Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Arsen Mujagić | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Analiza postojećeg stanja | Analiza postojećeg stanja se trebala ozbiljnije baviti analizom razloga zašto važeći Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („Narodne novine“, br. 92/10) nije zaživio. U analizi stanja se nije jasno utvrdilo zašto temeljem važećeg Zakona nije uspostavljena niti jedna suvlasnička zajednica, ili je ipak uspostavljena jedna, što su prepreke, koje su procesni a koji sadržajni nedostaci zakona. Iz takve analize bi proizašla pravilna i životna rješenja koja bi omogućila uvođenje prvo: pravnog reda, ustavnog i zakonitog utvrđivanja prava vlasništva, prestanka bespravnog korištenja državne imovine, prekid prakse bespravnog investiranja na turističkom zemljištu i ostvarivanje legalnih, redovnih i stabilnih prihoda Proračuna RH. Iako vežeći zakon vrijedi već devet godina nema analize učinka postojećeg zakona, nema podataka o zemljišno knjižnim ispravnim postupcima ili parničnim postupcima kojima se Republika Hrvatska knjižla na nekretnine koje su bile upisane na JLS, trgovačka društva ili fizičke osobe. Nema naravno ni analize takvih postupaka koja bi bila podloga za odabir opitmalnih zakonskih i zakonitih rješenja koji bi ispunili ciljeve zakona: valoriziranje i akitivranje državne imovine, uvođenje pravne sigurnosti i omogućavanje daljenejg investiranja u podizanje kvalitete turističke usluge. Temljem takvih površnih analiza proizašla su rješenja koja nisu životna, koja su neprovediva, neusklađena s drugim propisima, s pogrešnim postupovnim odredbama i nažalost u mnogim odredbama je prijedlog i neustavan. Neustavne su one odredbe po kojima se razvlašćuju privatni vlasnici zemljišta, unutar pogrešno određenog područja kampa (unutar postavljene ograde), a koje zemljište nikad nije bili upisan kao društveno vlasništvo. Ovim prijedlogom danas Republika Hrvatska razvlašćuje privatno vlsništvo temeljem pravnih akata bivše države kao zaostale upise. Neustavne su i odredbe o stavljanju van snage prostornih planova JLS. Nezakonite su postupovne odredbe parcelacije i uknjiižbe ovog prijedloga koje ne predviđaju prethodnu provedbu u katastru. Nezakonite odnosno u koliziji sdrugim zakonima su i odredbe o koncesijama. Ovaj prijedlog na žalost neće zasigurno ostvariti ciljeve radi koje ga se predlaže | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2 | Arsen Mujagić | Upravno pravno uređenje turističkog zemljišta na kojemu je izgrađen kamp, Članak 14. | Odredba st.2. je neustavna odredba s obzirom da je prostorno planiranje ustavno pravo jedinica lokalne i područne samouprave. A Državnim planom prostornog razvoja se ionako ne određuju građevinska područja lokalne i područne/regionalne razine već se njime planiraju samo zahvati od interesa za državu. Državni plan prostornog razvoja određuje, citiram čl.67. Zakona: "...1. osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi 2. zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja 3. koridore infrastrukture državnog značaja 4. zone namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina 5. područja posebne namjene 6. granice područja za koje se donosi prostorni plan područja posebnih obilježja čija je obveza donošenja propisana tim planom 7. izdvojena građevinska područja izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu državnog značaja 8. površine drugih namjena državnog značaja određene uredbom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona." Dakle odredba st.2. nije ustavna a nema ni sadržajnog smisla. Iz istih razloga neustavna je i odredba st.3. o stavljanju van snage prostornih planova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3 | Arsen Mujagić | Uređenje odnosa između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u kampu, Članak 23. | Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama regulira pomorsko dobro iz st.1. i određuje nadležnost ministra mora, prometa i infrastrukture. Ministarstvo državne imovine nije nadležno za dodjelu koncesije na pomorskom dobru kako je to određeno ovim prijedlogom. Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama visinu koncesijske naknade i način plaćanja određuje ministar Ministarstva mora, prometa i infrastrukture uz suglasnost ministra financija. Prema ZPDML koncesijska naknada za pomorsko dobro je prihod proračuna JLS i proračuna županije. Prema ovom prijedlogu koncesijska naknada jest samo prihod Proračuna Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4 | Arsen Mujagić | Uređenje odnosa između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u kampu, Članak 22. | Odredba iz st.1. treba omogućiti trgovačkom društvu investiranje u kampu, ali neće. U odredbama provedbenih prostornih planova se često nalaze odredbe da nije moguće formirati pojedinačne građevne čestice unutar funkcionalne cjeline kampa i time ih izdvajati u zasebne funkcionalne cjeline. Dakle nije moguće provoditi parcelaciju i formiranje novih građevnih parcela kao ni osnivanje predviđenog prava građenja. Parcelacija iz ovog članka i kad bi prostornim planom bila dozvoljena nije moguća zbog činjenice da prijedlogom zakona nije ni određeno da se u katastru provede parcelacija iz čl. 17. Dakle tehnički nije moguće provesti parcelaciju kako ju određuje st.1. jer u katastru nije provedena ni parcelacija iz čl.17. Zbog toga je nemoguće ishoditi građevinsku dozvolu odnosno legalno graditi. Za st.3. vrijedi ista primjedba. I za već izgrađene objekte na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske koja su trgovčka društva izgradila temeljem suglasnosti neće se moći izraditi parcelacija niti osnovati pravo građenja. Istina je da zbog toga neće biti štete za Republiku Hrvatsku jer nije ni predviđena naknada za pravo građenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 5 | Arsen Mujagić | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Potrebno je drukčije definirati kamp odnosno obuhvat kampa. Prema prijedlogu kamp je poslovno funkcionalna cjelina turističkog zemljišta i građevina kojoj je namjena utvrđena rješenjem upravnog tijela za poslove ugostiteljstva i turizma, važećim na dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, koja je na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („Narodne novine“, br. 92/10.) zatečena u prostoru i ogradom ili sličnom preprekom odvojena od susjednih nekretnina i u kojemu je trgovačko društvo obavljalo turističko ugostiteljsku djelatnost“. Takva defincija kampa je nejasna, neprecizna i u sebi sadrži sistemsku grešku a u konačnici je vrlo često i netočna. Naime unutar podučja kampa kao poslovne funkcionalne cjeline turističkog zemljišta a koje zemljište je prema zakonu samo neprocjenjeno građevinsko zemljište se nalaze i zemljišno knjižne čestice u privatnom vlasništvu. Dakle prema zakonu unutar kampa se može nalaziti samo bivše društveno vlasništvo a u naravi je to drukčije. U stvarnosti unutar područja kampa postoji dio privatnog vlasništva a ponegdje i bitan dio u privatnom vlasništvu. U prethodnom sustavu su društvena poduzeća bez posljedica kršila vlasnička prava privatnih vlasnika uz blagoslov tadašnjeg sustava koji je preferirao društveno nauštrb privatnog vlasništa. Zakonom o turističkom zemljištu i novim prijedlogom i takvim definiranjem pojmova se nastavlja praksa kršenja privatnih vlasničkih prava unutar građevinskog područja turističke namjene. Sistemska greška u zakonu je što se turističko zemljište, i ono unutar obuhvata kampa, određuje u dva vremenska intervala odnosno dva različita i udaljena vremenska trenutka. Prvi je trenutak vrijeme pretvorbe (rane devedesete godine) a drugi vremenski trenutak je 1.8.2010. g. odnosno stupanje na snagu važećeg zakona odnosno stanjem prostorno planske dokumentacije na taj dan. U tih 15-20 godina mijenjali su se prostorni planovi. Prema prijedlogu u obuhvatu kampa je procjenjeno zemljište u postupku pretvorbe i postavljena ograda nakon 15-20 godina. U navedenom vremenskom intervalu, od trenutka pretvorbe društvenih poduzeća pa do 1.8.2010. prostorni planovi su se mijenjali a poneki i više puta i to uglavnom na način da su se građevinska područja turističke namjene proširivala. Iz tog razloga je čest slučaj, barem na otoku Lošinju, da se građevinsko područje kampa proširivalo u odnosu na stanje u trenutku pretvorbe a prema odredbama važećeg zakona a i ovog prijedloga i to zemljište koje nije moglo biti predmet pretvorbe sada se tretira kao neprocjenjeno a radi se mahom o privatnom vlasništvu. Dakle prema odredbama važećeg zakona a i ovog prijedloga zakona i ta naknadno proširena područja npr. kampa a koje nije društveno poduzeće koristilo u vrijeme pretvorbe i koja nisu bila u društvenom vlasništvu predstavljaju turističko zemljište i pored toga što je ono uglavnom u privatnom vlasništvu a često i u vlasnšitvu samog TD koja obavlja turističku djelatnost. Granice obuhvata kampa treba odrediti prema trenutku pretovorbe društvenog pouduzeća i tadašnjeg obuhvata kampa. Samo zemljište koje je u tom trenutku (trenutak pretvorbe) bilo korišteno kao kamp treba predstavljati obuhvat kampa u smislu ovoga prijedloga zakona. Samo zemljište unutar tako definiranog obuhvata kampa treba biti predmet ovoga prijedloga zakona. Posljedično tome turističko zemljište unutar tako definiranog kampa može biti samo ono koje je u tom trenutku bilo u zemljišnim knjigama upisano kao društveno vlasništvo. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se. |
| 6 | Arsen Mujagić | Vlasništvo na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, Članak 4. | Odredbu u st.4. treba promijeniti na način da titular vlasništva ostane JLS. Preostalom turističkom zemljištu treba ostaviti titulara vlasništva kako je to određeno važećem Zakonu- treba ga ostaviti jedinicama lokalne samouprave. Obraloženje da je postojeća norma Zakona iz 2010. nejasna i jer se u različitim prostorno planskim situacijama nije realno mogla utvrditi granica do koje je turističko zemljište u vlasništvu jedinice lokalne samouprave nije uopće realno utvrđena ili logički obrazložena. Zakon iz 2010. nije neživotan zbog te odredbe. Nije jasno ako JLS nisu mogli utvrditi granice turističkog zemljišta kako bi to bolje moga odrediti Republika Hrvatska. Važeća odredba Zakona iz 2010. o preostalom turističkom zemljištu je jasna. Preostalo turističko zemljište je ono zemljište oko hotela ili drugog objekta u turističkom naselju koje nije procjenjeno i nije ušlo u vrijednost društvenog kapitala a sve ostalo je od JLS. Ako se radi o moguće više čestica tada je vlasništvo JLS sve ono zemljište na svim česticama na kojima se nalazi objekt a koje nije procjenjeno i nije u društvenom kapitalu odnosno nije već plaćeno. Promjenom titulara vlasnika sa JLS na Republiku Hrvatsku će se onemogućiti provođenje Zakona o prostornom uređenju i to više, gotovo svih članaka i odredbi iz glave 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA a pogotovo onih koje govore o prijenosu zemljišta u vlasništvo jedinica lokalne samouprave. Što će dodatno otežati ili zaustaviti investiranje. Prema navedenom Zakonu o prostornom uređenju, čl. 176. govori da su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne na zahtjev vlasnika zemljišta, odnosno građevine, odnosno investitora zgrade po tržišnoj cijeni prodati bez provedbe javnog natječaja. Ako će to zemljište, kako to predviđa ovaj prijedlog, postati vlasništvo Republike Hrvatske odredbe toga zakona će postati neživotne. Takva odredba ne bi trebal proći ni nadležne koordinacije Vlade RH (Koordinacija za gospodarstvo i društvene djelatnosti i Koordinacija za upravljanje državnom imovinom). Temeljem navedene odredbe Zakona o prostornom uređenju su trgovačka društva i bez posebnog zakona i bez ikakvih problema utvrđuju građevne čestice i regulirale vlasničke odnose sa JLS po sili zakona. Zbog toga nije uopće potrebno ovim prijedlogom uvoditi institut preostalog turističkog zemljišta a ako i postoji onda svakako titular takvog zemljišta mora biti JLS. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se. |
| 7 | Arsen Mujagić | Identifikacija obuhvata kampa i dijelova kampa, Članak 19. | Potvrda o identifikaciji kampa sadrži u sebi popis katastarskih čestica dijelova kampu i vlasnika koji podaci se temelje na podacima iz katastra i zemljišnih knjiga pa je pitanje koji svrha naloga za uknjižbu prava vlasništva koje je već upisano. Ako bi kojim slučajem zemljišne knjige i upisale novoformirane parcele prema parcelacijskom elaboratu a ne bi smjeli, tada to stanje ne bi bilo usklađeno s katastrom a što bi onemogućilo bilo kakvo daljnje investiranje trgovačkog društva na području kampa zbog odredbi i procedura za izdavanje građevinskih dozvola koje propisuje Zakon o gradnji. Odredba stavka 2. jest neustavna jer se njome razvlašćuju zakoniti i zakonito upisani privatni vlasnici unutar područja kampa kako ga definira ovaj prijedlog. U obrazloženju prijedloga se utvrđuje da ako su u obuhvatu kampa položene čestice zemljišta koje su u zemljišnoj knjizi upisane u vlasništvu trećih osoba da se radi o zaostalim upisima koji su neutemeljeni a posljedica su neprovedene uknjižbe društvenog vlasništva i prava korištenja društvenog poduzeća te su protivni i tada važećim propisom Zakona o udruženom radu. Iako se radi često i o upisima koji su stariji od Zakona o udruženom radu bivše SFRJ s kojom je Republika Hrvatska raskinula sve državnopravne sveze, 8.10.1991.g., Odlukom o raskidu državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ (NN, broj: 53/91, dalje u tekstu Odluka 53/91 i u kojoj je u točki 3. propisano je da Republika Hrvatska ne priznaje valjanjim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ ovim prijedlogom se ta veza ponovno uspostavlja i nastupa se u ime biše federacije. Ovim prijedlogom odnosno ovom odredbom se želi razvlastiti zakonito upisane privatne vlasnike unutar područja kampa temeljem odredbi Zakona o udruženom radu bivše SFRJ !? Takva odredba retroaktivnog djelovanja već davno nevažećeg zakona osim što negira odredbu o nepriznavanju niti jednog pravnog akta bivše SFRJ jest i u suprotnosti s ustavnom odredbom o nepovredivosti prava vlasništva i vladavini prava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 8 | Arsen Mujagić | Identifikacija obuhvata kampa i dijelova kampa, Članak 17. | U stavku 1. pogrešno je određen parcelacijski elaborat kao alat za utvrđenje obuhvata kampa. S obzirom da nije uspostavljena niti jedna suvlasnička zajednica prema važećem Zakonu o turističkom zemljištu kako se navodi u obrazloženju, treba brisati odredbu o razvrgnuću suvlasništva s Republikom Hrvatskom u kampu kao svrsi izrade parcelacijskog elaborata. Parcelacija je postupak promjena oblika i površine parcele u katastru i zemljišnoj knjizi. Budući se radi u području kampa -radi se građevinskom zemljištu na kojemu se parcelacija može provoditi sukladno Zakonu o prostornom uređenju, Zakonu o gradnji, Zakona o katastru i pravilnicima koji proizlaze iz tih zakona. Parcelacija građevinskog zemljišta se provodi se temeljem lokacijske ili građevinske dozvole, rješenjem o utvrđivanju građevinske čestice ili sukladno prostorno planskoj dokumentaciji. Parcelacijski elaborat mora biti sukladan prostorno planskim dokumentima a da bi bio podoban za provedbu potrebno je da ga nadležno tijelo za graditeljstvo i prostorno uređenje potvrdi u za to određenoj proceduri. Problem kod parcelacije u kampovima je što prostorni planovi često imaju odredbe o formiranju jedinstvene čestice kampa i ne dozvoljavanju parcelaciju, odnosno planom se određuju maksimalna i minimalna veličina novoformirane parcele što se ni teoretski a ni slučajno ne može podudarati s parcelacijom kako ju predviđa ovaj prijedlog. Parcelacija koje bi se provodila po odredbama ovoga zakona se ne može, a nije ni planirano, provoditi u katastru što je ozbiljan nedostatak ovog prijedloga. Ako se ne radi, a ne radi se o parcelaciji kojom se razvrgava suvlasnička zajednica, tada se parcelacijom ne cjepaju (samanjuju) građevinske čestice već se spajaju (okrupnjuju). Parcelacija odnosno spajanje čestica moguće je samo prema prostornom planu. Prema odredbama ovog prijedloga obuhvat kampa određuje postavljena ograda ili slična prepreka zatečena na dan 1.8.2.010. g. Prema odredbama drugih zakona i propisa parcelacija se provodi u skladu s prostorno planskom dokumentacijom a ovaj prijedlog predviđa parcelaciju prema zatečenoj ogradi na terenu. Zakonita parcelacija ne može ispuniti zahtjeve za utvrđivanje obuhvata kampa kako to utvrđuje st.1. ovog čl. Ako slučajno i postoji uspostavljena suvlasnička zajednica ili bude uspostavljena suvlasnička zajednica temeljem sada važećeg zakona parcelacijski elaborat kakav je opisan u st.1. ovog članka ne može niti utvrditi obuhvat kampa a pogotovo ne može istovremeno biti i parcelacija kojom se razvrgava suvlasnička zajednica. Parcelacijom se mijenja stanje u katastru i zemljišnim knjigama na način da će se formirati čestica kampa u granicma obuhvata kampa ili će se čestica kampa dijeliti kako bi se razvrgnula suvlasnička zajednica. S obzirom da se parcelacijki elaborat ne potvrđuje kod nadležnih tijela i da se ne provodi u katastru, a niti u zemljišnim knjigama ( prema prijedlogu u z.k. se upisuje identifikacija kampa?) umjesto parelacijskog elaborata treba stajati geodetski elaborat. Također je potrebno preciznije odrediti i propisati sadržaj geodetskog elaborata kako bi on a ne parcelacijski elaborat i geodetske skica bili dio identifikacije kampa. | Primljeno na znanje | Prihvaćena primjedba na pogrešnu uporabu termina. |
