Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu prijedloga Pravilnika o registru zgrada

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Branimir Majčica PODACI O POSEBNIM DIJELOVIMA ZGRADE, Članak 19. U ovome članku imamo problem s jednim temeljnim pitanjem: PLOŠTINE, a to pak mora biti u skladu s mjerodavnom ISO normom, poimence HRN ISO 9836:2011 i propisima o GBP-u. Predlažem kvalitetnije uključivanje i stručnih službi Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u rješavanje ovoga članka. Naime, ovaj članak odnosno ovaj pravilnik mogao bi biti krajnje uporabljiv za vrlo široki krug korisnika ako se uskladi s postojećim propisima i jasno uredi to pitanje u dijelu ploština unutar zgrada budući da tu sada vladaju nered i samovolja. U suprotnome vodit će u kaos s još jednim novokomponiranim nazivom i definicijom ploštine. Naime, odredba čl. 19. uređuje da je površina posebnog dijela zgrade zbroj NETO POVRŠINA svih prostora koji čine posebni dio zgrade. Što je to NETO POVRŠINA? Mislim da se za početak treba uskladiti s propisanom definicijom GBP-a i s navedenom ISO normom. U konačnici bismo, trebali doći do "stambene odnosno korisne ploštine" koja bi najopćenitije bila podna površina bez unutarnjih i vanjskih zidova, vjerojatno i bez istaka. Pri tome bi se termin "stambena ploština" rabio isključivo za nekretnine namijenjene stalnom ili povremenom stanovanju, a "korisna ploština" bi se rabila za sve druge vrste nekretnina - poslovne, trgovačke, javne, itd. Uostalom, i Zakon o vlasništvu spominje da se do korisnih vrijednosti za etažiranje dolazi preko "korisne površine", ali nigdje nije definirano što je to "korisna površina" Ako se to dobro definira, onda treba promijeniti i odredbu čl. 14. Pravilnka. Podatak o tlocrtnoj površini zgrade je katastarski podatak i on je potreban ali nije dovoljan. Mislim da bi termin "površina" tj. "ploština zgrade" trebao označavai zbroj stambenih odnosno korisnih ploština posebnih i zajedničkih dijelova, dakle svih razina zgrade, a ne samo tlocrt. U procjeni vrijednosti nekretnina, ali i na tržištu nekretnina općenito, poznato je da tlocrtna površina zgrade nije baš koristan podatak i da se iz njega može zaključiti vrlo malo o veličini promatrane građevine odnosno zgrade. Predlažem zakonodavcu oprez i dužnu pozornost oko pitanja ploština unutar zgrade, a posebice iz perspektive da do sada to nije bio katastarski podatak pa se kolege u okviru katastarskih poslova s time nisu uglavnom susretale. To nas sve u Hrvatskoj jako, jako muči, od posrednika i procjenitelja, preko projektanata i nekretninskih fondova do lokalne i državne uprave. Možda je sada prilika da se u okviru ovoga Pravilnika stavi točka na "i" na opće zadovoljstvo. Ako se ostane u predloženome obliku entropija sustava će se samo povećati. Na kraju ostaje još jedno teško pitanje, a to je pitanje unutarnjih ploština POSTOJEĆIH ZGRADA. Nije baš jasno tko će i na koji način sve te ploštine svesti na normu budući su tijekom proteklih desetljeća provedena silna etažiranja prema metodološki neusklađenim kriterijima za određivanje ploština. Ponavljam, stručnjaci u katastru zemljišta odnosno nekretnina nisu se do sada susretali s problemom unutarnjih ploština, pa apeliram zakonodavca da ne podcijeni veličinu i težinu problema. Registar zgrada je vrlo korisna evidencija ako se pitanje unutarnjih ploština građevina ustroji prema jedinstvenim kriterijima i mjerilima. Primljeno na znanje Tijekom implementacije projekta Uspostava e-registra zgrada upravo za istaknuto pitanje je predviđeno uključivanje stručnih službi, između ostalog i iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u definiranje vrste površine koja će se voditi u registru zgrada uvažavajući pri tome sve norme i propisane standarde. U odnosu na rezultate iz tog projekta, po potrebi će se prilagoditi odredbe iz ovog pravilnika.
