Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o prijedlogu Odluke o upisu učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2019./2020.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Josip Jelčić O D L U K U , XV. Učenje stranoga jezika u osnovnoj školi trebalo bi dodatno vrednovati pri upisu u srednju školu. Nije prihvaćen Navedeni prijedlog nije predmet odredbi Odluke o upisu učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2018./2019., no isti će se uzeti u razmatranje prilikom izrade izmjena i dopuna Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole.
2 Josip Jelčić O D L U K U , IV. Trebalo bi uskladiti broj učenika koji završavaju osmi razred s brojem slobodnih mjesta za upise u prvi razred srednje škole. Naime, prema podatcima dostupnima na aplikaciji "Školski e-Rudnik", u Republici Hrvatskoj u školskoj godini 2018./2019. u osmi razred upisano je 38.887 učenika. S druge strane, broj planiranih upisnih mjesta u prvi razred srednje škole iznosi 47.481. Razlika, dakle, iznosi 8.594 mjesta. Navedena razlika negativno će se odraziti na manje škole, koje inače upisuju manji broj učenika, a pogotovo na strukovna zanimanja, koja učenicima nisu privlačna. Osim toga, zbog ukidanja bodovnoga praga i previše upisnih mjesta doći će do smanjenja kvalitete nastave, jer će npr. gimnaziju moći upisati učenici koji osnovnu školu završe dobrim uspjehom. Nije prihvaćen Osnivači srednje škole (Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave, druga pravna ili fizička osoba) pokreću aktivnosti upisa u srednje škole, koordiniraju postupke i izrađuju prijedlog plana upisa, analiziraju postojeće stanje u srednjim školama i utvrđuju neracionalnosti u broju programa obrazovanja i broju učenika u pojedinim programima obrazovanja, broju razrednih odjela i broju učenika u pojedinom razrednom odjelu, kombiniranim razrednim odjelima i broju učenika po programima obrazovanja u tim odjelima, i dr. Strukturu razrednih odjela i broj učenika po programima za svoje područje planiraju osnivači u suradnji sa srednjim školama, u skladu Preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broju učenika koji završavaju 8. razred osnovnih škola te prostornim, materijalnim i kadrovskim mogućnostima škole te ga dostavljaju Ministarstvu. Konačan plan strukture razrednih odjela i broja učenika po programima Ministarstvo izrađuje na prijedlog škola i odobrenja prijedloga od osnivača. Ovdje napominjemo da je ove godine smanjen broj upisnih mjesta u odnosu na prošlu godinu unatoč povećanju broja učenika koji ove godine završavaju 8. razred srednje škole (za gotovo 1100 učenika).
3 Marija Ivić-Kačan O D L U K U , XII. Mišljenja sam da je nepovoljno za učenike s teškoćama u razvoju i njihove roditelje odrediti rok za prijavu u jesenskom upisnom roku 16. i 19.8.2019., jer je 16.8.2019. petak, dan između blagdana Velike Gospe i vikenda kad je moguće da su i ovi učenici sa svojim roditeljima na godišnjem odmoru. Smatram potrebnim da se promijeni ovaj rok, te predlažem: Kandidati s teškoćama u razvoju prijavljuju se u uredima državne uprave u županiji odnosno Gradskom uredu za obrazovanje Grada Zagreba te iskazuju svoj odabir liste prioriteta redom kako bi željeli upisati obrazovne program...... 19. i 20.8.2019. Predloženi novi rok, mišljenja sam, ne bi remetio ostale rokove jesenskog upisnog roka. Nije prihvaćen Rokovi u jesenskom upisnom roku ionako su kraći zbog obveze provođenja cijeloga postupka prijava i upisa prije početka nastavne godine, zbog puno manjeg broja kandidata koji njemu pristupaju, i zbog činjenice da preliminarno rangiranje kandidata s teškoćama u razvoju mora biti održano prije redovnog rangiranja ostalih kandidata budući da se po upisu kandidata s teškoćama u razvoju smanjuju upisne kvote u redovnim razrednim odjelima. Datumi u jesenskom upisnom roku slični su prošlogodišnjima i svake se godine komuniciraju sa školama te ih se upozorava da popravne ispite za sve svoje učenike održe na vrijeme kako bi se mogli pravovremeno prijavljivati za upis u jesenskome roku. Postupak prijave i upisa kandidata s teškoćama u razvoju u skladu s člankom 23. Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole (Narodne novine, broj 49/2015 i 47/2017), nije obvezujući budući da kandidati s teškoćama u razvoju samostalno odlučuju hoće li se za prijavu i upis u I. razred srednje škole prijaviti preko ureda državne uprave ili redovnim putem. Jednako tako, kandidati s teškoćama u razvoju koji ne ostvare pravo upisa na zasebnim ljestvicama poretka, za prijavu za upis u I. razred srednje škole prijavljuju se redovnim putem. Ovdje napominjemo i da je broj učenika s teškoćama u razvoju koji se priijavljuje u jesenskom roku već godinama vrlo malen (oko 60-tak učenika na razini RH), s obzirom da se većina upiše u ljetnome upisnom roku te smo mišljenja da je navedeni broj dana dovoljan za prijavu.
4 Marita Maleš O D L U K U , XII. Potrebno je povesti računa o radnim danima. Nastava završava 14.lipnja što je petak, a završetak mogućnosti unosa odabira kandidata za učenike s poteškoćama je u ponedjeljak 17. lipnja. Obzirom na cijelu proceduru koja je nakon završetka nastave potrebna da bi se bilo kojem učeniku, pa tako i učeniku s poteškoćama, unijele ocjene u e - maticu te da bi one bile vidljive u aplikaciji e-upisi mislim da je ovaj vikend-rok nezgodan i da treba biti pomaknut barem na utorak 18. lipnja. Nije prihvaćen S obzirom da su rokovi ove godine vrlo slični prošlogodišnjim te da je predviđeno da se rangiranje kandidata s teškoćama u razvoju provede 21. lipnja, mišljenja smo da do tada ima dovoljno vremena za unos svih potrebnih podatka i ocjena učenika s teškoćama, a potrebnih za navedeno rangiranjem. Sama prijava programa nije povezana s unosom ocjena učenika već samo s kreiranjem lista prioriteta, a ocjene učenika važne su prilikom rangiranja te je do tada potrebno navedene podatke unijeti u e-maticu, a kako bi se iste prenijele u sustav NISpuSŠ.
5 Srednja škola Prelog O D L U K U , V. Poštovani, u predviđenom roku dajemo komentar na prijedlog Odluke o upisu učenika u 1. razred srednje škole školske godine 2019./2020., točnije, ulažemo prigovor na prijedlog Strukture razrednih odjela i broja učenika I. razreda srednjih škola u školskoj godini 2019./2020. I. dio - srednje škole kojima je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave te jedinice područne ( regionalne) samouprave. Prošle, 2018./2019. školske godine, planirali smo upisati, umjesto obrazovnog programa ekonomist, program poslovni tajnik, međutim kako nije bilo zainteresiranih učenika, upisali smo jedan četverogodišnji razredni odjel manje. Zbog mnogobrojnih upita osnovnih škola, roditelja učenika osmih razreda i samih učenika za upis u obrazovni program ekonomist, ove školske godine ponovno smo uvrstili navedeni program u prijedlog plana upisa i to jedan (1) razredni odjel, 20 učenika. Napominjemo da je u odnosu na prošlu školsku godinu, u ovoj školskoj godini u Međimurskoj županiji veći broj učenika osmih razreda (u šk. god. 2017./2018. je bilo 1099 učenika, a u šk. god. 2018./2019 je 1150 učenika osmih razreda). Također napominjemo da grad Prelog potiče upis učenika u program ekonomist u našoj Školi na način da će svakom učeniku upisanom u program ekonomist osigurati komplet besplatnih udžbenika. Srednja škola Prelog raspolaže s potrebnim materijalno-kadrovskim uvjetima te upisivanjem obrazovnog programa ekonomist neće biti potrebe za novim zapošljavanjem. Stoga ulažemo ovaj komentar - prigovor i predlažemo nadležnim službama u MZO da još jednom preispitaju prijedlog Plana upisa u 1. razred srednje škole u šk. god. 2019./2020. i da se Srednjoj školi Prelog omogući upisivanje 1 (jednog) razrednog odjela obrazovnog programa ekonomist s po 20 učenika, sve onako kako je predloženo od strane Škole i osnivača, Međimurske županije. Srdačan pozdrav! Srednja škola Prelog Ravnatelj: Tomislav Gregur, prof. Nije prihvaćen upućenom školama i upravnim odjelima nadležnima za obrazovanje u županijama, navelo na što je potrebno obratiti pažnju prilikom planiranja upisa. na potrebama tržišta rada na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te da nije dozvoljeno povećanje razrednih odjela u odnosu na broj upisanih razrednih odjela u školskoj godini 2018./2019. i broja odjela završnih razreda, osim kada se radi o rijetkim i tradicijskim te deficitarnim zanimanjima. Prema „Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2019. godini“, u Području XX: Međimurska županija, Ekonomist/Ekonomistica je obrazovni program u kojemu treba smanjiti broj upisanih učenika.
6 Srednja škola Vrbovec O D L U K U , I. Molim za Srednju školu Vrbovec promijeniti u Odluci greškom upisan podatak. Ispravni podaci su kod plana upisa kuhari 16 učenika, konobari 8 učenika. Hvala. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
7 Srednja škola Vrbovec O D L U K U , VI. Molim u Strukturu upisa unijeti ispravan podatak koji glasi: kuhari 16 učenika, konobari 8 učenika. Škola je greškom kod ta dva zanimanja zamijenila brojeve. Hvala. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
8 Srednja škola Vrbovec O D L U K U , XV. Molim u Prijedlog strukture upisa unijeti promjenu za Srednju školu Vrbovec. Ispravan podatak : kuhari 16 učenika, konobari 8 učenika. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
9 Škola suvremenog plesa Ane Maletić O D L U K U Poštovani, od Školske godine 2013./2014.u Elementima i kriterijima za upis učenika u 1.razred srednje škole u potpunosti je nestalo vrednovanje paralelnog pohađanja umjetničke škole kao i uspjeha postignutog na državnom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa. Navedeno natjecanje, koje se nalazi u Katalogu natjecanja AZOO , ne vrednuje se čak niti za upis u neku od umjetničkih škola koje su dio redovitog obrazovnog sustava u RH. Slijedom toga, iz padajućeg izbornika u sustavu Upisi.hr nije moguće odabrati natjecanje iz umjetnosti pa smo prisiljeni odabrati natjecanje iz drugog predmetnog područja ( u našem slučaju Povijest) da bi zadovoljili formu unutar sustava elektronskih upisa. Iz toga proizlazi da učenik koji je osvojio Oskara znanja iz područje umjetnosti, ne samo da nema izravan upis u prvi razred srednje umjetničke škole, nego mu se taj uspjeh ne vrednuje niti u dodatnim bodovima za natjecanje. S obzirom da u Odluci Ustavnog suda U-II-5882/2013. iz 2014. godine postoji dio teksta koji citiram: " trebaju postojati ozbiljni i relevantni razlozi zbog kojih bi specifične aktivnosti, kao što su primjerice sport ili glazba, trebale imati općenitu prednost za upis u škole kojih profil nije vezan uz samo te aktivnosti ", mišljenja sam da predmetno vrednovanje uspjeha na državnom natjecanju iz umjetnosti spada u citirane ozbiljne i relevantne razloge. Protiv Odluke Ustavnog suda, koji ne prepoznaje značaj umjetničkog odgoja i obrazovanja, ne možemo se boriti putem javne rasprave, već argumentima i pravnim sredstvima. Ali ako u samoj Odluci i Ustavni sud propituje ozbiljne i relevantne razloge za vrednovanje umjetničkog područja ( doduše spominje samo glazbu) , onda bi ovo savjetovanje trebalo poslužiti razmatranju ponovnog priznavanja postignuća na natjecanjima iz umjetničkog područja prilikom upisa u prvi razred srednje škole. Normela Krešić-Vrkljan, prof. Nije prihvaćen Navedeni prijedlozi nisu predmet odredbi Odluke o upisu učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2018./2019., no isti će se uzeti u razmatranje prilikom izrade izmjena i dopuna Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole.