| 9 | Arsen Mujagić | Identifikacija obuhvata kampa i dijelova kampa, Članak 17. | Parcelacijski elaborat kakav se opisuje u ovom članku u st.2. nije isprava kojom je moguće provoditi promjene u zemljišnim knjigama, kako to samo implicite i bez preciznih provedbenih odredbi (tko i na koji način je uopće ovlašten predlagati i provoditi potvrde o identifikaciji kampa u zemljišnim knjigama) predviđa čl.19. Parcelacijski elaborat kojim se mijenja parcelacija odnosno mijenja stanje u katastru sukladno Zakonu o prostornom uređenju ili Zakonu o gradnji mora se prvo provesti u katastru pa tek onda u zemljišnim knjigama i to po službenoj dužnosti. Uvjet za promjene u katastru prema drugim propisma jest potvrda da je parcelacijski elaborat ovjeren od stane nadležnog tijela za graditeljstvo i prostorno uređenje kojim se potvrđuje da je parcelacija sukladna drugim propisima. Prema ovom prijedlogu ne predviđa se ni ovjera parcelacijskog elaborata kao ni provedba tog elaborata u katastru. Geodetska skica je proizvoljan pojam koji ne postoji niti u jednom zaknonu pa ni Zakonu o državnoj izmjeri i zakonu katastru nekretnina, ne postoji ni u jednom od 26. pravilnika koji reguliraju katastar i geodeziju a takođe se taj pojam ne nalazi niti u Geodetsko informatičkom rječniku na službenoj stranici Državne geodetske uprave. Najbliži pojam koji bi mogao odgovarati za ovu priliku umjesto skovanog pojma "geodetske skice" je geodetski situacijski nacrt. Dakle parcelacijski elaborat se sastoji od neslužbene skice koju neće ovjeravati niti jedno službeno i za to nadležno tijelo niti nadležni katastar niti nadležno tijelo za graditeljstvo i prostorno uređenje a sama parcelacija će se prema prijedlogu provoditi samo u zemljišnim knjigama a neće u katastru? To su odredbe u suprotnosti s uvođenjem reda i naporima da se srede i usklade katastar i zemljišne knjige. Tijelo nadležno za poslove pretvorbe društvenog vlasništva i privatizacije iz st.4. nije tijelo koje je ovlašteno potvrđivati parcelacijski elaborat u smislu Zakona o državnoj izmjeri i zakonu katastru nekretnina kao i Zakonu o zemljišnim knjigama. Temeljem takvog parcelacijskog elaborata kojeg neće ovjeriti ni nadležna upravna tijela za graditeljstvo i prostorno uređenje kao ni nadležni katastar će se prema čl. 19. upisivati nalogom u zemljišne knjige i to bez provođenja promjena u katastru? Ako se zemljišino knjižni sudovi budu držali Zakona o zemljišnoj knjizi i Zakona o katastru neće provesti niti jedan nalog za uknjižbu temeljem Potvrde o identifikaciji kampa kako ju određuje ovaj članak | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 10 | Arsen Mujagić | PRIJEDLOG ZAKONA O NEPROCIJENJENOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Prijedlog zakona je samo nešto poboljšana verzija važećeg Zakona o turističkom zemljištu ali sa neriješenim sistemskin problemom barem u dijelu koji se odnosi na kampove. Razlika vežećeg zakona i prijedloga zakona jest u tome što kriterij za određivanje neprocjenjenog zemljišta koje je predmet zakona više nije stanje prostorno planske dokumentacije na dan stupanja na snagu zakona već je to sad postavljena ograda ili slična prepreka postavljena na dan 1.8.2010. g. odnosno na dan stupanja na snagu vežećeg zakona. Ako Zakon iz 2010. nije zaživio zbog nedostataka kriterija koji su potrebni za procjenu objekata i zemljišta isti nedostatak nije riješio ni ovaj prijedlog. Ključni kriterij u prijedloga zakona kod kampova - obuhvat odnosno granice kampa- je umjesto stanja prostorno planske dokumentacije na dan 1.8.2010. g., sada je to postavljena ograda ili slična zapreka na isti dan 1.8.2010. Naravno takav nejasan, teško dokaziv, nestabilan a ponegdje i nepostojeći kriterij, odnosno takav amorfni kriterij ne bi smio biti temelj na kojem se zasniva zakon. Takav koncept podsjeća na koncept „Manifest destiny“ iz sredine 19. stoljeća u SAD-u. Drugi ključni problem ovog prijedloga kao i važećeg zakona je pogrešna i neživotna pretpostavaka da se unutar „ograde kampa“ nalazi samo vlasništvo TD i Republike Hrvatske. Takvom odredbom, iz članka 1., se previđa da unutar toga područja postoji privatno vlasništvo. Iz te potrebe, da postoji unutar kampa samo vlasništvo trgovačkog društva i Republike Hrvatske, se u prijedlogu u članku 19. stavak 2. nalazi neustavna odredba. Dakle prijedlog neprecizno određuje predmet zakona i pogrešno pretpostavlja da osim vlasništva Republike Hrvatske i trgovačkog društva ne postoji vlasništvo trećih osoba - privatno vlasništvo ili vlasništvo fizičkih osoba- a ako i postoje takvi zemljišno knjižni upisi to je posljedica nefunkcioniranja bivšeg socijalističkog sustava?! To je pogrešna pretpostavka koja čini ovaj zakon nefunkcionalnim, neživotnim i vjerojatno neustavnim i suprotna pravnim stečevinama EU i konkretno Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U definiranju predmeta zakona u čl.1. se nalazi sistemska greška jer se utvrđuje da se zakonom uređuju imovinskopravni pravni odnosi samo između vlasnika neprocijenjenog građevinskog zemljišta i vlasnika građevina koje su izgrađene na tom zemljištu (koje se koristi za turističku namjenu) a pri tome se zanemaruje da na tom istom zemljištu postoje i vlasnička prava trećih osoba-privatno vlasništvo. Ustav RH u člancima 3. i 48. jamči nepovredivost prava vlasništva. Da bi zakon bio životan i ostvario svoj cilj mora jasno i precizno definirati predmet zakona-određeno građevinsko- zemljište koje je od interesa za Republiku Hrvatsku, te na ustavan i zakonit način riješiti odnose s trećom stranom odnosno privatnim vlasnicima koji se nalaze unutar područja/zemljišta koje je predmet zakona. Europska Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 , dalje u tekstu ECHR) u članku 1. Protokola broj 3 propisuje da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva, te da se nitko ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnoga prava Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014, u daljem tekstu: Ustav RH) je temeljni je i najviši pravni akt države. On ima najveću, nadzakonsku pravnu snagu i zbog toga s njime moraju biti usklađeni svi pravni propisi u okviru pravnog sustava, kao i postupci svih državnih tijela i tijela koja obavljaju javne ovlasti. Izvorišnim odredbama Ustava RH koje imaju političku i pravnu snagu, definirana je Republika Hrvatska kao neovisna, suverena i demokratska država u kojoj se jamče i osiguravaju ravnopravnost, slobode i prava čovjeka i građanina. Nadalje, Odlukom o raskidu državno-pravne sveze, a u skladu sa neotuđivim pravom Republike Hrvatske na samoodređenje, polazeći od volje građana Republike Hrvatske iskazane na referendumu od 19. svibnja 1991. godine, a utvrđujući da Jugoslavija kao državna zajednica više ne postoji, Sabor Republike Hrvatske je 8. listipada 1991. godine donijeo Odluku kojom Republika Hrvatska od dana 08. listipada 1991. godine raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ (NN, broj: 53/91, dalje u tekstu Odluka 53/91), te nadalje u točki 3. citirane Odluke 53/91 propisano je da Republika Hrvatska ne priznaje valjanjim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ. Ustav RH kao najviše vrednote ustavnog poretka i temelj za tumačenje navodi između ostalog nepovredivost vlasništva i vladavinu prava. Nepovredivost vlasništva podrazumijeva zaštitu prava koje čine osnovu poduzetničke sobode i tržišnog gospodarstva, dok vladavina prava podrazumijeva da svi zakoni u Republici Hrvastkoj moraju biti u suglasnosti sa Ustavom, a ostali propisi sa Ustavom i zakonom. Nadalje, člankom 90. stavak 4. Ustava Republike Hrvatske propisano je da zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje, uz odstupanje opravdano javnim interesom, odnosno posebno opravdanim razlozima. Smisao ustavnog načela zabrane povratnog djelovanja propisa je osiguravanje pravne sigurnosti kao jednog od temeljnih aspekata vladavine prava. Naime, iz načela vladavine prava iz članka 3. Ustava Republike Hrvatske, a vezano uz zaštitu vlasničkih prava iz članka 48. stavka 1. Ustava, koje za stranke proizlaze iz valjano sklopljenih ugovora, zakonodavac nije ovlašten intervenirati u završene ugovorne odnose. Dakle, zakonodavac nije ovlašten ukinuti ranije stvorene pravne situacije zasnovane na ugovoru između zainteresiranih osoba, koje bi se odnosile na upise prava vlasništva fizičkih osoba kao prijašnjih vlasnika. Naime zaštita prava vlasništva kao jednog od najviših vrednota Republike Hrvatske je legitimno očekivanje svakog pojedinca i ona zasigurno ne može biti ograničena. Dakle riječ je o stečenim pravima koja predstavljaju drugi aspekt retroaktivnosti i zabranjuju povratno djelovanje propisa odnosno primjenu propisa na slučajeve koji su nastali prije njegovoga stupanja na snagu. Dakle, u konkretnom slučaju zakonodavac zasigurno nema pravo upise prava vlasništva fizičkih osoba kao prijašnjih vlasnika zanemariti i podvesti ih pod primjenu odredbe članka 268. Zakona o udruženom radu, obziom da je riječ o nekretninama koje nisu niti postale društveno sredstvo u nekoj društvenoj pravoj osobi na temelju pravne osnove, dakle, nema niti pravne osnove, a niti je riječ o društvenim sredstvima koja definira zakon o udruženom radu. Iz svega naprijed navedenog nedvojbeno je da je prijedlog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu neustavan, tj. protivan je svim gore navedenim načelima Republike Hrvatske kao pravne države. Naime, članak 19.stavak 2. prijedloga Zakona navodi da: „ U slučaju ako su u obuhvatu kampa položene čestice zemljišta koje su u zemljišnoj knjizi upisane u vlasništvu trećih osoba, državno odvjetništvo pokrenut će odgovarajući postupak radi utvrđivanja prava vlasništva Republike Hrvatske i upisa uknjižbe tog prava u zemljišnoj knjizi.“ Iz same odredbe dakle, nije vidljiv osnov iz kojeg bi državno odvjetništvo pokrenulo odgovarajući postupak radi utvrđivanja prava vlasništva Republike Hrvatske, ali se u obrazloženju uz samu odredbu navodi da su to zaostali upisi koje se može podvesti pod odredbu članka 268. Zakona o udruženom radu (Službeni list SFRJ 53/1976, 57/1983, 85/1987, 6/1988, 77/1988, 40/1989, 40/1989, 60/1989, Narodne novine 53/1991) koja glasi: „Ako je nekretnina postala društveno sredstvo bez pravne osnove, njezino vraćanje može se zahtijevati u roku od pet godina počev od dana saznanja, a najkasnije u roku od deset godina.“ Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poduzećima (Službeni list SFRJ, br. 40-607/1989, koji je objavljen 7.7. 1989. godine, a na snazi od 15.7.1989. godine prestao je vrijediti Zakon o udruženom radu, osim odredaba Glave IV. Međusobni radni odnosi radnika u udruženom radu i Glave VI. odjeljak 2. Prava, obveze i odgovornosti društvenih pravnih osoba u pravnom prometu društvenih sredstava, do donošenja posebnih saveznih zakona kojima će ova pitanja biti uređena, ali je svakako stupanjem na snagu Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine 111/1993, 34/1999, 121/1999, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/2009, 111/2012, 125/2011, 68/2013, 110/2015, 40/2019) prestao važiti Zakon o poduzećima (Službeni list SFRJ 77/1988, 40/1989, 46/1990, 61/1990, Narodne novine 53/1991, 71/1991, 26/1993, 58/1993, 111/1993) Obrazlažući sve gore navedeno nedvojbeno je i nesporno da je i u ovom konkretnim slučaju primjenjiva Odluka Sabora Republike Hrvatske od 8. listopada 1991. o raskidu državnopravne sveze s dosadašnjom SFRJ (Narodne novine, br. NN 53-1265/1991), Koja u točki 3. propisuje da: „Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ.“ Prijedog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu ne predviđa slučajeve da su u obuhvatu kampa i zemljišnoknjižne čestice na kojima su u ovom trenuktu upisane fizičke osobe kao prijašnji vlasnici, nego ih podvodi pod zaostale upise za koje tvrdi da su neutemeljeni i da su posljedica neprovedene uknjižbe društvenog vlasništva i prava korištenja društvenog poduzeća. Prema prijedlogu zakona Republika Hrvatska će i danas i sutra upisivati svoje vlsništvo na privatnoj imovini temeljem odredbi Zakona o udruženom radu?! Prijedlog treba izmijeniti na način da se unutar suvlasniške zajednice unutar podučja kampa predvidi i treća strana-privatni vlasnik. Radi navednih razloga potrebno je precizno i jasno odrediti predmet zakona odnosno zamljište u kampovima, predvidjeti uključivanje i privatnih vlasnika u reguliranje odnosa sa Republikom Hrvatskom i trgovačkim društvom i svakako izabaciti odredbu st. 2. u čl. 19. prijedloga. | Primljeno na znanje | Ne prihvaća se prijedlog za brisanje članka 19. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona budući da se kampovi koji su bili predmet procjene u vrijednost društvenog kapitala izgrađeni na zemljištu u društvenom vlasništvu i da su društvena poduzeća bili nositelji prava korištenja, upravljanja i raspolaganja bez obzira je li to pravo bilo upisano u zemljišnoj knjizi. U slučaju ako su u pojedinim kampovima, na pojedinim česticama kao vlasnici upisane treće osobe, radi se o zaostalim upisima te će o pravu tih osoba koje nisu u posjedu navedenog zemljišta odlučiti sud. |
| 11 | GRGA KOMADINA | III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | Razmotriti brisanje mogućnosti prodaje ili predvidjeti prodaju tek u posebno opravdanim okolnostima (npr. ostvarivanje strateškog investicijskog projekta). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 12 | GRGA KOMADINA | PRIJEDLOG ZAKONA O NEPROCIJENJENOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU, III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Predvidjeti odredbe kojima se definira što s parničnim i upravnim postupcima koji su bili započeti po Zakonu o turističkom zemljištu, da li se dovršavaju prema odredbama toga zakona. Dodati da se preostalim turističkim zemljištem iz čl. 20. Zakona o turističkom zemljištu smatra zemljište iz čl. 2. t. 2. ovog zakona (da bi se riješile nedoumice prouzročene čl. 28. st.3. ZTZ-a). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 13 | GRGA KOMADINA | III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 35. | Komentar u odnosu na prodaju zemljišta isti kao kod čl. 24. i 25. U svakom slučaju treba inzistirati na poštenju posjeda, a ne na mirnoći istog. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se. |
| 14 | GRGA KOMADINA | III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 33. | Čl. 33. st. 1. Razmotriti dodavanje odredbe na kraju stavka: Naknada se obračunava i plaća prema površini zemljišta za koje je trgovačko društvo navelo da se nalazi u obuhvatu kampa u zahtjevu za koncesiju prema Zakonu o turističkom zemljištu neovisno o površini koja se u naravi koristi. | Nije prihvaćen | Pitanje razlike površine i razlike naknade riješeno je u stavku 2. |
| 15 | GRGA KOMADINA | Razvrgnuće suvlasništva na ostalom građevinskom zemljištu, Članak 29. | Ukoliko društvo u posjedu drži nekretninu u suvlasničkom dijelu ili vlasništvu Republike Hrvatske i svakodnevno je koristi u svojem poslovanju (npr. dvorište ispred upravne zgrade) trebalo bi plaćati naknadu za isto. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 16 | GRGA KOMADINA | Razvrgnuće suvlasništva na ostalom građevinskom zemljištu, Članak 29. | Dodati st. 7.: U slučaju iz st. 6. ovog čl. pored naknade troška trgovačko društvo je u obvezi plaćati zakupninu za korištenje neprocijenjenog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske te zakupninu za korištenje suvlasničkog dijela nekretnine iz čl. 27. st. 2. ovog zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 17 | GRGA KOMADINA | Razvrgnuće suvlasništva na ostalom građevinskom zemljištu, Članak 28. | Čl. 28. st. 4. brisati riječ "znatno" kod znatno veće. Dodati stavak kojim se propisuje obveza izrade parcelacijskog elaborata kojim će se formirati građevinska čestica prema granicama kako je procijenjena u pretvorbi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Propisano u članku 29. |
| 18 | GRGA KOMADINA | Razvrgnuće suvlasništva na ostalom građevinskom zemljištu, Članak 28. | Čl. 28. st. 2. Građevinska parcela se utvrđuje u upravnom postupku i to u ovom članku treba jasno naznačiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 19 | GRGA KOMADINA | Pravo vlasništva na ostalom građevinskom zemljištu, Članak 27. | Nije definirano na koji način se utvrđuje suvlasnički omjer | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 20 | GRGA KOMADINA | Pravo vlasništva na ostalom građevinskom zemljištu, Članak 27. | Čl. 27. st. 2. dodati na kraju: u omjeru procijenjenog i neprocijenjenog dijela nekretnine s time da se ulaganja izvršena nakon pretvorbe ne uračunavaju u suvlasnički dio | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 21 | GRGA KOMADINA | Uređenje imovinsko pravnih odnosa između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u kampu, Članak 26. | Čl. 26. st. 2. - na kraju stavka dodati: te isplatu naknada za izvlaštenje. (v. komentar uz čl. 15.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 22 | GRGA KOMADINA | Uređenje imovinsko pravnih odnosa između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u kampu, Članak 25. | Komentar kao za čl. 24. čl. 25. st. 2. - Kako će se ostvarivati pravo prvokupa i po kojoj točno cijeni? Prodajnoj ili vrijednosti zemljišta nakon što je društvo izvršilo ulaganja? Takvo pravo bi trebalo upisati u zemljišnoj knjizi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 23 | GRGA KOMADINA | Uređenje imovinsko pravnih odnosa između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u kampu, Članak 24. | Predlaže se brisati mogućnost prodaje ovog zemljišta budući da su još Agencija za restrukturiranje i razvoj i Hrvatski fond za privatizaciju tražili od društava u pretvorbi da iz procjene isključuju turističko zemljište jer se držalo da je riječ o najvažnijem državnom resursu i da je riječ o najatraktivnijem i najvrednijem zemljištu uz more. Ukazuje se da je riječ o 14.500.000,00 m2 za koje se predviđa mogućnost prodaje direktnom pogodbom te se čini da se time privatnim trgovačkim društvima omogućuje stjecanje vlasništva na takvom zemljištu na uštrb interesa Republike Hrvatske. Razina zaštite interesa RH je Zakonom o turističkom zemljištu bila neusporediva jača u odnosu na ove odredbe. Ukazuje se također da je investiranje u kampove konstantno neovisno o nesređenom zemljišnoknjižnom stanju i koncesiji pa opravdanje za uvođenje ovakve mogućnosti ne stoji. Ne predviđa se niti adekvatan mehanizam zaštite od preprodaje zemljišta ili nestavljanja nekretnina u funkciju. U svakom slučaju predlaže se treba predvidjeti pravo nazadkupnje po istoj cijeni po kojoj je zemljište kupljeno (kako je uređeno i kod prodaje poljoprivrednom zemljišta u vlasništvu RH), a ne pravo prvokupa budući da se isto u smilsu Zakona o obveznim odnosima ostvaruje po cijeni i uvjetima koje će društvo kod preprodaje postići na tržištu kroz ponude trećih osoba, a ta cijena će vjerojatno biti veća odnosu na onu cijenu koja je ostvarena direktnom pogodbom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 24 | GRGA KOMADINA | Uređenje odnosa između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u kampu, Članak 23. | Članak treba brisati odnosno ostaviti stavak 1., te dodati st. 2. koji će glasiti: Trgovačkom društvu izdaje se koncesija na zahtjev sukladno čl. 39. Zakona o koncesijama i odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 25 | GRGA KOMADINA | Uređenje odnosa između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u kampu, Članak 23. | Identičmo kao čl. 12. tj. nejasno je zbog čega se Ministarstvo državne imovine upušta u pitanje davanja koncesija na pomorskom dobru kada predmetno nije u njegovom resoru, također se pitanje visine naknade ne treba propisivati ovim zakonom, posebno je problematična odredba da će odluku o dodjeli koncesije Ministarstvo donijeti po službenoj dužnosti ako društvo ne podnese zahtjev za koncesiju. S kime će se onda sklapati koncesijski ugovor? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 26 | GRGA KOMADINA | Uređenje odnosa između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u kampu, Članak 21. | Treba izbjegavati propisivati visine i iznose zakupnina zakonom već to treba urediti uredbom ili pravilnikom iz istih razloga kao kod čl. 9. Čl. 21. st.2. nije jasan smisao odredbe jer je riječ o kampovima koji su atraktivniji pa se eventualno veći trošak društva na taj način kompenzira. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 27 | GRGA KOMADINA | Identifikacija obuhvata kampa i dijelova kampa, Članak 19. | Čl. 19. st. 1. Uskladiti odredbu sa Zakonom o zemljišnim knjigama budući da se potvrdama (o identifikaciji kampa) ne mogu sudu davati nalozi Čl. 19. st. 2. ili precizirati na način da se propiše koji je osnov za upis prava vlasništva RH kako u odnosu na osobe kojima su oduzete nekretnine u postupku denacionalizacije, a podnijele su zahtjev (što sa upravnim postupkom koji je u toku), te u odnosu na JLS za nekretnine na kojima nije bilo upisano pravo korištenja društvenog poduzeća, a ne postoji dokaz o izvanknjižnom pravu korištenja, ili brisati i dodati novi stavak/članak o izvlaštenju (prijedlog već naveden kod čl. 15): Stupanjem na snagu ovog zakona smatraju se izvlaštenim svi vlasnici zemljišta koje se na dan pretvorbe nalazilo u kampu. Vlasnici mogu nadležnom upravnom tijelu koje određuje naknadu za izvlaštenje podnijeti zahtjev za isplatu naknade za izvlaštenje u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Na zahtjev Republike Hrvatske ili trgovačkog društva pravnog sljednika društva koje je gradilo kamp upravno tijelo će donijeti rješenje kojim će utvrditi da je zemljište na dan stupanja na snagu ovog zakona izvlašteno te kojim će naložiti upis prava vlasništva u korist Republike Hrvatske. Rješenje se dostavlja upisanim vlasnicima te se objavljuje na oglasnoj ploči JLS i Ureda državne uprave. U postupku pokrenutom po zahtjevu vlasnika za isplatom naknade trgovačkog društvo može preuzeti na sebe obvezu isplate prijašnjih vlasnika. Na temelju potvrde o izvršenoj isplati prijašnjem vlasniku Ministarstvo državne imovine će izdati trgovačkom društvu koje je isplatilo naknadu tabularnu ispravu radi upisa prava vlasništva. U postupku po zahtjevu prijašnjeg vlasnika radi utvrđivanja naknade za izvlaštenje može se dokazivati temeljem dokumentacije kojom raspolaže trgovačko društvo da je ranijim vlasnicima bila isplaćena naknada. U slučaju da se utvrdi da je ranije bila isplaćena naknada, zahtjev za naknadu će se odbiti. Upis prava vlasništva osnovom st. 3. ovog članka ne ovisi o ishodu postupka pokrenutog radi isplate naknade za izvlaštenje. Vlasnici imaju pravo na naknadu prema tržišnoj vrijednosti zemljišta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 28 | GRGA KOMADINA | Identifikacija obuhvata kampa i dijelova kampa, Članak 18. | Čl. 18. st. 2. dodati da se zahtjevu treba priložiti geodetsko-građevinsko vještačenje kojim je utvrđen obuhvat kampa, budući da je upitno da li će geodetska skica biti dovoljna. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 29 | GRGA KOMADINA | Identifikacija obuhvata kampa i dijelova kampa, Članak 17. | čl. 17. st. 2. – upitno je da li je geodetska skica obuhvata kampa dovoljna za izradu ovog elaborata | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 30 | GRGA KOMADINA | Identifikacija obuhvata kampa i dijelova kampa, Članak 17. | Čl. 17. st. 1. na kraju dodati, geodetsko-građevinsko vještačenje iz kojeg je vidljivo koje su nekretnine u obuhvatu kampa. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 31 | GRGA KOMADINA | Identifikacija obuhvata kampa i dijelova kampa, Članak 16. | U suprotnosti sa čl. 2. t. 6. (obuhvat kampa), uopće nije jasno kakva je ovo isprava i temeljem čega je Ministarstvo izdaje | Primljeno na znanje | Razmotrit će se. |