2 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE PRAVILNIK O REGISTRU ZGRADA Uvodno napominjemo da je Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije (dalje u tekstu HKOIG) još prilikom javnog savjetovanja za Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina dala primjedbu na korištenje termina „Registar zgrada“ u tekstu navedenog Zakona, prvenstveno jer se taj termin ne može povezati sa terminom „Katastar zgrada“ kojim se u Zakonu o obavljanju geodetske djelatnosti obuhvaća dio stručnih geodetskih poslova za čije je obavljanje osim obaveznog članstva u HKOIG propisana i dodatna dozvola države, tj. suglasnost Državne geodetske uprave (dalje u tekstu DGU). Smatramo da bi uspostava Katastra zgrada, kao službene evidencije zgrada s posebnim naglaskom na evidenciju stanova, ponudila društvu upravo one podatke koji društvu trebaju, koji su točni i aktualni i koji se očekuju od geodetske struke. Pri tom se prvenstveno misli na Katastar zgrada u funkciji Zemljišne knjige, a sekundarno takva evidencija može poslužiti i kao osnova za: porez na nekretnine, procjenu vrijednosti, energetsko certificiranje, za potrebe jedinicama lokalne samouprave, komunalne potrebe, razne inspekcije, itd. Ovako propisanim Registrom zgrada dobit će se replika podataka iz postojećeg katastra zemljišta sa nadodanim podacima iz drugih baza (vidi članke 22. do 26. ovog prijedloga Pravilnika), dakle podaci prikupljeni bez koncepta i cilja, što u konačnici neće osigurati društvu ono što stvarno treba. Nastavno na navedeno možemo ustvrditi da Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina nije dao odgovor na temeljno pitanje, a odgovor se ne može iščitati ni u ovom prijedlogu Pravilnika: koja je svrha ove Evidencije? Koje će koristi društvo imati od nje, za koje segmente društva je Evidencija namijenjena i na koje upite će DGU kroz ovu evidenciju davati zainteresiranim stranama podatke? Odgovori na ta pitanja bi trebali odrediti sadržaj evidencije (definirati tzv. model podataka: objekte i atribute), a iz sadržaja i svrhe proizlazi potrebna kvaliteta. Sve zajedno postaju ulazni parametri za određivanje metodologije, uputa i tehnologija kojom se podaci mogu prikupljati, a evidencija kasnije održavati. A to će u konačnici rezultirati strukama i kompetencijama koje će trebati imati sudionici u procesu. Završno iznosimo nekoliko konkretnih primjedbi na tekst ovog prijedloga Pravilnika: • Osnovni termin „zgrada“ treba ujednačiti između Zakona i Pravilnika. • Pravilnik ne opisuje način održavanja evidencije. Članak 24. ne određuje ni tko ni kako ni kada. • Svaki podatak koji ulazi u bazu podataka mora biti jasno i nedvosmisleno opisan, ako treba i sa grafičkim primjerima. Pravilnik treba predvidjeti upute ili specifikacije ili kataloge, u kojima će to biti određeno. • Pravilnik mora biti napisan u duhu modernih geoinformacijskih sustava, a ne u duhu arhaičnih analogno-digitalnih evidencija. • Potrebno je postaviti pitanje ,,da li podaci ovog registra imaju pravni značaj i u koje svrhe će se moći koristiti? Npr. za porez na nekretnine? Djelomično prihvaćen Člankom 116. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina u(»Narodne novine«, br. 112/18) propisano je da Državna geodetska uprava osniva, vodi i održava registar zgrada. Na temelju članka 120. stavka 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina pobliži sadržaj i način osnivanja, vođenja, prikupljanja i obrade podataka registra zgrada propisuje ravnatelj ovim pravilnikom. Člankom 25. prijedloga pravilnika propisano je: „Ukoliko se utvrdi da podaci prikupljeni na način iz članka 22. stavka 1. ovoga Pravilnika ne odgovaraju stvarnom stanju, isti se mogu prikupiti terenskim uviđajem, geodetskim metodama mjerenja, interpretacijama stručnih geodetskih podloga te interpretacijama službenih državnih karata.“, U članku 25. dodaje se stavak 2. koji glasi: „(2) Pojedine poslove iz stavka 1. ovoga članka obavljaju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe katastra zgrada sukladno posebnom zakonu koji uređuje obavljanje geodetske djelatnosti“. Izdavanje podataka je propisano poglavljem V. ovoga pravilnika.