10 Tatjana Mikulin O D L U K U Poštovanje, govorim u ime Udruge Dar . Kod načina upisa djece u srednju školu, konkretno bodovanja , imamo par prijedloga uz redoviti način bodovanja uspjeha : 1 .da se uzme u obzir rezultat psihološkog testiranja 2.da se uzmu u obzir pojedinačna postignuća darovitih učenika na natjecanjima ili međunarodnim i nacionalnim projektima 3.sudjelovanje i prva 3 mjesta na izložbama inovacija učenika 4.sudjelovanje i prva 3 mjesta na start up natjecanjima 5.poduzetnički pothvati učenika u funkciji 6.posebnu pažnju posvetiti darovitim učenicima sa poteškoćom, dodatni broj bodova. Smatramo da darovito dijete , kao i svako dijete koje može više i uloži pojačani trud u vannastavne aktivnosti te se iskaže u tim aktivnostima , treba biti za to na određeni način nagrađeno. Uz ocjene kao nužni način bodovanja uspjeha, predlažemo da se razmisli i o alternativnim priznanjima za rad. Ocjene nekada nisu odraz njihova znanja, pogotovo djeci koja imaju zbog svoje darovitosti problem s koncentracijom i komunikacijom s okolinom, ali zato postižu u drugim poljima izvanredne uspjehe. Naša želja je da se kod upisa omogući prilaganje takve dokumentacije uz mogućnost individualnog intervjua s takvom djecom. Zahvaljujemo unaprijed! Nije prihvaćen Navedeni prijedlozi nisu predmet odredbi Odluke o upisu učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2018./2019., no isti će se uzeti u razmatranje prilikom izrade izmjena i dopuna Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole.
11 Vice Mandarić O D L U K U Predložena Odluka nije u skladu s čl. 23. st. 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji propisuje sljedeće: "Pravo upisa u prvi razred srednje škole imaju svi kandidati nakon završenog osnovnog obrazovanja, pod jednakim uvjetima u okviru broja utvrđenog odlukom o upisu." Naime, Odluka predviđa zasebni upisni rok za učenike s teškoćama u razvoju te smanjenje upisnih kvota razrednih odjela nakon što se provede upis učenika s teškoćama. Zakon ne predviđa, niti dopušta provođenje postupka upisa u 1. razred srednje škole na način da se dio učenika upisuje na zasebnim ljestvicama poretka. Napominjem da sam od Ministarstva znanosti zatražio podatke o broju učenika koji se upisuju na zasebnoj listi te o umanjenu kvota, ali još nisam dobio odgovor. Prema podacima HZZ-a, na prošlogodišnjem upisu (2018./19.) svaki peti učenik na području Grada Zagreba je imao rješenje za upis na zasebnoj ljestvici poretka. Točnije od 9.997 učenika osmih razreda iz prošle generacije njih 1902 je imalo stručno mišljenje HZZ-a. Od tog broja je 1.219 mišljenja za učenike sa smetnjama u razvoju, a 683 za učenike sa zdravstvenim teškoćama. Činjenica da je najviše učenika koji se prijavljuju na zasebnoj listi na području Grada Zagreba upućuje da je moguće da dolazi do zloupotrebe prava. Pri tom, Hrvatski zavod za zapošljavanje nema podataka o kriterijima po kojima doktori medicine rada i psiholozi utvrđuju uvjete za davanje preporuke za stručno mišljenje HZZ-a temeljem čl. 23. st. 5. Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata u za upis u I. razred srednje škole ("Pravilnika"). Interesantno je da je prije donošenja Pravilnika koji je omogućio zasebnu ljestvicu poretka Ministarstvo znanosti i obrazovanja odredilo da se u cijeloj RH u prilagođene i posebne programe za učenike s teškoćama u razvoju upisuje 930 učenika u 107 odjela ili 1,91% (vidi Odluku o upisu učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2015./2016.). Stoga je krajnje nejasno kako je broj učenika s teškoćama u razvoju narastao na brojku od 3.316 u školskoj godini 2018./2019. Ponavljam da su krajnje nejasni i netransparentni kriteriji temeljem kojih se izdaju stručna mišljenja po čl. 23. st. 5. Pravilnika, pa je moguće da su na taj način otvorena vrata za zloupotrebe. Nema javno dostupnih kriterija za dodatnu kategoriju učenika koji na temelju prethodno dostavljene specijalističke medicinske dokumentacije o težim zdravstvenim teškoćama i/ili dugotrajnom liječenju koji su utjecali na postizanje rezultata tijekom prethodnog obrazovanja i/ili mu značajno sužavaju mogući izbor obrazovanja i zanimanja mogu ostvariti pravo upisa na zasebnoj ljestvici poretka. Na moje upite HZZ nije imao odgovor o kriterijima kojima se utvrđuje o kojim se težim zdravstvenim teškoćama radi i/ili što se ima smatrati dugotrajnim liječenjem. Čini mi se da je navedena kategorija dugotrajno liječenje krajnje proizvoljna kategorija, a činjenica je da ne postoje ikakvi kriteriji za izdavanje stručnih mišljenje HZZ-a što istodobno objašnjava visok broj stručnih mišljenja. Tako je prošle godine u cijeloj Hrvatskoj 1.588 djece dobilo stručno mišljenje za upis na zasebnoj ljestvici poretka temeljem zdravstvenih teškoća. Ističem da Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije transparentno u odnosu na proces upis, te da nije objavilo podatke o broju djece koja se upisuje na zasebnoj ljestvici poretka. Učenici i roditelji imaju pravo znati koliko je u kojoj školi umanjena kvota nakon upisa učenika na zasebnim ljestvicima poretka. Je li moguće da se u određim školama na taj način upiše više od 50% djece? U svakom slučaju zasebna ljestvica poretka nije utemeljena u zakonu, a umanjenje kvote nije utemeljeno ni u zakonu niti u Pravilniku koji je izvjesno suprotan zakonu i Ustavu RH, jer narušava jednakost učenika prilikom upisa u I. razred srednje škole. Iz navedenog razloga predlažem da se svi učenici upisuju na jednom upisnom roku te da se odredi kvota za učenike s teškoćama u razvoju sukladno Državnom pedagoškom standardu koji u čl. 4. st. 4. određuje sljedeće: " U razredni odjel mogu biti uključena najviše tri učenika s teškoćama iz članka 47. stavka 1. podstavka 1. ovoga Standarda. Ako je u razredni odjel uključen jedan učenik s teškoćama, razredni odjel ne može imati više od 26 učenika, s dva uključena učenika s teškoćama razredni odjel ne može imati više od 23 učenika, a s tri uključena učenika s teškoćama razredni odjel ne može imati više od 20 učenika." S obzirom na navedeni standard i na broj razdrednih odjela, Ministarstvo može unaprijed odrediti koliko se učenik s teškoćama u razvoju može upisati u određenu srednju školu, pa nema potrebe za posebnim rokom. Učenici s teškoćama će na zasebnoj ljestvici poretka međusobno konkurirati za dostupna mjesta po svakoj srednjoj školi. Također, nema potrebe za umanjivanjem kvote kada je kvota unaprijed određena Državnim pedagoškim standardom. Nije prihvaćen Postupak prijave i upisa kandidata s teškoćama u razvoju u skladu s člankom 23. Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole (Narodne novine, broj 49/2015 i 47/2017), nije obvezujući budući da kandidati s teškoćama u razvoju samostalno odlučuju hoće li se za prijavu i upis u I. razred srednje škole prijaviti preko ureda državne uprave ili redovnim putem. Jednako tako, kandidati s teškoćama u razvoju koji ne ostvare pravo upisa na zasebnim ljestvicama poretka, za prijavu za upis u I. razred srednje škole prijavljuju se redovnim putem. Napominjemo da se upisne kvote koje spominjete "Interesantno je da je prije donošenja Pravilnika koji je omogućio zasebnu ljestvicu poretka Ministarstvo znanosti i obrazovanja odredilo da se u cijeloj RH u prilagođene i posebne programe za učenike s teškoćama u razvoju upisuje 930 učenika u 107 odjela ili 1,91% (vidi Odluku o upisu učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2015./2016.). Stoga je krajnje nejasno kako je broj učenika s teškoćama u razvoju narastao na brojku od 3.316 u školskoj godini 2018./2019." odnose isključivo na posebne i prilagođene programe (tzv. TES) koje upisuju učenici s teškoćama, što u centrima za odgoj i obrazovanje ili školskim ustanovama, dok se većina učenika s teškoćama upisuje u redovite programe čija se cjelovita upisna kvota izražava unutar članka 5. Odluke o upisu. Upravo za te potonje kandidate rade se zasebne ljestvice poretka jer, sukladno Državnom pedagoškom standardu, u jednom razrednom odjelu takvih učenika može biti najviše do 3 i za njih se umanjuje upisna kvota za sve ostale učenike i to na način: Ako je u razredni odjel uključen jedan učenik s teškoćama, razredni odjel ne može imati više od 26 učenika, s dva uključena učenika s teškoćama razredni odjel ne može imati više od 23 učenika, a s tri uključena učenika s teškoćama razredni odjel ne može imati više od 20 učenika. S obzirom da se radi o najviše 3 upisna mjesta potrebno je provesti zasebno rangiranje učenika s teškoćama između sebe unutar tih 3 mjesta, a kako bi se potom mogla ukupna upisna kvota umanjiti te je isto potrebno provesti prije početka prijava ostalih učenika kako bi isti imali jasnu i relevantnu informaciju o broju upisnih mjesta za koje konkuriraju. Elementi i kriteriji vrednovanja učenika koji se rangiraju na zasebnim ljestvicama poretka isti su kao i za ostale učenike, no preduvjet je da učenik mora ispunjavati uvjete propisane člankom 23. Pravilnika. Nadalje, napominjemo da ne postoje "rješenja za upis na zasebnim ljestvicama poretka" već HZZ izdaje mišljenje o primjerenom programu obrazovanja za učenike koji pristupe postupku profesionalnog usmjeravanja, a navedeno je jedan od uvjeta prijave učenika s teškoćama. Sam postupak ishođenja navedenih mišljenja koji navodite nije u nadležnosti ovoga ministarstva niti se uređuje ovom Odlukom te isto ne možemo komentirati. Što se tiče Vaših navoda da "Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije transparentno u odnosu na proces upisa, te da nije objavilo podatke o broju djece koja se upisuje na zasebnoj ljestvici poretka", naglašavamo da isti ne odgovaraju istini s obzirom da su svi kriteriji i elementi upisa učenika javno dostupni, sve informacije vezane uz upis pravodobno se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva i/ili Upisi.hr, svi postupci i rokovi za sve kategorije kandidata detaljno su opisani u brošurama koje su javno dostupne na navedenim mrežnim stranicama, a učenike i roditelje se redovito informira o svim postupcima vezanim uz upis. Nadalje, Ministarstvo svake godine održava webinare za upisna povjerenstva osnovnih i srednjih škola te zaseban webinar za stručne suradnike osnovnih škola vezan uz postupke upisa učenika s teškoćama, i webinar za sve učenike 8. razreda osnovnih škola gdje im se jasno prezentiraju i daju informacije vezane uz sve postupke prijava i upisa. Dodatno, što se tiče Vašega navoda i prijedloga " Učenici i roditelji imaju pravo znati koliko je u kojoj školi umanjena kvota nakon upisa učenika na zasebnim ljestvicima poretka." naglašavamo da su i učenici i roditelji upoznati s brojem upisnih mjesta s obzirom da se isto transparentno prikazuje svim učenicima na njihovom sučelju Nacionalnog sustava prijava i upisa u srednje škole kod programa koje učenik prijavljuje - naime, kada učenik prijavljuje određeni program i na istom se rangira, on može vidjeti koliko upisnih mjesta ima u tom programu i za koliko je upisnih mjesta upisna kvota smanjena radi upisa učenika s teškoćama. Naime, sustav NISpuSŠ programiran je na način da prati odredbe svih zakonskih i ostalih pravnih akata te automatski smanjuje upisnu kvotu razrednih odjela pojedinih programa sukladno DPS-u, a ovisno o broju učenika koji su ostvarili upis temeljem rangiranja na zasebnim ljestvicama poretka. Nadalje, navodite Vaš prijedlog: "S obzirom na navedeni standard i na broj razdrednih odjela, Ministarstvo može unaprijed odrediti koliko se učenik s teškoćama u razvoju može upisati u određenu srednju školu, pa nema potrebe za posebnim rokom. Učenici s teškoćama će na zasebnoj ljestvici poretka međusobno konkurirati za dostupna mjesta po svakoj srednjoj školi. Također, nema potrebe za umanjivanjem kvote kada je kvota unaprijed određena Državnim pedagoškim standardom.". Upravo na navedeni način sustav upisa i funkcionira sada - kako bi se umanjila upisna kvota (ovisno o planiranom broju upisnih mjesta u pojedinom razrednom odjelu jer ne planiraju svi 28 učenika po razrednom odjelu) prvo se provodi rangiranje učenika s teškoćama na zasebnim ljestvicama poretka, kako bi se ovisno o tom broju učenika, a sukladno DPS-u smanjio broj upisnih mjesta te da bi ostali učenici koji zatim prijavljuju programe na vrijeme imali informaciju koliko ima upisnih mjesta u programu koji upisuju. Svi ostali učenici prijavljuju se na preostala upisna mjesta, a zasebno rangiranje je potrebno kako bi se temeljem nje smanjila upisna kvota jer broj učenika u razrednom odjelu ne može premašivati maksimalan broj učenika dopušten DPS-om zajedno s učenicima s teškoćama. Kada se navedeno ne bi radilo onda bismo kršili odredbe DPS-a i upisna kvota bi se zapravo povećavala za broj učenika s teškoćama, a ne smanjivala kao što je propisano DPS-om.
12 XV. gimnazija O D L U K U , X.   Škole u Zagrebu koje provode provjeru posebnih znanja, a ima ih 7, predlažu da završetak prijave obrazovnih programa koji zahtijevaju dodatne provjere bude 30. lipnja 2019., a provođenje dodatnih ispita i provjera te unos rezultata bude od 1.7. - 5.7.2019. Razlog prijedloga je da se provjere mogu organizirati na način da učenik ne mora u jednom danu pisati pisane provjere u dvije ili više škola, a ima pravo prijaviti 6 obrazovnih programa. Prema dosadašnjem iskustvu učenici u Zagrebu često prijavljuju više programa koji provode provjeru, a roditelji postavljaju pitanje organizacije provjera. Jedan dan više bi omogućio školama bolju organizaciju termina pisanja provjera. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.