| 32 | GRGA KOMADINA | Vlasništvo na turističkom zemljištu i građevinama u kampu, Članak 15. | Dodati st. 3. ili dodati novi članak u prijelaznim i završnim odredbama Stupanjem na snagu ovog zakona smatraju se izvlaštenim svi vlasnici zemljišta koje se na dan pretvorbe nalazilo u kampu. Vlasnici mogu nadležnom upravnom tijelu koje određuje naknadu za izvlaštenje podnijeti zahtjev za isplatu naknade za izvlaštenje u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Na zahtjev Republike Hrvatske ili trgovačkog društva pravnog sljednika društva koje je gradilo kamp upravno tijelo će donijeti rješenje kojim će utvrditi da je zemljište na dan stupanja na snagu ovog zakona izvlašteno te kojim će naložiti upis prava vlasništva u korist Republike Hrvatske. Rješenje se dostavlja upisanim vlasnicima te se objavljuje na oglasnoj ploči JLS i Ureda državne uprave. U postupku pokrenutom po zahtjevu vlasnika za isplatom naknade trgovačko društvo može preuzeti na sebe obvezu isplate prijašnjih vlasnika. Na temelju potvrde o izvršenoj isplati prijašnjem vlasniku Ministarstvo državne imovine će izdati trgovačkom društvu koje je isplatilo naknadu tabularnu ispravu radi upisa prava vlasništva. U postupku po zahtjevu prijašnjeg vlasnika radi utvrđivanja naknade za izvlaštenje može se dokazivati temeljem dokumentacije kojom raspolaže trgovačko društvo da je ranijim vlasnicima bila isplaćena naknada. U slučaju da se utvrdi da je ranije bila isplaćena naknada, zahtjev za naknadu će se odbiti. Upis prava vlasništva osnovom st. 3. ovog članka ne ovisi o ishodu postupka pokrenutog radi isplate naknade za izvlaštenje. Vlasnici imaju pravo na naknadu prema tržišnoj vrijednosti zemljišta. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se. |
| 33 | GRGA KOMADINA | Vlasništvo na turističkom zemljištu i građevinama u kampu, Članak 15. | Razvrgnućem na opisani način negira se karakter kampa kao građevine te omogućava njegovo cijepanje. Čl. 15. st.2. - vidi napomenu uz čl. 4. st.6. Uz prijedlog dodatka st. 3. - pitanje upisa prava vlasništva fizičkih i drugih osoba na nekretninama koje su u naravi u kampu i na kojem je društveno poduzeće izgradilo kamp predstavljat će i nadalje prepreku uređenju odnosa u kampu. Razlozi za zaostale upise su nebitni, no ukoliko je na dan pretvorbe zemljište bilo omeđeno ogradom kampa, valja uzeti da je bilo preneseno u društveno vlasništvo ali da nije bila isplaćena naknada za izvlaštenje/nacionalizaciju (jer je zato izostala tabularna isprava). Stoga je potrebno urediti pitanje tog vlasništva. Predlaže se ugradnja u zakon odredbe o izvlaštenju (zato se predlaže dodatak čl. 1. st. 3. prema kojem je turističko zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku) te da vlasnike obveže na podnošenje zahtjeva za isplatu naknade za izvlaštenje uredima državne uprave, s time da bi se osnovom sporazuma države i trg. društva ovisno o tome tko isplaćuje naknadu (RH ili društvo) upisivao vlasnik. Sredstva se mogu isplaćivati iz sredstava naplaćenih od koncesija i zakupnina (kada RH isplaćuje naknadu). | Primljeno na znanje | Razmotrit će se. |
| 34 | GRGA KOMADINA | Upravno pravno uređenje turističkog zemljišta na kojemu je izgrađen kamp, Članak 14. | Dodati st. 4. Zemljištem u kampu u smislu ovog zakona smatra se svo zemljište koje se u naravi nalazilo u granicama kampu na dan stupanja na snagu ZTZ-a. / alternativno na dan pretvorbe trgovačkog društva | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 35 | GRGA KOMADINA | Upravljanje i raspolaganje preostalim turističkim zemljištem, Članak 13. | (Komentar slično kao kod čl. 10.) Nejasno je zašto se ovo zemljište daje u vlasništvo JLS a potom ju se obvezuje da isto proda, time se dugoročno JLS lišava znatnih proračunskih prihoda, a što je protivno pravima koja se JLS jamče ustavom. Prodaja neposrednom pogodbom kako je predviđena ovim zakonom (osim onih gdje se prodaju rješenjem utvrđene građevne čestice oko objekta – tj. zemljišta nužna za uporabu zgrade) je dugoročno ekonomski neisplativa za vlasnika zemljišta, budući da je jasno da bi se za najvrjednije zemljište u državi javnim natječajima i licitacijama postigli puno veći iznosi nego kod prodaje direktnom pogodbom kako predviđa ovaj zakon. Zašto se bar preostalo građevinsko zemljište, ako nije riječ o zemljištu nužnom za uporabu zgrade ili ne predstavlja funkcionalnu cjelinu kompleksa ne prodaje javnim natječajem, a društvu da mogućnost da zemljište otkupi po najvišoj izlicitiranoj cijeni. | Nije prihvaćen | Komentar nije primjeren (obrazloženje: zemljište iz članka 13 ne „daje“ se u vlasništvo jedinici lokalne samouprave; ono je vlasništvo Republike Hrvatske i njime upravlja tijelo nadležno za upravljanje državnom imovinom. Ako trgovačko društvo planira razvoj svoje ponude koja je i u korist jedinice lokalne samouprave, tijelo nadležno za upravljanje državnom imovinom može odlučiti prodati društvu na njegov zahtjev i po tržišnoj cijeni dio tog zemljišta. Prodaja se ovdje propisuje kao mogućnost, a na taj način država potiče gospodarski napredak što jeste jedna od njezinih ustavnih uloga. |
| 36 | GRGA KOMADINA | Uređenje imovinsko pravnih odnosa između jedinice lokalne samouprave i trgovačkog društva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, Članak 12. | Članak treba brisati odnosno ostaviti stavak 1., te dodati st. 2. koji će glasiti: Trgovačkom društvu izdaje se koncesija na zahtjev sukladno čl. 39. Zakona o koncesijama i odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. | Nije prihvaćen | Ovim se Zakonom rješavaju imovinsko pravni odnosu suvlasnika na nekretninama koje su bile predmet pretvorbe i privatizacije, a u tom specifičnom položaju su se našle baš iz tih razloga. Stoga se i pitanje prava na pomorskom dobru ne bi trebalo rješavati odvojeno i izvan konteksta cilja koji se ovim zakonom želi postići, a to je nastavak funkcioniranja i razvoja postojećih funkcionalnih cjelina turističkih građevina i zemljišta. |
| 37 | GRGA KOMADINA | Uređenje imovinsko pravnih odnosa između jedinice lokalne samouprave i trgovačkog društva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, Članak 12. | Nejasno je zbog čega se Ministarstvo državne imovine upušta u pitanje davanja koncesija na pomorskom dobru kada predmetno nije u njegovom resoru, također se pitanje visine naknade ne treba propisivati ovim zakonom, posebno je problematična odredba da će odluku o dodjeli koncesije Ministarstvo donijeti po službenoj dužnosti ako društvo ne podnese zahtjev za koncesiju. S kime će se onda sklapati koncesijski ugovor? st. 5. – u građevnu parcelu se ne može uključivati pomorsko dobro te parcela u tom dijelu mora pratiti tlocrtnu površinu zgrade | Nije prihvaćen | Obrazloženo u prethodnom odgovoru. |
| 38 | GRGA KOMADINA | Uređenje imovinsko pravnih odnosa između jedinice lokalne samouprave i trgovačkog društva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, Članak 10. | Nejasno je zašto se ovo zemljište daje u vlasništvo JLS a potom ju se obvezuje da isto proda, time se dugoročno JLS lišava znatnih proračunskih prihoda, a što je protivno pravima koja se JLS jamče ustavom. Prodaja neposrednom pogodbom kako je predviđena ovim zakonom (osim onih gdje se prodaju rješenjem utvrđene građevne čestice oko objekta – tj. zemljišta nužna za uporabu zgrade) je dugoročno ekonomski neisplativa za vlasnika zemljišta, budući da je jasno da bi se za najvrjednije zemljište u državi javnim natječajima i licitacijama postigli puno veći iznosi nego kod prodaje direktnom pogodbom kako predviđa ovaj zakon. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Obrazloženo u prethodnom odgovoru. |
| 39 | GRGA KOMADINA | Uređenje odnosa između jedinice lokalne samouprave i trgovačkog društva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, Članak 9. | Iznose zakupnine, odnosno raspon iste, bi bilo svrhovitije regulirati pravilnikom ministra ili uredbom vlade, a ne zakonom gdje bi svaka promjena raspona iziskivala pokretanje procedure izmjene zakona. Takva potreba ukazuje se i iz st. 3. ovog članka. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se. |
| 40 | GRGA KOMADINA | Postupak utvrđivanja prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja i uknjižba prava vlasništva, Članak 7. | Čl. 7 st. 1. Odredba da Ministarstvo daje tabularnu ispravu za uknjižbu RH je krajnje problematična. Ministarstvo ne može izdavati tabularne isprave Republici Hrvatskoj, osim u slučaju da raspolaže nekretninama kojima upravlja i koje su upisane kao vlasništvo Republike Hrvatske, tada je potrebno da za raspolaganje postoji odgovarajući pravni osnov, u svakom slučaju ukoliko nije upisana kao vlasnik Republika Hrvatska, sud će odbiti upis budući da postoje zapreke za njegovu provedbu. Čl. 7. st.2. Zemljišnoknjižni sudovi neće provoditi uknjižbu prava vlasništva temeljem tabularne isprave na nekretninama koje su upisane kao vlasništvo društva, fizičkih ili pravnih osoba bez presude, ili javne ili privatne isprave. Tekst govori o tabularnoj ispravi, ali suštinski je očito da se radi o svojevrsnom upravnom rješenju. Ne može se tabularnim ispravama sudovima nalagati uknjižbe. Stoga treba definirati da nadležno tijelo donosi rješenje (u pretpostavlja se, upravnom postupku, protiv kojeg postoje pravni lijekovi), slično kako je bilo predviđeno Zakonom o turističkom zemljištu. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se. |
| 41 | GRGA KOMADINA | Postupak utvrđivanja prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja i uknjižba prava vlasništva, Članak 6. | Čl. 6. st. 2. - kada su samo procjenjivani objekti i dijelovi parcela gotovo je nemoguće bez uvida u elaborat pretvorbe koji sadrži kopije kat. planova, zk uloške i opise nekretnina utvrditi što je procijenjeno, a što nije. Čl. 6. st. 3. - treba jasno definirati na što točno u parcelacijskom elaboratu daje CERP (ukoliko bude postojao) potvrdu, budući da je provedbeno ovaj stavak vrlo upitan. Čl. 6. st.4. - na koji način se misli obvezivati trgovačka društva da snose trošak? | Primljeno na znanje | Razmotrit će se. |
| 42 | GRGA KOMADINA | Postupak utvrđivanja prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja i uknjižba prava vlasništva, Članak 6. | Čl. 6. st. 2. Dodati na kraju članka novu rečenicu: Uvjerenju je potrebno priložiti presliku Elaborata o privatizaciji koji se odnosi na nekretnine koje su predmet zahtjeva. | Nije prihvaćen | Elaborat o pretvorbi ima CERP koji je nadležno tijelo za izdavanje uvjerenja o procijenjenim nekretninama te koje radi izdavanja uvjerenja i radi potvrde usklađenosti parcelacijskog elaborata mora izvršiti uvid u elaborat iz pretvorbe. |
| 43 | GRGA KOMADINA | Identifikacija turističkog zemljišta zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, Članak 5. | Čl. 5. st. 5. i 6. Ovdje se nalaže obveza pokretanja postupka trgovačkom društvu i JLS za pokretanje postupaka iz st.3. Zakona. Neka JLS možda nemaju kapaciteta za to, a neka trgovačka društva možda nemaju interesa u slučajevima kada su uknjižena kao vlasnici nekretnina pa bi ih možda trebalo motivirati način kako je bilo propisano u čl. 28. st. 3. ZTZ-a ili slično. Čl. 5. St. 6. Razmotriti produljenje roka, kako će i u kojem postupku JLS ostvarivati pravo na povrat troškova? | Primljeno na znanje | Razmotrit će se. |
| 44 | GRGA KOMADINA | Vlasništvo na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, Članak 4. | Na čl. 4. st. 3. Svo zemljište neprocijenjeno u pretvorbi i privatizaciji osnovom čl. 47. Zakona o privatizaciji (stjecanje ex lege) u vezi s čl. 58. st. 4. Zakona o upravljanju državnom imovinom (NN 145/2010) je postalo vlasništvo Republike Hrvatske, ukazje se na čl. 28. st. 3. ZTZ-a, stoga treba jasno navesti, a radi pravnog kontinuiteta i pravne sigurnosti da se pravo vlasništva na ovim nekretninama prenosi na JLS. U čl. 4. treba dodati i stavak prema kojem je neprocijenjeno turističko zemljište koje se nalazilo u kampovima na dan pretvorbe, neovisno o kasnijim promjenama prostornoplanske dokumentacije i namjene zemljišta vlasništvo Republike Hrvatske. Čl. 4. st. 6. u dijelu koji se odnosi na pitanje povrata (denacionalizacije) suprotan je čl. 16.st.2. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i čl. 31. st.1. Zakona o turističkom zemljištu jer su postupci u tijeku i na njih se moraju primjenjivati zakoni koji su bili na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva za povrat, stoga treba jasno naznačiti da se zemljište koje nije bilo privedeno namjeni na dan stupanja na snagu Zakona o naknadi može vratiti ranijim vlasnicima. Razmisliti o brisanju ove odredbe ili preuzimanju rješenja iz ZTZ-a. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se. |
| 45 | GRGA KOMADINA | Vlasništvo na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, Članak 4. | Čl. 4. st. 3. iza zadnjeg zareza preformulirati: prenosi se u vlasništvo jedinica lokalne samouprave. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se. |
| 46 | GRGA KOMADINA | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Na čl. 2. t. 1. Nejasno je zbog čega je bitna namjena građevine za primjenu ovog zakona, koji će se zakon primjenjivati kad nije riječ o građevini gospodarske namjene, zakon treba jasno definirati da može biti samo riječ o građevinskom zemljištu koje je moglo biti predmet pretvorbe. Na čl. 2. t. 3. preformulirati definiciju, izbaciti gospodarske namjene, staviti ogradu u vidu "bilo moguće procijeniti" radi zaštite pomorskog dobra, javnih cesta, javnih vodnih dobra, šuma i poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH. Na čl. 2. t. 4. Treba dati konkretnu mješovitu definiciju hotela prema građevinskoj i turističkoj terminologiji (npr. iz pravilnika o kategorizaciji) budući da će trgovačka društva vjerojatno naići na velike zapreke pri pribavljanju ovakvih uvjerenja ukoliko ih uopće budu mogli pribaviti. Na čl. 2. t. 5. komentar isto kao čl.2. t. 4. s time da turističko naselje treba točno definirati Na čl. 2. t. 6. S obzirom na mogućnost da su trgovačka društva nakon pretvorbe širila kampove na zemljišta u privatnom vlasništvu ili vlasništvu JLS, granice kampa koje treba uvažiti su one na dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća – ovdje treba točno navesti koji bi to datum bio. Odredba je posebno problematična u kontekstu čl. 15. prijedloga zakona jer se time dira vlasništvo na proširenom dijelu kampa (sa stanjem na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom zemljištu), a na kojem je npr. temeljem čl. 360-365. ZVDSP-a vlasništvo stekla jedinica lokalne samouprave (društveno vlasništvo sa uknjiženim pravom korištenja općine).Pitanje je također da li je relevantan dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi ili dan pretvorbe društva. Na čl. 2. t. 7. Nejasno je na koji način Zakon predviđa da se utvrđuje građevinska čestica za turističko naselje, da li se utvrđuje za naselje u cjelini ili za pojedine objekte u naselju, vjerojatnije je da će se utvrđivati za pojedine objekte, posebno ako se ima u vidu npr. timesharing, u kojem bi slučaju vlasnik pojedine smještajne jedinice unutar građevine ako bi bila riječ o jednoj građevinskoj parceli bio suvlasnik cijelog turističkog naselja. Na čl. 2. t. 9. Da li je kamp građevina ili nije? I ukoliko jest kako se onda dijelovi građevine mogu cijepati? Na čl 2. t. 10. brisati koje obavlja turističko-ugostiteljsku djelatnost - čemu ovakva definicija, ovime se isključuje primjena zakona u odnosu na sva ostala trgovačka društva u odnosu na ostalo neprocijenjeno građevinsko zemljište. | Primljeno na znanje | Ponavlja se primjedba. |
| 47 | GRGA KOMADINA | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Brisati na kraju čl. 2. t. 1. – gospodarske namjene Preformulirati čl. 2. t. 3. Ostalo građevinsko zemljište je neprocijenjeno građevinsko zemljište na kojem se nalazi građevina koja je u cijelosti ili djelomično procijenjena u društveni kapital društvenog poduzeća, koje je bilo moguće procijeniti u pretvorbi, a nije riječ o hotelu, turističkom naselju ili kamp. Čl 2. t. 10. brisati "koje obavlja turističko-ugostiteljsku djelatnost" | Djelomično prihvaćen | Razmotrit će se. Prihvaća se primjedba na čl. 2. točka 10. |
| 48 | GRGA KOMADINA | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Čl. 1. st. 3. – dodati Turističko zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku. Razlog dodavanja objašnjen uz komentar čl. 15. st. 3. | Nije prihvaćen | U članku 1. izrijekom se ne spominje turističko zemljište kao posebna vrsta građevinskog zemljišta. |
| 49 | Hotelsko turističko poduzeće | Vlasništvo na turističkom zemljištu i građevinama u kampu, Članak 15. | Predlažemo st. 2 dodatno uskladiti sa Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i Ministarstvom pravosuđa , kako bi se u cijelosti otklonile dvojbe o koliziji ovog planiranog zakona sa Zakonom o naknadi kao lex specialisom, sve u svrhu da se u mnogobrojnim upravnim postupcima i upravnim sporovima koji su u tijeku na ovu temu, olakša ispravno tumačenje i donošenje valjanih odluka. Isto tako u prijelaznim odredbama planiranog zakona po potrebi dati uputu na koji način da se dovršavaju upravni postupci i upravni sporovi o povratima imovine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 50 | Hrvatska udruga turizma | III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 38. | HUT nakon članka 37. predlaže dopunu s novim člancima 38. i 39., a dosadašnji članci 38., 39. i 40. postaju 40., 41. i 42. Članak 38. Zakupnine, koncesijske naknade i ostale obveze trgovačkih društava nastale do stupanja na snagu ovog Zakona, obračunat će se prema kriterijima određenim Zakonom o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije. (»Narodne novine«, br. 92/10.) i njegovim provedbenim propisima. U roku od šest mjeseci od dana upisa prava vlasništva iz članka 7. i članka 19. ovog Zakona, Ministarstvo će dostaviti trgovačkim društvima izračun neplaćenog dijela zakupnina, koncesijskih naknada i drugih obveza nastalih do stupanja na snagu ovog Zakona. Trgovačka društva ove iznose zakupnina, koncesijskih naknada i drugih obveza mogu platiti odjednom ili kroz najviše pet jednakih godišnjih obroka pri čemu se na iste na obračunavaju kamate. Obrazloženje: Prijedlogom ove dopune se precizira da Zakon nema retroaktivni učinak. Članak 39. Služnosti koje su faktički ili pravno zasnovane u korist trgovačkih društava na zemljištu koja su po ovom Zakonu u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili Republike Hrvatske kao poslužnim nekretninama nastavljaju se u jednakoj mjeri i opsegu izvršavati i nakon stupanja ovog Zakona, o čemu će vlasnici poslužnih nekretnina izdati odgovarajuću ispravu podobnu za upis prava služnosti u zemljišne knjige. Vlasnici poslužnih nekretnina iz prethodnog stavka ovog članka dužni su na zahtjev trgovačkih društava pristupiti sklapanju ugovora o zasnivanju daljnjih služnosti na zemljištu potrebnih za obavljanje djelatnosti trgovačkog društva. Za služnosti iz prethodnih stavaka ovog članka ne plaća se naknada. Obrazloženje: Za redovito obavljanje djelatnosti turističkih društava u velikom broju slučajeva biti će potrebno zasnivanje odgovarajućih služnosti. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se predložena odredba novog čl. 38. Način obračuna razlika naknada propisan je u članku 32. i članku 33. koje su obračunavane. Prijedlog nove odredbe čl. 39. primljen na znanje i razmotrit će se. |
| 51 | Hrvatska udruga turizma | III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 35. | HUT predlaže izmjene stavka 1. na način da isti glasi: Stavak 1. Odredbe članka 20. do 25. ovog Zakona primijenit će se na odgovarajući način i u slučaju ako je kamp u vlasništvu Republike Hrvatske u neprekinutom istinitom, poštenom i mirnom posjedu treće osobe duže od pet godina kao i u slučaju ako se kao dio kampa kojim upravlja treća osoba koristi zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske, uz uvjet da u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona Ministarstvu podnese zahtjev za rješavanje imovinsko pravnih odnosa u kampu te uz uvjet da je podmirila naknadu Republici Hrvatskoj. Obrazloženje: Kako bi se opravdalo priznavanje prava iz Zakona i trećim osobama, posjed mora imati barem minimalnu pravnu kvalitetu. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se. |
| 52 | Hrvatska udruga turizma | Razvrgnuće suvlasništva na ostalom građevinskom zemljištu, Članak 29. | HUT predlaže izmjene odredbi na način da iste glase: Stavci 2. i 4., Parcelacijski elaborat izrađuje se temeljem: - rješenja ili uvjerenja kojima su iskazane nekretnine procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi („Narodne novine“, br. 19/91, 83/92, 94/93, 2/94, 9/95 i 118/99), odnosno koje su unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji („Narodne novine“, br. 21/96, 71/98, 16/98 i 73/00), - potvrde o nekretninama koje nisu procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona, odnosno koje nisu unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji Usklađenost parcelacijskog elaborata s dokumentima iz stavka 2. ovog članka potvrđuje tijelo nadležno za poslove pretvorbe društvenog vlasništva i privatizacije u roku od 60 dana. Obrazloženje: kao i ranije. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 53 | Hrvatska udruga turizma | Uređenje imovinsko pravnih odnosa između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u kampu, Članak 25. | HUT predlaže izmjene stavka 1. na način da isti glasi: U slučaju ako se iz opravdanog razloga raskine ugovor o zakupu dijelova kampa iz članka 20. ovog Zakona, ako trgovačko društvo ne plaća zakupninu u slučaju ako ugovor o zakupu nije sklopljen u pisanoj formi ili izričito izjavi da ne želi pravni položaj zakupnika iz članka 20. ovog Zakona, a ne podnese zahtjev za kupnju iz članka 24. ovog Zakona ili iz bilo kojeg razloga odustane od kupnje, Ministarstvo će dijelove kampa u vlasništvu Republike Hrvatske ponuditi u zakup ili prodaju trećoj osobi u postupku javnog nadmetanja ili javnog prikupljanja ponuda. Obrazloženje: Odredba po kojoj bi se ugovor o zakupu mogao raskinuti iz bilo kojeg razloga predstavljao bi izraziti rizik za trgovačka društva. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 54 | Hrvatska udruga turizma | Uređenje imovinsko pravnih odnosa između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u kampu, Članak 24. | HUT predlaže izmjene članka na način da isti glasi: Stavci 1.- 3. Trgovačko društvo može u svako doba podnijeti zahtjev za kupnju dijelova kampa u vlasništvu Republike Hrvatske bez provođenja postupka javnog natječaja i/ili postupka javnog prikupljanja ponuda, po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti koju utvrdi procjenitelj ovlašten za izradu procjene u skladu s posebnim zakonom. Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnosi se Ministarstvu. Ministarstvo je dužno ponuditi trgovačkom društvu sklapanje kupoprodajnog ugovora za prodaju dijelova kampa u svom vlasništvu u roku od 120 dana od dana podnošenja zahtjeva. Obrazloženje: Ne postoji razlog zbog kojih bi Ministarstvo trebalo imati opciju odbijanja zahtjeva za kupnju, pogotovo ako je riječ o diskrecijskim razlozima kako proizlazi iz prijedloga Zakona. Stavci 5. i 6. Zahtjev iz stavka 1. ovog članka usvojit će se samo ako se odnosi na sve dijelove kampa u vlasništvu Republike Hrvatske i ako je trgovačko društvo podmirilo ili na drugi način reguliralo sve obveze temeljem zakupa kao i ukupni iznos naknade koju je bilo obvezno plaćati do dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ako Republika Hrvatske ne ponudi sklapanje kupoprodajnog ugovora u roku iz stavka 3. ovog članka ili odbije sklopiti ugovor o pravu građenja iz članka 22. ovog Zakona, trgovačko društvo je ovlašteno podnijeti nadležnom sudu tužbu radi donošenja odluke koja će zamijeni odluku Republike Hrvatske, odnosno ugovor o kupoprodaji i ugovor o pravu građenja. Obrazloženje: Prijedlog se veže na prijedlog u odnosu na stavak 3. ovog članka. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se. |
| 55 | Hrvatska udruga turizma | Uređenje odnosa između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u kampu, Članak 23. | HUT predlaže izmjene članka na način da isti glasi: (1) Ako se kamp ili dio kampa nalazi na pomorskom dobru, trgovačko društvo je obvezno ishoditi koncesiju na zauzetom pomorskom dobru. Parcelacijskim elaboratom iz članka 17. Zakona, čestice koje čine pomorsko dobro iskazat će se kao vlasništvo Republike Hrvatske. Granice pomorskog dobra upisat će u zemljišne knjige nadležna tijela Republike Hrvatske, a do tog će vremena trgovačko društvo za korištenje ovog zemljišta plaćati zakupninu u visini i na način utvrđen Zakonom. (2) Odluku o dodjeli koncesije iz stavka 1. ovog članka donosi Ministarstvo, a ugovor o koncesiji u ime Republike Hrvatske sklapa ministar. (3) Za koncesiju na pomorskom dobru iz ovog članka koncesijska naknada određuje se u iznosu naknade iz članka 21. stavka 1. ovog Zakona. (4) Koncesijska naknada iz stavka 3. ovog članka revalorizirat će se nakon proteka svake tri godine od dana početka obveze plaćanja pri čemu će se na jedinični iznos koncesijske naknade primijeniti indeks iz javno objavljenih podataka o kretanju visine koncesijske naknade za nekretnine usporedive po pravnim i gospodarskim kriterijima. (5) Prihod od koncesije na pomorskom dobru raspoređuje se u skladu s člankom 26. ovog Zakona. Obrazloženje: Za sve prijedloge u vezi čl. 23. vrijede objašnjenja vezana za prijedloge u odnosu na čl. 12. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se. |
| 56 | Hrvatska udruga turizma | Uređenje odnosa između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u kampu, Članak 21. | HUT predlaže izmjenu iznosa zakupnine i predlaže 7,40 kn te izmjenu stavaka 3., 4. i 5. Stavak 1. Ministarstvo će obračunavati, a trgovačko društvo je obvezno plaćati godišnju zakupninu u iznosu 7,40 kuna po m² zemljišta u kampu u vlasništvu Republike Hrvatske. Obrazloženje: Trgovačka društva plaćala su do sada naknadu od 2,00 kn po metru kvadratnog zemljišta na kojem su izgrađeni hoteli i 0,5 % prihoda ostvarenog njegovim poslovanjem (Uredba o načinu, postupku i uvjetima procjene vrijednosti i prodaje turističkog zemljišta u vlasništvu…… NN 12/2011), pri čemu se do okončanja davanja koncesije trebalo plaćati samo 50 % tog iznosa (čl. 24. Uredbe). Prema odredbama Uredbe o postupku, načinu i uvjetima za dobivanje koncesije na turističkom zemljištu u kampovima u suvlasništvu Republike Hrvatske (NN 12/2011), trgovačka društva su do sada plaćala 3,00 kn po metru kvadratnom zemljišta +2 % godišnjeg prihoda na zemljišta na kojem se izgrađeni kampovi. I ovdje se do sada plaćalo samo 50 % naknade. Prijedlog zakona predviđa znatno uvećanje navedenih naknada. Tako bi se za kvadratni metar zemljišta na kojem su izgrađeni hoteli plaćalo do 6,00-10,00 kn godišnje dok bi se za zemljište u kampovima plaćalo 12,00 kn po metru kvadratnom (uz pripadajuće korektive). Pitanje može li ovako uvećanje naknade izdala izdržati test razumnih, legitimnih očekivanja pravnog subjekta i načela razmjernosti javnih interesa i privatno pravnih interesa ima potencijalni ustavnopravni karakter. Prijedlogom Zakona stvara se opasna i potencijalno protuustavna poluga: trgovačka društva ostaju bez prava korištenja neprocijenjenog turističkog zemljišta ako ne plaća zakupninu za to zemljište, a zakupnina se prijedlogom zakona istodobno enormno povećava mimo mjerila koja su inače standard kad je riječ o dobrima koja su od interesa za RH. Zakon o elektroničkim komunikacijama (dalje: ZEK) dobar je primjer standarda posebne zaštite dobra od interesa Republike Hrvatske i o tome kako o njemu treba voditi računa sa stajališta načela razmjernosti javnih interesa i privatno pravnih interesa javnih subjekata. Odredbom čl. 29 st. 1. ZEK-a, koji je usklađen sa zahtjevima odgovarajućih direktiva Europske unije, propisano je da se pravilnikom o pravu puta regulira izračun visine naknade te način plaćanja naknade za pravog puta, s time da visina naknade mora predstavljati pravičan razmjer između: a) prava vlasnika nekretnina, b) interesa operatera elektroničkih komunikacijskih usluga, c) javnog interesa za razvoj tržišta elektroničkih komunikacija. Prijedlog Zakona, naprotiv, ne vodi računa o interesima trgovačkih društava ni o javnom interesu za razvoj turističkih zemljišta. Nameće se stoga zaključak da postoji značajna mogućnost da odredbe prijedloga Zakona o visini naknade za turističko zemljište krše ustavno i zakonsko načelo razmjernosti i odmjeravanja međusobno suprotstavljenih interesa trgovačkog društva i Republike Hrvatske kao vlasnika nekretnine odnosno upravitelja općeg dobra. Ključan ustavnopravni problem prijedloga Zakona je vezan uz zaštitu legitimnih očekivanja trgovačkih društava. Praksa Ustavnog suda potvrđuje stajalište da su pravna sigurnost i s njom povezana zaštita legitimnih očekivanja stranaka u postupcima u kojima se odlučuje o njihovim pravima i obvezama, bitna sastavnica vladavine prava. Zakonski učinci moraju stoga odgovarati legitimnim očekivanjima stranaka u svakom pojedinom slučaju u kojima se zakon na njih primjenjuje. Institut zaštite legitimnih očekivanja dolazi do izražaja kada novo pravno uređenje dolazi u sukob s potencijalnim ostvarenjem prava osoba kojima ide na štetu takva promjena pravnog režima. Konkretno, trgovačka društva imala su se pravo s pouzdanjem osloniti na dosljednost Starog zakona iz 2010. godine te se ponašati u očekivanju (i planiranju svojeg poslovanja i investicija, uključivši i one inozemne) da će potencijalne izmjene dopune tog zakona zadržati njegov temeljni pravni kontinuitet. Takvu razumno predvidivost pravnog režima turističkog zemljišta, prijedlog Zakona briše i kreće nakon oštrog reza ispočetka pod uvjetima koji su za turistička društva enormno lošiji. Legitimno očekivanje trgovačkih društava zasnovano je glede zakupnine na zakonu iz 2010. godine pod zakonskim propisima koji su doneseni temeljem Starog zakona. Ako bi zakupninu u javnom interesu i trebalo podići, to nipošto ne smije ići izvan granica ekonomski izdržljivosti trgovačkih društava. Može se dakle govoriti o razumnim korekcijama naknade za turističko zemljište, koja su trgovačka društva bila kadra razumno predvidjeti, ali ne i o enormnim povećanjima koja dovode u pitanje mogućnost obavljanja djelatnosti pod ranije predvidljivim uvjetima. To dovodi u pitanju održivost prijedloga Zakona sa ustavno-pravnog aspekta. Stavci 3. i 4. Za kampove koji su temeljem rješenja nadležnog tijela kategorizirani s četiri zvjezdice jedinična cijena iz stavka 1. ovog članka umanjuje se za 10%, a za kampove koji su kategorizirani s pet zvjezdica, jedinična cijena iz stavka 1. ovog članka umanjuje se za dodatnih 10%. (4) Iznosi svih umanjenja propisanih ovim člankom se kumuliraju. Obrazloženje: Prijedlozi uz stavak 3 i st. 4. nužni su radi osiguranja gospodarske održivosti Zakona. Stavak 5. Ugovorena jedinična cijena zakupnine revalorizirat će se nakon proteka tri godine od dana početka obveze plaćanja pri čemu će se na jedinični iznos zakupnine iz stavka 1. ovog članka primijeniti indeks iz javno objavljenih podataka o kretanju visine zakupnine na tržištu nekretnina usporedivih po pravnim i gospodarskim kriterijima. Obrazloženje: Na odgovarajući način vrijede komentari vezani za usklađenje zakupnine na zemljištima hotela i turističkih naselja. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se. |
| 57 | Hrvatska udruga turizma | Uređenje odnosa između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u kampu, Članak 20. | HUT predlaže izmijeniti dopunu odredbe na način da isti glasi: Stavak 3. Ministarstvo će u roku od 60 dana od dana izdavanja potvrde o identifikaciji kampa pozvati trgovačko društvo na sklapanje ugovora o zakupu dijelova kampa u vlasništvu Republike Hrvatske prema predlošku iz priloga 2. ovog Zakona. Obrazloženje: Razlozi za potrebu propisivanja obrasca ugovora o zakupu su navedeni u ranijim komentarima. | Primljeno na znanje | Prijedlog za izmjenu stavka 2. članka 19. primljen na znanje i razmotrit će se. |
| 58 | Hrvatska udruga turizma | Identifikacija obuhvata kampa i dijelova kampa, Članak 19. | HUT predlaže u sljedećim odredbama izmijeniti tekst na način da isti glasi: Stavak 1. Potvrda o identifikaciji kampa sadrži : - identifikaciju granica obuhvata kampa - popis katastarskih čestica dijelova kampu i vlasnika, - nalog zemljišnoknjižnom sudu za uknjižbu prava vlasništva na dijelovima kampa u zemljišnoj knjizi u korist Republike Hrvatske i u korist trgovačkog društva, nalog zemljišnoknjižnom sudu za uknjižbe prava zakupa iz članka 20. ovog Zakona u zk. ulošku u kojem je upisana zemljišnoknjižna čestica kao dio kampa u vlasništvu Republike Hrvatske. Obrazloženje: U odnosu na zakup zemljišta u vlasništvu trgovačkog društva, vrijede raniji komentari. Stavak 2. (2) Nadležni zemljišnoknjižni sud postupit će po potvrdi o identifikaciji kampa bez ispitivanja provedivosti upisa s obzirom na stanje zemljišne knjige. Obrazloženje: Pitanje načina rješavanje odnosa RH sa trećim osobama ne bi trebalo biti predmetom Zakona. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se u odnosu na prijedlog dopune stavka 1. Prijedlog za izmjenu stavka 2. članka 19. primljen na znanje i razmotrit će se. |
| 59 | Hrvatska udruga turizma | Identifikacija obuhvata kampa i dijelova kampa, Članak 17. | HUT predlaže u sljedećim odredbama izmijeniti tekst na način da isti glasi: Stavak 2. Parcelacijski elaborat izrađuje se temeljem: - geodetske skice obuhvata kampa na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, - rješenja ili uvjerenja kojima su iskazane nekretnine procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi („Narodne novine“, br. 19/91, 83/92, 94/93, 2/94, 9/95 i 118/99), odnosno koje su unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji („Narodne novine“, br. 21/96, 71/98, 16/98 i 73/00. - Obrazloženje: Na odgovarajući način vrijede komentari uz prijedloge navedene u odnosu na formiranje čestica na kojem su sagrađeni hoteli i naselja. Stavak 4., Usklađenost parcelacijskog elaborata s dokumentima iz stavka 2. ovog članka potvrđuje tijelo nadležno za poslove pretvorbe društvenog vlasništva i privatizacije u roku od 60 dana. Obrazloženje: Na odgovarajući način vrijede komentari uz prijedloge navedene u odnosu na formiranje čestica na kojem su sagrađeni hoteli i naselja. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 60 | Hrvatska udruga turizma | Identifikacija obuhvata kampa i dijelova kampa, Članak 16. | HUT predlaže izmijeniti tekst na način da isti glasi: Obuhvat kampa, procijenjene i neprocijenjene dijelove kampa te trgovačko društvo i Republiku Hrvatsku kao vlasnike dijelova kampa iskazuje Ministarstvo izdavanjem posebne potvrde o identifikaciji kampa kao javne isprave (u daljnjem tekstu: potvrda o identifikaciji kampa), na temelju parcelacijskog elaborata iz članka 17. ovog Zakona. Obrazloženje: Na odgovarajući način vrijede komentari uz prijedloge navedene u odnosu na formiranje čestica na kojem su sagrađeni hoteli i naselja. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 61 | Hrvatska udruga turizma | Vlasništvo na turističkom zemljištu i građevinama u kampu, Članak 15. | HUT predlaže u sljedećoj odredbi izmijeniti tekst na način da isti glasi: Stavak 1. Suvlasnička zajednica između Republike Hrvatske i trgovačkog društva na kampu osnovana temeljem članka 6. stavka 2. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („Narodne novine“, br. 92/10), bila upisana u zemljišne knjige ili ne, ovim se Zakonom razvrgava na način da trgovačko društvo postaje vlasnik građevina i zemljišta u kampu koji su procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe i koji su uneseni u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije i zemljišta ispod građevina (zemljište tlocrtne površine) kojemu se pridodaje procijenjeno zemljište uz odgovarajuću primjenu članka 4. stavak 2 ovog Zakona, (u daljnjem tekstu: dijelovi kampa u vlasništvu trgovačkog društva), a Republika Hrvatska postaje vlasnik zemljišta i građevina u kampu koji nisu procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe i koji nisu uneseni u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije (u daljnjem tekstu: dijelovi kampa u vlasništvu Republike Hrvatske). Obrazloženje: Suvlasnička zajednica po do sada važećem propisu predstavljala je stjecanje vlasništva temeljem zakona, pa pitanje njenog upisa u z.k. nije odlučno. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se djelomično. Obrazloženje nije prihvaćeno dodavanje u čl. 15. st.1. predloženog teksta: „uz odgovarajuću primjenu članka 4. stavak 2. ovog Zakona“. |
| 62 | Hrvatska udruga turizma | Upravno pravno uređenje turističkog zemljišta na kojemu je izgrađen kamp, Članak 14. | HUT predlaže u sljedećim odredbama izmijeniti tekst na način da isti glasi: Stavak 1. Za kampove (uključujući i građevine) koji su izgrađeni do dana stupanja na snagu Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća i koji su predmet ovog Zakona, smatra se da su izgrađeni temeljem pravomoćnog akta za provedbu prostornih planova (građevinske dozvole). Obrazloženje: Promjena se predlaže kako se ovdje predviđena presumpcija ne bi vezala samo za potrebe primjene Zakona nego kao opća pretpostavka. Stavak 3. S danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaju važiti prostorni planovi kojima je na prostoru kampa ili na dijelu prostora kampa koji su predmet ovog Zakona planirana druga namjena, a do donošenja Državnog plana prostornog razvoja, smatra se da je djelatnost koja se obavlja na prostoru kampa usklađena sa zahtjevima prostornog uređenja. Obrazloženje: Prijedlog uređuje situaciju i otklanja moguće rizike trgovačkih društava za razdoblje do donošenja Državnog plana prostornog razvoja. | Nije prihvaćen | 1. Ne prihvaća se (obrazloženje: nije opravdano da pretpostavka iz ovog članka važi kao opća, tim više što se u prijelaznim i završnim odredbama ovog Zakona rješava pravni status posjednika kampova u vlasništvu Republike Hrvatske koji nisu bili predmet procjene u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog vlasništva), 2. Ne prihvaća se (obrazloženje: ako se kamp postojeća građevina, za njegov rad nije uvjet da je djelatnost kampa usklađena s važećim prostornim planom.) |
| 63 | Hrvatska udruga turizma | Uređenje imovinsko pravnih odnosa između jedinice lokalne samouprave i trgovačkog društva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, Članak 12. | HUT predlaže u sljedećim odredbama izmijeniti tekst na način da isti glasi: Stavak 1., Ako se hotel, turističko naselje, dio hotela i/ili dio turističkog naselja nalazi na pomorskom dobru, trgovačko društvo obvezno je ishoditi koncesiju na zauzetom pomorskom dobru. Parcelacijskim elaboratom iz članka 5. stavak 7. Zakona, čestice koje udovoljavaju uvjetima za proglašavanjem pomorskim dobrom do njegovog utvrđivanja iskazat će se kao vlasništvo Republike Hrvatske. Granice pomorskog dobra će utvrditi i u zemljišne ga knjige upisati nadležna tijela Republike Hrvatske, a do tog će vremena trgovačko društvo za korištenje ovog zemljišta plaćati zakupninu u visini i na način utvrđen Zakonom. Obrazloženje: Kako bi se izbjegla odgoda u primjeni zakona, predlaže se čestice koje udovoljavaju uvjete iz Zakona upisati kao vlasništvo RH, nakon čega bi organi RH pokrenuli postupka utvrđivanja granica i upisa pomorskog dobra. Stavak 2. Odluku o neposrednoj dodjeli koncesije iz stavka 1. ovog članka donosi Ministarstvo na zahtjev trgovačkog društva ili po službenoj dužnosti, bez provedbe javnog natječaja, u slučaju ako trgovačko ne podnese zahtjev za koncesiju, a ugovor o koncesiji u ime Republike Hrvatske sklapa ministar. Stavak 3. Za koncesiju na pomorskom dobru iz ovog članka koncesijska naknada određuje se u visini naknade iz članka 9. stavka 2. ovog Zakona. Obrazloženje: Nije jasno zbog čega koncesijska naknada treba iznositi dvostruko viša od zakupnine za preostali dio zemljišta. Na ovaj se način za gotovo isto zemljište propisuje plaćanje protuvrijednosti u bitno drugačijim iznosu. Stavak 4. Koncesijska naknada iz stavka 3. ovog članka revalorizirat će se nakon proteka svake tri godine od dana početka obveze plaćanja pri čemu će se na jedinični iznos koncesijske naknade primijeniti indeks iz javno objavljenih podataka o kretanju visine koncesijske naknade za nekretnine usporedive po pravnim i gospodarskim kriterijima. Obrazloženje: Kao i ranije, u odnosu na zakupnine. Stavak 5. Na način propisan ovim člankom postupit će se i u slučaju ako se građevna čestica kao zemljište nužno za redovitu uporabu hotela i/ili turističkog naselja iz članka 4. stavka 3. kako je određena člankom 5. stavak 3. ovog Zakona ne može formirati bez uključivanja dijela pomorskog dobra. Obrazloženje: Usklađenje s tekstom Zakona. Stavak 7. U mjeri u kojoj su protivne odredbama ovog Zakona, na koncesiju pomorskog dobra iz ovog članka neće se primjenjivati odredbe drugih propisa koje reguliraju davanje koncesije. Obrazloženje: Predlaže se radi sprječavanja mogućeg sukoba odredaba više propisa. | Djelomično prihvaćen | 1. Prihvaća se djelomično, prijedlog za privremeno uređenje odnosa na pomorskom dobru kad još uvijek nije utvrđena granica propisan u dodanom stavku 7. u članku 12. 2. Prihvaća se. 3. Ne prihvaća se (obrazloženje: pomorsko dobro je opće dobro te se dodjelom koncesije ograničavaju prava trećih osoba na općem dobru, stoga se naknada utvrđuje u većem iznosu od naknade za zakup.) 4. Ne prihvaća se (obrazloženje: prijedlog je nejasan). 5. Prihvaća se. 6. Ne prihvaća se (prijedlog je nejasan.) |
| 64 | Hrvatska udruga turizma | Uređenje imovinsko pravnih odnosa između jedinice lokalne samouprave i trgovačkog društva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, Članak 10. | HUT predlaže u sljedećim odredbama izmijeniti tekst na način da isti glasi: Stavci 3. i 4., Jedinica lokalne samouprave obvezna je u roku od 90 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stavka 1. ovog članka trgovačkom društvu ponuditi sklapanje ugovora o kupoprodaji turističkog zemljišta. U slučaju ako trgovačko društvo namjerava na dijelu turističkog zemljišta iz članka 4. stavak 3. ovog Zakona graditi novu građevinu, na njegov zahtjev će se, u njegovu korist, na novoformiranoj građevnoj čestici osnovati pravo građenja. Obrazloženje: Prijedlogom se omogućava daljnje investicije u turističko zemljište. Stavci 5.- 9. prijedlozi dopuna i izmjena: Pravo građenja osnovat će se do isteka roka iz članka 8. stavka 3. ovog Zakona. Pravo građenja osnovat će se na zahtjev trgovačkog društva i u slučaju ako je trgovačko društvo prije stupanja na snagu ovog Zakona na dijelu turističkog zemljišta iz članka 4. stavak 3. ovog Zakona izgradilo građevinu temeljem akta za provedbu prostornih planova ili ju je ozakonilo u postupku po posebnom zakonu do isteka roka iz članka 8. stavka 3. ovog Zakona. U slučaju iz stavaka 4. i 6. ovog članka naknada za osnivanje prava građenja uključena je u naknadu iz članka 9. ovog Zakona. Jedinica lokalne samouprave obvezna je u roku od 90 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stavka 4. i stavka 6. ovog članka trgovačkom društvu ponuditi sklapanje ugovora o pravu građenja. U slučaju ako jedinica lokalne samouprave trgovačkom društvu ne ponudi sklapanje kupoprodajnog ugovora u roku iz stavka 3. ovog članka ili odbije sklopiti ugovor o pravu građenja iz stavaka 4. i 6. ovog članka, trgovačko društvo je ovlašteno podnijeti nadležnom sudu tužbu da sud donese odluku koja će zamijeniti odluku jedinice lokalne samouprave, odnosno ugovor o kupoprodaji i ugovor o pravu građenja. | Djelomično prihvaćen | 1. Ne prihvaća se. Ako je doneseno rješenje o utvrđenju građevne čestice za sve do tada izgrađene građevine u njezinom obuhvatu, u pravilu, ne bi se trebalo dalje graditi na toj čestici. 2. Prihvaća se ali je dodano u članku 8. kao stavak 5. i 6. |
| 65 | Hrvatska udruga turizma | Uređenje odnosa između jedinice lokalne samouprave i trgovačkog društva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, Članak 9. | HUT predlaže u sljedećim odredbama izmijeniti tekst na način da isti glasi: Stavci 3. i 4., Jedinična cijena zakupnine iz stavka 2. ovog članka umanjuje se za 10% za hotele i turistička naselja na otocima. Za hotele i turistička naselja koji su temeljem rješenja nadležnog tijela kategorizirani s četiri zvjezdice jedinična cijena iz stavka 2. ovog članka umanjuje se za 10%, a za hotele i turistička naselja koji su kategorizirani s pet zvjezdica, jedinična cijena iz stavka 2. ovog članka umanjuje se za dodatnih 10%. Iznosi svih umanjenja propisanih člankom 9. ovog Zakona se kumuliraju. Obrazloženje: Riječ je o prijedlogu kojim se uspostavlja gospodarska održivost zakona iz perspektive trgovačkih društava. Stavak 5., Jedinična cijena zakupnine iz stavka 2. ovog članka revalorizirat će se nakon proteka svake tri godine od dana početka obveze plaćanja, pri čemu će se na jedinični iznos zakupnine iz stavka 2. ovog članka primijeniti indeks iz javno objavljenih podataka o kretanju visine zakupnine na tržištu nekretnina usporedivih po pravnim i gospodarskim kriterijima. Obrazloženje: Tržište nekretnina nije usporedivo tržište za korekciju visine zakupnine. Cijene po kojima se, primjerice, nekretnine na tržištu prodaju i to izvan konteksta koji omeđuje pitanja koja se uređuju nacrtom Zakona (a to uključuje i pitanja specifična za hrvatsku pravnu povijest) ne mogu biti referentne. Odredbu stoga treba izmijeniti na način da se utvrdi kako će se zakupnina revalorizirati u slučaju postizanja dogovora ugovornih prema kretanju vrijednosti na usporedivim tržištima. Stavci 4. i 5., postaju stavci 6. i 7. (6) Zakupnina se obračunava i plaća jednokratno, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za tekuću godinu temeljem računa koji izdaje jedinica lokalne samouprave. (7) U slučaju ako se trgovačko društvo ne odazove pozivu za sklapanje ugovora o zakupu u pisanom obliku jedinica lokalne samouprave ovlaštena je obračunavati i zahtijevati isplatu zakupnine na način propisan ovim člankom. Stavak 8. Ministar će pravilnikom propisati kriterije kojim će se visina zakupnine određivati prema donjem, odnosno gornjem rubu raspona iz stavka 2. ovog članka. Obrazloženje: Određivanje visine novčane obveze unutar raspona ima smisla samo ako propis istovremeno određuje kriterije temeljem kojih se u konkretnom slučaju treba približavati gornjem odnosno donjoj granici raspona. U suprotnom, ovakve odredbe kreiraju samo element rizika diskrecijskog i arbitrarnog postupanja strane koja cijenu utvrđuje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za dodavanje stavka 3. i 4. Jedinica lokalne samouprave će odrediti iznos zakupnine u apsolutnom iznosu te eventualna umanjenja kao ni daljnji prijedlozi za dodavanje stavka 8.kojim bi se propisali kriteriji za određivanje visine u zakupnine bliže donjem ili gornjem iznosu propisanog raspona. Prijedlog za određivanje indeks revalorizacije je nejasan). |
| 66 | Hrvatska udruga turizma | Uređenje odnosa između jedinice lokalne samouprave i trgovačkog društva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, Članak 8. | HUT predlaže u sljedećim odredbama izmijeniti tekst na način da isti glasi: Stavak 1., S danom stupanja na snagu ovog Zakona trgovačko društvo ima pravni položaj zakupnika turističkog zemljišta iz članka 4. stavka 3. određenog na način iz članka 5. stavak 3. ovog Zakona. Obrazloženje: Usklađenje s tekstom Zakona. Stavak 2., Jedinica lokalne samouprave će u roku od 60 dana od dana izdavanja isprave iz članka 7. ovog Zakona pozvati trgovačko društvo na sklapanje ugovora o zakupu turističkog zemljišta u njezinom vlasništvu u pisanom obliku prema predlošku iz priloga 1. ovog Zakona. Obrazloženje: Nacrtom Zakona mora biti određen osnovni sadržaj ugovora o zakupu kojega će trgovačka društva sklapati sa Republikom Hrvatskom. Nezamislivo je, primjerice, da ugovor o zakupu sadrži odredbu po kojoj ga zakupodavac može otkazati bilo kojem trenutku. Po ovakvom sadržaju prijedloga Zakona, to bi bilo moguće Stavci 4. i 5., Trgovačko društvo ne može turističko zemljište iz stavka 1. ovog članka dati u podzakup, osim u slučaju davanja u zakup hotela i turističkog naselja kao tehnološke i funkcionalne cjeline, ali s trećom osobom može sklopiti ugovor o obavljanju pojedinih djelatnosti na turističkom zemljištu kojima se upotpunjuje turistička ponuda hotela i/ili turističkog naselja. Ugovori o podzakupu turističkog zemljišta odnosno ugovori kojima je treća osoba od trgovačkog društva stekla pravo na korištenje turističkog zemljišta, a koji su sklopljeni prije 2019., ostaju na snazi. Obrazloženje: Zabranom davanja u podzakup se izravno, retroaktivno zadire u važeće ugovorne odnose između trgovačkog društva i podzakupnika. Otežava se poslovanje turističkih društava i ugrožava egzistencija brojnih podzakupnika koji su oko hotela organizirali svoje poslovanje. Te djelatnosti ne obavljaju izravno trgovačka društva već baš podzakupnici jer je to standard turističke struke koja polazi od toga da se svatko bavi poslom za koji je najbolje osposobljen, a u cilju razvijanja što boljeg krajnjeg turističkog proizvoda. Prijedlogom se štiti institut stečenih prava pravnih subjekata, a time i jedan od temelja ideje pravne sigurnosti uopće. | Djelomično prihvaćen | 1. Prihvaća se. 2. Ne prihvaća se (obrazloženje: ne nalazimo razloge za propisivati obrasca ugovora; ovim Zakonom propisane su bitne odredbe: rok i okvir za utvrđivanje zakupnine), 3. Prihvaća se. |
| 67 | Hrvatska udruga turizma | Postupak utvrđivanja prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja i uknjižba prava vlasništva, Članak 7. | HUT predlaže u sljedećim odredbama izmijeniti tekst na način da isti glasi: Stavak 1., Na zahtjev osobe koja ima pravni interes Ministarstvo će izdati ispravu kojom određuje uknjižbu prava vlasništva stečenog na temelju zakona na turističkom zemljištu iz članka 6. stavak 1. ovog Zakona u korist trgovačkog društva, iz članka 5. stavka 3. ovog Zakona u korist jedinice lokalne samouprave kao i uknjižbu prava vlasništva na preostalom turističkom zemljištu iz članka 4. stavka 4. ovog Zakona u korist Republike Hrvatske. Obrazloženje: Tabularna isprava je akt strogo formalne prirode i sadržaja kojega Ministarstvo u ovoj poziciji ne može izdavati. Tabularnu ispravu može izdati samo nositelj konkretnog zemljišnoknjižnog prava, u ovom slučaju prava vlasništva. Ministarstvo u tom trenutku nije vlasnik zemljišta. I inače, ovakvo bi rješenje moglo implicirati da se pravo vlasništva ovdje prenosi pravnim poslom a da se ne stječe temeljem samog zakona. To bi sa sobom povuklo i porezno- pravne konzekvence. Stavak 2., Ispravom iz stavka 1. ovog članka određuje se: - zemljište iz članka 6. stavak 1. ovog Zakona kao predmet vlasništva trgovačkog društva, - turističko zemljište iz članka 5. stavka 3. ovog Zakona kao predmet prava vlasništva jedinice lokalne samouprave, - preostalo turističko zemljište iz članka 4. stavka 4. ovog Zakona kao predmet prava vlasništva Republike Hrvatske, - nalog zemljišnoknjižnom sudu za uknjižbu prava vlasništva utvrđenog ispravom, - nalog zemljišnoknjižnom sudu za uknjižbe prava zakupa u zk. ulošku u kojem je upisana zemljišnoknjižna iz članka 5. stavak 3. ovog Zakona. Obrazloženje: Nema stvarnog smisla prijedlog za upis zabilježbe prava zakupa u z.k. ulošku u kojem će biti upisane čestice građevina u vlasništvu trgovačkog društva. Ovdje je riječ o punopravnom vlasništvu društva kao pravnog subjekta i nema nikakvog razloga da se ono opterećuje teretima. Takva zabilježba otežat će društvu pregovore sa potencijalnim investitorima, a posebno bankama pojavi li se potreba za financiranje investicija na nekretninama u nespornom vlasništvu trgovačkog društva. Svim tim osobama trebalo bi iznova objašnjavati zašto je na njihovim nekretninama upisana zabilježba zakupa za što nema nikakve realne potrebe. Ovo bi opteretilo i zemljišnoknjižne sudove koji bi trebati provesti brojne upise zabilježbe zakupa koji bi ostvarivali publicitetni učinak potpuno suprotan stvarnom stanju stvari. Stavak 3. Sastavni dio isprave su parcelacijski elaborat iz članka 5. stavka 4. i članka 6. stavka 1. ovog Zakona, odnosno jedinstveni parcelacijski elaborat iz članka 5. stavak 7. ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Trgovačko društvo će pravo vlasništva na procijenjenom zemljištu i građevinama upisati z temeljem uvjerenja iz članka 57. Zakona o upravljanju državnom imovinom; ovim se člankom propisuje sprava temeljem koje će se upisati vlasništvo JLS i RH. |
| 68 | Hrvatska udruga turizma | Postupak utvrđivanja prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja i uknjižba prava vlasništva, Članak 6. | HUT predlaže u sljedećim odredbama izmijeniti tekst na način da isti glasi: Stavak 2., Parcelacijski elaborat iz stavka 1. ovog članka izrađuje se u skladu s rješenjem odnosno uvjerenjem kojima su se iskazivale nekretnine procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi („Narodne novine“, br. 19/91, 83/92, 94/93, 2/94, 9/95 i 118/99) odnosno koje su unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji („Narodne novine“, br. 21/96, 71/98, 16/98 i 73/00) te u skladu s člankom 4. stavak 1. i stavak 2. ovog Zakona. Obrazloženje: Riječ je o prijedlogu kojim se radi izbjegavanja zabune terminologija usklađuje sa pojmovima korištenim u vrijeme na koje se referira u odredbi. Stavak 3., Usklađenost parcelacijskog elaborata s uvjerenjem iz stavka 2. ovog članka potvrđuje u roku od 60 dana tijelo nadležno za poslove pretvorbe i privatizacije. Obrazloženje: Riječ je o prijedlogu kojim se radi izbjegavanja zabune terminologija usklađuje sa pojmovima korištenim u vrijeme na koje se referira u odredbi. Stavak 4., Parcelacijski elaborat iz stavka 1. ovog članka, trgovačko društvo dužno je izraditi i tijelu iz stavka 3. ovog članka podnijeti na provjeru usklađenosti u roku od 180 dana od dana stupanja ovog Zakona na snagu. Obrazloženje: Određivanjem roka, osigurava se dinamika postupanja i na strani trgovačkog društva. Stavak 5., Ako trgovačko društvo ne postupi prema stavku 4. ovog članka, parcelacijski elaborat iz stavka 1. ovog članka izradit će i podnijeti će tijelu iz stavka 3. ovog članka jedinica lokalne samouprave. Obrazloženje: Kao i ranije- osigurava se dinamika postupanja i na strani trgovačkog društva. | Djelomično prihvaćen | 1. Djelomično se prihvaća („te u skladu s člankom 4. stavak 1 i stavak 2 ovog Zakona“), ne prihvaća se u dijelu naziva isprave s kojom se usklađuje (Zakonom o upravljanju državnom imovinom određeno je ta isprava uvjerenje iz članka 57.) 2. Prihvaća se. 3. Prihvaća se. 4. Prihvaća se. |
| 69 | Hrvatska udruga turizma | Identifikacija turističkog zemljišta zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, Članak 5. | HUT predlaže u sljedećim odredbama izmijeniti tekst na način da isti glasi: Stavak 1., U smislu ovog Zakona zemljište nužno za redovitu uporabu hotela, pored zemljišta nužnog za uporabu prema posebnim propisima, čini i zemljište na kojemu su izgrađene građevine u funkciji hotela ili su na njemu smješteni ili trajno osmišljeni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda ili je u funkciji potreba gostiju hotela. Obrazloženje: Prijedlog ima za cilj pojasniti da pojam zemljišta nužnog za redovitu uporabu hotela. Stavak 2., U smislu ovog Zakona zemljište nužno za redovitu uporabu turističkog naselja čini zemljište na kojemu su izgrađene sve sastavnice turističkog naselja kao složene građevine uključujući i zemljište na kojemu su izgrađeni i/ili na kojemu su smješteni ili trajno osmišljeni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda ili je u funkciji potreba gostiju turističkog naselja. Obrazloženje: Sadržaji se povremeno mijenjaju, trajno je pravo da ih se na zemljištu postavlja. Stavak 3., Oblik i površina zemljišta iz stavka 1. i stavka 2. ovog članka (građevna čestica, odnosno građevne čestice) utvrđuje se rješenjem nadležnog upravnog tijela za prostorno uređenje u skladu s ovim Zakonom i u skladu s posebnim zakonom, prema sadržaju usklađenog parcelacijskog elaborata iz članka 6. stavak 2. Obrazloženje: Nadležno tijelo ne utvrđuje oblik i površinu zemljišta diskrecijski, nego to treba učiniti u skladu sa parcelacijskim elaboratom. Stavak 4., Rješenje iz stavka 3. ovog članka temelji se na parcelacijskom elaboratu kojim su iskazane posebne čestice zemljišta koje služi za redovitu uporabu građevine iz stavka 1. i građevine iz stavka 2. ovog članka (građevna čestica, odnosno građevne čestice) te čestice iz članka 4. stavak 4. ovog Zakona. Obrazloženje: Kao i u prethodnom stavku - Nadležno tijelo ne utvrđuje oblik i površinu zemljišta diskrecijski, nego to treba učiniti u skladu sa parcelacijskim elaboratom. Stavak 5., Zahtjev za donošenje rješenja iz stavka 3. ovog članka podnosi trgovačko društvo u roku od 180 dana od dana ishođenja potvrde usklađenosti iz članka 6. stavak 3. ovog Zakona. Nadležno upravno tijelo odlučit će o zahtjevu u roku od 60 dana. Obrazloženje: Radi osiguranja učinkovitosti postupka, predlaže se određivanje roka unutar kojega nadležno tijelo mora donijeti svoju odluku. Stavak 6., Ako trgovačko društvo ne podnese zahtjev za donošenje rješenja iz stavka 3. ovog članka podnijet će ga jedinica lokalne samouprave o trošku trgovačkog društva u narednom roku od 180 dana. Obrazloženje: Prijedlogom se osigurava zamjensko rješenje za slučaj da trgovačko društvo ne pošalje zahtjev za donošenje rješenja, Stavak 7., Prijedlog čestica iz članka 6. stavak 1., članka 5. stavak 1. i stavak 2. ovog Zakona te članka 4. stavak 4. ovog Zakona, trgovačko društvo može iskazati u jedinstvenom parcelacijskom elaboratu. Eventualni sporovi oko granica zemljišta koje po ovom Zakonu postaju vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno vlasništvo Republike Hrvatske, ne utječu na provedbu parcelacijskog elaborata i upis prava vlasništva prema članku 7. ovog Zakona. Obrazloženje: Zbog ekonomičnosti i brzine postupka, predlaže se izrada jednog umjesto dva elaborata. Kako bi se izbjegle odgode upisa u z.k., predlaže se da eventualno pokretanje sporova oko prava vlasništva jedinica lokalne samouprave i RH ne utječu na provedbu upisa. Stavak 8., Troškove izrade parcelacijskog elaborata iz stavka 4. ovog članka, kao i troškove postupka utvrđivanja građevne čestice iz stavka 1. i stavka 2. ovog članka te članka 4. stavak 4. ovog Zakona, trgovačko društvo, Republika Hrvatska i jedinica lokalne samouprave snose na jednake dijelove. Ako trgovačko društvo u cijelosti predujmi ove troškove, ovlašteno je za iznos istih, u mjeri u kojoj oni padaju na Republiku Hrvatsku, odnosno jedinicu lokalne samouprave, umanjiti iznos zakupnine iz članka 9., odnosno iznos kupoprodajne cijene iz članka 10. Obrazloženje: Po načelu pravičnosti, troškove postupka predviđenih Zakonom treba dijeliti na jednake dijelove. U suprotnom, radilo bi se o prikrivenom parafiskalnom nametu. | Djelomično prihvaćen | 1. Ne prihvaća se (obrazloženje: u posebnom propisu (Zakon o prostornom uređenju) nije propisano koji je obuhvat „zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine“ već se isto određuje sukladno prostornom planu, a ako to nije moguće u skladu s pravilima struke vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovnu uporabu građevine. Iz članka 157. Zakona o prostornom uređenju proizlazi da se obuhvat građevne čestice može utvrditi posebnim propisom te se stoga odredbom ovog stavka obuhvat građevne čestice utvrđuje prema brojnosti građevina i drugih sadržaja koji su u funkciji osnovne građevine. 2. Prihvaća se. 3. Prihvaća se. 4. Ne prihvaća se (obrazloženje: rješenjem iz članka 4. stavka 4, utvrđuje se nova čestica zemljišta oko građevina koje su kao posebne čestice zemljišta formirane parcelacijskim elaboratom iz članka 6. Da bi se to rješenje izdalo zahtjev n mora sadržavati i prijedlog površine i obuhvata te čestice koji će biti sastavni dio rješenja. Kad rješenje bude pravomoćno potrebno je izraditi geodetski (parcelacijski ) elaborat kojim će se novoutvrđena građevna čestica ( i kao katastarska formirati u prostoru i na kat. planu). Parcelacijski elaborat iz članka 6. izrađuje se radi formiranja posebnih katastarskih čestica građevina sa zemljištem ispod građevina koje su u vlasništvu društva dok je zemljište oko građevina vlasništvo JLS i utvrđuje se posebnim rješenjem kao zemljište nužno za redovitu uporabu tih građevina.) 5. Djelomično se prihvaća (obrazloženje: prihvaćen je prijedlog da se rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja računa od dana ishođenja potvrde o usklađenosti iz čl. 6. stavka 3, a nije prihvaćen prijedlog da se upravnom tijelu određuje ro za donošenje rješenja budući da su rokovi postupanja upravnih tijela uređeni drugim propisima) 6. Nije bilo primjedbe, samo je prepisan stavak 6. 7. Ne prihvaća se (obrazloženje: prijedlog je prihvatljiv ali budući da je praktične, odnosno provedbene naravi, uzet će se u obzir prilikom izrade provedbenog propisa.) 8. Ne prihvaća se (obrazloženje: isto kao 24.7.) |
| 70 | Hrvatska udruga turizma | Vlasništvo na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, Članak 4. | HUT predlaže u sljedećim odredbama izmijeniti tekst na način da isti glasi: Stavak 1., Kada je u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća procijenjena vrijednost građevine (hotel, i drugi objekti u turističkom naselju, kao i drugi objekti neovisno o tome jesu li u potvrdi tada nadležnog tijela poimence iskazani ili iz sadržaja potvrde proizlazi da su iskazani u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća) bez zemljišta, trgovačko društvo vlasnik je građevine i zemljišta ispod građevine (zemljište tlocrtne površine). Obrazloženje: U praksi je čest slučaj da je dio nekretnina društvenog poduzeća iskazan u elaboratu, ali tamo nisu posebno označene. Prijedlog ima za cilj riješiti ove situacije. Stavak 2., Kada je u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije u vrijednosti društvenoga kapitala društvenog poduzeća procijenjena vrijednost građevine i dio zemljišne čestice na kojoj je izgrađena građevina, a u postupku pretvorbe nije formirana posebna zemljišna čestica procijenjenog zemljišta, trgovačko društvo vlasnik je građevine, zemljišta ispod građevine (zemljište tlocrtne površine) i procijenjenog zemljišta koje se dodaje zemljištu ispod građevine (zemljištu tlocrtne površine) pri čemu se fizički dio i položaj dodanog procijenjenog zemljišta utvrđuje imajući u vidu tehnološku i funkcionalnu cjelinu građevine. Obrazloženje: Prijedlogom se uređuje – u praksi česta - situacija kada je zemljišna čestica unesena u pretvorbu ali u pogrešnoj (manjoj) površini). Prijedlog ima u vidu potrebu funkcioniranja objekta kao tehnološke cjeline. Nikako se drugačije ne bi moglo utvrditi koji dio te čestice treba „dodati“ zemljištu ispod građevine (zemljištu tlocrtne površine). Ovo ima i svoje doktrinarno opravdanje. Kada je riječ o zemljišno knjižnim česticama, riječ je o pravnim entitetima, jedinstvenim cjelinama sposobnim da budu predmetom prava vlasništva. Stavak 3., Turističko zemljište koje služi za redovitu uporabu hotela i turističkih naselja (građevna čestica odnosno građevne čestice), a nije procijenjeno i uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva, vlasništvo je jedinice lokalne samouprave. Obrazloženje: Prijedlogom se uređuje – u praksi česta - situacija kada je zemljišna čestica unesena u pretvorbu ali u pogrešnoj (manjoj) površini). Prijedlog ima u vidu potrebu funkcioniranja objekta kao tehnološke cjeline. Nikako se drugačije ne bi moglo utvrditi koji dio te čestice treba „dodati“ zemljištu ispod građevine (zemljištu tlocrtne površine). Ovo ima i svoje doktrinarno opravdanje. Kada je riječ o zemljišno knjižnim česticama, riječ je o pravnim entitetima, jedinstvenim cjelinama sposobnim da budu predmetom prava vlasništva. Stavak 5., Pravila za utvrđivanje prava vlasništva iz stavaka 1. i 2. ovog članka utvrđena su prema odredbama Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije. Obrazloženje: Prijedlog uvažava činjenicu da rješenja po dosadašnjem zakonu do sada nisu provedena. | Djelomično prihvaćen | 1. Ne prihvaća se (obrazloženje: prijedlog je nejasan i nije dovoljno obrazložen budući da bi sve procijenjene građevine trebale biti pojedinačno navedene i označene, ako ne nazivom u skladu s njezinom uporabom, onda bar općim nazivom: građevina ili zgrada). 2. Prihvaća se. 3. Prihvaća se. 4. Ne prihvaća se (obrazloženje: Zakon o turističkom zemljištu proizveo je pravne posljedice na način što je njime određeno tko su vlasnici nekretnina koje su bile predmet pretvorbe i privatizacije. Ovim se Zakonom polazi od te činjenice te se dalje utvrđuju kriteriji i postupci razgraničenja između nositelja prava vlasništva). |
| 71 | Hrvatska udruga turizma | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | HUT predlaže da se tekst u sljedećim odredbama izmijeni i glasi: Stavak 1., točka 1. Neprocijenjeno građevinsko zemljište je zemljište koje je bilo u društvenom vlasništvu na kojemu je knjižno ili izvanknjižno pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imalo društveno poduzeće, a koje nije u dijelu ili u cijelosti procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća u trgovačko društvo temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća („Narodne novine“, br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94. i 125/95.) i koje nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije temeljem Zakona o privatizaciji („Narodne novine“, br.21/96, 71/98, 16/98 i 73/00), prema stanju na dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća. Obrazloženje: Promjena se predlaže radi sravnjivanja pozicije trgovačkih društava, neovisno o pitanju upisa tadašnjih prava nad predmetnom zemljištu, te radi fiksiranja trenutka od kojeg se procjenjuje postojanje prava trgovačkih društava po ovome Zakonu. Stavak 1., točka 2. Turističko zemljište je neprocijenjeno građevinsko zemljište na kojemu je bio ili je izgrađen hotel, turističko naselje i/ili kamp ili služi njihovoj redovnoj uporabi. Obrazloženje: Dopuna definicije slijedi sadržaj koji je predviđen nacrtom Zakona. Stavak 1., točka 3. Ostalo građevinsko zemljište je neprocijenjeno građevinsko zemljište na kojemu je izgrađena ili bila izgrađena građevina gospodarske namjene koja nije hotel, turističko naselje i/ili kamp ili služi njihovoj redovnoj uporabi. Obrazloženje: Dopuna definicije slijedi sadržaj koji je predviđen nacrtom Zakona. Stavak 1., točka 4. Hotel je građevina kojoj je takva namjena na propisani način bila utvrđena na dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća. Obrazloženje: Predlaže se praktični dodatak koji uzima u obzir činjenicu da zbog odmaka vremena dio društava neće biti u stanju pribaviti izvornike tada izdanih rješenja. Stavak 1., točka 5. Turističko naselje je poslovno funkcionalna cjelina građevina i zemljišta (katastarskih čestica) odnosno složena građevina kojoj je takva namjena na propisani način bila na dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća. Obrazloženje: Turističko naselje je u naravi složena građevina. U preostalom dijelu promjena vrijedi kao i u komentaru iznad. Stavak 1., točka 6. Kamp je poslovno funkcionalna cjelina turističkog zemljišta i građevina odnosno složena građevina kojoj je takva namjena na propisani način utvrđena na dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, koja je na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („Narodne novine“, br. 92/10.) zatečena u prostoru i, u pravilu, ogradom ili sličnom preprekom odvojena od susjednih nekretnina i u kojemu je trgovačko društvo obavljalo turističko ugostiteljsku djelatnost. Obrazloženje: Turističko naselje je u naravi složena građevina. U preostalom dijelu promjena vrijedi kao i u komentaru iznad. Stavak 1., točka 7. Obuhvat turističkog zemljišta je površina zemljišta određena granicama građevne čestice, odnosno građevnih čestica koja je posebnim aktom nadležnog upravnog tijela utvrđena kao zemljište nužno za redovitu uporabu hotela i turističkog naselja i/ili faktičnim granicama kampa. Obrazloženje: Dopuna definicije slijedi sadržaj koji je predviđen nacrtom Zakona. Stavak 1., točka 8. Preostalo turističko zemljište je građevinsko zemljište koje nije obuhvaćeno građevnom česticom odnosno građevnim česticama hotela, turističkog naselja, obuhvatom turističkog zemljišta ili nije obuhvaćeno granicama kampa na kojemu je društveno poduzeće imalo pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja. Obrazloženje: Prijedlog je samorazumljiv, riječ može biti i o više građevnih čestica. Stavak 1., točka 9. Dijelovi kampa su građevine i zemljište (katastarske čestice) u kampu koji su procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala i temeljem ovog Zakona su vlasništvo trgovačkog društva i turističko zemljište u kampu (katastarske čestice) koje nije procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala i temeljem ovog Zakona je vlasništvo Republike Hrvatske, a formirani su parcelacijskim elaboratom u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice u kampu sukladno odredbama ovog Zakona. Obrazloženje: Prijedlogom se precizira da je riječ baš o suvlasničkoj zajednici formiranoj temeljem dosadašnjih propisa. | Djelomično prihvaćen | 1. čl. 2. stavak 1. točka 1. djelomično se prihvaća (obrazloženje: ne prihvaća se dio teksta „prema stanju na dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća“ jer je suvišan budući da je u vrijednost društvenog kapitala procjenjivana ona imovina koja je zatečena na dan stupanja na snagu tog Zakona. 2. čl. 2. st. 1. točka 2. i točka 3. ne prihvaća se (obrazloženje: nije turističko zemljište (i ostalo građevinsko zemljište) samo ono zemljište koje služi za redovitu uporabu turističkih i drugih gospodarskih građevina) , 3. čl. 2. st. 1. točka 2., točka 3., točka 4, točka 5, točka 6., točka 7, točka 8. i točka 9. prihvaća se. |
| 72 | Hrvatska udruga turizma | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | HUT predlaže da tekst glasi: stavak 1. (1) Ovim se Zakonom uređuje pojam, vrste, obuhvat i način identifikacije građevinskog zemljišta koje je bilo u društvenom vlasništvu na kojemu je društveno poduzeće imalo knjižno ili izvanknjižno pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja, a koje nije u dijelu ili u cijelosti procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća u trgovačko društvo i koje nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije. Obrazloženje: Promjena se predlaže kako bi se društveno vlasništvo pravilno označilo kao nekadašnji oblik stvarnih prava nad zemljištem. stavak 2. (2) Ovim se Zakonom uređuju imovinskopravni pravni odnosi između vlasnika neprocijenjenog građevinskog zemljišta i vlasnika građevina koje su izgrađene na tom zemljištu, a procijenjene su u vrijednost društvenog kapitala i unesene u temeljni kapital trgovačkog društva, a koji su kao vlasnici tih građevina i tog zemljišta utvrđeni Zakonom o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („Narodne novine“, br. 92/10.) odnosno koji su prema pravilima sadržanima u navedenom propisu trebali biti utvrđeni nositeljima tog prava. Obrazloženje: Promjena se predlaže radi usklađivanja sa stvarnim stanjem stvari, odnosno činjenicom da razgraničenje vlasništva prema važećem propisu uglavnom nije provedeno. stavak 3. (3) Ovaj se Zakon ne odnosi na prava koja su na nekretninama iz prethodnih stavaka ovog članka nakon 1.1.2017. godine stekle treće osobe pouzdajući se u načelo zaštite povjerenja u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga. Obrazloženje: Ako je osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik ovih nekretnina, iste otuđila nakon 01.01.2017. (nakon beziznimne primjene načela zaštite povjerenja u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga), tada je treća (savjesna) osoba stekla vlasništvo tih nekretnina bez ikakvih ograničenja. Ponovno zadiranje u vlasničkopravni status ovakvih nekretnina, bilo bi upitno i s ustavnopravnog aspekta. | Djelomično prihvaćen | 1. Prihvaća se. 2. Ne prihvaća se (obrazloženje: Zakonom o turističkom zemljištu utvrđeno tko je vlasnik neprocijenjenog građevinskog zemljišta, a tko procijenjene građevine (i zemljišta). Rješenjem u upravnim postupku iz članka 27. identificira se to zemljište, odnosno njegov oblik i površina, a rješenjem u upravnom postupku iz članka 28. identificira se vlasnik tog zemljišta i određuje uknjižba. Ovim se Zakonom, polazeći od činjenice da su Zakonom o turističkom zemljištu utvrđeni vlasnici procijenjenih i neprocijenjenih građevina i zemljišta, propisuje način i postupci identifikacije i način rješavanja imovinsko pravnih odnosa između vlasnika). 3. Ne prihvaća se (obrazloženje: načelo povjerenja u zemljišne knjige propisano je općim propisom te ga ovim Zakonom nije nužno ponovo propisivati). |
| 73 | Hrvatska udruga turizma | PRIJEDLOG ZAKONA O NEPROCIJENJENOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU | Članice Hrvatske udruge turizma (HUT) pozdravljaju konačno donošenje novog zakona i većinu predloženih rješenja uz nekoliko prijedloga za unaprjeđenje normativnih odredbi te uz stav turističkog sektora da naknada za zakup bude jedan euro s ciljem poticanja investicija. Nacrt novog zakona predstavlja hrabar i odlučan iskorak u nastojanju da se pitanje upravljanja turističkim zemljištem riješi te u prvom redu pozdravljamo: - jasno definiranje turističkih zemljišta, hotela, turističkog naselja, kampa i drugih bitnih pojmova; - odabir instituta zakupa kao načina korištenja turističkog zemljišta u vlasništvu jedinica lokalne samouprave odnosno Republike Hrvatske; - mogućnost kupnje zemljišta; - ambiciju da se učine jasnim kriteriji za utvrđivanje granica turističkog zemljišta u vlasništvu jedinica lokalne samouprave odnosno zemljišta nužnog za redovitu uporabu hotela i turističkog naselja; - priznanje prava vlasništva trgovačkih društava na zemljištu na kojem su sagrađeni objekti kampa te kriteriji za razvrgnuće suvlasničke zajednice u kampu; - mehanizam usklađivanja visine zakupnine prema visini ulaganja u turističke objekte odnosno kategoriji ugostiteljskog objekta; - koncentriranje poslova vezanih za razgraničenje prava vlasništva i upis prava vlasništva uz jedan organ državne uprave (Ministarstvo državne uprave). Pritom postoji i potreba da se pojedina rješenja u nacrtu novog zakona dorade i unaprijede što jest svrha javnog savjetovanja o novom propisu. U nastavku izdvajamo najvažnije potrebe za izmjenom i/ili dopunom dijela nacrta prijedloga Zakona kako bi se: - utvrdio položaj osoba upisanih kao vlasnika dijelova turističkog zemljišta koje su nekretnine stekli nakon 1. siječnja 2017. godine; - jasno definirao način razgraničenja vlasništva kod zemljišno knjižnih čestica koje su samo dijelom svoje površine uključene u pretvorbu i privatizaciju (još uvijek nije jasno što sve ulazi u građevinsku česticu-parkirališta, teniski tereni i sl.); - osigurao održiv i ekonomičan postupak formiranja građevnih čestica u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinica lokalne samouprave i trgovačkog društva (tko i koliko); - definirale vrste isprava koje Ministarstvo izdaje za potrebe upisa nekretnina u zemljišne knjige; - šire uvažila dosadašnja ulaganja u turističko zemljište kao kriterija za određivanje zakupnine; - detaljno uredila prava građenja na turističkom zemljištu u vlasništvu jedinica lokalne samouprave odnosno Republike Hrvatske; - postupak dodjele i upisa koncesije na pomorskom dobru; - utvrdio jasan kriterij prodaje i procedure otkupa turističkog zemljišta Republike Hrvatske u kampovima trgovačkom društvu; - omogućilo priznavanje prava iz zakona trećim osobama (npr. da zakupni odnos vrijedi i za tvrtke kćeri). - razmotrila mogućnost niže cijene naknade za zakup za koju držimo da je previsoka i trebala bi biti u visini kunske protuvrijednosti od jednog Eura (7,4kn /m2) | Primljeno na znanje | Mišljenje načelno, primjedbe načelne i afirmativne i kao takve primljene na znanje za daljnji rad. |
| 74 | igor udovičić | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Ovim se Zakonom uređuje pojam, vrste, obuhvat i način identifikacije građevinskog zemljišta u koje je bilo u društvenom vlasništvu ili koje je danas uknjiženo kao društveno vlasništvo na kojemu je društveno poduzeće imalo knjižno ili vanknjižno pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja, a koje nije u dijelu ili u cijelosti procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća u trgovačko društvo (u daljnjem tekstu: neprocijenjeno građevinsko zemljište) i koje nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 75 | Kamp Odmoree | PRIJEDLOG ZAKONA O NEPROCIJENJENOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU | Smatramo da nije pravedno sve zemljište staviti u istu kategoriju, a time i pod istu cijenu. Npr. mi bi tim prijedlogom plaćali istu cijenu kao neki kamp uz more recimo u Rovinju iako smo udaljeni 1500 metara od mora. Trebalo bi u izračun uvrstiti koeficijente koji bi bar djelomično izjednačili svih, kao što su indeks razvjenosti grada/općine, udaljenost od mora/da li kamo ima izlaz na more, vlastita ulaganja u kamp, dosadašnji broj godina zakupa.. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 76 | Maja Belušić | Upravno pravno uređenje turističkog zemljišta na kojemu je izgrađen kamp, Članak 14. | Primjedba Grada Novigrada - Cittanova: Prijedlogom Zakona je u stavku 2. i 3. članka 14. se propisuje da do donošenja Državnog plana prostornog razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave ne može bez suglasnosti vlasnika na prostoru kampa koji su predmet ovog Zakona prostornim planom odrediti drugu namjenu, te da s danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaju važiti prostorni planovi kojima je na prostoru kampa ili na dijelu prostora kampa koji su predmet ovog Zakona planirana druga namjena. Navedene odredbe su protivne članku 129.a Ustava kojom je propisano da su prostorno i urbanističko planiranje u nadležnosti jedinica lokalne i područne samouprave, te se predlaže brisanje stavka 2. i stavka 3. članka 14. prijedloga Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 77 | Maja Belušić | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Primjedba Grada Novigrada - Cittanova: Definicijom navedenom u stavku 1. se nastoji ukinuti pravo vlasništva jedinica lokalne samouprave unutar postojećih kampova koje su uknjižene kao vlasnici temeljem upisanog prava korištenja, upravljanja i raspolaganja na ime ranijih općina, dakle svojih pravnih sljednika. Ova odredba prijedloga Zakona je suprotna načelnom stavu XVII. zajedničke sjednice Saveznog suda, Vrhovnog vojnog suda i vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina od 7. svibnja 1981. koji govori o tome da se u odnosima između društveno pravnih osoba (napr. društvenih poduzeća i općina koje su imale upisane pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja) ustanova dosjelosti ne primjenjuje. Štoviše, Vrhovni sud RH je barem u dva navrata (1990.- VSRHII Rev 45/1990.2 i 2005. VSRH Rev 81/2004-2; VSRH Gzz 224/2004-2) to potvrdio i svojim presudama. Također, navedenom odredbom se stvaraju novi sporovi između Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave. Radi naprijed navedenog je potrebno iz članka 1. prijedloga Zakona maknuti pojam „vanknjižno“ te u zakonu definirati situaciju u kojima se kao suvlasnici kampa javljaju i jedinice lokalne samouprave, te privatne osobe, vlasnici zemljišta. | Nije prihvaćen | Zakonom o turističkom zemljištu utvrđeno je da je Republika Hrvatska vlasnik neprocijenjenog turističkog zemljišta u kampovima, da je jedinica lokalne samouprave vlasnik neprocijenjenog turističkog zemljišta na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja i da je Republika Hrvatska vlasnik ostalog neprocijenjenog građevinskog zemljišta. Ovim se Zakonom uređuju postupci za identifikaciju tog zemljišta te utvrđuju mehanizmi za rješavanje imovinsko pravnih odnosa između već utvrđenih vlasnika. |
| 78 | Maja Belušić | PRIJEDLOG ZAKONA O NEPROCIJENJENOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU | Primjedbe Grada Novigrada - Cittanova: 1. Prijedlogom Zakona se derogira značaj turističkog zemljišta i uvodi se raspolaganje istim protivno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Postojeći Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (NN 92/10.) u članku 4. propisuje da je turističko zemljište na kojem je dokumentima prostornog uređenja određena ugostiteljsko turistička namjena i zemljište na kojem su izgrađene građevine turističko ugostiteljske namjene (kampovi, hoteli i turistička naselja) je dobro od interesa Republike Hrvatske i uživa njezinu posebnu zaštitu. Ovim prijedlogom Zakona se taj značaj ukida. Prijedlog Zakona ne samo da ne definira turističko zemljište kao dobro od interesa Republike Hrvatske već predviđa obveznu prodaju turističkog zemljišta bez provedbe javnog natječaja na zahtjev trgovačkog društva. Time jedinice lokalne samouprave (članak 10. prijedloga Zakona) i Republika Hrvatska (članak 13. stavak 2. i članak 24. prijedloga Zakona) gube autonomiju odlučivanja pri raspolaganju nekretninama u svom vlasništvu čime su im ukinuta osnovna prava kao vlasnika i to u vrlo širokom opsegu (obveza prodaje praktički svog turističkog zemljišta u slučaju postavljanja takvog zahtjeva od strane turističkog društva). Također, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u članku 391. propisuje da su ništetni ugovori koje jedinice lokalne samouprave sklapaju bez provedbe javnog natječaja, osim u iznimnim slučajevima propisanim zakonom. Predmetni prijedlog Zakona s druge strane, a protivno navedenoj odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, predviđa prodaju cjelokupnog turističkog zemljišta bez provedbe javnog natječaja. Smatramo da je potrebno izmijeniti cijelo polazište prijedloga Zakona i zaštiti turističko zemljište kao dobro od posebnog interesa Republike Hrvatske. 2. Prijedlog zakona ne rješava postojeće sporove, već stvara nove Osnovni problem postojećeg Zakona je bila njegova neprovedivost i to zbog niza sporova koje je prouzrokovao između Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave, te nedostatak kriterija i uvjeta za formiranje parcela u upravnom postupku. Upravo sporovi između RH i JLS su blokirali dodjelu koncesija trgovačkim društvima čime su blokirane pojedine investicije. Prijedlog zakona ne samo da ne regulira način rješavanja postojećih sporova proizašlih iz postojećeg Zakona, već stvara nove sporove između RH i JLS. Potrebno je u prijedlogu Zakona predvidjeti načine za rješavanje postojećih sporova, te uvažiti postojeće vlasništvo jedinica lokalne samouprave te time spriječiti daljnje sporove. 3. raspodjela prihoda od prodaje i zakupa Prijedlog Zakona predviđa sljedeću raspodjelu prihoda od prodaje i zakupa: a) turističko zemljište na kojem su izgrađeni hoteli i turistička naselja – vlasništvo JLS, raspodjela novaca od prodaje i zakupa ide po ključu: - 60% pripada jedinici lokalne samouprave i uplaćuje se u njezin proračun, - 20% pripada jedinici područne (regionalne) samouprave - 20% uplaćuje se u Fond za turizam, b) Preostalo turističko zemljište (sve što nije obuhvaćeno građevnom česticom hotela, turističkog naselja ili granicama kampa a na kojem je društveno poduzeće imalo pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja) - prihod državnog proračuna c) Zemljište u kampu – vlasništvo RH, raspodjela novaca od prodaje i zakupa ide po ključu: - 50% pripada Republici Hrvatskoj i uplaćuje se u Državni proračun, - 20% pripada jedinicama lokalne samouprave na čijem se području nalazi kamp, - 15% pripada jedinici područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi kamp, - 15% uplaćuje se u Fond za turizam d) Ostalo građevinsko zemljište – vlasništvo RH - prihod državnog proračuna Iz naprijed navedenog razvidno je da Republici Hrvatskoj pripada gotovo čitavo turističko zemljište te ostalo građevinsko zemljište u potpunosti. Sukladno navedenoj centraliziranoj raspodjeli vlasništva i većina prihoda pripada državi, dok jedinicama lokalne samouprave se umanjuju i prihodi od prodaje i zakupa zemljište koje pripada njima u vlasništvo. Predlaže se ravnomjernija raspodjela prihoda između lokalne razine i države. | Nije prihvaćen | 1. Ne prihvaća se prijedlog da se Zakonom propiše kako je turističko zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku. Pored turističkog zemljišta koje je bilo predmet pretvorbe i privatizacije u Republici Hrvatskoj svaka jedinica lokalne samouprave prostornim planom je odredila građevinsko zemljište turističke namjene koje niti jednim propisom nije označeno kao dobro od interesa za RH. Turističko zemljište iz ovog Zakona nije nužno zemljište kojemu je prostornim planom važećim na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („Narodne novine“, br. 92/10, u daljnje tekstu Zakon o turističkom zemljištu), niti u ovom trenutku utvrđena turistička namjena već ga kao turističko određuje činjenica što je u režimu društvenog vlasništva na njemu izgrađeni objekti turističke namjene (kampovi) ili predstavlja zemljište nužno za redovitu uporabu hotela, turističkih naselja i pratećih sadržaja koji su u funkciji ti građevina i stoga je bilo na upravljanju, korištenju i raspolaganju društvenih poduzeća koja su se bavila turističkom djelatnošću te je kao takvo opisano u elaboratima procjene vrijednosti društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog vlasništva. Budući da su građevine turističke namjene u postupku pretvorbe društvenog vlasništva procijenjene u vrijednost društvenog kapitala, a zatim su u postupku privatizacije unesene u temeljni kapital trgovačkih društava, to zemljište čini tehnološku cjelinu s objektima pa je nužno trgovačkim društvima–vlasnicima građevina omogućiti da ga steknu u vlasništvo i da im se na taj način omogući daljnji razvoj. Poduzetnička sloboda je načelo koje je propisano Ustavom Republike Hrvatske kao i obveza države da svim poduzetnicima osiguraju jednake uvjete što u ovom slučaju podrazumijeva pravo na dostupnost zemljišta na kojemu su izgrađene građevine koje su njihovo vlasništvo i temelj njihove gospodarske aktivnosti. Stoga se čini opravdanim propisati ograničenje vlasničkih prava (koja su također zaštićen Ustavom Republike Hrvatske) u korist gospodarskog napretka tim više što se rezultati gospodarskog napretka uočavaju prvenstveno na području lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stoga se ovim Zakonom propisuje iznimka od pravila iz Članka 391. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koja mogućnost je tom odredbom i propisana. 2. Pravo na podnošenje tužbe radi zaštite svojih prava je također ustavna kategorija. Sudovi, kao tijela neovisna od zakonodavne i izvršne vlasti postupaju u skladu s Ustavom i posebnim propisima te se stoga ovim Zakonom ne može propisati način rješavanja tekućih sporova niti se mogu spriječiti novi. S druge strane, stranke u parnici u svako doba parnicu okončati međusobnim sporazumom. 3. Predloženi način raspodjele je u korist jedinice lokalne samouprave buduću da je postotak sudjelovanja u prihodima od zakupa ili prodaje zemljišta na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja s 20% povećan na 60%, bez ograničenja u namjeni sredstava, a postotak sudjelovanja prihodima od turističkog zemljišta u kampovima za JLS je ostao na istoj razini. |
| 79 | Odvjetničko društvo Kovačević, Koren i partneri d.o.o. | Uređenje odnosa između jedinice lokalne samouprave i trgovačkog društva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, Članak 9. | Općina Baška po punomoćnicima odvjetnicima Odvjetničkog društva Kovačević, Koren i partneri d.o.o. iz Rijeke na predloženi tekst Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu daje sljedeće primjedbe: Predlaže se određivanje predmetne naknade kroz dva dijela – stalni i promjenjivi dio, a s obzirom na namjenu nekretnina i prihode koje će trgovačko društvo ostvarivati na tim nekretninama. Ovakvim određenjem naknade bez uzimanja u obzir namjene nekretnine te tržišnih uvjeta ograničava se Ustavom RH zajamčena poduzetnička i tržišna sloboda, tržišno natjecanje te se izravno se na štetu JLS pogoduje trgovačkom društvu. | Nije prihvaćen | Određivanje u zakupnine kao stalni i promjenljivi dio; za promjenljivi dio podrazumijeva praćenje i nadzor poslovanja za koji JLS nema mehanizme ni ovlasti. |
| 80 | Odvjetničko društvo Kovačević, Koren i partneri d.o.o. | Uređenje imovinsko pravnih odnosa između jedinice lokalne samouprave i trgovačkog društva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, Članak 10. | Općina Baška po punomoćnicima odvjetnicima Odvjetničkog društva Kovačević, Koren i partneri d.o.o. iz Rijeke na predloženi tekst Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu daje sljedeće primjedbe: Propisivanje obveze prodaje nekretnine točno određenoj osobi, bez provedbe javnog natječaja, neovisno o prostorno-planskoj namjeni nekretnine i bez ikakvog ograničenja rokom predstavlja povredu ustavom zajamčenih prava na jednakost položaja poduzetnika (čl. 49 Ustava RH) te prava jedinica lokalne samouprave na samostalnost u svome djelovanju (čl. 129. – 130 Ustava RH). Ista odredba je nadalje i ekonomski šteta za JLS budući da isključuje svaki oblik tržišnog natjecanja. Da ne postoji ikakav opravdani razlog isključenja tržišnog natjecanja vidljivo je i iz činjenice da zakon ne nameće trgovačkom društvu nikakva ograničenja u pogledu daljnjeg raspolaganja nekretninama koje bi isto steklo na taj način, odnosno trgovačko ih društvo može već slijedeći dan otuđiti, a čime se dakle otvara mogućnost čitavom nizu zloupotrebi. | Djelomično prihvaćen | Na predmetnom zemljištu izgrađene su građevine u vlasništvu društva u kojima ono obavlja turističko ugostiteljsku djelatnost i ono s tim građevinama čini jedinstvenu uporabnu i gospodarsku cjelinu. Zbog ovakve funkcionalne povezanosti građevina i zemljišta opravdano je omogućiti trgovačkom društvu kupnju tog zemljišta bez provođenja postupka javnog natječaja ali po tržišnoj cijeni koja će biti utvrđena po neovisnom procjenitelju. Držimo da bi, u slučaju javne prodaje ovog zemljišta, ustavni princip jednakog položaja za poduzetnike, bio narušen baš u odnosu na društva vlasnike građevina jer bi omogućavanjem kupnje zemljišta i drugim osobama omogućila špekulativna trgovina zemljištem na štetu vlasnika građevina koji bi u nekom trenutku bili primorani raspolagati građevinama ili kupiti zemljište po špekulativnim cijenama. Osim toga ovim se Zakonom rješavaju odnosi koji su zaostali iz režima društvenog vlasništva te propisa o pretvorbi i privatizaciji temeljem kojih je omogućeno vlasništvo različitih osoba na dijelovima funkcionalno i gospodarski povezane cjeline. Međutim prihvaćena je primjedba na odredbu po kojoj JLS ima obvezu prodati zemljište te se u stavku 3. članka 10. predlaže odredba da JLS treba u roku od 90 dana obavijestiti društvo o svojoj odluci po njegovom zahtjevu iz stavka 1. bilo da se on prihvaća ili se odbija. Također je, slijedom odredbe stavka 3., izostavljen (brisan) stavak 4. |
| 81 | Odvjetničko društvo Kovačević, Koren i partneri d.o.o. | Vlasništvo na turističkom zemljištu i građevinama u kampu, Članak 15. | Općina Baška i Općina Omišalj po punomoćnicima odvjetnicima Odvjetničkog društva Kovačević, Koren i partneri d.o.o. iz Rijeke na predloženi tekst Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu daju sljedeće primjedbe: Članak 15. predloženog zakona u odnosu na vlasničkopravni režim zemljišta u kampovima upućuje na članak 6. stavak 2. Zakona o turističkom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (dalje u tekstu: ZTZ). Niti predloženim zakonom niti ZTZ-om nije uređen status onih nekretnina koje se nalaze unutar obuhvata kampa a upisane su kao vlasništvo fizičkih ili drugih osoba (primjerice drugih pravnih osoba ili jedinica lokalne i područne(regionalne) samouprave koje su te nekretnine stekle temeljem pravnog posla ili na drugi zakoniti način (nasljeđivanjem, ošasna imovina ili sl.) a u odnosu na koje nije proveden odgovarajući postupak izvlaštenja odnosno za koje nije istima isplaćena naknada. Nadalje, niti predloženim zakonom niti ZTZ-om turističko zemljište u kampovima nije definirano kao zemljište od interesa za RH. Ograničenje/oduzimanje vlasništva bez isplate naknade predstavlja povredu članka 50. stavak 1 Ustava RHZ kojim je propisano da je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti. | Primljeno na znanje | Zakonom o turističkom zemljištu propisano tko su suvlasnici u kampu; tim Zakonom isključene su sve druge osobe, ovim se Zakonom razvrgava suvlasnička zajednica između već utvrđenih vlasnika. |
| 82 | Odvjetničko društvo Kovačević, Koren i partneri d.o.o. | Upravno pravno uređenje turističkog zemljišta na kojemu je izgrađen kamp, Članak 14. | Općina Baška i Općina Omišalj po punomoćnicima odvjetnicima Odvjetničkog društva Kovačević, Koren i partneri d.o.o. iz Rijeke na predloženi tekst Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu daju sljedeće primjedbe: Odredbom članka 129.a, st. 1 i 2 Ustava RH određeno je da: „Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, tehničku kulturu, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu. Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.“ Odredbom članka 130. Ustava RH određeno je da: „U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela.“ Člankom 14. ştavak 2 i 3 predloženog zakona, suprotno predmetnim odredbama Ustavu RH izravno se ograničava ustavno pravo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obavljanja polova prostornog i urbanističkog planiranja. Također, člankom 2. stavak 1 točka 6 predloženog zakona kamp se u cijelosti neovisno o prostorno-planskoj dokumentaciji definira isključivo prema zatečenom stanju. Osim što je navedeno suprotno zakonima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju te Ustavu RH iz istog bi proizlazilo da RH stječe vlasništvo nad nekretninama temeljem činjenice da je pravna osoba suprotno zakonu izgradila/proširila kamp. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se. |
| 83 | Općina Funtana-Fontane | Uređenje imovinsko pravnih odnosa između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u kampu, Članak 26. | Podržavano prijedlog gđe. Suzane Racan Stern u ime Općine Medulin te smatramo da bi trebalo povećati postotak prihoda u korist jedinica lokalne samouprave s obzirom na obvezu izgradnje komunalne infrastrukture. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 84 | Općina Funtana-Fontane | Uređenje imovinsko pravnih odnosa između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u kampu, Članak 24. | Predlaže se ukidanje mogućnosti prodaje zemljišta te samo raspolaganje istim putem zakupa ili prava građenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 85 | Općina Funtana-Fontane | Identifikacija obuhvata kampa i dijelova kampa, Članak 19. | U stavku 2. predloženog članka definirano je da će državno odvjetništvo pokrenuti odgovarajući postupak radi utvrđivanja prava vlasništva Republike Hrvatske i upisa uknjižbe tog prava u zemljišnoj knjizi te se u Obrazloženju predmetnog članka navodi se da se radi o zaostalim upisima koji su neutemeljeni i posljedica su neprovedene uknjižbe društvenog vlasništva i prava korištenja društvenog poduzeća te su protivni i tada važećim, a i suvremenim propisima ili se radi o slučajevima nezakonitog upisa vlasništva jedinice lokalne samouprave zasnovanih na proizvoljnom i pogrešnom izboru temelja za uknjižbu. S ovim prijedlogom se ne slažemo jer je Općina između ostalog stekla vlasništvo na pojedinim nekretninama unutar kampa temeljem valjanom pravnog posla te se predlaže izmjena Prijedloga Zakona kojim bi se ostavio upis u vlasništvu trećih osoba (jls, fizičke osobe) . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 86 | Općina Funtana-Fontane | Upravno pravno uređenje turističkog zemljišta na kojemu je izgrađen kamp, Članak 14. | Članak 14. Predloženog Zakona je u suprotnosti s odredbama članka 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te članka 129.a Ustava Republike Hrvatske kojima je propisano da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove od lokalnog značaja, između ostalog prostorno i urbanističko planiranje. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se. |
| 87 | Općina Funtana-Fontane | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | U Prijedlogu Zakona potrebno je definirati kamp kao poslovno funkcionalnu cjelinu turističkog zemljišta i građevina kojoj je namjena utvrđena dokumentima prostornog uređenja. Iz sadašnjeg Prijedloga proizlazi da će Republika Hrvatska steći vlasništvo nad nekretninama na kojima je nelegalno prošireno područje kampa od strane trgovačkog društva. | Nije prihvaćen | Ovim se zakonom rješavaju imovinsko pravni odnosi između Republike Hrvatske i trgovačkog društva kao suvlasnika kampa, koji je kao građevina odnosno poslovno funkcionalna cjelina zemljišta i građevina zatečena u prostoru i bila predmet procjene vrijednosti društvenog kapitala u postupku privatizacije. Budući da elaborati o procjeni vrijednosti društvenih poduzeća ne sadrže podatke o granicama kampa, kao dan na koji se te granice utvrđuju, uzima se dan stupanja na snagu Zakona o turističkom zemljištu budući da su trgovačka društva svoje zahtjeve za dobivanje koncesije morala dokumentirati geodetskom skicom granica obuhvata kampa. |
| 88 | SLOBODAN VUGRINEC | Identifikacija obuhvata kampa i dijelova kampa, Članak 17. | "Originalno" rješenje kojim se trgovačkom društvu daje ovlast da definira obuhvat kampa, odnosno procijenjene i neprocijenjene dijelove kampa odnosno uredi "geodetskom skicom" granice kampa kakve su pretpostavljeno bile 2010. godine, kako bi se utvrdili vlasnički odnosi u vrijeme pretvorbe 90-tih godina prošlog stoljeća, ne zavređuje niti komentar! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 89 | SLOBODAN VUGRINEC | Vlasništvo na turističkom zemljištu i građevinama u kampu, Članak 15. | Ovim člankom narušavaju se Ustavom garantirana vlasnička prava ostalih vlasnika u kampu, kako jedinica lokalne samouprave, tako i privatnih osoba. | Primljeno na znanje | Zakonom o turističkom zemljištu propisano tko su suvlasnici u kampu; tim Zakonom isključene su sve druge osobe. |
| 90 | SLOBODAN VUGRINEC | Upravno pravno uređenje turističkog zemljišta na kojemu je izgrađen kamp, Članak 14. | Budući da, u pravilu, kampovi nisu izgrađeni kao cjeline temeljem pravomoćnog akta za provedbu prostornih planova (građevinske dozvole), već su temeljem građevinske dozvole izgrađeni pojedini objekti u kampu, postavlja se pitanje pravne (ne) sigurnosti i derogiranja pravomoćnih akata. Isto tako, derogiraju se Ustavom i drugim zakonima utvrđene ovlasti i prava lokalne samouprave, | Primljeno na znanje | Primjedba nejasna. Ovom odredbom 14. stavak 1. želio se postići cilj da su svi kampovi iz pretvorbe i privatizacije kao cjeline zemljišta i građevina izgrađeni temeljem dozvola za gradnju i to lokacijske dozvole kojom je utvrđen obuhvat kampa i građevine koje će se izgraditi u kampu te građevinske dozvole za svaku od građevina uključujući i kamp mjesta. Ovo naročito stoga što se prema sadašnjim propisima za izgradnju kampa izdaje jedna lokacijska dozvola i veći broj građevinskih dozvola. Odredba se predlaže iz razloga stavljanja u isti položaj svih trgovačkih društava suvlasnika kampova iz pretvorbe budući da je općepoznato kako se dozvole za gradnju izdane prije 1990. godine često ne mogu pronaći ni u arhivima jedinica lokalne samouprave. |
| 91 | SLOBODAN VUGRINEC | Uređenje imovinsko pravnih odnosa između jedinice lokalne samouprave i trgovačkog društva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, Članak 10. | Propisivanje obveze bezuvjetne prodaje turističkog zemljišta bez provođenja postupka javnog natječaja jedinicama lokalne samouprave na zahtjev trgpvačkih društava u direktnoj je suprotnosti sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakonom vlasništvu, po pitanju nekretnina u vlasništvu JLS. Maksimalan ustupak koji bi se mogao predvidjeti za trgovačka društva je pravo prvenstva na javnom natječaju. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Obrazloženo u prethodnom odgovoru. |
| 92 | SLOBODAN VUGRINEC | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | U Prijedlogu Zakona nema više govora o tome da je turističko zemljište kao neprocijenjeno građevinsko zemljište dobro od interesa za RH i da uživa njenu posebnu zaštitu. Stoga, postavlja se pitanje koja je svrha ovoga prijedloga i zašto država ne bi mogla raspolagati zemljištem u svom vlasništvu po postojećim propisima koji reguliraju upravljanje i raspolaganje državnom imovinom. Naravno, uz stavljanje van snage važečeg neprovedivog Zakona. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se. |
| 93 | SLOBODAN VUGRINEC | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Iz pojma „neprocijenjenog građevinskog zemljišta“ po Prijedlogu Zakona, koji nastoji objediniti iz važećeg Zakona pojmove "turističkog zemljišta" i "ostalog građevinskog zemljišta,"otpao je kumulativni uvjet da je dokumentima prostornog uređenja određena namjena. To vjerojatno stoga što za kampve kao cjeline nikada nije ishodovan akt za gradnju temeljem prostorno planske dokumentacije. Moguća je bila koja iznimka, ali ona potvrđuje pravilo. Naime, zbog složenog zemljišno-knjižnog stanja društvena poduzeća ishodovala su akte za gradnju pojedinih objekata u kampu, a ne akt za gradnju kampa kao jedinstvene građevine. Ključna novina u pojmu "neprocijenjenog građevinskog zemljišta" odnosi se na uvođenje kriterija "vanknjižnog prava korištenja, upravljanja i raspolaganja" za koje se pretpostavlja da su imala društvena poduzeća nad zemljištem u kampu. . Naime, nesporno je da je RH vlasnik svega zemljišta u kampovima na kojima su društvena poduzeća imala upisano u zemljišnim knjigama pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja (ekvivalent današnjem pravu vlasništva). Ono što je sporno jeste odgovor na pitanje: da li su društvena poduzeća mogla imati vanknjižno pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja? Naime, državno odvjetništvo zastupajući RH u imovinsko pravnim sporovima protiv jedinica lokalne samouprave zastupa stav da su nekadašnja društvena poduzeća imala vanknjižno pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja nad zemljištem u kampovima na kojem nisu imala to pravo upisano u zemljišnim knjigama. Pri tome se pozivaju na to da su to vanknjižno pravo stekli dosjelošću temeljem članka 268. Zakona o udruženom radu koji kaže: „Ako je nekretnina postala društveno sredstvo bez pravne osnove, njezino vraćanje može se zahtijevati u roku od pet godina počevši od dana saznanja, a najkasnije u roku od deset godina“. No, činjenica je da je sudska praksa u prijašnjem sistemu konzekventno slijedila načelni stav XVII. zajedničke sjednice Saveznog suda, Vrhovnog vojnog suda i vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina od 7. svibnja 1981. koji govori o tome da se u odnosima između društveno pravnih osoba (napr. društvenih poduzeća i općina koje su imale upisane pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja) ustanova dosjelosti ne primjenjuje. Štoviše, Vrhovni sud RH je barem u dva navrata (1990.- VSRHII Rev 45/1990.2 i 2005. VSRH Rev 81/2004-2; VSRH Gzz 224/2004-2) to potvrdio i svojim presudama. Ukoliko Vrhovni sud ostane dosljedan zauzetim stavovima, RH neće moći dokazati vanknjižno vlasništvo društvenih poduzeća nad dijelom zemljišta u kampovima u sudskim sporovima s jedinicama lokalne samouprave, a time ni svoje vlasništvo kao pravni sljednik nad tim zemljištem. Stoga će se priča o vlasništvu nad zemljištem u kampovima, protegnuti godinama u budućnost, da bi se potom vratila na početno odnosno sadašnje imovinsko pravno stanje. Samim tim i ovaj Zakon ostat će dugoročno neprovediv. | Primljeno na znanje | U vezi s primjedbom da je iz definicije turističkog zemljišta isključen uvjet da je to zemljište prostornim planom važećim na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom zemljištu bila utvrđena ugostiteljsko turistička manjena, isključivanje tog uvjeta već je obrazloženo pod 5. |
| 94 | SLOBODAN VUGRINEC | PRIJEDLOG ZAKONA O NEPROCIJENJENOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U ocjeni stanja polazi se od krive pretpostavke da je važećim Zakonom o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (NN, 92/10) uspostavljena zajednica dvaju vlasnika: trgovačkih društava kao vlasnika objekata procijenjenih u postupku pretvorbe i privatizacije, te RH kao vlasnice svega zemljišta, osobito u kampovima. Zanemaruje se činjenica da u kampovima ima zemljišta u vlasništvu jedinica lokalne samouprave koje su vlasništvo stekle kao pravne sljednice bivših općina, koje su nad tim zemljištem imale upisano pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja, a isto tako i zemljišta u vlasništvu privatnih osoba. Važećim Zakonom definiran je pojam „turističkog zemljišta“ i „ostalog građevinskog zemljišta“ na način da to zemljište mora ispunjavati tri kumulativna uvjeta: - da je neprocijenjeno u postupku pretvorbe; da je namjena određena dokumentima prostornog uređenja; te da su društvena poduzeća imala pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja tim zemljištem. Dakle, važeći se Zakon u biti pokazao neprovediv jer je suvlasničku zajednicu sveo na dva vlasnika, a zanemario ostale. Štoviše, stvarna imovinsko pravna situacija u mnogim kapovima je takva da u njima egzistira: turističko zemljište (vlasništvo RH na zemljištu na kojemu su nekadašnja društvena poduzeća imala pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja), zemljište u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i zemljište u vlasništvu privatnih osoba. Zanemarujući to imovinsko pravno stanje ovaj Prijedlog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu vrvi nelogičnostima i proturječnostima, te zadire u ustavno načelo nepovredivosti vlasništva, a ponekim rješenjima ograničava ustavne i zakonske nadležnosti lokalne i regionalne samouprave. Ukoliko se u doradi projedloga Zakona ne pođe od stvarnog imovinsko-pravnog stanja, brojni postojeći sudski sporovi koje pokreće Državno odvjetništvo u ime RH će se nastaviti (vjerojatno do zadnje instance - Europskog suda), a pokrenut će se i brojni novi postupci od strane DORH-a, ali i jedinica lokalne samouprave koje će nastojati zaštiti svoje vlasništvo i svoje ustavne nadležnosti. | Primljeno na znanje | Polazište važećeg Zakona kao i Nacrta prijedloga ovog Zakona je pretvorba i privatizacija društvenog vlasništva, odnosno nekretnina u društvenom vlasništvu koje su u naravi građevine i zemljište turističke namjene na kojima je pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imalo društveno poduzeće bez obzira je li to pravo bilo knjižno ili vanknjižno. Kao i u slučaju privatizacije drugih nekretnina u društvenom vlasništvu na području Republike Hrvatske (šume, poljoprivredno zemljište, vodna dobra, infrastruktura) vlasnik istih određen je zakonima kojima su te nekretnine privatizirane. U slučaju neprocijenjenog građevinskog zemljišta nema mjesta primjeni drugih propisa te je vlasništvo jedinica lokalne samouprave na neprocijenjenom građevinskom zemljištu nezakonito. Stoga se ne prihvaća primjedba da su jedinice lokalne samouprave mogle ili trebale steći u vlasništvo predmetno zemljište i temeljem činjenice da su bile (i /ili još uvijek jesu) upisane kao nositelji prava korištenja, upravljanja i raspolaganja jer se radi o zaostalim upisima i jedinica lokalne samouprave djelomično snosi odgovornost za taj zaostali upis jer je činjenica da su te nekretnine koristila društvena poduzeća, a što se tiče upisanog vlasništva privatnih osoba, također se radi o zaostalim ili nezakonitim upisima. |
| 95 | Suzana Racan Stern | Uređenje imovinsko pravnih odnosa između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u kampu, Članak 26. | Smatramo da je potrebno povećati postotak prihoda koji pripada JLS obzirom da JLS ima obvezu izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture koja je u funkciji kampova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 96 | Suzana Racan Stern | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Analiza postojećeg stanja | Općina Medulin pozdravlja inicijativu za donošenjem Zakona kojim će se razriješiti imovinsko pravni odnosi između Države, JLS-a i trgovačkih društava, omogućiti investicije u turističkom sektoru, te koji će biti osnova za nagodbe u dugotrajnim i skupim parničnim postupcima. Osnovno od čega polazi Općina Medulin je stav da je turističko zemljište najvrijedniji resurs kojim raspolaže Općina Medulin, te da, obzirom na značaj turizma i njegov udjel u BDP-u predstavlja strateški važne nekretnine i za Republiku Hrvatsku. Stoga ne podržavamo privatizaciju i prodaju zemljišta u kampovima i ostalog turističkog zemljišta ( a isto ne predstavlja mogućnost, već čak i obvezu). Konačno, smatramo da opcija prodaje ne odgovara ni turističkim trgovačkim društvima, koji bi trebali angažirati znatna sredstava za investicije i dizanje konkurentnosti naših smještajnih objekata, za izgradnju dodatnih sadržaja, sportskih objekata, koji bi doprinijeli produljenju turističke sezone. Ukoliko poljoprivredno zemljište, šumsko zemljište, pomorsko dobro , zaštićena područja zavređuju poseban status i zaštitu, svakako smatramo da je taj zaštićeni status zaslužilo i turističko zemljište, pa predlažemo da isto bude zemljište izvan prometa izuzev mogućnosti zasnivanja zakupa i prava građenja. Predlažemo da JLS budu ovlaštene zaključivati ugovore o zakupu i osnivanju prava građenja, sukladno odredbama Zakona, kako bi brzo udovoljavali potrebama trgovačkih društava Prijedlogom ovog Zakona izmijenjena je definicija turističkog zemljišta, tako da ista glasi: Turističko zemljište je neprocijenjeno građevinsko zemljište na kojemu je bio ili je izgrađen hotel, turističko naselje i/ili kamp. Dok je po sada važećem Zakonu definicije turističkog zemljišta glasila: Turističko zemljište u smislu ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: turističko zemljište) je građevinsko zemljište koje nije procijenjeno u vrijednosti društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe, odnosno koje nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije, a za koje je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona dokumentima prostornog uređenja određena ugostiteljsko-turistička namjena i zemljište na kojemu su izgrađene građevine turističko ugostiteljske namjene (kampovi, hoteli i turistička naselja), na kojem su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća. Vjerojatno Vam je poznato da je Općina Medulin s turističkim trgovačkim društvom vodila parnične postupke za utvrđivanje vlasništva na kampovima( Runke, Stupice, Medulin i Tašalera) te su svi sporovi pravomoćno okončani u korist Općine Medulin upravo stoga što na navedenim kampovima nije postojalo pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja u korist trgovačkog društva. Prema sadašnjem prijedlogu zakona nije vidljivo da li se on odnosi i na turističko zemljište u vlasništvu JLS-a. Smatramo da bi Zakonom trebalo razriješiti i to pitanje, kako bi se izbjegli daljnji dugotrajni sudski postupci, koji će ponovno onemogućiti investicije i razvoj. Utvrđivanjem posebnog statusa tog zemljišta i to bi bilo moguće. Isto tako, Zakon nije regulirao pitanje naknade za korištenje zemljišta prije stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalog građevinskom zemljištu, obzirom da su mnoge jedinice lokalne samouprave, pa i Općina Medulin, kao savjesni vlasnici nekretnina pokrenule postupke radi plaćanja naknade za zemljišta koja turistička društva koriste godinama prije stupanja na snagu Zakona. Predlažemo da se ta naknada zakonski regulira na način da se definira iznos (primjerice sukladno zakonskoj naknadi) i formula po kojoj se ista dijeli između JLS-a, Fonda i dr. te da se obvežu turistička društva na plaćanje iste. Ono što je još neriješeno prijedlogom Zakon je svojevrsna legalizacija kampova kojom je propušteno utvrditi obvezu plaćanja komunalnog doprinosa za sve što je sagrađeno u kampovima bez da je plaćen komunalni doprinos. Nakon što imamo gotovo 10 godina Zakon koji se ne može primjenjivati, zbog nemogućnosti utvrđivanja građevinskih parcela, suvlasničke zajednice i dr., vjerujemo da je došlo vrijeme da se regulira najvredniji resurs koji imamo, te da se isti stavi u funkciju razvoja, zapošljavanja i osiguravanja stabilnih prihoda. | Djelomično prihvaćen | 1. Primljeno na znanje. 2. Ne prihvaća se. Stajalište o statusu turističkog zemljišta kao strateškog koje treba biti izvan prometa nije prihvatljivo. Budući da se radi, o građevinskom zemljištu kojemu je namjena utvrđena činjenicom što na njemu postoje građevine u vlasništvu trgovačkog društva te je, stoga, i tim više opravdano da ga ta trgovačka društva mogu otkupiti ako ocijene da je to u skladu s njihovom planovima razvoja. Zahtjev za prodaju zemljišta propisuje se kao mogućnost za trgovačko društvo, a sukladno mišljenju sudionika u e-savjetovanju i kao opcija za JLS kao vlasnika. Držimo da je omogućavanje društvu da kupi ovo zemljište u skladu s ustavnim načelom da država (i JLS) potiče i osigurava preduvjete za gospodarski razvoj. 3. Ne prihvaća se. Obrazloženje pod 2. 4. Ne prihvaća se. Promet građevinskim zemljištem u funkciji je općeg gospodrskog napretka. 5. Prijedlog je nejasan. U članku 8. propisano je da JLS s trgovačkim društvom sklapaju ugovore o zakupu turističkog zemljišta na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja; ne prihvaća se prijedlog JLS da budu ovlaštene na sklapaju ugovore o osnivanju prava građenja za buduću gradnju osim u slučaju ozakonjenja građevina koje su izgrađene do dana stupanja na snagu ovog Zakona. 6., 7., 8., 9., 10., 11. i 12. Primjedba je nejasna. Zaključuje se kako se O.M. zalaže da se u definiciju turističkog zemljište „vrati“ uvjet „da je na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom zemljištu dokumentima prostornog uređenja određena ugostiteljsko turistička namjena i zemljište“, te da je upravo i s obzirom na tu činjenicu O.M. uspjela u sporovima oko vlasništva i da bi stoga trebala biti vlasnik ukupnog turističkog zemljišta na svom području ako je ono prostornim planom koji je važio na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom zemljištu bilo određeno kao građevinsko turističke namjene. 13. i 14. Ne prihvaća se. Upitna je zakonitost s obzirom na opće propise o zastari, kao i mogućnosti retroaktivne primjene propisa. U prijelaznim i završnim odredbama propisana je obveza društava nadoknaditi razliku naknade s obzirom da je ta obveza propisana podzakonskim aktima donesenim temeljem Zakona o turističkom zemljištu. 15. Ne prihvaća se. Paušalna je tvrdnja Općine da su svi kampovi koji su predmet ovog Zakona izgrađeni bez dozvola za gradnju. 16. Komentar primljen na znanje. |
| 97 | Suzana Racan Stern | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Prijedlogom ovog Zakona izmijenjena je definicija turističkog zemljišta, tako da ista glasi: Turističko zemljište je neprocijenjeno građevinsko zemljište na kojemu je bio ili je izgrađen hotel, turističko naselje i/ili kamp. Vjerojatno Vam je poznato da je Općina Medulin s turističkim trgovačkim društvom vodila parnične postupke za utvrđivanje vlasništva na kampovima( Runke, Stupice, Medulin i Tašalera) te su svi sporovi pravomoćno okončani u korist Općine Medulin upravo Dok je po sada važećem Zakonu definicije turističkog zemljišta glasila: Turističko zemljište u smislu ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: turističko zemljište) je građevinsko zemljište koje nije procijenjeno u vrijednosti društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe, odnosno koje nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije, a za koje je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona dokumentima prostornog uređenja određena ugostiteljsko-turistička namjena i zemljište na kojemu su izgrađene građevine turističko ugostiteljske namjene (kampovi, hoteli i turistička naselja), na kojem su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća. Prema sadašnjem prijedlogu zakona nije vidljivo da li se on odnosi i na turističko zemljište u vlasništvu JLS-a. Smatramo da bi Zakonom trebalo razriješiti i to pitanje, kako bi se izbjegli daljnji dugotrajni sudski postupci, koji će ponovno onemogućiti investicije i razvoj. Utvrđivanjem posebnog statusa tog zemljišta i to bi bilo moguće. | Primljeno na znanje | Primjedba je nejasna. Zaključuje se kako se O.M. zalaže da se u definiciju turističkog zemljište „vrati“ uvjet „da je na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom zemljištu dokumentima prostornog uređenja određena ugostiteljsko turistička namjena i zemljište“, te da je upravo i s obzirom na tu činjenicu O.M. uspjela u sporovima oko vlasništva i da bi stoga trebala biti vlasnik ukupnog turističkog zemljišta na svom području ako je ono prostornim planom koji je važio na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom zemljištu bilo određeno kao građevinsko turističke namjene. |