3 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti PISANI DIO REGISTRA ZGRADA, Članak 7. U podatke o posebnim dijelovima zgrada dodati - podaci o širokopojasnoj infrastrukturi (instalacije i fizička infrastruktura) S obzirom na ciljeve i strategiju razvoja širokopojasne infrastrukture u RH izrazito je bitno da unutar budućeg registra zgrada bude dostupan i podatak o završnoj točki mreže odnosno vrsti širokopojasne infrastrukture unutar zgrade na koju se može priključiti krajnji korisnik. Nije prihvaćen U ovom trenutku registar zgrada nije predvidio vođenje podataka o širokopojasnoj infrastrukturi (instalacije i fizička infrastruktura).
4 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti PODACI O ZAJEDNIČKIM DIJELOVIMA ZGRADA, Članak 20. Dodati u vrste zajedničkih dijelova zgrade (stavak 3.): - podaci o širokopojasnoj infrastrukturi (instalacije i fizička infrastruktura) Nije prihvaćen U ovom trenutku registar zgrada nije predvidio vođenje podataka o širokopojasnoj infrastrukturi u zgradi (instalacije i fizička infrastruktura).
5 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti IZDAVANJE PODATAKA, Članak 30. Podaci bi trebali biti dostupni bez naknade, a ako bi se i naplaćivali stvarni troškovi isti bi trebali biti transparentno propisani. Nije prihvaćen Korištenje podataka propisano je čl. 167. do 172. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
6 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti PRAVILNIK O REGISTRU ZGRADA, IZDAVANJE PODATAKA Predlažemo da registar bude dijelom NIPP-a. Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (NN 56/2013 i 52/2018) dio NIPP-a su svi prostorni podaci u nadležnosti tijela javne vlasti. Također člankom 6. stavkom 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je da su podaci usklađeni s propisima kojima je uređena nacionalna infrastruktura prostornih podataka, te nije potrebno navoditi u pravilniku.
7 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti VOĐENJE, PRIKUPLJANJE I OBRADA PODATAKA REGISTRA ZGRADA, Članak 25. Smatramo da je odredba nejasna te predlažemo njezino brisanje. Nije prihvaćen Člankom 25. propisuje se mogućnost uporabe dodatnih metoda u postupku prikupljanja podataka o zgradama.
8 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti PRAVILNIK O REGISTRU ZGRADA, POGLAVLJE IV. Potrebno je dodati odredbu o obveznom redovitom ažuriranju registra, čim nastane izmjena nekog podatka. Pravilnikom je potrebno razraditi procedure razmjene podataka, obveznike davanja podataka te formate podataka. Nije prihvaćen Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj i način osnivanja, vođenja, prikupljanja i obrade podataka registra zgrada. Člankom 25. propisan je način održavanja: „Ukoliko se utvrdi da podaci prikupljeni na način iz članka 22. stavka 1. ovoga Pravilnika ne odgovaraju stvarnom stanju, isti se mogu prikupiti terenskim uviđajem, geodetskim metodama mjerenja, interpretacijama stručnih geodetskih podloga te interpretacijama službenih državnih karata. „
9 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti OSNIVANJE REGISTRA ZGRADA, Članak 22. Pravilnikom se mora razraditi procedura osnivanja registra (rokovi, obveznici davanja podataka, formati podataka i sl.). Nije prihvaćen Člankom 8. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je da se poslovi državne izmjere i katastra nekretnina obavljaju se na temelju višegodišnjih i godišnjih programa.
10 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti PODACI O ZGRADAMA, Članak 12. Dodati novu točku (3) koja će definirati izvor podataka o adresi. Nije prihvaćen Člankom 22. Pravilnika između ostalog je propisano da se u svrhu osnivanja registra zgrada preuzimaju i koriste podaci registra prostornih jedinica koji sadrži sve adrese u Republici Hrvatskoj.
11 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti PISANI DIO REGISTRA ZGRADA, Članak 6. U podacima o zgradi potrebno je dodati - podaci o širokopojasnoj infrastrukturi (instalacije i fizička infrastruktura) S obzirom na ciljeve i strategiju razvoja širokopojasne infrastrukture u RH izrazito je bitno da unutar budućeg registra zgrada bude dostupan i podatak o vrsti širokopojasne infrastrukture unutar zgrade. Nije prihvaćen U ovom trenutku registar zgrada nije predvidio vođenje podataka o širokopojasnoj infrastrukturi unutar zgrade (instalacije i fizička infrastruktura).
12 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti PISANI DIO REGISTRA ZGRADA, Članak 6. Potrebno je pojam jedinstveni identifikacijski broj zgrade uskladiti kroz cijeli pravilnik. Prihvaćen U člancima 17. i 20. „usklađeno je korištenje pojma jedinstveni identifikator zgrade..
13 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti OSNOVNE ODREDBE, Članak 1. Ovim pravilnikom treba urediti razmjenu podataka. Nije prihvaćen Člankom 172. Zakona propisana je razmjena podataka iz članka 6. Zakona s Državnom geodetskom upravom, a provedbeni tehnički detalji uredit će se posebnim protokolima.
14 Mladen Kolarek PISANI DIO REGISTRA ZGRADA, Članak 6. S obzirom da će se jedinstveni identifikatori zgrada kreirati pomoću katastarskog modela, a na zgradi će biti upisan kućni broj (jedan), moguć je slučaj da na jednoj građevini (zgradi) postoje dva i više kućnih brojeva čak s različitim ulicama (na primjer, građevina na raskršću dvije ulice s dva ulaza svaki na svojoj strani ulice). Hoće li takvi slučajevi zahtjevati kreiranje dvije zgrade, dodavanje dva kućna broja na jednu zgradu ili će se isto rješavati kroz upis različitih kućnih brojeva na posebnim dijelovima zgrada u kojem će nekoliko posebnih dijelova biti na jednom kućnom broju a ostali na drugom? Mislim da iz ovoga prijedloga nije do kraja jasno kako bi se povezali katastarski i adresni model na samoj zgradi (građevini). Nije prihvaćen Kućni broj nije sastavni dio jedinstvenog identifikatora zgrade. Člankom 10. Pravilnika propisano je: „1) Redni broj zgrade određuje se u okviru katastarske općine u skladu s ovim Pravilnikom. (2) Redni broj zgrade zajedno s matičnim brojem katastarske općine predstavlja jedinstveni identifikator zgrade. „.
15 Tomislav Gulić GRAFIČKI DIO REGISTRA ZGRADA, Članak 21. Katastar bi trebao voditi grafički dio posebnih dijelova zgrada budući da zemljišna knjiga vodi samo tekstualni dio, a grafički dio samo arhiviraju. Iz navedenog članka mi nije jasno da li je to predviđeno ili nije. To bi trebalo voditi u digitalnom obliku ili pdf ili neki slični format datoteke da se na internetu mogu pregledavati kao i vlasnički i posjedovni listovi Nije prihvaćen Ne prihvaća se Člankom 118. Zakona propisano je da se registar zgrada vodi u elektroničkom obliku. Člankom 21. stavkom 5. propisano je da se u planu zgrada adresa zgrade, katnost zgrade i indikator o postojanju posebnih i zajedničkih dijelova zgrade vode se kao atributi.
16 Tomislav Gulić PODACI O ZAJEDNIČKIM DIJELOVIMA ZGRADA, Članak 20. Zajednički dijelovi zgrade mogu biti i svi dijelovi zgrade, kako posebni tako i sporedni, koji su navedeni u članak 16, osim stambenog i poslovnog prostora. Nije prihvaćen U članku 20. navedeno je što sve može predstavljati zajedničke dijelove zgrade, a pojmom „zajedničke prostorije“ obuhvaćeni su ostali posebni slučajevi.
17 Tomislav Gulić PODACI O POSEBNIM DIJELOVIMA ZGRADE, Članak 19. Što se smatra pod neto površinom? Da li je to možda građevinska (bruto) površina prema pravilniku o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada (NN 90/2010) koja se iskazuje u etažnim elaboratima? Primljeno na znanje Definicija neto površine nije predmet ovoga pravilnika. Člankom 24. propisano je da se registar zgrada uspostavlja na temelju postojećih akata navedenih u tom članku, pa će se i podatak o neto površini preuzeti iz tih akata.
18 Tomislav Gulić PODACI O POSEBNIM DIJELOVIMA ZGRADE, Članak 16. Ako su drvarnica, podrum, spremište itd. sporedni dijelovi zgrade onda je to isto i jasno omeđeno mjesto za ostavljanje vozila Nije prihvaćen Sukladno posebnom zakonu jasno omeđeno mjesto u zgradi namijenjeno ostavljanju motornih vozila jedan je od načina uporabe posebnog dijela zgrade.