih muzeja podrazumijeva aktivnu participaciju različitih struka. Muzejski informatičari te djelatnici zaposleni u osmišljavanju i provedbi marketinških aktivnosti i odnosa s javnošću kreativno doprinose realizaciji ciljeva muzejskih projekata i programa. Njihov rad ne može se svesti na servisiranje opreme te na odrađivanje marketinških aktivnosti jer stručni angažman navedenih djelatnika u znatnoj mjeri može povećati kvalitetu prezentacije proizvoda u muzejskoj struci (izložbe, radionice, prezentacija građe, izlaganja, publikacije) te znatno povećati vidljivost muzejskih projekta i programa. Stoga predlažemo vraćanje zvanja muzejski informatičar u Pravilnik, odnosno uvrštavanje zvanja muzejski stručnjak za marketing i muzejski stručnjak za odnose s javnošću u Pravilnik. Predlažemo i vraćanje zvanja muzejski fotograf u Pravilnik jer je riječ o stručnim djelatnicima. Zadaci muzejskog informatičara su definiranje, planiranje i upravljanje informatičkim poslovima unutar muzejskih informacijskih baza koje sam i kreira. Muzejski informatičar surađuje sa stručnim muzejskim djelatnicima te značajno utječe na vidljivost muzeja u globalnom informacijskom okruženju. Radi na muzejskoj dokumentaciji, digitalizaciji građe i digitalnom očuvanju. Kreira muzejske baze podataka i digitalne zbirke na temelju muzejskih zbirki te ostale baštinske građe. Prati i primjenjuje informacijske standarde u muzejskoj djelatnosti, pravila strukturiranja i razmjene podataka, standardne sheme metapodataka iz aspekta interoperabilnosti itd. Strukturira, oblikuje i proizvodi digitalne multimedijske proizvode – multimediju na izložbama, na prenosivim elektroničkim medijima, internetu. Analizira korištenje multimedije na izložbama te ponašanje korisnika internetskih stranica. Ujedno radi i kao webmaster dajući tako doprinos kulturi digitalne muzejske produkcije i komunikacije. Iz navedenog vidljivo je da posao muzejskog informatičara nije usporediv s poslom informatičara u javnim službama. Muzejski stručnjak za marketing i muzejski stručnjak za odnose s javnošću specijalizirana su i stručna zvanja u muzejskoj praksi priznata od strane međunarodnih institucija i muzejskih udruženja. Muzej 21. stoljeća postaje jedan od medija koji se integrira u globalnu kulturnu politiku s ciljem usmjerenosti prema posjetiteljima i stvaranja dodane vrijednosti muzeja kao baštinske ustanove. Uloga muzejskog stručnjaka za marketing i muzejskog stručnjaka za odnose s javnošću ključna je u tom procesu. Primarna zadaća muzejskog fotografa jest dokumentiranje specifičnih baštinskih sadržaja sukladno potrebama muzejske struke. Muzejski fotograf stvara vizualnu dokumentaciju muzejskih zbirki, izložbi i različitih događanja. Specijaliziran je za muzejsku studijsku fotografiju, a snima i u vanjskom okruženju, obrađuje i formatira digitalne fotografije u standardnim programskim alatima te proizvodi različite derivate fotografija za potrebe muzejskih izložbi, baza podataka i publikacija. Uključen je u muzejske projekte: muzejska dokumentacija, izložbe, izdanja, različita događanja itd. Iz nevedenog vidljivo je da posao muzejskog fotografa nije usporediv s poslom fotografa u javnim službama. | Djelomično prihvaćen | Razmotreno, opredjelili smo se za zvanje kustos jer kustos vodi brigu o kulturnom dobru i muzejskom predmetu a specijalizacija za dokumentarista i pedagoga ostvaruje se u višim stručnim zvanjima. |
| 129 | Željka Kolveshi | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | U ime stručnih djelatnika Muzeja grada Zagreba Smatramo da podjela na „temeljna stručna muzejska zvanja“ i „druga stručna muzejska zvanja“ nema uporište u Zakonu o muzejima ni u muzejskoj praksi pa bi takvu klasifikaciju valjalo ukloniti iz Pravilnika. Predlažemo zadržavanje podjele na stručna muzejska zvanja i druga zvanja u muzejskoj struci, kako je navedeno u Zakonu o muzejima (čl. 29, st. 3). U skladu s navedenim, predlažemo da se naziv Pravilnika izmijeni i glasi: Pravilnik o stručnim muzejskim zvanjima te o uvjetima i načinu njihova stjecanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno |