Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s konačnim prijedlogom Zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKO DRUŠTVO ZA ŠKOLSKU I SVEUČILIŠNU MEDICINU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. Na kraju alineje : "provodi specifičnu i preventivnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim srednjim školama te sveučilištima i visokim učilištima" (dodati) " spriječavanje, otkrivanje i liječenje bolesti školske djece i studenata koji se školuju izvan mjesta prebivališta," Objašnjenje: zdravstvena zaštita za djecu i adolescente treba se temeljiti na sveobuhvatnosti, besplatnosti, otvorenosti, dostupnosti i jednakosti, pristupačna djeci, adolescentima i njihovim roditeljima. Preventivni programi, osobito u dijelu savjetovališnog rada i zdravstvenog odgoja te organiziranih aktivnosti koje nude mladima pristup „otvorenih vrata“ nužni su unutar organizacije zdravstvene zaštite. Pristup zaštite prema školi kao mjestu i prirodnom okruženju za populacijske mjere , odnosno preventivne mjere kako na populacijskoj tako i na individualnoj razini ključna je i temeljna značajka programa rada. Provođenje specifičnih mjera zdravstvene zaštite uzimajući u obzir sve specifičnosti populacije i potrebu kontinuiranog djelovanja u zadovoljenju posebnih zahtjeva i potreba školske djece i adolescenatate uz somatsko zdravlje i sve aspekte usvajanja zdravijeg načina življenja, nameće mogućnost intervencije u službi školske i adololescentne medicine za učenike i studente koji se školuju izvan mjesta prebivališta što bi olakšalo situaciju i djeci i roditeljima i pedagozima odnosno odgajateljima. U zadnjem stavku iza "Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo" (treba dodati) "i uz suglasnost zavoda za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne samouprave )radi omogućavanja stanovništvu podjednakih uvjeta zdravstvene zaštite". Objašnjenje: potrebno dodati suglasnost regionalnog zavoda upravo kako bi se omogućili podjednaki uvjeti zdravstvene zaštite. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
2 HRVATSKO DRUŠTVO ZA ŠKOLSKU I SVEUČILIŠNU MEDICINU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. Brisati zadnja dva stavka . Objašnjenje: ugovaranje provođenja mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja ne može se prenijeti sa regionalnih zavoda za javno zdravstvo na HZJZ pošto je svatko od njih samostalni pravni subjekt tj. regionalni zavodi nisu područni uredi HZJZ-a . Ugovaranje mora biti neposredno između Zavoda i onog tko provodi mjere na svom području . Molim odgovor za mogućnost da županijski zavod kao samostalni subjekti čiji su vlasnici i osnivači županije tj. grad Zagreb ne žele provoditi ugovorene mjere zdravstvene zaštite preko HZJZ, kako će se provoditi mjere zd.zaštite na tom području. Hoće li HZJZ uz suglasnost ministra ugovoriti provođenje mjera s drugim provoditeljima zdravstvene zaštite i ako istovremeno bude potrebno provođenje mjere na područjima većeg broja zavoda da li HZJZ može iznaći mogućnosti i kapacitete s kim će ugovoriti provođenje mjera i hoće li populacija biti uskraćena za zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Ako HZJZ tj. Zavod ne ugovori provođenje mjera tko će biti odgovoran ? Također je sporno da HZJZ sa Zavodom može ugovarati provođenje mjera uz suglasnost ministra , a da se nigdje ne spominji suglasnost županijskog zavoda. Je li to znači da će HZJZ ugovoriti sa Zavodom sve mjere za područje neke županije i onda će regionalnom zavodu ponuditi provođenje mjera za koje smatra da može ili želi ponuditi? Prihvaćen Primljeno na znanje.
3 HRVATSKO DRUŠTVO ZA ŠKOLSKU I SVEUČILIŠNU MEDICINU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. U prvom stavku iza formulacije" ustrojava dispanzerske djelatnosti" (treba pisati) "ustrojava dispanzerske djelatnosti za sve populacijske skupine prema potrebama stanovnika na svom području". Objašnjenje: treba se odnositi na sve populacijske skupine osobito što se populacija srednjoškolaca i studenata koja se školuje izvan mjesta prebivališta školovanjem izdvaja iz obiteljskog okruženja i može imati specifične emocionalne ili psihološke probleme, probleme prilagodbe i druge poteškoće, koje bi dispanzerskim pristupom uz omogućavanje intervencija, najkompetentnije rješavale lokalne službe školske i adolescentne medicine. Sadašnja organizacija sustava zdravstva ne omogućava fleksibilnost u odnosu na izabranog liječnika, odnosno svaka se zdravstvena poteškoća rješava u mjestu stalnog prebivališta, što uzrokuje dodatne probleme. Mogućnošću da se za vrijeme školske godine o toj djeci skrbi po mjestu školovanja olakšala bi se situacija i djeci i roditeljima i pedagozima odnosno odgajateljima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 HRVATSKO DRUŠTVO ZA ŠKOLSKU I SVEUČILIŠNU MEDICINU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. U stavku: "Dom zdravlja organizira i skrbi o sustavu unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na svome području "(treba dodati) u suradnji sa županijskim zavodom za javno zdravstvo. Objašnjenje : na području lokalne samouprave DZ predstavlja koordinatora službi zdravstvene zaštite koja provodi individualnu skrb, dok županijski zavodi koordiniraju populacijski pristup skrbi, te se organizacija i skrb u sustavu unapređenja zdravlja i prevencije bolesti provodi u međusobnoj suradnji doma zdravlja i županijskog zavoda za javno zdravstvo. U zadnjem stavku: izbaciti formulaciju "zdravstvene ustanove" jer DZ ne može koordinirati provođenje zdravstvene zaštite koju provode druge ustanove koje su samostalni pravni subjekti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 HRVATSKO DRUŠTVO ZA ŠKOLSKU I SVEUČILIŠNU MEDICINU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. Molimo detaljnije pojašnjenje vezano za donešenje mreže javno zdravstvene službe u odnosu na dosadašnju (prethodni ZZZ) i u kojem će se obliku i na koji način regulirati Plan i program mjera? Primljeno na znanje Mrežu javne zdravstvene službe, uz prethodno pribavljeno mišljenje HZZO, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nadležnih komora i predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave, donosi ministar. Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora.
6 HRVATSKO DRUŠTVO ZA ŠKOLSKU I SVEUČILIŠNU MEDICINU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. U dijelu teksta gdje se navodi "specijalist školske i adolescentne medicine" treba dodati "ili specijalist školske medicine". Objašnjejnje: u djelatnosti rade specijalisti školske medicine koji su u prethodnim razdobljima specijalizacije stekli naziv specijalist školske medicine. U zadnjem stavku u dijelu teksta " zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi" treba pisati "...djece predškolske i školske dobi , studenata , osoba starijih od 65 godina mogu sudjelovati i psiholog, logoped i socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedina specifična pitanja te zaštite.“. Objašnjenje: Dodati i riječ studenata jer se mjere zdravstvene zaštite na primarnoj razini provode i za studente. Prihvaćen Prihvaćen.
7 HRVATSKO DRUŠTVO ZA ŠKOLSKU I SVEUČILIŠNU MEDICINU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. Kod alineje "preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim i srednjim školama te visokim učilištima"(treba dodati) i sveučilištima na svom području. Objašnjenje: preventivna i specifična zdravstvena zaštita provodi se za sve redovite studente visokih učilišta gdje spadaju i sveučilišta. Potrebno je uskladiti formulaciju sa ostalim člancima gdje se spominju visoka učilišta i svučilišta, te poradi usklađivanja svugdje uz visoka učilišta treba dodati i sveučilišta ili s obzirom da sveučilišta spadaju u visoka učilišta svugdje brisati sveučilišta. Kod stavka:" Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnost": alineja 3 "- preventivno-odgojnih i specifičnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata," promijeniti alineju 3 u : "školske i adolescentne medicine u vidu preventivno-odgojnih i specifičnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata". Objašnjenje :preventivno - odgojne i specifične mjere za za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata provode se kroz djelatnost školske i adolescentne medicine . Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen u dijelu koji se odnosi na sveučilišta.
8 HRVATSKO DRUŠTVO ZA ŠKOLSKU I SVEUČILIŠNU MEDICINU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 8. Vezano za čl. 16.a i 16.b. molimo tumačenje "načela supsidijarnosti" i u kakvom je odnosu s načelom cjelovitog pristupa u PZZ? Da li "načelo funkcionalne integracije" podrazumjeva povezivanje na istoj ( samo jednoj ) razini ili različitim razinama? Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da se načelom supsidijarnosti osigurava rješavanje zdravstvenog problema na najnižoj razini pružanja zdravstvene zaštite na kojoj je to moguće. Zakonski prijedlog predviđa da načelo funkcionalne integracije osigurava suradnju zdravstvenih ustanova na svim razinama zdravstvene djelatnosti, suradnju bolnica uz restrukturiranje i osuvremenjivanje bolnica na osnovi zajedničkog razvoja, unapređuju se i usklađuju procesi upravljanja, dijagnostičko terapijski postupci, dobra klinička praksa, kao i svi drugi oblici operativnih metodologija usmjerenih prema boljoj kvaliteti usluga, ishodima liječenja, povećanoj djelotvornosti, zadovoljstvu korisnika i pružatelja zdravstvenih usluga te posljedičnoj dugoročnoj racionalizaciji troškova sustava.
9 Lucijana Rupić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. U Psihijatrijskoj bolnici Ugljan sam zaposlena kao psiholog 5 godina te kao i ostali kolege psiholozi svakodnevno obavljam samostalno psihodijagnostičku obradu pacijenata te se u svom radu srećemo sa pacijentima svih psihijatrijskih dijagnoza. Aktivno smo uključeni u psihoterapijski rad s pacijentima, grupni rad te savjetovanje pri čemu uspješno i na dobrobit naših pacijenata surađujemo sa psihijatrima, medicinskim sestrama, odnosno svim zdravstvenim djelatnicima. Obzirom da očito pružamo usluge zdravstvene zaštite mislim da ne postoji prepreka da nas se prepozna kao zdravstvene djelatnike. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
10 Lucijana Rupić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. U Psihijatrijskoj bolnici Ugljan sam zaposlena kao psiholog 5 godina te kao i ostali kolege psiholozi svakodnevno obavljam samostalno psihodijagnostičku obradu pacijenata te se u svom radu srećemo sa pacijentima svih psihijatrijskih dijagnoza. Aktivno smo uključeni u psihoterapijski rad s pacijentima, grupni rad te savjetovanje pri čemu uspješno i na dobrobit naših pacijenata surađujemo sa psihijatrima, medicinskim sestrama, odnosno svim zdravstvenim djelatnicima. Obzirom da očito pružamo usluge zdravstvene zaštite mislim da ne postoji prepreka da nas se prepozna kao zdravstvene djelatnike. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
11 Adrijana Berčić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Smatram da klinički psiholozi trebaju biti zdravstveni djelatnici jer pomoću svojih jedinstvenih kompetencija doprinose očuvanju i poboljšanju mentalnog zdravlja ljudi. Nezamjenjivi su prilikom dijagnostike jer su jedini mogu prilikom kliničke procjene psihičkih poremećaja koristiti psihologijske testove. Njihovo znanje ključno je u provođenju prevencijskih programa i tretmana za osobe oboljele od psihičkih poremećaja i bolesti. Nadalje, smatram da će uključenjem u zdravstveni sustav brojne usluge psihologa postati lakše dostupne onima osobama kojima je pomoć psihologa potrebna ili čak neophodna, a to se pogotovo odnosi na manje sredine. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
12 ALENKA TOMAC PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 113. 18 godina rada u privatnoj praksi u zakupu opravdava prijedlog M.Juretić. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 Ana Brnad KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Smatram nužnim da klinički psiholozi budu smatrani zdravstvenim djelatnicima jer oni to uistinu i jesu. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
14 Ana Bulat KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Smatram da klinički psiholozi trebaju biti priznati kao zdravstveni djelatnici. Ana Bulat, studentica psihologije Hrvatskog katoličkog sveučilišta Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
15 Ana Čulin KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Smatram da bi klinički psiholozi trebali biti zdravstveni djelatnici. Ana Čulin, studentica psihologije Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
16 Ana Dembitz KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Logoped je stručnjak koji se samostalno bavi dijagnostikom i terapijom svig govorno glasovnih i jezičnih problema.Poteškoća na bilo kojem od navedenih segmenata dovodi do promjene zdravstvenog statusa osobe( po definicija zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije) i samo ta činjenica jasno definira logopede kao zdravstvene djelatnike. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
17 Ana Majdančić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Mislim da je važno konačno ispraviti potpuni apsurd da klinički psiholog koji je već uključen u zdravstveni sustav (u vidu specifične uputnice, DTP u specijalističko - konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti), ali i čije se mišljenje traži u nizu specifičnih situacija u zdravstvu još uvijek nema status zdravstvenog djelatnika. Smatram da vrlo široka djelatnost kliničkih psihologa na području zdravstva koja je navedena i u prijašnjim komentarima jasno ukazuje na važnost dodjele statusa zdravstvenog djelatnika kliničkim psiholozima. Ana Majdančić, Psihijatrijska bolnica Sv. Ivan, Zagreb Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
18 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Što znači provodi nacionalne preventivne programe (do sada nije bilo tako definirano) te što znači odobrava rad ostalih zdravstvenih registra? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
19 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 66. Zašto je izbačena rečenica: Zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave u kojima se obavlja nastava iz područja javnozdravstvenih djelatnosti, odnosno koji su nastavna baza medicinskih fakulteta imaju pravo na dodatak svom nazivu – nastavni zavodi za javno zdravstvo. (Čl.98. stari zakon) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
20 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 100. Zaštita mentalnog zdravlja, prevencija i izvanbolničko liječenje ovisnosti mogu biti privatni po novom zakonu? Primljeno na znanje Obavljanje navedene djelatnost predviđeno je samo u okviru doma zdravlja.
21 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 118. Dom zdravlja obvezan je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona početi obavljati djelatnost izvanbolničkog liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući bolesti ovisnosti iz članka 55. ovoga Zakona - Produljiti rok na 3-5 godina. Nema dovoljno psihijatara! Ostaviti mogućnost JLS da za svoje područje nađe najbolji model (a to je najvjerojatnije postojeći). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
22 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. Iza stavka 1. predlaže se dodati:"Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave djeluje osiguravajući potporu jedinicama područne (regionalne) samouprave za provođenje zdravstvene politike i upravljanja zdravstvenim sustavom; provođenje mjera populacijske javnozdravstvene skrbi te pružanjem usluga individualne skrbi i dijagnostike na području jedinice područne (regionalne) samouprave; te koordinira, prati i evaluira rad zdravstvenih ustanova, udruga civilnog društva i ostalih sudionika na unaprjeđenju zdravlja i prevenciji bolesti. Svi ugovorni pružatelji zdravstvene zaštite obvezni su odazvati se pozivu ravnatelja županijskog zavoda za javno zdravstvo i sudjelovati u provođenju populacijske zdravstvene zaštite na području toga županijskog zavoda za javno zdravstvo." Iza stavka 2. predlaže se dodati: "Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave obavlja sljedeće poslove na geografskom području jedinice područne (regionalne) samouprave za koje je osnovan: sudjeluje u izradi planova promicanja zdravlja, prevencije bolesti i organizacije zdravstvene zaštite, provodi stručna i znanstvena istraživanja odrednica zdravlja, pobola i smrtnosti u svrhu praćenja, analize i ocjene zdravstvenog stanja i potreba stanovništva te utvrđivanja javnozdravstvenih prioriteta, prikuplja, kontrolira i analizira statistička izvješća za potrebe Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kontinuirano provodi mjere higijensko-epidemiološke zaštite s epidemiološkom analizom stanja i po potrebi provodi protuepidemijske mjere te nadzire provođenje obveznih imunizacija, planira, provodi, koordinira i evaluira provođenje nacionalnih i drugih preventivnih programa na razini jedinice područne (regionalne) samouprave, nadzire provedbu mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije te provodi preventivne i protuepidemijske postupke dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, prati, proučava, ocjenjuje i provodi laboratorijske analize zdravstvene ispravnosti i kvalitete vode za piće, vode za hemodijalizu, vode za rekreaciju i fizikalnu terapiju, površinske, podzemne i otpadne vode, stanje vodoopskrbe na terenu, zdravstvene ispravnosti i kvalitetu hrane i predmeta opće uporabe, ispituje, prati, analizira i ocjenjuje utjecaj čimbenika okoliša i procjenu utjecaja čimbenika okoliša na zdravlje, izrađuje procjenu rizika za zdravlje i procjenu utjecaja čimbenika okoliša na zdravlje, te predlaže i sudjeluje u provođenju mjera za sprječavanje njihovih štetnih djelovanja, prati i evaluira prehrambeno stanje stanovništva i predlaže javnozdravstvene mjere za unaprjeđenje prehrane te nadzire provedbu normativa organizirane prehrane pojedinih skupina stanovništva, obavlja stručne poslove zaštite okoliša sukladno posebnim propisima vezano uz osiguranje zdravog okoliša i zdravlja ljudi, uključujući i mjerenja čimbenika okoliša od utjecaja na zdravlje i njihovo praćenje, sudjeluje u izradi i provedbi pojedinih programa zdravstvene zaštite u izvanrednim prilikama, sudjeluje neprekidno 24 sata dnevno u sustavu pripravnosti te ranog uzbunjivanja i odgovora koordiniranog od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prati, proučava i evaluira zdravlje i zdravstvenu zaštitu vulnerabilnih skupina stanovništva, mjerama promicanja zdravlja unaprjeđuje i štiti tjelesno i mentalno zdravlje stanovništva u zajednici djelujući na bihevioralne, biološke i socijalne rizike za zdravlje, na zahtjev župana, odnosno gradonačelnika, prati i ocjenjuje zdravstveno stanje stanovništva na tom području, sudjeluje u odabiru lokalnih javnozdravstvenih prioriteta, sudjeluje u izradi lokalnih planova promicanja zdravlja, prevencije te ranog otkrivanja bolesti kao i planova razvoja i organizacije zdravstvene zaštite, sudjeluje u planiranju, koordinaciji, provedbi i evaluaciji lokalnih programa sukladno potrebama stanovništva i odabranim lokalnim prioritetima, obavlja mikrobiološku djelatnost od interesa za jedinicu područne (regionalne) samouprave, provodi specifičnu i preventivnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim srednjim školama te sveučilištima i visokim učilištima, provodi mjere gerontološke zdravstvene zaštite, obavlja raspodjelu cjepiva za potrebe provedbe programa cijepljenja. Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave obavlja javnozdravstvenu djelatnost." POJAŠNJENJE:Navedeni poslovi županijskog zavoda za javno zdravstvo su grupirani u tri skupine osnovom pristupa zdravstvenoj zaštiti na 3 cjeline: populacijski pristup, pristup lokalne politike, te individualni pristup. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
23 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Traži se pojašnjenje koncepta izmjene organizacije djelatnosti zdravstvene zaštite mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti .Zašto ustrojavati novu djelatnost u sklopu Doma zdravlja kad ova djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo odlično funkcionira, što je vidljivo i iz rezultata te djelatnosti., djelatnost mentalnog zdravlja, odnosno izvanbolničkog liječenja i prevencije ovisnosti, kao organizirane službe, bi trebalo ostaviti pri županijskim zavodima za javno zdravstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
24 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Predlaže se dodati st.6.: " Sve zdravstvene ustanove, grupne prakse i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju javnu zdravstvenu službu na osnovi koncesije obvezni su odazvati se pozivu direktora doma zdravlja i sudjelovati u provođenju zdravstvene zaštite na području toga doma zdravlja.“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
25 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Čl.77.st.5.: iza riječi" koordinira provođenje zdravstvene zaštite" dodati riječi: " za djelatnosti koje provodi". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
26 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Čl.77.st.3.: iza riječi"zaštite stanovnika na određenom području" dodati riječi: " s naglaskom na individualni i obiteljski pristup skrbi." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
27 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Čl.77.st.2.: iza riječi "na svome području" dodati riječi: " u suradnji sa županijskim zavodom za javno zdravstvo." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
28 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. U stavku 2. navode se specijalisti javnog zdravstva u timu s najmanje dvije prvostupnice/prvostupnika sestrinstva ili u timu s najmanje osobom sa završenim sveučilišnim preddiplomskim ili stručnim studijem sestrinstva ili sanitarnog inženjerstva i medicinskom sestrom – medicinskim tehničarom. Ovdje ukazujemo na bitno:specijalisti javnog zdravstva u timu s najmanje medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom - najmanje jednom prvostupnicom/prvostupnikom sestrinstva i medicinskom sestrom/ medicinskim tehničarom – pojašnjenje: prošireni tim, izmjena bi glasila „specijalisti javnog zdravstva u timu s najmanje dvije prvostupnice/prvostupnika sestrinstva ili specijalisti javnog zdravstva u timu s osobom sa završenim sveučilišnim preddiplomskim ili stručnim studijem sestrinstva ili sanitarnog inženjerstva i medicinskom sestrom – medicinskim tehničarom.“, kao što je navedeno u timovima higijensko – epidemiološke zdravstvene zaštite, tim od tri člana. Pojašnjenje – već dugi niz godina upozoravamo da tim javnog zdravstva koji se sastoji od samo 2 člana; liječnika specijaliste i prvostupnika/prvostupnice sestrinstva, nikako nije dostatan za obavljanje brojnih i odgovornih poslova tima javnog zdravstva, stoga i predlažemo povećanje tima na tri člana. Osim toga, smatramo da medicinska sestra – medicinski tehničar nema dovoljne kompetencije i nisu osposobljeni za obavljanje većine poslova iz djelokruga rada djelatnosti (osim toga, i do sada su se temeljem Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN 156/13) u timovima javnog zdravstva ugovarali najmanje stručni prvostupnik/prvostupnica sestrinstva). Čak štoviše, bilo bi dobro kad bi se dopustila mogućnost ugovaranja s HZZO-om u DJZ medicinskih sestara koje su završile diplomski ili stručni studij sestrinstva (na veleučilištima ili sveučilištima) Ista napomena se odnosi i na tim promicanja zdravlja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
29 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. Koji su razlozi uvođenja novih djelatnosti promicanja zdravlja i gerontološke javnozdravstvene djelatnosti uz djelatnost javnog zdravstva? Aktivnosti navedenih djelatnosti su obuhvaćene aktivnostima djelatnosti javnog zdravstva koja je kao takva predstavlja širi pojam od dvije spomenute i nije jasno isticanje određenih segmenata rada. S obzirom da se prepoznala potreba za aktivnostima promicanja zdravlja, koju očigledno ne zadovoljavaju trenutni resursi timova javnog zdravstva, svakako da se očekuje povećanje broja timova javnog zdravstva i njihova dopuna drugim stručnjacima (magistar psihologije, magistar nutricionizma...) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
30 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 6. U članku 9. predlaže se dodati novi stavak koji glasi:„Jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave sudjeluju u organiziranju individualne zdravstvene skrbi i populacijskih programa na području zdravstvene zaštite.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
31 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Dom zdravlja je po svojoj osnovnoj namjeni centralna ustanova primarne zdravstvene zaštite te je nerazumljivo zašto se djelatnosti koje su temelj primarne razine zdravstvene zašite samo iznimno zadržavaju u toj ustanovi.Ograničavanjem odnosno onemogućavanjem postojanja obiteljske medicine u domu zdravlja ugrožava se mogućnost specijalizacije obiteljske medicine. Koncesionari nemaju obvezu upućivati zaposlenika na specijalizaciju te će se tako dosadašnji broj specijalista obiteljske medicine koji sad čine oko 49% svih liječnika u djelatnosti obiteljske medicine još više smanjiti.Iskustva iz posljednje tri godine kad su na specijalizaciju obiteljske medicine upućivani liječnici iz domova zdravlja pokazuju da je odaziv i interes mladih liječnika velik i da ulaganje u njihovo školovanje dok su mlađi od 40 godina značajno doprinosi unapređenju obiteljske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
32 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. Među kriterijima za odabir pri davanju koncesije nakon koncesije iz stavka 3. ovog članka predlaže se: specijalizacija obiteljske medicine (ili bar započeta specijalizacija) kao uvjet koji donosi prednost pri dobivanju koncesije odmah nakon dosadašnjeg statusa koncesionara. Za one koji bi prvi puta ulazili u sustav koncesija specijalizacija obiteljske medicine bi bila obvezatni uvjet za samostalno vođenje prakse kao što je to regulirano u brojnim Europskim zemljama i kako je preporučeno odlukom Europskog parlamenta na prijedlog UEMO od 2006. godine Nije prihvaćen Zakonski prijedlog predviđa da su pri davanju koncesije sljedeće nakon koncesije redoslijedom prvenstva pred ostalim kriterijima za odabir najpovoljnije ponude: dosadašnji status istog koncesionara, radnik iste struke zaposlen kod koncesionara, radnik koji je obavljao zdravstvenu djelatnost 10 godina na području jedinice područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka Republike Hrvatske, odnosno u jedinici lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka Republike Hrvatske, kao i radnik koji je obavljao zdravstvenu djelatnost na otocima, u brdsko-planinskim područjima Republike Hrvatske i na područjima posebne državne skrbi sukladno posebnim propisima.
33 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. stavak 4.: I do sada je ministar davao suglasnost za koncesiju pa se ne vidi razlog zašto bi ministar zdravlja trebao dodatno i sam pokretati postupak za davanje koncesija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
34 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. Za one koji bi prvi puta ulazili u sustav koncesija sastavni dio dokumentacije za nadmetanje u postupku davanja koncesija bi trebalo biti i uvjerenje o položenom specijalističkom ispitu. Obzirom da se koncesija za primarnu zdravstvenu zaštitu djece daje specijalistima pedijatrije, primarnu zdravstvenu zaštitu žena specijalistima ginekologije, za obiteljsku medicinu bi se trebala dati specijalistima obiteljske medicine. Pri tom se naravno ne ugrožava postojeće stanje u kojem brojni liječnici koncesionari u obiteljskoj medicini nemaju specijalizaciju niti će je do kraja radnog vijeka steći. Tako bi specijalizacija obiteljske medicine postala obvezatni uvjet za samostalno vođenje prakse kao što je to regulirano u brojnim Europskim zemljama i kako je preporučeno odlukom Europskog parlamenta na prijedlog UEMO od 2006 godine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
35 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U prijedlogu Zid-a ukida se obveza pribavljanja mišljenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i nadležne komore prilikom osnivanja zdravstvene ustanove. Primljeno na znanje Zakonskim prijedlogom sukladno strateškim ciljevima predlaže se uklanjanje administrativnih barijera u postupcima za izdavanje odobrenja za obavljanje zdravstvene djelatnosti.
36 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Uvodno, u ocjeni stanja i osnovnim pitanjima koja se uređuju predloženim Zakonom i posljedicama koje će donošenjem Zakona proisteći, navodimo slijedeće: Navodi se da je kvaliteta i broj pruženih usluga te učinkovitost značajno veća kod koncesionara temeljem praćenja pokazatelja kvalitete koji su uvedeni kao poticaj u novom kombiniranom sustavu plaćanja obiteljske medicine. Pri tom se zanemaruje činjenica da liječnici zaposlenici doma zdravlja nemaju iste uvjete za ostvarenje tih poticaja obzirom na način plaćanja putem plaće. U proteklom se razdoblju nije pokušao razviti mehanizam kako bi se i liječnici doma zdravlja mogli financijski poticati da postignu iste pokazatelje uspješnosti obzirom na postojeći model plaćanja. Praćeni i mjereni pokazatelji kvalitete su nedostatni za procjenu ukupne kvalitete rada i učinkovitosti rada obiteljskog liječnika (dostupnost, kontinuitet zaštite, uspješnost kontrole kroničnih bolesti i ostali zdravstveni ishodi ) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
37 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Što točno znači funkcionalno povezivanje i koga sve može uključivati? Samo jednu razinu ZZ, samo zdravstvene ustanove, povezivanje ZJZ i bolnica...? Primljeno na znanje Funkcionalnom integracijom osigurava se suradnja zdravstvenih ustanova na svim razinama zdravstvene djelatnosti, suradnja bolnica uz restrukturiranje i osuvremenjivanje bolnica na osnovi zajedničkog razvoja, unapređuju se i usklađuju procesi upravljanja, dijagnostičko terapijski postupci, dobra klinička praksa, kao i svi drugi oblici operativnih metodologija usmjerenih prema boljoj kvaliteti usluga, ishodima liječenja, povećanoj djelotvornosti, zadovoljstvu korisnika i pružatelja zdravstvenih usluga te posljedičnoj dugoročnoj racionalizaciji troškova sustava zdravstva.
38 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Kakva je definicija dispanzera po novom zakonu? Primljeno na znanje Ovim zakonskim prijedlogom određuje se uloga doma zdravlja na području razvoja zdravstvene zaštite u zajednici. Sukladno načelu supsidijarnosti u domovima zdravlja ustrojavaju se dispanzeri prema potrebama stanovništva na području doma zdravlja.
39 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U prijedlogu Zakona ne navodi se da su primarne djelatnosti obavljanje djelatnosti obiteljske, dentalne zaštite, zaštite žena i zaštite predškolske djece u Domovima zdravlja. Kako će se osigurati primarna zdravstvena zaštita ako su temeljne djelatnosti Doma zdravlja moguće stavljene iznimno u njegovu ingerenciju? Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen u dijelu koji se odnosi na obavljanje temeljnih djelatnosti doma zdravlja.
40 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Što točno znači da se uvodi novi entitet bolnice u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti? Primljeno na znanje Zakonskim prijedlogom uvodi se nova vrsta zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini – bolnica. Razlog za navedeno je omogućavanje osnivanja bolničke ustanove koja može obavljati više zdravstvenih djelatnosti nego što je propisano za specijalnu bolnicu. Time se osigurava raznolikost u ponudi zdravstvenih usluga ovisno o potrebama korisnika, odnosno potražnji za istima na zdravstvenom tržištu.
41 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Je li razina na kojoj Zavod za javno zdravstvo pruža zdravstvenu zaštitu zasebna ili kvartalna? Primljeno na znanje Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini te na razini zdravstvenih zavoda.
42 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Koje će biti funkcije nove službe za promicanje zdravlja i kakve će biti njene ingerencije u odnosu prema pojedinim populacijskim skupinama- mala djeca, školska djeca, starije osobe...? Primljeno na znanje Značajno jačanje uloge promicanja zdravlja u cjelokupnoj populaciji stanovništva, uključujući i navedene dobne skupine u komentaru korisnika.
43 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Što točno znači načelo supsidijarnosti i u kakvom je ono odnosu s načelom cjelovitog pristupa u PZZ? Primljeno na znanje Ovim zakonskim prijedlogom uz načela sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti, cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti uvodi se načelo supsidijarnosti i načelo funkcionalne integracije. Naime, načelom supsidijarnosti osigurava rješavanje zdravstvenog problema na najnižoj razini pružanja zdravstvene zaštite na kojoj je to moguće, dok načelo funkcionalne integracije osigurava suradnju zdravstvenih ustanova na svim razinama zdravstvene djelatnosti, suradnju bolnica uz restrukturiranje i osuvremenjivanje bolnica na osnovi zajedničkog razvoja, unapređuju se i usklađuju procesi upravljanja, dijagnostičko-terapijski postupci, dobra klinička praksa, kao i svi drugi oblici operativnih metodologija usmjerenih prema boljoj kvaliteti usluga, ishodima liječenja, povećanoj djelotvornosti, zadovoljstvu korisnika i pružatelja zdravstvenih usluga te posljedičnoj dugoročnoj racionalizaciji troškova zdravstvenog sustava.
44 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Na koji način će Zakon osigurati zdravstvenu zaštitu tamo gdje je po standardima ne bi trebalo biti? Ukinut će se 300 ambulanti na teritoriju RH koje imaju manje od 500 poacijenata. Što s tim pacijentima? Primljeno na znanje Komentar korisnika nije predmet ovoga zakonskoga prijedloga.
45 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Po kojem kriteriju će se određivati tko su zdravstveni radnici, a tko radnici u zdravstvu? Primljeno na znanje Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
46 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI u kojem obliku i kako će se regulirati Plan i program mjera ZZ? Primljeno na znanje Plana i programa mjera zdravstvene zaštite na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora.
47 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Nije jasno što će i kako zamijeniti postojeću mrežu zdravstvene zaštite koja služi kao temeljni element osiguranja dostupnosti zdravstvene zaštite? Primljeno na znanje Ovom zakonskom novelom uređuje se pojam Mreže javne zdravstvene službe na način da se istom određuju za područje Republike Hrvatske, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave, potrebni kapaciteti za pružanje zdravstvene zaštite na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite, dok se Nacionalnim planom definira razvoj bolničkog sustava.
48 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. Molimo tumačenje u kojem se navodi da HZJZ preuzima preventivnu skrb zdravstvene zaštite djece? Primljeno na znanje Te poslove obavlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo i sada.
49 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. čl.68.st.2.: molimo tumačenje na koji način će HZJZ izvršiti prijenos ovlasti i sredstava županijskih zavoda te provoditi određene zdravstvene mjere? Primljeno na znanje Navedeno se može regulirati sporazumom ili ugovorom.
50 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 65. Molimo tumačenje zašto visokim učilištima zdravstvenog usmjerenja nije dozvoljeno obavljanje zdravstvene djelatnosti? Primljeno na znanje Zdravstvenu djelatnost mogu obavljati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici.
51 ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. Čl.13.: Nejasno je tko donosi program preventivne zdravstvene zaštite i tko ga provodi? Primljeno na znanje Nacionalne preventivne programe u pravilu donosi Vlada Republike Hrvatske, a provode ih provoditelji ovisno o sadržaju samog programa.
52 Ana Orlić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Smatram da bi klinički psiholozi svakako trebali dobiti status zdravstvenih djelatnika. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
53 Anamarija Parić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Znajući kako se klinički psiholozi sve više bave specijaliziranim tretmanima dječjih poremećaja, problemima ovisnosti o drogama i teškoćama vezanim uz kronične tjelesne bolesti, te kako klinički psiholog može svoje klijente tretirati ambulantno ili u okviru usluga koje se nude hospitaliziranim pacijantima u dnevnim bolnicama, ne vidim razlog zašto klinički psiholog ne bi imao status zdravstvenog djelatnika. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
54 Anastazija Godić Blaga KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Socijalni radnici zaposleni u sustavu zdravstva (uključujući i mene osobno) ravnopravni su članovi stručnog tima, te svakodnevno rade s pacijentima, vodeći grupnu terapiju i individualno savjetovanje pacijenata i njihovih obitelji. Svakodnevno pomažemo pacijentima u rješavanju njihovih problema, sudjelujemo u procesu njihovog liječenja, te vodimo brigu o njihovoj zdravstvenoj zaštiti (posebno za pacijente koji su hospitalizirani kao hitan prijem bez dokumenata i valjanog zdravstvenog osiguranja), te kao stručnjaci surađujemo s ostalim ustanovama. Zbog svega navedenog smatram da se i nama socijalnim radnicima zakonskom regulativom treba odrediti status zdravstvenih radnika. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
55 Andrea Grus KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Klinički psiholozi su zdravstveni djelatnici! Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
56 Andrea Jolić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Psiholozi, klinički psiholozi su se dokazali kao neizostavan dio multidisciplinarnih timova kako u zaštiti mentalnog zdravlja tako i na drugim područjima koja su usko i neminovno povezana s mentalnim zdravljem kao dijelom cjelokupne dobrobiti, općeg stanja pojedinca. Specijalizirano i kvalitetno školovanje kao i visoki standardi prilikom obavljanja djelatnosti osiguravaju visoku kvalitetu pružanja psiholoških usluga i kao takvi klinički psiholozi trebaju biti ravnopravni dio zdravstvenog sustava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
57 Andrea Šimić Klarić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 90. Na temelju dosadašnjeg Zakona (članak 142,stavak 3), Pravilnikom je bilo regulirano da se liječnicima koji su se 10 godina bavili užom specijalnosti, a imali su doktorat znanosti iz te uže specijalnosti, ili su bili u znanstveno-nastavničkom zvanju docenta ili profesora i kontinuirano su objavljivali stručne članke iz područja uže specijalizacije, priznavao se naziv specijaliste uže specijalnosti bez polaganja ispita. Ovi liječnici sada nemaju nikakve mogućnosti za priznavanje statusa, nego moraju proći subspecijalistički staž u trajanju 2-3 godine. Mislim da bi bilo pozitivno i dalje, kao i dosad, priznavati status specijaliste uže specijalnosti, s obzirom na ogroman trud koji je potreban za postizanje stupnja doktora znanosti, zatim znanstveno-nastavnog zvanja docenta ili profesora, koji podrazumijevaju stalno objavljivanje radova iz užeg područja u časopisima citiranim u Current Contents. To bi svakako bio značajan korak za poboljšanje statusa liječnika u Hrvatskoj, te inspiriralo liječnike da ulože dodatni trud u svoje znanstveno usavršavanje, jer bi dalo primjer da se takvo ulaganje cijeni. Prihvaćen Navedenim člankom briše se temelj za donošenje pravilnika koji je prestao važiti Uredbom o izmjenama i dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine", broj 154/14) čime se pravno stanje usklađuje sa stvarnim stanjem.
58 Andrea Šimić Klarić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Na temelju dosadašnjeg Zakona (članak 142,stavak 3), Pravilnikom je bilo regulirano da se liječnicima koji su se 10 godina bavili užom specijalnosti, a imali su doktorat znanosti iz te uže specijalnosti, ili su bili u znanstveno-nastavničkom zvanju docenta ili profesora i kontinuirano su objavljivali stručne članke iz područja uže specijalizacije, priznavao se naziv specijaliste uže specijalnosti bez polaganja ispita. Ovi liječnici sada nemaju nikakve mogućnosti za priznavanje statusa, nego moraju proći subspecijalistički staž u trajanju 2-3 godine. Mislim da bi bilo pozitivno i dalje, kao i dosad, priznavati status specijaliste uže specijalnosti, s obzirom na ogroman trud koji je potreban za postizanje stupnja doktora znanosti, zatim znanstveno-nastavnog zvanja docenta ili profesora, koji podrazumijevaju stalno objavljivanje radova iz užeg područja u časopisima citiranim u Current Contents. To bi svakako bio značajan korak za poboljšanje statusa liječnika u Hrvatskoj, te inspiriralo liječnike da ulože dodatni trud u svoje znanstveno usavršavanje, jer bi dalo primjer da se takvo ulaganje cijeni. Nije prihvaćen Navedenim člankom briše se temelj za donošenje pravilnika koji je prestao važiti Uredbom o izmjenama i dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine", broj 154/14) čime se pravno stanje usklađuje sa stvarnim stanjem.
59 Andrej Prošev KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Na razini djelatnosti primarne zdravstvene zaštite potrebno je revitalizirati radna mjesta za kliničke psihologe. U članku 14. predlaže se izmjena: ..."zaštitu mentalnog zdravlja u okviru promicanja zdravlja mogu obavljati i specijalisti psihijatrije i klinički psiholozi, a izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti obavljaju specijalisti psihijatrije u timu s najmanje kliničkim psihologom, socijalnim radnikom i medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
60 Andrej Prošev KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Smatram kako su klinički psiholozi apsolutno zakinuti u sadašnjem sustavu, te da bi morali biti priznati kao dio zdravstvenog sustava. Ako se uzme u obzir definicija WHO koja kaže da je zdravlja stanje potpuno tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, psiholozi su sa svojim kompetencijama nezamjenjiva karika u lancu, te sastavni dio multidisciplinarnog tima u borbi za duševno zdravlje. Oni su samostalni u dijagnostici i samostalni u dijagnostičko-terapijskim postupcima i smatram da u značajnoj mjeri optimiziraju rad psihijatara i samim time optimiziraju cijeli sustav. Imaju veliki doprinos u terapijskom radu sa kroničnim pacijentima (shizofreni bolesnici, ovisnici, onkološki bolesnici, osobe koje boluju od PTSP-a…), stoga su vrlo aktivno uključeni u proces liječenja. Obzirom na razinu kompetencija i razinu posla koji obavljaju, smatram da trebamo slijediti zapadne trendove koji su psihologe prepoznali kao relevantne, kompetentne i nezaobilane zdravstvene djelatnike. Andrej Prošev, dr.med., specijalizant psihijatrije Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
61 ANITA LAURI KORAJLIJA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Svakako treba dodati psihologe kao struku koja brine o mentalnom zdravlju. doc. dr. sc. Anita Lauri Korajlija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
62 ANITA LAURI KORAJLIJA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Među zdravstvene djelatnike svakako treba uvrstiti i kliničke psihologe. Status kliničkog psihologa dodjeljuje Hrvatska psihološka komora, a na temelju poslijediplomskog usavršavanja (poslijediplomskim studijem kliničke psihologije ili drugim oblicima cjeloživotniog obrazovanja). doc.dr.sc. Anita Lauri Korajlija Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
63 ankica huljev PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 113. Pozitivnim ocjenjujemo način da se konačno riješi status "zakupaca". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
64 Antonia Ćosić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Psiholozi pružaju pomoć i podršku ljudima u brojnim situacijama, a često ljudi osjećaju potrebu za razgovor ili terapiju kod psihologa upravo u vrijeme bolesti. To je i vrlo logično, ako gledamo stvari iz perspektive biopsihosocijalnog modela po kojem naše psihičko stanje ima utjecaj na bolest i ozdravljenje. Vidjela sam puno slučajeva gdje su klinički psiholozi pomogli pacijentima te im olakšali ili pospješili nošenje s bolešću ili boravak u bolnici. Vidjela sam puno primjera gdje je psiholog pomogao pacijentima (bili oni odrasli ili djeca) te njihovim obiteljima... Smatram njihov posao krajnje vrijednim, humanim i na korist cijelom društvu. Također smatram da stvari treba nazvati njihovim pravim imenom - psiholozi koji rade u zdravstvenim ustanovama su zdravstveni djelatnici te ih u tu kategoriju i treba svrstavati. Antonia Ćosić, studentica psihologije Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
65 Anja Hordov KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Pacijent dolazi kod psihijatra s crvenom uputnicom obiteljskog liječnika i psiholog mu pruža uslugu zdravstvene zaštite s dijagnozama kod kojih Zavod osigurava plaćanje zdravstvene zaštite u cijelosti. Psihijatri uvijek traže dijagnozu psihologa jer im to omogućava lakše liječenje psihijatrijskih pacijenata. Samim tim i psiholog treba imati status zdravstvenog djelatnika Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
66 Bernardica Franjić-Nađ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Sve ono što zdravstveni i klinički psiholozi rade u zdravstvenom sustavu, samostalno i/ili u suradnji s drugim zdravstvenim radnicima, u prevenciji, dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji, kako psihičkih tako i tjelesnih bolesti, čini ih zdravstvenim radnicima. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
67 Blanka Golub Car KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Budući da je prevalencija psihičkih poremećaja sve veća, a populacija nam koristi sve više antidepresiva, jasno je da su u zdravstvenom sustavu pacijentima potrebne usluge psihologa. A ako psiholog pruža uslugu zdravstvene zaštite onda svakako treba imati i status zdravstvenog djelatnika, nije neka velika mudrost. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
68 Blanka Kern KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Socijalna služba Neuropsihijatrijske bolnice u Popovači, u kojoj je zaposleno pet socijalnih radnica, zalaže se ovim komentarom da socijalni radnici zaposleni u zdravstvu zakonski dobiju status zdravstvenih djelatnika. Neposrednim i samostalnim stručnim radom, zatim u timu stručnjaka, te kao voditelji terapijskih grupa  od početka smo i svakodnevno uključeni u sveobuhvatno  liječenje, rehabilitaciju i resocijalizaciju pacijenata na bolničkom ili ambulantnom liječenju, stručni rad s njihovim obiteljima, te po potrebi uključujemo i druge institucije u svrhu potrebe pružanja zaštite  prava i interesa pacijenta. Također, kod otpusta aktivni smo u pronalaženju adekvatnih i najboljih rješenja za smještaj pacijenta nakon otpusta u slučaju da nema podršku u obitelji ili nije u mogućnosti samostalno živjeti. Nerijetko, detektiramo određenu problematiku  u obitelji i potrebu za našom intervencijom ili drugih stručnjaka i institucija. Pri realizaciji smještaja u udomiteljsku obitelj upoznajemo udomitelja s pacijentom, njegovim navikama, sklonostima i potrebama. Djelujemo u jednokratnom i hitnom angažmanu u svrhu zaštite određenog interesa i prava pacijenta do planiranja terapijskih postupaka i otpusta sto uključuje širok raspon različitih socijalnih i pravnih intervencija. Temeljni djelokrug našeg rada odnosi se na prikupljanje i vođenje socijalne dokumentacije koja je sastavni dio povijesti bolesti, upoznavanje pacijenta sa njegovim pravima sukladno zakonskim regulativama, individualan razgovor sa pacijentom, plan njegovog liječenja, uključenost u socioterapijsku grupu, obiteljsku terapiju, rad dnevne bolnice, ostvarivanje osobne dokumentacije, zdravstvene, socijalne, obiteljsko pravne, pravno imovinske i mirovinske zaštite, organizirano adekvatno zbrinjavanje po otpustu. Najuže surađujemo sa Centrima za socijalnu skrb glede ostvarivanja svih potreba iz sustava socijalne skrbi, Ministarstvom zdravlja, Ministarstvom socijalne politike i mladih, MUP-om, zatim sudovima, općinama, školama, poslodavcima, veleposlanstvima, regionalnim uredima za prognanike i izbjeglice, nadležnim liječnicima, udomiteljskim obiteljima, domovima socijalne skrbi i nositeljima podržanog stanovanja, zavodima za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, tijelima državne uprave, te ostalim institucijama i uredima nadležnima za određenu potrebu i zaštitu pacijenta, mentori smo redovnim studentima- budućim magistrima socijalnog rada i dio smo njihove predmetne nastavne prakse. Trenutno naša Socijalna služba provodi dva programa od lipnja do prosinca 2015. godine, prijavljena u Ministarstvo zdravlja. U našoj bolnici prosječno se dnevno liječi 650 pacijenata. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
69 Bojana Krpan KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Psiholozi su sastavni dio zdravstvenog tima i kao takve ih treba priznati kao zdravstvene djelatnike.Njihovo sudjelovanje u liječenju je neizostavno gotovo za sve grane medicine. Kao glavna sestra psihijatrijskog odjela podržavam priznavanje psihologa kao zdravstvenih djelatnika. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
70 bosiljka trobić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Socijalni radnici zaposleni u zdravstvu moraju biti uvršteni u grupaciju zdravstvenih radnika. Godinama smo nepravedno marginalizirani i diskriminirani (u odnosu na kolege istog stupnja obrazovanja i jednake složenosti poslova). Socijalni radnici su ravnopravni članovi multidisciplinarnog tima. Uključeni smo u proces dijagnostike i liječenja od dolaska bolesnika na bolničko liječenje u ustanovu pa do otpusta. Uključeni smo u grupni rad, ali i individualni rad i savjetovanje bolesnika u dnevnoj bolnici, intermitentnom i ambulantnom liječenju. Konačno su i u HZZO priznati i dijagnostičko terapeutski postupci socijalnih radnika. Kao socijalna radnica koja trideset godina radi u psihijatrijskoj bolnici znam koliki je bio moj doprinos svih ovih godina u liječenju bolesnika i osiguranju njihovog kvalitetnog vanbolničkog zbrinjavanja. Smatram da naš dio posla u timu nitko drugi ne može odraditi. Vrlo često smo bili u situaciji kad smo od suradnika čuli: "... ako nitko drugi ne zna, znat će socijalni radnik...". Socijalni radnici trebaju biti dio tima u svim razinama zaštite mentalnog zdravlja (primarna, sekundarna i tercijarna). Tek će to osigurati sveobuhvatni pristup bolesniku sa mentalnom bolešću ili poremećajem, ali i rad s njegovom okolinom... Nadam se da će nepravda konačno biti ispravljena. Bosiljka Trobić, diplomirana socijalna radnica i voditelj Odjela socijalne skrbi u Klinici za psihijatriju Vrapče. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
71 Božena Perić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Klinički psiholozi trebaju biti zdravstveni djelatnici jer ono što rade jest zaštita mentalnog zdravlja – prevencijom, dijagnostikom, tretmanom. Time zaslužuju imati sva prava kao i drugi zdravstveni djelatnici jer su važni u očuvanju čovjekovog sveukupnog zdravlja. Također, smatram da bi nam svima trebao biti cilj da psihološke usluge budu lako dostupne onima kojima su potrebne, a trenutno to nije tako. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
72 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA SAVJET ZA ZDRAVLJE KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. Predlažemo da se članak 101. važećeg Zakona izmijeni, tako da se glasi: "Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave je zdravstvena ustanova za obavljanje javnozdravstvene djelatnosti na području jedinice područne (regionalne) samouprave. Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave mora imati organiziranu epidemiologiju, javno zdravstvo, kliničku mikrobiologiju, promicanje zdravlja, zaštitu mentalnog zdravlja, školsku i adolescentnu medicinu zdravstvenu ekologiju. Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave može imati organizirane i druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnostu. Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave: - provodi stručna i znanstvena istraživanja odrednica zdravlja, pobola i smrtnosti u svrhu praćenja, analize i ocjene zdravstvenog stanja i potreba stanovništva te utvrđivanja javnozdravstvenih prioriteta, - mjerama promicanja zdravlja unaprjeđuje i štiti tjelesno i mentalno zdravlje stanovništva u zajednici djelujući na bihevioralne, biološke i socijalne rizike za zdravlje, - provodi specifičnu i preventivnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim i srednjim školama te fakultetima na svom području, – prati, proučava i evaluira zdravlje i zdravstvenu zaštitu vulnerabilnih skupina stanovništva, - provodi mjere gerontološke zdravstvene zaštite, – prikuplja, kontrolira i analizira statistička izvješća sukladno Zakonu o službenoj statistici, – na zahtjev župana, odnosno gradonačelnika, prati i ocjenjuje zdravstveno stanje stanovništva na tom području, – kontinuirano provodi mjere higijensko-epidemiološke zaštite s epidemiološkom analizom stanja i po potrebi provodi protuepidemijske mjere te nadzire provođenje obveznih imunizacija, – sudjeluje u planiranju, predlaganju i provođenju mjera za sprečavanje, rano otkrivanje i suzbijanje kroničnih masovnih bolesti uključujući bolesti ovisnosti, – planira, predlaže i provodi mjere za očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja stanovništva na način da se razvija psihijatrija u zajednici (prevencija, liječenje i rehabilitacija osoba s mentalnim bolestima i poremećajima), – surađuje sa zdravstvenim i drugim ustanovama i zdravstvenim radnicima u provedbi dijagnostike, tretmana i liječenja mentalnih bolesti i poremećaja, - provođenje specifične zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja djece i mladeži, osobito u osnovnim i srednjim školama te na visokim učilištima, – nadzire provedbu mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije te provodi preventivne i protuepidemijske postupke dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, - obavlja raspodjelu cjepiva za potrebe provedbe programa cijepljenja, - prati i evaluira prehrambeno stanje stanovništva i predlaže javnozdravstvene mjere za unaprjeđenje prehrane, - sudjeluje u izradi i provedbi pojedinih programa zdravstvene zaštite u izvanrednim prilikama, - sudjeluje u sustavu javnozdravstvene pripravnosti, – obavlja mikrobiološku djelatnost od interesa za jedinicu područne (regionalne) samouprave, - obavlja stručne poslove zaštite okoliša sukladno posebnim propisima vezano uz osiguranje zdravog okoliša i zdravlja ljudi, uključujući i mjerenje čimbenika okoliša od utjecaja na zdravlje i njihovo praćenje (zdravstvena ekologija), – ispituje, prati, analizira i ocjenjuje utjecaj čimbenika okoliša na zdravlje ljudi, izrađuje procjenu rizika za zdravlje, te predlaže i sudjeluje u provođenju mjera za sprječavanje njihovih štetnih djelovanja (zdravstvena ekologija), - surađuje s međunarodnim javnozdravstvenim institucijama, organizacijama i udrugama, - surađuje na javnozdravstvenim programima s udrugama civilnog društva, - obavlja druge poslove u okviru registrirane djelatnosti. Koordinaciju i stručno usmjeravanje zavoda za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave u obavljanju javnozdravstvene djelatnosti provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave može obavljati javnozdravstvenu djelatnost izvan područja jedinice područne (regionalne) samouprave za koju je osnovan radi omogućavanja stanovništvu podjednakih uvjeta zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
73 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA SAVJET ZA ZDRAVLJE KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. U odredbi izmijenjenog članka 59. važećeg Zakona, predlažemo iza stavka 2. dodati novi stavak 3. koji glasi: "Direktor ima pomoćnika za kvalitetu, sukladno posebnom propisu." Obrazloženje: Navedenu dopunu predlažemo zbog usklađenja sa Zakonom o kvaliteti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi ("Narodne novine" br. 124/11). Također predlažemo izmijeniti odredbu stavka 8. izmijenjenog članka 59., tako da glasi: "Po isteku mandata ista osoba može, na temlju natječaja, ponovno biti imenovana." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
74 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA SAVJET ZA ZDRAVLJE KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. U članku 14. Nacrta prijedloga Zakona, predlažemo izmjene stavka 2. članka 27. važećeg Zakona , tako da glasi :“Poslove………, odnosno medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom, specijalisti epidemiologije u timu s osobama sa završenim sveučilišnim prediplomskim ili stručnim studijem sestrinstva ili sanitarnog inženjerstva i medicinskim tehničarom ili sanitarnim tehničarom,…. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
75 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA SAVJET ZA ZDRAVLJE KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Traži se vraćanje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s konačnim prijedlogom Zakona u redovnu proceduru kako bi se produžio rok javne rasprave i sve zainteresirane strane bile u mogućnosti iznijeti svoje mišljenje i prijedloge poboljšanja. Zakon o zdravstvenoj zaštiti je onaj koji direktno dotiče svakog građanina Republike Hrvatske neovisno živi li u urbanim ili ruralnim dijelovima Republike Hrvatske. Zdravstvena zaštita ne smije biti tržišno orijentirana što Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona predviđa , a uspostava novih naziva voditelja zdravstvenih ustanova koji zakonskim prijedlogom od ravnatelja postaju direktori ukazuje na tržišno gospodarstvo. Riječ direktor mijenjati riječju ravnatelj u člancima 39.-47. Traži se da 30% timova mora ostati u domovima zdravlja , jer će na taj način zdravstvena zaštita biti dostupna i u ruralnim krajevima. Predlažemo dodati novi članak 123. koji glasi: "Ravnatelji Zavoda za javno zdravstvo od dana stupanja na snagu ovog Zakona nastavljaju mandat kao do imenovanja direktora zdravstvene ustanove, sukladno članku 37. ovog Zakona, osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju dužnost ravnatelja zdravstvene ustanove, nastavljaju mandat kao direktor. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
76 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA SAVJET ZA ZDRAVLJE KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Članak 55. stavak 1. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama... Brisanje riječi "iznimno", a ostaje formulacija da djeltanost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvne zaštite žena i zdravstvene zaštite predškolske djece može obavljati Dom zdravlja Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
77 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA SAVJET ZA ZDRAVLJE KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 41. Članak 41. stavak 4. mijenja se i glasi: "Iznimno od stavka 3. ovog članka postupak davanja koncesije za obavljanje javne zdravstvene službe sukladno Mreži javne zdravstvene službe pokreće se na zahtjev ministra." Obrazloženje: Navedeno je u suprotnosti s člankom 9. stavak 1, podstavak 1. i podstavak 4., a kojim je propisano da "Jedinica područne (regionalne) samuouprave ostavaruje svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području zdravstvene zaštite tako da osigurava popunjavanje mreže javne zdravstvene službe na svom području". Smatramo da ukoliko se davanje koncesija za obavljanje javne zdravstvene službe sukladno Mreži javne zdravstvene službe pokreće na zahtjev Ministra da se na taj način onemogućava jedinica lokalne samouprave u obavljanju zakonom povjerenih zadaća, a nije niti jasno određeno koji su to iznimni slučajevi kada se koncesije pokreću na zahtjev Ministra. Primljeno na znanje Komentar korisnika nije predmet ovoga članka.
78 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA SAVJET ZA ZDRAVLJE KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. U prijedlogu treba brisati stavak 4. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
79 Bruna Profaca KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Kao klinički psiholog s dugogodišnjim iskustvom u radu s djecom, mladima i obiteljima te u istraživanjima i edukaciji psihologa, predlažem da se kliničke psihologe uvrsti u zdravstvene djelatnike.Želim podsjetiti na definicije kliničke i zdravstvene psihologije (HPK): „…Klinička psihologija je područje psihologije koje se bavi proučavanjem psihičkih procesa i ponašanja, procjenjivanjem sposobnosti i osobina pojedinaca i pružanjem psihološke pomoći. Klinički pristup kombinira istraživačke spoznaje o ljudskom doživljavanju i ponašanju s individualnim procjenjivanjem kako bi se što bolje moglo razumjeti određenu osobu i pružiti joj pomoć…Zdravstvena psihologija primjenjuje psihološka znanja, metode i postupke u svrhu povećanja djelotvornosti zdravstva i humaniziranja odnosa u zdravstvu. Glavni problemi kojima se zdravstvena psihologija bavi su: procesi koji povezuju doživljavanje i ponašanje s tjelesnim bolestima (npr. stres); reakcije bolesnika na bolest i ulogu bolesnika, problemi hospitalizacije; utjecaj doživljavanja i ponašanja u nastanku specifičnih bolesti (npr. onkoloških, krvožilnih, gastrointestinalnih); procesi nastajanja boli i postupci otklanjanja boli; i pridržavanje zdravstvenih preporuka i savjeta…“ Psiholozi u sustavu zdravstva samostalno primjenjuju različite psihodijagnostičke postupke, provode psihološke tretmane/rehabilitaciju kognitivnih funkcija i ponašanja/savjetovanje/psihoterapijske postupke.Psihologijska procjena je cjelovita i odnosi se na procjenu svih aspekata funkcioniranja pojedinca (kognitivno funkcioniranje, razvoj, ličnost, psihopatološka odstupanja, neuropsihologijsku procjenu i dr.). Jedino psihologijskom dijagnostikom se može odrediti intelektualno funkcioniranje pojedinca i druge kognitivne funkcije, bez čega nema cjelovite procjene pojedinca u svrhu unapređivanja njegovog zdravlja i procjene različitih poteškoća i poremećaja. Psiholozi u zdravstvu provode različite oblike preventivnog rada, edukacije i istraživanja, ravnopravni su članovi multidisciplinarnih timova u zdravstvenim ustanovama. O važnosti uloge psihologa u zdravstvenom sustavu govori i poziv Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) psihijatrima, psiholozima i drugim profesionalcima u području mentalnog zdravlja da svojim doprinosom sudjeluju u unapređivanju i primjenjivosti dijelova ICD-11 (MKB-11) koji se odnose na poremećaje mentalnog zdravlja i ponašanja. (http://www.globalclinicalpractice.net/en/;http://kuclas.qualtrics.com/jfe/form/SV_9RD5BwZDzWlZUPy) Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
80 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI I AMANDMAN 1./ Prijedlog amandmana u glavi PRAVA I DUŽNOSTI OSOBA U OSTVARIVANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Čl. 22. St. 2. mijenja se i glasi: U slučajevima uskraćivanja pružanja zdravstvene usluge standardizirane kvalitete i jednakog sadržaja uslijed osobnog priziva savjesti zdravstvenog radnika, zdravstvena ustanova je dužna osobi bez odgađanja osigurati dostupnost tražene usluge od strane drugog kvalificiranog zdravstvenog radnika. Ako zdravstveni radnik s prizivom savjesti protivno točki 1. ovog stavka osobu bez odgađanja ne uputi drugom kvalificiranom zdravstvenom radniku, osoba se može obratiti ravnatelju zdravstvene ustanove, koji je dužan bez odgađanja osigurati izvršenje tražene usluge. Stavak 2. ovog članka postaje stavak 3. 2./ Obrazloženje amandmana: Pravo na priziv savjesti zdravstvenih radnika nije do sada dostatno i cjelovito regulirano, čime su ugrožena neka (mnoga) prava pacijenata. Odbijanje zdravstvenih radnika da izvode neke standardizirane i legalne medicinske postupke koji se protive njihovoj osobnoj savjesti može dovesti i već dovodi do kršenja prava pacijenata na život, postizanje najveće moguće razine zdravlja, uživanje dostignuća moderne medicine, na jednaku dostupnost zdravstvene zaštite, ne-diskriminaciju,na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu utemeljenu na činjenicama i znanstvenim spoznajama, zatim prava pacijenata na autonomiju, identitet, dostojanstvo osobe,privatnost, informirani izbor, slobodu mišljenja, savjesti i religije i na zaštitu od degradirajućeg i okrutnog postupanja. Zakon o zdravstvenoj zaštiti je temeljni zakon koji regulira principe organizacije i pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu u čitavoj državi, Republici Hrvatskoj. Stoga isti treba sadržavati odredbe kojima će osigurati dostupnost standardizirane i kvalitetne zdravstvene zaštite bez diskriminacije svakome, i onda kada neki zdravstveni radnici odbijaju izvođenje određenih medicinskih zahvata pozivom na osobni priziv savjesti, kao i osigurati uživanje svih ostalih prava pacijenata. Država koja zdravstvenim radnicima jamči pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti kroz priznavanje prava na priziv savjesti dužna je jednako štititi isto to temeljno ljudsko pravo i svojim građanima-pacijentima i osigurati takav zdravstveni sustav u kojem će svi uživati pravo na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu bez diskriminacije. Amandan koji predlažemo u glavi Prava i dužnosti osoba u ostvarivanju zdravstvene zaštite treba jamčiti pravo pacijenata da u slučaju odbijanja zdravstvenog radnika zbog priziva njegove osobne savjesti, dobiju zdravstvenu uslugu koja im pripada u sustavu hrvatskog zdravstva. II AMANDMAN 1./ Prijedlog amandmana u glavi XIV. ZDRAVSTVENI RADNICI Članku 124. dodati novi stavak 5: Pravo na priziv savjesti zdravstvenih radnika regulirano je posebnim zakonom. 2./Obrazloženje amandmana: Od kako se zadnjih decenija prizivanje na savjest u djelatnosti zdravstva u svijetu širi poput pandemije, uočeni su brojni problemi koji nastaju u organizaciji zdravstvenog sustava, kvaliteti zdravstvene zaštite i zaštiti prava pacijenata zbog nedovoljno reguliranog odbijanja vršenja mnogih medicinskih postupaka pozivom na pravo na priziv savjesti. Osobno pravo na priziv savjesti zdravstvenih radnika u Hrvatskoj regulirano je Zakonom o liječništvu, Zakonom o sestrinstvu, Zakonom o dentalnoj medicini i Zakonom o medicinskoj oplodnji 2003. godine. Ni za postojeću regulativu ne postoji nadzor provođenja zakona, mjerenje njezinih učinaka na organizaciju zdravstvene zaštite i prava pacijenata niti izvještavanje stručne i laičke javnosti. Pitanje institucionalnog priziva savjesti nigdje nije ni dotaknuto, iako već imamo korištenje takvog nepriznatog i nepostojećeg prava u 5 zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, u kojima svi liječnici odbijaju obavljanje pobačaja na zahtjev žene ! U postojećoj zakonskoj regulativi o prizivu savjesti zdravstvenih radnik (samo nekih ) nedostaje: • nema nikakve pravne definicije pojma "pravo na priziv savjesti" • zbog priziva savjesti dopušteno je samo odbijanje činjenja neke radnje (negativni priziv savjesti), a ne i činjenje neke radnje (pozitivni priziv savjesti) • nije definirano koji zdravstveni radnici i/ili radnici u zdravstvu mogu izjaviti priziv savjesti a koji ne mogu • nije propisano za što zdravstveni radnici i/ili radnici u zdravstvu mogu izjaviti priziv savjesti : npr. za direktno izvođenje zahvata, asistiranje pri zahvatu ili i za paramedicinske i administrativne poslove • nije propisano kada, kako i kome prizivač izjavljuje svoj priziv savjesti • nije propisana jedinstvena forma kojom prizivač savjesti izjavljuje svoj priziv, niti način njezinog čuvanja i arhiviranja • nije propisan nacionalni/lokalni registar prizivača po specijalnostima, profilu kadrova i zdravstvenim ustanovama ( analogno registru vojnih obveznika, nedavatelja organa i sl.), bez čega se teško ili nikako može planirati i organizirati funkcionalan, kvalitetan i svima jednako dostupan sustav zdravstvene zaštite • nije propisan postupak odobravanja izuzeća od obavljanja standardnih medicinskih postupaka temeljem priziva savjesti (analogija sa zakonom i propisima za vojne obveznike, vidjeti PRAVILNIK O NAČINU RADA POVJERENSTVA ZA CIVILNU SLUŽBU, («Narodne novine», broj 84/03)) • nije propisan mehanizam povlačenja priziva savjesti • nema mjera za sprječavanje zloupotreba prava na priziv savjesti niti sankcija • nije propisan način izvještavanja nadređenog, odnosno poslodavca o prizivu savjesti • nije propisano izvještavanje ministarstva ili drugog tijela o broju prizivača savjesti i njihovom rasporedu u zdravstvenim ustanovama zbog planiranja organizacije i kadrova koji će obavljati sve legalne i propisane medicinske zahvate • nije izrijekom navedeno da je u hitnim stanjima koja ugrožavaju život ili mogu trajno narušiti zdravlje pacijentice, liječnik-prizivač savjesti dužan pružiti medicinski indiciranu pomoć u skladu s Etičkim kodeksom (čl.2.st.2.), čl. 18.st.2 i 3. i čl.20. Zakona o liječništvu i odredbama Kaznenog zakona o sankcioniranju nepružanja liječničke pomoći ( KZ, glava XVIII) • nije regulirana obaveza informiranja pacijenata o statusu pojedinog liječnika kao prizivača savjesti, koje mora biti unaprijed, kako bi pacijent na početku odnosa pacijen-liječnik znalo koju medicinsku zaštitu može a koju ne može dobiti od kojeg liječnika, i u skladu s time izvršila svoj slobodni izbor liječnika • nije regulirana obveza prizivača da o medicinskom zahvatu kojeg zbog priziva savjesti odbija pružiti pacijentu istome da potpunu informaciju temeljenu na važećem medicinskom znanju i činjenicama, bez osobih predrasuda ili prosudbi, kako bi pacijent moga izvršiti kvalitetan informirani izbor glede svog zdravlja • nije reguliran transfer pacijenta drugom liječniku koji će pružiti zdravstvenu uslugu koju prizivač odbija pružiti. "Uputiti drugom liječniku iste struke", je nedovoljno i nepotpuno, jer taj liječnik također može biti prizivač savjesti, pa je pacijent, najčešće u stanju krajnje nužde, osuđen da luta i traži sam. Liječnik-prizivač savjesti pacijenta mora uputiti liječniku iste struke koji će izvesti zahvat kojeg on odbija izvesti, a transfer mora biti dobro organiziran, pravovremen ili hitan, ovisno o konkretnom slučaju • nisu propisani postupci re-licenciranja prizivača-savjesti, koji, ne radeći određene medicinske postupke, mogu s vremenom izgubiti medicinsku kompetentnost koja se zahtijeva • nije propisano kojim će drugim radom prizivači nadoknaditi nead na poslovima koje odbijaju izvesti • nije uređena edukacija specijalizanata u zdravstvenim ustanovama u kojima nedovoljan broj ili ni jedan liječnik ne izvodi dio standardnih medicinskih postupaka • nema spomena studenata medicine koji već pri upisu studija medicine imaju prigovor savjesti, kao niti postupanje s njima u edukacijskom procesu • nisu propisani licenciranje i akreditacija ustanova koje ne obavljaju kompletan medicinski program ili ga obavljaju u smanjenom opsegu zbog odbijanja liječnika temeljem prigovora savjesti • nisu propisani licenciranje i akreditacija ustanova gdje se zbog prigovora savjesti zdravstvenih radnika pacijentima pruža zdravstvena zaštita manje kvalitete i neusklađena sa znanstvenim spoznajama i dostignućima suvremene medicine • i td. Kako pravo na priziv savjesti u zdravstvu u nedovoljno reguliranoj formi često ima nemale negativne reperkusije na pacijente i zdravstveni sustav (vidjeti obrazloženje ad. I amandman), potrebno ga je urediti cjelovito, za čitavo područje medicine/zdravstva, na način da se uravnoteže temeljna ljudska prava i zdravstvenih radnika i pacijenata . To se može učiniti samo posebnim zakonom i odgovarajućim provedbenim propisima. Stoga predlažemo ovaj amandman na Zakon o zdravstvenoj zaštiti i očekujemo da nadležno ministarstvo što prije pristupi reguliranju prava na priziv savjesti u zdravstvu/medicini. III AMANDMAN 1./ Prijedlog amandmana u glavi XX KAZNENE ODREDBE Članak 201.mijenja se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj ravnatelj zdravstvene ustanove: 1. ako ne postupi po prigovoru osobe koja je zatražila zaštitu svojih prava s obzirom na kvalitetu, sadržaj i vrstu zdravstvene usluge i o poduzetim mjerama ne obavijesti podnositelja prigovora najkasnije u roku od 8 dana (članak 23. stavak 4. i 5. te članak 22. stavak 2. točka 2.) 2. ako ministru tromjesečno ne podnese pisano izvješće o broju osoba umrlih u zdravstvenoj ustanovi te o broju izvršenih obdukcija (članak 63. stavak 1. Obrazloženje amandmana: Kršenje prava pacijenata zbog prigovora savjesti treba biti sankcionirano jednako kao i svako drugo kršenje prava. Stoga predlažemo u Kaznene odredbe u čl.201. st.1. dodati referencu na novi čl 22.st.2 t.2. iz amandmana II) Nije prihvaćen Komentar korisnika nije predmet ovoga zakonskog prijedloga, već strukovnih zakona i propisa koji reguliraju zaštitu prava pacijenata.
81 CRISTIAN VUGER KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Diplomirao sam prije godinu dana, unazad 6 mjeseci radim kao socijalni radnik u psihijatrijskoj bolnici. Iz svojeg kratkog dosadašnjeg staža uočio sam neizostavnu važnost socijalnih radnika u procesu liječenje psihijatrijskih pacijenata. Ta važnost počinje prijemom pacijenata, ali ne završava otpustom iz bolnice. Socijalni radnici u zdravstvu rade ambulantno i intermitetno, s time pomažu da se pacijent kvalitetno vrati u svoju primarnu okolinu. Socijalni radnici u zdravstvu su neraskidivi dio multidisciplinarnog tipa, te barataju velikom količinom znanja i vještina te za svoja postignuća trebaju dobiti jednaka priznanja kao i sve ostale profesije koje sudjeluju u procesu liječenja. Socijalni radnici zbog ovih ali i brojnih drugih razloga trebaju biti uvršteni u navedeni zakon kao zdravstveni djelatnici. Cristian Vuger, magistar socijalnog rada, Klinika za psihijatriju Vrapče Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
82 CRVENI KRIŽ RIJEKA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 71. U predmetnom tekstu (članak 71.) predlaže se da se postojeći članak 103. Zakona mijenja i glasi: „Optimalna opskrba krvnim pripravcima obuhvaća planiranje potreba, promidžbu i organizaciju darivanja krvi, odabir darivatelja, prikupljanje, testiranje, pripravu, pohranu i raspodjelu krvnih pripravaka za transfuzijsko liječenje. Dio djelatnosti iz stavka jedan ovog članka Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu može obavljati u suradnji s bolničkim transfuzijskim jedinicama, na temelju posebnog ugovora te na način definiran pravilnikom kojeg donosi ministar. Promidžbu darivanja, te organizaciju darivanja krvi Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu može obavljati u suradnji s Hrvatskim Crvenim križem, na temelju posebnog ugovora. Djelatnost transfuzijske medicine obuhvaća primjenu krvnih pripravaka u liječenju i praćenje reakcija i štetnih događaja (hemovigilancija), prijetransfuzijska i prijenatalna imunohematološka ispitivanja, serološka, molekularna i imunogenetska ispitivanja krvnih stanica, ispitivanja i dijagnostiku koagulacije i hemostaze, terapijske postupke afereze i venepunkcije, pohranu tkiva i stanica i specijalističko-konzilijarne preglede. Djelatnost transfuzijske medicine iz stavka četiri ovog članka, uz Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, obavljaju bolničke transfuzijske jedinice.“. PRIJEDLOG IZMJENE: - u stavku 3 predloženog članka brisati riječ „može“ te stavak glasi: Promidžbu darivanja, te organizaciju darivanja krvi Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu obavlja u suradnji s Hrvatskim Crvenim križem, na temelju posebnog ugovora. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
83 Dalibor Juras KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Posao psihologa obuhvaća nekoliko povezanih cjelina od rada s djecom,starijim do savjetovanja roditelja te suradnju sa stručnjacima različitih profila. Zato psiholozi TREBAJU u zakon biti definirani kao zdravstveni djelatnici. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
84 Dalibor Juras KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Posao psihologa obuhvaća nekoliko povezanih cjelina od rada s djecom,starijim do savjetovanja roditelja te suradnju sa stručnjacima različitih profila. Zato psiholozi TREBAJU u zakon biti definirani kao zdravstveni djelatnici. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
85 Dalibor Puharić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. S novim izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti u članak 14. stoji: „specijalisti epidemiologije u timu s osobom sa završenim sveučilišnim preddiplomskim ili stručnim studijem sestrinstva ili sanitarnog inženjerstva, odnosno medicinskim tehničarom ili sanitarnim tehničarom“. Iz ovoga prozlazi da je školovanje medicinskih sestara bilo viših ili srednjih u potpunosti izjedančeno sa školovanjem sanitarnih inženjera ili tehničara. Pomješane su struke, a u sustavu školovanju imate jasno definiran program školovanje za sestre i sanitarnu struku. Primjerice med. sestreu svom školovanje nemaju predmet epidemiologija, niti DDD mjere, a raditi će u istom takvom timu gdje to moraju odrađivati, te kao rezultat imamo nekompetentne timove. Na ovaj način radi se diskriminacija sanitarnog inženjerstva . Treba omogućiti i mladim osobama koje završavaju diplomske studije sanitarnog inženjerstva rad u istim timovima. Tržište rada ponovno ne prati sustav školavanja pa tako mlade osobe sa diplomskim studijem sanitarnog inženjerstva ne mogu dobiti posao u timu odnsno mogu ali nemaju zakonsko uprište da budu plaćeni za završenu stručnu spremu. Primjerice u istom ovome članku je ostavljena mogućnost za med. sestre mogu biti više ili srednje u timu sa specijalistom školske medicine i doktorom u palijativnoj skrbi. Nova izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti u Članku 14. treba glasiti: specijalisti epidemiologije u timu s osobom sa završenim sveučilišnim diplomskim odnosno preddiplomskim ili stručnim diplomskim odnosno preddiplomskim studijem sanitarnog inženjerstva i sanitarnim tehničarom“. Na ovaj neće doći do miješanja struka i mlade osobe imati će mogućnost zapošljavanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
86 Damir Tarokić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Kao klinički psiholog zaposlen u KBC Zagreb, smatram da bi se već prema poznatoj definiciji Svjetske Zdravstvene Organizacije , koja zdravlje opisuje kao jedno psihičko, fizičko i socijalno blagostanje, a ne samo puka odsutnost bolesti ili slabosti, trebalo psiholozima zaposlenim u sustavu zdravstva priznati zdravstveni status. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
87 Danijela Božić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Psiholozi se trebaju priznati kao zdravstveni djelatnici iz razloga što direktno sudjeluju u procjenjivanju, tretmanu i savjetovanju različitih osoba (psihijatrijski i neurološki pacijenti, onkološki pacijenti, kao i čitav spektar osoba iz područja zaštite mentalnog zdravlja, ali i mnogih drugih grana medicini. Također, u svim razvijenim zemljama, psiholozi su tretirani kao ravnopravni zdravstveni djelatnici, pa je vrijeme je da i Hrvatska počne slijediti tu praksu. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
88 Danijela Vuković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Klinički psiholozi svojim radom u zdravstvenoj ustanovi pokrivaju ambulantne i stacionarne pacijente (od dojenačke do starije životne dobi), sudjeluju aktivno u dnevnim bolnicama različitih područja medicine, njihova znanja i kompetencije obuhvaćaju sve ono što usluge zdravstvene zaštite podrazumijevaju - dijagnostiku, diferencijalnu dijagnostiku, savjetovanje i liječenje (psihoterapijom). Svakodnevno su u interakciji i suradnji s liječnicima različitih specijalnosti (kako sa zaposlenima u tercijarnoj, tako i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti), stručnim timovima škola, logopedima, centrima za socijalnu skrb, itd. što sveukupno ima za cilj pomoći pacijentu te unaprijediti kvalitetu njegova života. U tom smislu, ali i u tehničkom i administrativnom (uputnice, fakture, financije, nalazi i preporuke,...), zaduženja i odgovornosti kliničkog psihologa se u osnovi ne razlikuju od drugih zdravstvenih djelatnika, a koji sudjeluju u direktnom dijagnostičkom i terapijskom radu s pacijentom. Stoga smatram da je neophodno definirati kliničke psihologe kao zdravstvene djelatnike i to u što skorijem vremenskom roku. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
89 Daria Sladic Rimac KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prema našim iskustvima – Centar za koordinaciju palijativne zdravstvene skrbi (DZ Vukovar) i Centar za koordinaciju palijativne skrbi Osječko- baranjske županije (DZ Osijek). Naši centri za koordinaciju smješteni su pri Domu zdravlja, smatramo da se to pokazalo primjerom dobre prakse. Ne vidimo razlog zbog kojeg bi se Centar za koordinaciju smjestio u privatnu ustanovu jer je od javnog značaja. ( u zakonu stoji kako DZ može u svojoj djelatnosti imati Ustanovu za zdravstvenu njegu, što je u sadašnje vrijeme teško ostvarivo s obzirom da je mreža popunjena privatnim Ustanovama za zdravstvenu njegu). Privatna ustanova ne bi trebala raspolagati javnim informacijama kao što je npr. Registar palijativnih bolesnika! Iz tog razloga smatramo da Dom zdravlja treba biti jedini kome je omogućeno koordinirati palijativnu zdravstvenu skrb i organizirati mobilne palijativne timove. Koordinatori palijativne skrbi trebaju biti medicinske sestre sa visokom stručnom spremom i završenom dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi jer su jedine educirane za edukaciju i superviziju svih razina obrazovanja medicinskih sestara. Primljeno na znanje Zakonskim prijedlogom predviđeno je da ustanova za zdravstvenu njegu čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave može koordinirati pružanje palijativne skrbi.
90 Daria Sladic Rimac KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Medicinska sestra – tehničar opće njege ne može pružati palijativnu zdravstvenu skrb u mobilnom timu, jer po svom obrazovanju i kurikulumu petogodišnjeg programa nema predmet palijativna zdravstvena skrb ili palijativna zdravstvena njega, a nije ni planiran u izmjenama upravo zbog satnice od 4600 sati koja je usklađena sa direktivom EU. Utvrđivanje potreba za zdravstvenom njegom, planiranje i provođenje zdravstvene njege radi isključivo prvostupnik sestrinstva ili diplomirana medicinska sestra/magistar sestrinstva. Osim toga, prvostupnica sestrinstva ima kompetencije, osim za utvrđivanje potreba, planiranje i za dnevnu, odnosno završnu evaluaciju zdravstvene njege, što medicinska-sestra tehničar opće njege ne može samostalno obavljati. Predlažemo da se dio članka izmjeni i glasi: dok pružanje palijativne skrbi obavljaju doktor medicine odnosno doktor medicine specijalist s dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi i medicinska sestra- prvostupnica sestrinstva s dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi, a medicinska sestra-tehničar opće njege izostavi iz Članka 14. Psiholog – ne po potrebi, obavezno Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
91 Daria Vuković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Klinički psiholozi su ravnopravni članovi tima zdravstvenih djelatnika koji sudjeluju u zbrinjavanju pacijenata, i kao takvi se moraju tretirati i u zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Studentica sestrinstva Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
92 Dario Kovač KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Psiholozi se trebaju priznati kao zdravstveni djelatnici iz razloga što direktno sudjeluju u procjenjivanju, tretmanu i savjetovanju različitih profila osoba u zdravstvu (psihijatrijski i neurološki pacijenti, onkološki pacijenti, kao i čitav spektar osoba iz područja zaštite mentalnog zdravlja, ali i mnogih drugih grana medicine kao što je ginekologija ili endokrinologija). Osim toga, sudjeluju u edukaciji zdravstvenog stručnog kadra s posebnim naglaskom na međuutjecaj osobina ličnosti i stila života koji se promatraju kao značajni čimbenici razvoja bolesti. Također, zbog svog poznavanja metododološko-statističkih postupaka sudjeluju u znanstvenim istraživanjima, i doprinose otkrivanju novih spoznaja o međuutjecaju karakteristika čovjeka i zdravlja. Osim toga, u svim razvijenim zemljama, psiholozi su tretitani kao ravnopravni zdravstveni djelatnici, vrijeme je da i mi počnemo slijediti tu praksu. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
93 Darko Grubić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Klinički psiholozi trebaju postati zdravstveni radnici. Često se događa da se specijalisti raznih struka oslanjaju na dijagnostiku po preporuci psihologa. Što pacijentima olakšava i ubrzava oporavak i liječenje. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
94 Davor Dubravić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Smatram da bi klinički psiholozi trebali biti definirani pod nazivnikom zdravstvenog djelatnika iz nekoliko razloga: (1) klinički psiholozi značajno doprinose dijagnostici pacijenata putem psihologijskih instrumenata; (2) klinički psiholozi imaju znanja i provode prevencijske programe za prijetnje mentalnom zdravlju; (3) klinički psiholozi provode tretmanske postupke koji odgovaraju njihovim kvalifikacijama, a mogu pomoći klijentu s njihovim nošenjem s teškoćama koristeći svoja znanja iz savjetodavne psihologije i interpersonalnih vještina i (4); svojim djelovanjem u konačnici spašavaju i jačaju odnose u životu pacijenta, mogu poboljšati zadovoljstvo njima i nude esencijalnu strukturu za budućnost što su empirijski dokazani preventivni faktori za razne fiziološke i mentalne teškoće, ili kataliziraju proces rehabilitacije pacijenta. Ja sam student psihologije i snažno motiviran član psihologijske zajednice, zato mi je važno da se uvaže vrijednost i doprinos svoje struke. Hvala vam na čitanju! Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
95 Davorka Čavar-Lovrić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Klinički psiholozi samostalno i u timu s drugim zdravstvenim djelatnicima neposredno sudjeluju u dijagnostici i liječenju pacijenata. Radim 15 godina u OB "J. Benčević" u Slavonskom Brodu, moji poslovi su vrlo raznoliki: od dijagnostičkih postupaka, psihoedukativnog rada s grupom pacijenata do individualnog rada, a obuhvaćeni su hospitalizirani pacijenti, pacijenti u dnevnim bolnicama te poliklinički pacijenti u dobi od 18 godina pa do duboke starosti. Moji poslovi uključuju i evaluaciju rada te sudjelovanje u istraživačkim radovima. Za ovaj rad potrebna je završena edukacija te stalno stručno usavršavanje. Neprestano se susrećemo s novim potrebama neposrednog rada s pacijentima osobito u području palijativne skrbi i različitih kroničnih bolesti u kojima bi redovita psihološka podrška mogla značajno poboljšati kvalitetu života. Zbog svega navedenog, smatram da klinički psiholozi moraju dobiti status zdravstvenog djelatnika. Mr. Davorka Čavar-Lovrić, specijalistica kliničke psihologije Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
96 Dijana Rac KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Osnova svakodnevnog rada kliničkih psihologa je rad s pacijentima (hospitaliziranima ili 'vanjskim'), samostalno provode psihodijagnostičku obradu, rade savjetodavno i psihoterapijski, pružaju usluge zdravstvene zaštite individualno i grupno i dio su multidisciplinarnih timova. Postoji nesukladnost realnosti i prakse sa zakonskim određenjem uloge kliničkog psihologa koju ovaj dokument može ispraviti priznajući kliničkim psiholozima status zdravstvenih djelatnika. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
97 Dolores Biočina-Lukenda KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 80. STOMATOLOŠKA POLIKLINIKA SPLIT - Predlaže se u članku 117. koji se mijenja dodati i riječ "poliklinika". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
98 Dolores Biočina-Lukenda KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. STOMATOLOŠKA POLIKLINIKA SPLIT - predlaže se da se u izmjenjenom članku 74. umjesto riječi bolničkih doda riječ kliničkih. Na taj način bi se dodjela naziva klinika omogućila i ustanovama koje uz najsloženije oblike specijalističko-konzilijarne zaštite obavljaju nastavu visokih učilišta i provode znastveni rad za djelatnosti za koje su osovane, ali ne provode i bolničko liječenje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
99 Dolores Biočina-Lukenda KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. STOMATOLOŠKA POLIKLINIKA SPLIT - predlažemo da se u članku 17. uz navedene mjere zdravstvene zaštite uvrste i mjere zdravstvene zaštite koje se odnose na oralno zdravlje uz provođenje nacionalnih prevntivnih programa. Primljeno na znanje U članku 17. Zakona o zdravstvenoj zaštiti navedene su mjere zdravstvene zaštite koje obuhvaćaju i navedeni prijedlog.
100 Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Polazeći od načela da je zdravlje pojedinačno i opće dobro na koje ima pravo svaki pojedinac uvažavajući principe pravednosti jednakosti i solidarnosti te osobne i društvene odgovornosti ponuđeni prijedlozi oba zakona bitno odudaraju od navedenih načela. • Polazeći od ustavnog određenja Republike Hrvatske po kojoj je Hrvatska država socijalna država ponuđeni prijedlozi oba zakona u svojoj provedivosti bitno umanjuju upravo ovu osobito važnu značajku Ustava Republike Hrvatske i otvaraju mogućnosti tragičnih nejednakosti u bitnom segmentu života pojedinaca i društva u cjelini. • Ne dovodeći u pitanje dobre namjere predlagatelja zakona, prijedlozi oba zakona sadržavaju neprihvatljivi "tržišni koncept" kao podlogu na kojoj su zakoni koncipirani, a bez zaštitnih mehanizama bolesnih, nemoćnih, potrebitih i nedovoljno bogatih. • Trajno prisutna dezinformacija po kojoj je liječenje u Hrvatskoj besplatno ima sve atribute manipulacije općom građanskom svijesti kako bi se što lakše progurao ovaj predloženi koncept. Zato je bitno naglasiti da osiguranicima u Hrvatskoj nitko ne daje besplatno ni lijekove, ni sanitetski materijal, a niti usluge jer su oni zakonom definiranim odredbama to platili (obavezno zdravstveno osiguranje). • Ponuđeni prijedlozi unazađuju sve segmente svih sastavnica zdravstvenog sustava i na taj način i neposredno i posredno negativno utječu i na strateške probleme hrvatskog društva koji već sada prijete nesagledivim posljedicama (depopulacijski problemi, problem naseljenosti u ruralnim područjima i otocima i itd.). • Zbog svega navedenog predlaže se da se rasprava o ovim zakonima produži na razumnu mjeru shodno važnosti ovih zakona te da se odustane od donošenja ovih zakona po "žurnom" postupku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
101 Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 114. OVAJ ČLANAK TREBA PROMIJENITI NA NAČIN: „ Ugovor o radu zdravstvenog radnika u timu koncesionara, kojemu je bivši poslodavac dom zdravlja, prenosi se na dom zdravlja u slučaju ako koncesionaru prestane koncesija i tim se vraća u dom zdravlja, a pod uvjetom da isti ima odgovarajuću diplomu za to radno mjesto i valjano odobrenje za samostalan rad". • Naime dešavalo se da DZ mora natrag zaposliti nekoga tko nema diplome ili licence. Nije prihvaćen Komentar korisnika ne može se prihvatiti zbog ugrožavanja stečenih prava zdravstvenih radnika. Preduvjet za rad zdravstvenog radnika u sustavu zdravstva je valjano odobrenje za samostalni rad (licenca).
102 Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 104. KOMPLETNO BRISATI (UPRAVNI NADZOR) - svi članci (čl. 188a.-188g.) nemaju što tražiti u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti jer ovim ministar i MZ preuzimaju ovlasti koje nisu i ne bi trebale biti u njihovoj ingerenciji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
103 Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 98. OVAJ ČLANAK JE POTREBNO BRISATI - što znači da se u važećem Zakonu iza članka 159. ne dodaje članak 159 a. • Ovim člankom je predviđeno da ministar pravilnikom odluči kako se ide u koncesiju nakon koncesije – ono što ministar može jedino pravilnikom napraviti je to da pojasni nastavak privatne prakse nakon prestanka koncesije (A NE KONCESIJA NAKON KONCESIJE) • ili mijenjanje predloženog članka 159a. na način: „Članak 159. a Nakon prestanka koncesije ministar pravilnikom utvrđuje uvjete za nastavak rada ordinaciji privatne prakse.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
104 Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. ODREDBA ČLANKA 55. KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA TREBA GLASITI: • ''Dom zdravlja provodi djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada, laboratorijske dijagnostike, zdravstvene njege, radiološke i druge dijagnostike, palijativne skrbi, sanitetskog prijevoza, fizikalne terapije i ljekarničke djelatnosti. • Dom zdravlja obavezno provodi patronažnu zdravstvenu zaštitu, izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti i ustrojava dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na svom području. • U radu dispanzera mogu sudjelovati svi zdravstveni radnici iz članka 124. ovog Zakona. • Djelatnosti iz stavka 1.-3. ovog članka dom zdravlja obavlja i organizira sukladno planu i programu zdravstvene zaštite, kojeg donosi jedinica lokalne (regionalne) samouprave u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim ovlastima na području zaštite zdravlje i organizacije zdravstvene djelatnosti.'' • Stavci 3. – 9. ovog članka ostaju nepromijenjeni i postaju stavci 5-11. • Dodavanjem stavka 4 i izbacivanjem riječi “može” u prvom stavku uz brisanje članka 98. Konačnog prijedloga zakona (tj. ne ubacivanje članka 159a. u zakon), županija dobiva potpunu autonomiju da odlučuje koliko je djelatnosti unutar DZ a koliko je u koncesiji KAKO JE MINISTAR VARGA VIŠE PUTA JAVNO KAZAO I VALJDA OSTAJE PRI IZREČENOM. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da dom zdravlja može provoditi djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada, laboratorijske dijagnostike, zdravstvene njege, radiološke i druge dijagnostike, palijativnu skrb, sanitetskog prijevoza, fizikalne terapije i ljekarničku djelatnost, te obvezno provodi patronažnu zdravstvenu zaštitu, izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti i ustrojava dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na svom području.
105 Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. U stavku 5 - druga rečenica nema svoju funkciju ako nema alata kojima direktor DZ može obavezati pružatelje zdravstvene zaštite. • ZNAČI BRISATI: "Svi ugovorni pružatelji zdravstvene zaštite obvezni su odazvati se pozivu direktora doma zdravlja i sudjelovati u provođenju zdravstvene zaštite na području toga doma zdravlja.“ • ili u kaznene odredbe ugraditi kazne ako se pružatelji ne odazovu na poziv direktora DZ. Primljeno na znanje Razmotrit će se mehanizam koordinacije ugovornih pružatelja zdravstvene zaštite na području jedinice područne (regionalne) samouprave.
106 Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 35. DODAVANJE STAVKA 2. KOJI BI GLASIO: "Zdravstvene ustanove izvan mreže javne zdravstvene službe sredstva za rad ne mogu ostvariti suradnjom s HZZO-om odnosno ministarstvom i drugim tijelima državne vlasti za poslove koji se na osnovi zakona financiraju iz državnog proračuna.” Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
107 Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. BRISANJE STAVKA 4. • Tko daje koncesiju ako ministar pokreće postupak? • Kako može postojati dualizam koncesija u jednoj županiji (one koje je dao ministar i one koje je dao župan) • U STAVKU 8. POTREBNO JE IZMIJENITI REDOSLIJED PRI DODIJELI KONCESIJE TAKO DA ISTI GLASI: • ''Pri davanju koncesije sljedeće nakon koncesije iz stavka 3. ovoga članka redoslijedom prvenstva pred ostalim kriterijima za odabir najpovoljnije ponude jesu: dosadašnji status istog koncesionara, radnik koji je obavljao zdravstvenu djelatnost 10 godina na području jedinice područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka Republike Hrvatske, odnosno u jedinici lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka Republike Hrvatske, kao i radnik koji je obavljao zdravstvenu djelatnost na otocima, u brdsko-planinskim područjima Republike Hrvatske i na područjima posebne državne skrbi sukladno posebnim propisima zaposlenog radnika doma zdravlja, radnik iste struke zaposlen kod koncesionara.“ • Ovakvim redoslijedom se daje sigurnost dosadašnjim koncesionarima ali isto tako i stimulacija (obećanje) mladim kolegama da imaju prednost ako početak radnog vijeka provedu u manje atraktivnim sredinama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
108 Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 1. DIREKTIVA STARA 26 GODINA NIKAKO NE MOŽE BITI RAZLOG ZA HITNU PROCEDURU ZAKONA. Primljeno na znanje Odredbe Direktive koje su se odnosile na zaštitu zdravlja i sigurnost pojedinog radnika bile su detaljno razrađene u Zakonu o zaštiti na radu (“Narodne novine”, broj 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09) koji je bio na snazi do lipnja 2014. godine. Donošenjem novog Zakona o zaštiti na radu preventivna je djelatnost prvenstveno usmjerena na obveze poslodavca vezane za tehničke mjere zaštite na radu i provođenje inspekcijskog nadzora nad provođenjem Zakona, osnivanje Zavoda za zaštitu na radu kao tijela sa javnim ovlastima u području zaštite na radu, dok je dio koji se odnosi na zdravstvenu zaštitu na radu izostavljen uz uputu da će se to područje riješiti propisima iz područja zaštite zdravlja. Slijedom navedenog bilo je nužno pravnu prazninu nastalu 2014. godine riješiti ovim zakonskim prijedlogom.
109 Dominik Šmida KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Napredak u biomedicinskim i bihevioralnim znanostima ostvario je put integraciji medicinske prakse u biopsihosocijalni pristup. Shodno potonjem zdravlje se percipira kao potpuna fizička, psihička i socijalna dobrobit tj. blagostanje. Klinički psiholozi su ključan faktor u biopsihosocijalnoj praksi i doprinosnu razumijevanja zdravlja i bolesti. Smatram da klinički psiholozi trebaju biti zdravstveni djelatnici jer su neizostavna karika u interdisciplinarnim timova zdravstvenog sustava. Uloga im se proteže kroz primarnu, sekundarnu i tercijarnu njegu, procjenu i dijagnostiku, provođenje tretmana psiholoških problema i bihevioralnih disfunkcija rezultiranih ili povezanih s fizičkim ili mentalnim zdravljem. Neizostavno je za spomenuti korištenje testova za procjenu i diferencijalnu dijagnostiku za što su odgovorni, educirani i osposobljeni jedino psiholozi. Također, važno je istaknuti kako psiholozi imaju ulogu u promociji zdravlja, prevenciji bolesti te poboljšanju kvalitete života pacijenata. Uz sve navedeno, klinički psiholozi provode za struku neophodna znanstvena istraživanja, drže predavanja, kreiraju i provode preventivne i tretmanske programe grupnog i individualnog tipa. Integracija znanosti psihologije i tretmana kompleksnih ljudskih problema, što obuhvaća upravo klinička psihologija, dovodi do specifičnog pogleda i stručne pozicije kliničkih psihologa te ih čini neizostavnim članovima interdisciplinarnog tima. Shodno tome nalaže se zaključak kako klinički psiholozi moraju dobiti status zdravstvenih djelatnika. Dominik Šmida, univ.bacc.psych., volonter Hrabrog Telefona Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
110 Dona Perić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Potrebno je obustaviti proceduru izmjene zakona po hitnom postupku te krenuti u redovnu proceduru uz jasna obrazloženja ciljeva koji se žele postići samim tim izmjenama. Treba još jednom naglasiti da se radi o izmjeni zakona kojim se zadire u zdravlje kao i zdravstvenu zaštitu koja se Ustavom jamči svim ljudima u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
111 Dora Pavlinić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Smatram da psiholozi trebaju biti zdravstveni djelatnici. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
112 Dora Srdelić Ljubičić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Psiholozi bi dakako trebali biti priznati kao zdravstveni djelatnici. Razlozi za to su brojni. Dovoljno je navesti da postoji popis dijagnostičko-terapijskih postupaka koje psiholozi provode u zdravstvenim ustanovama koji je HZZO nedavno i proširio. Dakle, sudjeluju u provođenju zdravstvene zaštite u zdravstvenim ustanovama. Psiholozi bi trebali biti neizostavni dio multidisciplinarnog tima koji se bavi mentalnim zdravljem u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi, bilo da se radi o primarnoj prevenciji ili tretmanu. Vrijeme je da ih sustav napokon prepozna... Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
113 dragica matejčić PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 113. podržavamo prijedlog Merice Juretić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
114 Dražen Begić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Članak 82. u popis zdravstvenih djelatnika ne uključuje kliničkog psihologa. To je pogrešno jer je upravo zaštita mentalnog zdravlja interdisciplinarno područje u kojem sudjeluju specijalisti psihijatri, specijalisti drugih disciplina te klinički psiholozi. Primjeri ove suradnje su brojni na svakoj od razina zaštite mentalnog zdravlja (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj). Ona podrazumijeva sveobuhvatni pristup pojedincu s mentalnom bolešću ili poremećajem, njegovoj obitelji, ali i široj okolini. Klinički psiholozi, svojim dijagnostičkim i terapijskim postupcima (koje sve više vrjednuje i HZZO, sukladno inozemnim iskustvima), ravnopravni su drugim dionicima zaštite mentalnog zdravlja. To je suštinski razlog prijedloga za uključivanjem kliničkih psihologa u zdravstvene djelatnike. Postoji i onaj drugi, formalni razlog, a to je da ne priznavanje kliničkih psihologa zdravstvenim djelatnicima njih dovodi u mnogim statusnim pravima u neravnopravnu poziciju. Prof. dr. sc. Dražen Begić, pročelnik Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
115 Dražen Begić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Članak 14. navodi kako se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti provodi na dva načina zaštita mentalnog zdravlja. To su promicanje zdravlja i izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja. Promicanje (mentalnog) zdravlja treba uključivati psihoedukaciju i primarnu prevenciju, za što nije dovoljan specijalist psihijatar i medicinska sestra-tehničar. Prema iskustvima iz drugih zemalja u sustav zaštite mentalnog zdravlja u zajednici uz psihijatra uključeni su i medicinska sestra-tehničar s dodatnom edukacijom iz psihijatrije i klinički psiholog (dakle onaj koji između ostaloga ima edukaciju iz psihijatrije, psihopatologije, psihoterapije). Slično vrijedi i za izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja. Psihijatar i „opća“ medicinska sestra nisu dostatni da pruže adekvatno, pravovremeno i potpuno liječenje. Stoga predlažem da se u dijelu ovoga članka pojam zaštita mentalnog zdravlja proširi i da uključuje psihoedukaciju i prevenciju, a da od djelatnika u taj tim uđu i medicinska sestra posebno educirana iz područja psihijatrije te klinički psiholog. Prof. dr. sc. Dražen Begić, pročelnik Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Djelomično prihvaćen U timu za izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti uključujući i bolesti ovisnosti uz psihijatra i medicinsku sestru sudjeluju psiholozi, socijalni radnici odnosno drugi stručnjaci za pojedina specifična pitanja te zaštite.
116 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 104. S obzirom na činjenicu da je javno zdravstvo vlasništvo građana, nužan je i njihov nadzor nad sustavom. U tom smislu treba dodati i sljedeće: Nadzor javnosti Članak 188 h Zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnici obvezno na internetu objavljuju podatke u načinu trošenje sredstava dobivenih od HZZO-a, ministarstva odnosno jedinica lokalne uprave. Za pravovremeno objavljivanje i točnost objavljenih podataka odgovoran je ravnatelj zdravstvene ustanove. Neobjavljivanje podataka ili objavljivanje neistinitih podataka zdravstvene ustanove predstavlja tešku povredu obveze iz radnog odnosa. Neobjavljivanje podataka ili objavljivanje neistinitih podataka trgovačkog društva odnosno privatnog zdravstvenog radnika predstavlja teško kršenje ugovornih obveza. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
117 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 100. Ponovo se zakon sudara sam sa sobom. Ako je privatluk u zdravstvu dobar, onda je dobar pa ga valja primijeniti u cijelom sustavu. Zašto je dobar u primarnoj, a nije u javnom zdravstvu ili školskoj medicini, odnosno za prikupljanje krvi i plazme ili presađivanje organa? Potičimo poduzetništvo! Dajmo da se ljudi bogate na krvi i organima! Nije prihvaćen Privatna praksa ne može se obavljati, između ostalog, i za djelatnosti uzimanja, čuvanja, prenošenja i presađivanja stanica, tkiva i organa u svrhu liječenja, te djelatnost prikupljanja krvi i plazme za preradu te opskrbu krvlju i krvnim pripravcima.
118 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. Stavak o cijeni zdravstvenih usluga za poslove privatne prakse treba izmijeniti na sljedeći način. "„Cijenu zdravstvenih usluga za poslove privatne prakse koje obavlja izvan ugovornog odnosa sa Zavodom i izvan radnog vremena koje je ugovorio sa Zavodom, utvrđuje nadležna komora.“ Naime, nelogično je, a nije rijetkost da liječnici (osobito stomatolozi) privatnu praksu obavljaju tijekom radnog vremena ugovorenog sa Zavodom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
119 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. S obzirom da je riječ o očitom sukobu interesa takvu djelatnost treba onemogućiti te dodati stavak koji bi glasio: "Zdravstveni radnik ne može za svoj račun sklopiti posao iz zdravstvene djelatnosti koju obavlja u punom radnom vremenu u nekoj od ustanova javnog zdravstva odnosno kao koncesionar u domu zdravlja." Sljedeći stavak istog članka (kakvog li apsurda) brani obavljanje poslova iz djelatnosti poslodavca direktoru, medicinskom direktoru, zamjeniku direktora, pomoćniku direktora i svim odgovornim osobama svih ustrojbenih jedinica, potvrđuje nužnost takvog odnosa i prema liječnicima. Kako je to sukob interesa dobar za liječnike, a loš za direktore, njihove zamjenike i sve ostale odgovorne osobe? U tom smislu sve članke od 125 a - e treba brisati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
120 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 80. Opet se zakon sudara sam sa sobom. Nije jasno zbog čega postoji ograničenje u osnivanju privatnih zdravstvenih ustanova. Ako je privatizacija dobra tada privatizirajmo cijeli sustav – od obiteljske medicine, bolnica, klinika, KB-ova i KBC-ova, HZZO-a i ministarstva zdravlja. Čemu uskraćivati blagodati privatizacije bilo kome u zdravstvu? Amerikanci su to napravili i dosta im dobro ide: 15 % građana nema zdravstveno osiguranje, dio ih umire jer nemaju pravodoban pristup zdravstvenoj službi, a 60 % osobnih bankrota uzrokovano je upravo troškovima liječenja u takvom, potpuno privatiziranom, sustavu. Za zdravstvo troše najviše na svijetu (17 % BDP-a, 8 508 dolara po stanovniku), a među razvijenim zemljama imaju najlošiji zdravstveni sustav (najbolje je ocijenjena Velika Britanija koja za zdravstvo odvaja 3 405 dolara). Dakle, konačno se odlučimo - je li privatizacija dobra ili nije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
121 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 79. S obzirom da trgovačka društva u zdravstvu imaju primarni cilj zaradu, nije logično da budu u Mreži, odnosno mogu biti u Mreži samo iznimno. U tom smislu treba dodati stavak 2. koji bi glasio: Trgovačka društva posluju izvan mreže javne zdrastvne službe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
122 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 77. Ono što nam nedostaje jest konačno usvajanje postupnika u liječenju. Time bi se osigurao jednaki standard liječenja za sve građane, povećala sigurnost liječenja, osigurala liječnike od pogrešaka i mogućih tužbi, smanjili nepotrebni medicinski postupci i pretrage, uskladilo s EBM i, što nije zanemarivo, smanjila nepotrebna zdravstvena potrošnja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
123 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 64. Zanimljivo je primijetiti kako postojeći stavak (dakle koji je još na snazi) u tom članku glasi: "Lječilište može pružati zdravstvene usluge u turizmu u skladu s posebnim propisima." Dakle, lječilišta su i do sada mogla pružati uslugu u turizmu pa nije jasno zbog čega se zdravstveni turizam posebno uvodi kada već postoji kao mogućnost. Primljeno na znanje Sukladno Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012. - 2020. godine zdravstveni turizam uključuje svoja tri osnovna oblika i to lječilišni turizam, medicinski turizam i medicinski wellness. Složenost turističke privrede uvjetovana je raznolikošću potražnje kojoj se turistička ponuda nastoji što više prilagoditi tako da se u takvim okolnostima pojavljuje zdravstveni turizam kao novi pravni pojam. S obzirom na strateški značaj i potrebu za provođenjem zdravstvenog turizma, zakonskim prijedlogom uređuje se definicija zdravstvenog turizma i njegovi glavni nositelji. S obzirom na složenost turističke djelatnosti uvjetovane raznolikošću potražnje kojoj se ponuda nastoji što više prilagoditi, a imajući u vidu da zdravstveni turizam jest specifičan oblik pružanja zdravstvenih usluga u turizmu kojeg obavljaju uglavnom lječilišta i specijalne bolnice u okviru registrirane djelatnosti, zakonskim prijedlogom uređena je mogućnost da zdravstvene ustanove mogu pružati turističke i srodne uslužne djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministarstva. Takvo povezivanje zdravstvenih sa nezdravstvenim djelatnostima motivirano je činjenicom boljeg iskorištavanja prostornih resursa pojedinih lječilišta i specijalnih bolnica te međusobnog obogaćivanja i zdravstvene i turističke ponude kao i jednostavnijim i jeftinijim načinom upravljanja.
124 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 58. Što je to "BOLNICA" za razliku od "OPĆE BOLNICE"? Razlika je možda vidljiva u članku 86. u kojem se navodi sljedeće: "Opća bolnica jest zdravstvena ustanova koja obavlja najmanje djelatnosti kirurgije, interne medicine, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva te hitne medicine i ima posteljne, dijagnostičke i druge mogućnosti prilagođene svojoj namjeni." Dakle, "BOLNICA" ne mora ništa od toga, odnosno može imati odjele koje želi, a s obzirom da može obavljati turističku djelatnost, tada bi "BOLNICA" zapravo bila privatna ustanova za zdravstveni turizam. Kako financiranje iz Zavoda više ne ovisi o Mreži i Nacionalnom planu, to znači da se "BOLNICA" može osnovati neovisno o Mreži i Nacionalnom planu te, unatoč tome, sklopiti ugovor sa Zavodom i financirati javnim novcem. Nije loše. Primljeno na znanje Predloženim zakonskim prijedlogom uvodi se nova vrsta zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini – bolnica. Razlog za navedeno je omogućavanje osnivanja bolničke ustanove koja može obavljati više zdravstvenih djelatnosti nego što je propisano za specijalnu bolnicu. Time se osigurava raznolikost u ponudi zdravstvenih usluga ovisno o potrebama korisnika odnosno potražnji za istima na zdravstvenom tržištu.
125 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. Mogućnost da ustanova za zdravstvenu njegu može "stacionarno zbrinjavati bolesnike kojima je potrebna zdravstvena njega i rehabilitacija" znači mogućnost otvaranja malih bolnica u vlasništvu zdravstvene njege. Te "bolnice" ne bi trebale u svom sastavu imati liječnike pa nije jasno kako bi uopće funkcionirale. S obzirom da već postoji program palijativne skrbi koji bi se brinuo za takve bolesnike, ovaj stavak treba brisati. Pored navedenog, zdravstvenu njegu u kući treba integrirati u timove obiteljske medicine, odnosno u domove zdravlja, a ne ih ostaviti kao vid privatne djelatnosti financirane iz sredstava Zavoda. Time bi se znatno uštedjelo i pojednostavio postupak liječenja u kući. Prihvaćen Zakonski prijedlog omogućava izvršnom tijelu jedinice područne (regionalne) samouprave da može ustrojiti koordinatora palijativne skrbi sukladno ovom članku, odnosno sukladno članku 55. ovoga zakonskog prijedloga.
126 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Uvođenje mogućnosti liječenja lijekovima koji nisu na Listi lijekova Zovoda otvara brojna etička i pravna pitanja, pitanja iz sigurnosti liječenja i smisla Liste lijekova. Uz to otvara i prostor za korupciju. Zbog svega navedenog, mogućnost liječenje lijekovima koji nisu na Listi ne bi trebala biti zakonski propisana. Prihvaćen Zakonskim prijedlogom se predviđa da Povjerenstvo za lijekove može procjenjivati opravdanost korištenja lijekova s liste posebno skupih lijekova Zavoda kao i lijekova koji nisu utvrđeni listom lijekova Zavoda ili u slučaju kada osigurana osoba Zavoda ne ispunjava medicinske indikacije utvrđene listom lijekova Zavoda u okviru odobrenih indikacija lijeka na području EGP-a te odobrava njihovu primjenu na prijedlog doktora medicine, odnosno doktora dentalne medicine.
127 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 44. Stručno vijeće valja proširiti i demokratizirati pa bi članak mogao glasiti: "Stručno se vijeće sastoji od voditelja ustrojstvenih jedinica ustanove sukladno članku 74. i 75. ovog Zakona, predstavnika liječnika, medicinskih sestara, građana ili udruge pacijenata te liječnika obiteljske medicine. U radu stručnog vijeća mogu sudjelovati i zdravstveni suradnici. Stručno se vijeće domova zdravlja sastoji od predstavnika primarne zaštite, predstavnika građana ili udruge pacijenata te predstavnika medicinskih sestara u jednakim omjerima. Svaka od navedenih skupina, samostalno, tajnim glasovanjem bira svoje predstavnike u stručno vijeće." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
128 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. Sukladno promjenama članka 61., u članku 62. u stavku 2 treba dodati: " - Ne postavlja svaki mjesec pisano izvješće o poslovanju zdravstvene ustanove na internetske stranice ustanove." Time bi se poslovanje učinilo transparentnim, smanjio prostor za korupciju i pokazalo uvažavanje građana koji plaćaju i održavaju zdravstveni sustav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
129 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 41. Zašto ravnatelji podnose izvješće o poslovanju zdravstvene ustanove jednom mjesečno samo upravnom vijeću, a ne i građanima? Nisu li građani stvarni vlasnici ustanova u javnom zdravstvu, a ako je riječ o trgovačkim društvima koja se plaćaju iz javnih sredstava ne bi li građani trebali znati kako i zašto se njihov novac troši? Ne bi li i njima trebalo podnositi pisano izvješće o načinu trošenja njihovog novca? U tom smislu članak 61. treba glasiti: "Ravnatelji iz članka 59. i 59 b zdravstvenih ustanova koje se financiraju ugovorom sa Zavodom, ugovorom s ministarstvom, odnosno drugim tijelima državne vlasti za poslove koji se na osnovi zakona financiraju iz državnog proračuna, ugovorom s jedinicom područne (regionalne) samouprave, ugovorom s jedinicom lokalne samouprave, ugovorom s dobrovoljnim osiguravateljima, iz sudjelovanja korisnika zdravstvene zaštite u pokriću dijela ili ukupnih troškova zdravstvene zaštite, pisano izvješće o poslovanju zdravstvene ustanova postavlja na Internetsku stranicu ustanove jednom mjesečno. Za postavljanje izvješća na internetsku stranicu ustanova odgovoran je ravnatelje ustanove. Postupanje suprotno stavku 2. ovog članka predstavlja tešku povredu obveze iz radnog odnosa. Ravnatelj iz stavka 1. ovoga članka sudjeluju u radu upravnog vijeća bez prava odlučivanja.“. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da direktor Upravnom vijeću podnosi izvješće o poslovanju zdravstvene ustanove jednom tromjesečno. Nema ograničenja o učestalijem izvješćivanju, kao i načinu.
130 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. Nije jasno zbog čega "Za poslovnog i medicinskog direktora ne može biti imenovana osoba koja je osnivač zdravstvene ustanove, trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti, odnosno samostalno obavlja privatnu praksu ili pruža zdravstvene usluge izvan ustanove u kojoj je zaposlen."? Pa ako smo dozvolili dvojni rad i sukob interesa liječnicima, zašto ih branimo direktorima? Sukob interesa i dvojni rad su za ustanovu dobri ili loši - ako su dobri dopustimo ih svima i ojačajmo ustanovu, ako su loši nemojmo nikome. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
131 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Mandat ravnatelja ne smije biti duži od godinu dana (najviše dvije godine). Sve preko toga stvara mogućnost faraonizacije funkcije, apsolutističkog (ponekad diktatorskog) rukovođenja i uvjeta za korupciju. U tom smislu stavak 6. treba glasiti: "Mandat ravnatelja zdravstvenih ustanova čiji su osnivači Republika Hrvatska odnosno jedinice regionalne samouprave i grad, traje jednu godinu." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
132 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 36. S obzirom da nema mogućnosti komentirati članke koji se ne mijenjaju, na ovom ću mjestu dodati mišljenje o članku 57. (Upravna vijeća). Cijeli se članak mijena i glasi: "Upravna vijeća zdravstvenih ustanova čiji su osnivači Republika Hrvatska odnosno jedinice regionalne samouprave i grad ima 11 članova i čine ga predstavnici: osnivača (2 člana), građana (2 člana), medicinskih sestara odnosno tehničara (2 člana), liječnika ustanove (3 člana) i liječnika obiteljske medicine (2 člana). Mandat članova upravnog vijeća traje 2 godine. Visinu naknade za rad članova upravnog vijeća utvrđuje ministar, a isplaćuje se iz sredstava zdravstvene ustanove." Razlozi su jednostavni: s obzirom da je javno zdravstvo vlasništvo svih građana RH nužno je njihovo aktivnije sudjelovanje u donošenju odluka, veći broj osoba koje nisu članovi kolektiva smanjuje mogućnos korupcije i ovisnosti o ravnatelju, više osoba koje iz različitih kuteva promatra jedan problem lakše će ga riješiti no osobe koje ga gladaju iz istog kuta, s više ljudi različitih profila i miljea iz kojega dolaze teže je ostvariti autoritatini oblik vladanja... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
133 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Nije jasno zbog čega se ograničava osnivanje privatnih zdravstvenih ustanova. Ako je privatizacija dobra tada privatizirajmo cijeli sustav – od obiteljske medicine, bolnica, klinika, KB-ova i KBC-ova, HZZO-a i ministarstva zdravlja. Čemu uskraćivati blagodati privatizacije bilo kome u zdravstvu? Amerikanci su to napravili i dosta im dobro ide: 15 % građana nema zdravstveno osiguranje, dio ih umire jer nemaju pravodoban pristup zdravstvenoj službi, a 60 % osobnih bankrota uzrokovano je upravo troškovima liječenja. Za zdravstvo troše najviše na svijetu (17 % BDP-a, odnosno 8 508 dolara po stanovniku), a među razvijenim zemljama imaju najlošiji zdravstveni sustav (najbolje je ocijenjena Velika Britanija koja za zdravstvo odvaja 3 405 dolara). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
134 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 1. Spomenuta je direktiva već unesena u novi Zakon o zaštiti na radu (izglasan 30. svibnja 2014. - dakle prije 11 mjeseci) , a uz nju i niz drugih direktiva: direktiva 2007/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007., direktiva Vijeća 91/383/EEZ od 25. lipnja 1991., direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. i direktiva Vijeća 94/33/EZ od 29. lipnja 1994. Prema tome, postojećim Zakonom o zaštiti na radu u pravni poredak RH već su prenesene sve direktive EU, pa tako i direktiva na koju se poziva predlagatelj novog Zakona. Uz to, „uvođenje mjera za poticanje poboljšanja zaštite na radu“ rješava, kako to i naziv kaže, Zakonom o zaštiti na radu, a ne predloženim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. S obzirom da je ovaj stavak bio izlika za hitnost postupka, nužno je istaknuti kako donošenje zakona ne poštuje ni jednu od zakonodavnih obveza: zakon se donosi po hitnom postupku iako za to nema nikakvog razloga (nismo u ratu, ušli smo u EU, zdravstvo nema presudan utjecaj na gospodarstvo) čime se građanima onemogućava razumijevanja posljedica koje zakon donosi, prijedlog zakona ne sadrži Ocjenu sredstava za provođenje zakona čime ne ispunjava ni temeljne obveze iz zakonodavnog postupka, nije objavljen konačan prijedlog zakona (što je također obveza iz zakonodavnog postupka), javna rasprava ne postoji (postoje javni monolozi, ali nije održano ni jedno jedino sučeljavanje neistomišljenika s predlagateljima), prijedlog nije prošao dogovor sa socijalnim partnerima. Ukratko, zakon će biti donesen protivno za-konodavnog postupka, protivno volji građana i protivno mišljenju struke. Primljeno na znanje Odredbe Direktive koje su se odnosile na zaštitu zdravlja i sigurnost pojedinog radnika bile su detaljno razrađene u Zakonu o zaštiti na radu (“Narodne novine”, broj 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09) koji je bio na snazi do lipnja 2014. godine. Donošenjem novog Zakona o zaštiti na radu preventivna je djelatnost prvenstveno usmjerena na obveze poslodavca vezane za tehničke mjere zaštite na radu i provođenje inspekcijskog nadzora nad provođenjem Zakona, osnivanje Zavoda za zaštitu na radu kao tijela sa javnim ovlastima u području zaštite na radu, dok je dio koji se odnosi na zdravstvenu zaštitu na radu izostavljen uz uputu da će se to područje riješiti propisima iz područja zaštite zdravlja. Slijedom navedenog bilo je nužno pravnu prazninu nastalu 2014. godine riješiti ovim zakonskim prijedlogom. Naglašavamo da su promjene u zdravstvenom sustavu izrazito važne svim građanima Republike Hrvatske, pa i tako sve izmjene koje poboljšavaju dostupnost, učinkovitost i kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite pacijentima uvijek hitne, a upravo je to cilj i svrha zakonskih izmjena. Temelj održivosti solidarnog javno zdravstvenog sustava je smanjiti financijski rizik sustava, zbog čega je Ministarstvo zdravlja u sklopu Nacionalnog programa reformi Vlade Republike Hrvatske definiralo osam reformskih mjera te za njih pripremilo Provedbeni plan.
135 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 35. Brisanje riječi "u mreži javne zdravstvene službe" dobiva puno značenje tek povezivanjem mogućnosti financiranja. Naime, stavak 2. navodi da zdravstvene ustanove sredstva za rad mogu ostvariti: ugovorom sa HZZO-om, ugovorom s ministarstvom, odnosno drugim tijelima državne vlasti za poslove koji se na osnovi zakona financiraju iz državnog proračuna, - ugovorom s fakultetima i drugim visokim učilištima zdravstvenog usmjerenja, - iz sredstava osnivača u skladu s aktom o osnivanju itd. Dakle, ovim se brisanjem potpuno izjednačavaju ostanove u mreži i izvan mreže, koje su razvijene Nacionalnim planom i koje to nisu, čime se svaka privatna ustanova bez obzira na njenu potrebu, može financirati javnim sredstvima. Ovim se prijedlogom otvaraju vrata korupciji pa bi takvo rješenje trebalo izbjegavati. U tom bi smislu valjalo dodati stavak koji bi glasio: "Zdravstvene ustanove izvan mreže javne zdravstvene službe sredstva za rad ne mogu ostvariti suradnjom s HZZO-om odnosno ministarstvom i drugim tijelima državne vlasti za poslove koji se na osnovi zakona financiraju iz državnog proračuna." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
136 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. Kroz cijeli se zakon miješa služba unutar mreže i izvan mreže. Valja jasno reći kako se javna služba obavlja isključivo u mreži javne službe (čemu nam inače služe razni Nacionalni planovi i projekti). U tom smislu u prijedlogu promjena članka 36. valja brisati riječi "i izvan mreže javne zdravstvene službe." Tim više što se u ostalim stavcima istog članka navode mjerila za određivanje mreže javne službe odnosno načinu usvajanja Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u RH koje donosi Sabor. A zapravo je sve besmisleno jer se bolnice, ali i druge zdravstvene ustanove mogu osnivati i izvan mreže i izvan Nacionalnog plana i k tome normalno poslovati s HZZO-om i ministarstvom. Tako uostalom propisuje članak 55. koji navodi: "Sredstva za rad zdrasvstvena ustanova (ranije je bilo "u mreži javne zdravstvene službe" ali se sada to briše) može ostvariti - ugovorom sa Zavodom, - ugovorom s ministarstvom, odnosno drugim tijelima državne vlasti za poslove koji se na os-novi zakona financiraju iz državnog proračuna, ...". Dakle bez obzira što neka ustanova NIJE u mreži ona će normalno poslovati kao i svaka javna ustanova koja jest u mreži. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
137 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. u članku 35. valja dodati stavak 2. koji bi glasio: "Javne zdravstvene službe i ustanove obavljaju zdravstvenu djelatnost na neprofitnim načelima, a privatni zdravstveni radnici i trgovačka društva koja imaju ugovor s HZZO-om s profitom koji ne može prijeći 5 %." Mjera je to kojom bi se ograničilo izrabljivanje javnog zdravstva od strane privatnih ustanova, a bila je i jedna od točaka izbornog programa Labuarista ovih izbora u Velikoj Britaniji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
138 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. Članak 34. b treba u cijelosti brisati jer je zdravstveni turizam grana gospodarske djelatnosti. Nije jasno tko će korisitti usluge zdravstvenog turizma - jesu li to osiguranici HZZO-a ili samo strani turisti? Komentar Lječilišta Veli Lošinj u kojemu predlažu isticanje činjenice kako usluge zdr. turizma neće koristiti osiguranici HZZO-a, nego će se očito naplaćivati kao i svaka turistička usluga, pokazuje ispravnost izmještanja ovog članka iz zakona. Primljeno na znanje Zdravstveni turizam koji je u Strategiji razvoja zdravstva i turizma od 2013 – 2020. označen kao strateški važan, može biti dodatni izvor prihoda za javnozdravstveni sustav i to kroz korištenje kapaciteta toplica i bolnica koji trenutačno ili nisu u funkciji ili su nedovoljno iskorišteni, dakle nikako na način da se dodatno opterećuju postojeći dobro iskorišteni dijelovi sustava ili nauštrb naših pacijenata.
139 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 8. Iza članka 16 b dodaju se članci 16 c i 16 d koji glase: Članak 16 c "Načelo neprofitnosti podrazumijeva takav način pružanja zdravstvene zašite pri kojemu je dobrobit pacijenta jedini cilj i smisao djelovanja zdravstvenih radnika. Zarađivanje na pacijentu bilo izravno bilo posredno, protivno je ovom zakonu." te članak 16 d koji glasi: "Načelo sadržajne integracije podrazumijeva posjedovanje svih sadržaja i službi nužnih za pružanje zdravstvene zaštite na neprofitnim načelima." Primljeno na znanje Odgovor istom korisniku vidljiv je uz članak 7. ovoga zakonskog prijedloga.
140 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 7. dodaje se zarez i riječi. "te na načelima neprofitnosti, supsidijarnosti, sadržajne i funkcionalne integracije." te se dodaju stavci 2. i 3. koji glase: "Zdravstvena se zaštita temelji na načelima neprofitnosti, izbjegavanju nepotrebnih zdravstvenih troškova i posredničkog poslovanja." "U stručnom se smislu zdravstvena zaštita stanovništva Republike Hrvatske provodi isključivo s onim pripravcima, načinima i postupcima čija je primjena sigurna, provjerena i temeljena na znanstveno dokazanim korisnim učincima, odnosno na načelima poznatim kao Medicina temeljene na dokazima." Djelomično prihvaćen Komentar se djelomično prihvaća jer se zakonskim prijedlogom već uvodi dio predloženih načela.
141 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 5. Članku 8. valja dodati sljedeće: - gradnju vlastitih tvornica generičkih lijekova, sanitetskog materijala, ortopedskih pomagala i medicinske opreme u kojima proizvodi navedena zdravstvena dobra vrhunske kakvoće isporučujući ih građanima po tvorničkim cijenama - u javnim ustanovama (HZZO, Zavodi za javno zdravstvo) ustrojava odjele koji radeći na neprofitnim načelima osiguravaju nabavu i raspodjelu ortopedskih pomagala i drugih zdravstvenih dobara iz svoje nadležnosti - svi se navedeni poslovi obvezno obavljaju unutar ustanova javnog zdravstva i na neprofitnim načelima kada je god to moguće. Primljeno na znanje Komentar korisnika nije predmet ovoga zakonskoga prijedloga.
142 dražen gorjanski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 2. U članku 3. treba dodati stavak 2. i 3. koji glase: Javno se zdravstvo ustrojava kao cjelovit sustav što znači da sadrži ili stvara sve sadržaje kojima samostalno, na najpovoljniji način i s najnižim mogućim troškom provodi zdravstvenu zaštitu. U tom smislu javno zdravstvo gradi tvornice generičkih lijekova, ortopedskih pomagala i sanitetskog materijala, kupuje nužnu opremu i ustrojava službe koje radeći na neprofitnim načelima građane opskrbljuje lijekovima, ortopedskim pomagalima odnosno zdravstvenim dobrima i uslugama na najjeftiniji mogući način. Građeno kao cjeloviti sustav i radeći na neprofitnim načelima, javno zdravstvo od postojećih sredstava osigurava građanima najviši mogući stupanj zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Sukladno odredbi članka 24. Zakona o zdravstvenoj zaštiti zdravstvena djelatnost je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku koja se obavlja kao javna služba i koju po stručno-medicinskoj doktrini i uz uporabu medicinske tehnologije obavljaju zdravstveni radnici pri pružanju zdravstvene zaštite, pod uvjetima i na način propisan Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.
143 draženka topolnjak pavišić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Specijalist sam kliničke psihologije i 24 godine radim u zdravstvenom sustavu, 15 godina u specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju, a posljednjih 9 godina u okviru psihijatrijske djelatnosti u općoj bolnici. U svakodnevnom radu kroz psihologijsku i neuropsihologijsku dijagnostiku odgovaram na dijagnostičke zadatke definirane slijedećim pitanjima: „Da li se kod pacijenta radi o demenciji“ „Koje posljedice na kognitivne sposobnosti, emocionalno doživljavanje i ponašanje ima CVI, kraniocerebralna ozljeda itd.“ „Da li smetnje pacijenta ukazuju na psihozu?“ „U kojoj mjeri je funkcionalnost osobe narušena psihičkim smetnjama“ „Postoje li pozitivni efekti primjene pojedinih lijekova na emocionalno doživljavanje i ponašanje osobe?“ „Koji se načini liječenja predlažu obzirom na psihičke smetnje osobe?“ i brojna druga. Također svakodnevno primjenjujem psihoterapijske tehnike (u okviru bihevioralno kognitivnog pristupa, geštalt psihoterapije, seksualne terapije iz kojih sam educirana) u liječenju paničnih poremećaja, depresivnih poremećaja, opsesivno kompulzivnih poremećaja, različitih seksualnih smetnji itd. Iz ovog što sam navela jasno je da klinički psiholozi sudjeluju u dijagnostici i liječenju stoga je sasvim logično da im je mjesto među zdravstvenim radnicima. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
144 Društvo Crvenog križa Istarske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 71. Neprihvatljiva je formulacija iz stavka 3. da Hrvatski Zavod za transfuzijsku medicinu „može“ promidžbu darivanja, te organizaciju darivanja krvi obavljati u suradnji s Hrvatskim Crvenim križem. Predlažemo da umjesto toga stavak 3. glasi: „Promidžbu darivanja, te organizaciju darivanja krvi Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu obavlja u suradnji s Hrvatskim Crvenim križem, na temelju posebnog ugovora. „ Obrazloženje: Hrvatski Crveni križ je utemeljitelj dobrovoljnog davanja krvi u Republici Hrvatskoj. Prva akcija dobrovoljnog davanja krvi održana je 25.listopada 1953.g. u sisačkoj željezari. Od tada, već više od 60 godina djelatnost promidžbe, organizacije akcija, uzimanja i obrade krvi i njene distribucije do primatelja provodi se u suradnji Hrvatskog Crvenog križa i javnih zdravstvenih službi u čijoj je nadležnosti transfuziologija. Isto je potvrđeno Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu prema kojem je djelatnost organizacije darivanja krvi jedna od javnih ovlasti Hrvatskog Crvenog križa. Partnerstvo između nacionalnog zdravstvenog sustava i Crvenog križa, ostvareno je u djelatnosti darivanja krvi u mnogo zemalja svijeta, a temelji se na prepoznatljivosti Crvenog križa kao najveće humanitarne organizacije i njenim načelima djelovanja, prije svega humanosti i dragovoljnosti. Međunarodna federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i Svjetska zdravstvena organizacija partnerski su predane zajedničkom globalnom cilju da se postigne 100% dobrovoljno davanje krvi u cijelome svijetu, što je za sad slučaj u 50 zemalja svijeta, među kojima je i Hrvatska, te su uz Međunarodnu federaciju organizacija darivatelja krvi i Međunarodno društvo za transfuziju krvi suosnivači obilježavanja Svjetskog dana darivatelja krvi. Dobrovoljni, neplaćeni i redoviti davatelji krvi najsigurnija su skupina davatelja zbog zaštite od bolesti koje se šire putem krvi, a način rukovođenja ovom važnom djelatnosti od ključne je važnosti da bi se zadržalo povjerenje zajednice. Hrvatski Crveni križ promiče dobrovoljno davanje krvi , organizira i provodi akcije davanja krvi; okuplja davatelje i vodi o njima evidenciju, brine o njihovu nagrađivanju i priznanjima, te ih upoznaje s njihovim pravima. Unatoč tome što dio ovih poslova obavlja i Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, na najvećem dijelu teritorija Republike Hrvatske partnerstvo s Hrvatskim Crvenim križem je nužno da bi se dobrovoljno davanje krvi podjednako razvijalo i održavalo u svim sredinama, poglavito u manjima, koje su udaljene od većih gradskih središta i sjedišta transfuzijskih službi. Primjer je Istarska županija i gdje je prisutnost Hrvatskog Crvenog križa, odnosno njegovih 7 gradskih društava ujedinjenih u županijsko u ovoj djelatnosti ključna za daljnji opstanak i ravnomjerni razvoj darivanja krvi u Istri, a time i široke baze darivatelja krvi kao ključnog zdravstvenog resursa ne samo lokalno, nego i u nacionalnom kontekstu. Predložena formulacija u stavku 3. članka 71. otvara mogućnost Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu da proizvoljno uključuje Hrvatski Crveni križ u djelatnost koja je već više od 60 godina u njegovoj ingerenciji, te za što posjeduje praksu, iskustvo, resurse i što je najvažnije - tradicionalan odnos s darivateljima krvi. Darivatelji krvi kao članovi i putem svojih aktiva čine samo tkivo organizacije u kojoj o svim pitanjima, ne samo oko organizacije i podrške darivanju krvi, već i mnogim drugim, demokratski odlučuju, a nerijetko čine i važan udio u strukturi volontera. Darivanje krvi nije samo čin punjenja vrećice lijekom koji život znači, već ono ima svoj važni sociološki aspekt koji je nemoguće odvojiti od sveukupnog djelovanja, načela i vrijednosti koje provodi i promiče Crveni križ. U potpisu: Gradsko društvo Crvenog križa Buje, Gradsko društvo Crvenog križa Buzet, Gradsko društvo Crvenog križa Labin, Gradsko društvo Crvenog križa Pazin, Gradsko društvo Crvenog križa Poreč, Gradsko društvo Crvenog križa Pula, i Gradsko društvo Crvenog križa Rovinj ujedinjeni u Društvo Crvenog križa Istarske županije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
145 Društvo fonetičara zaposlenih u zdravstvu KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Predlažemo da se u članku 27. stavku 2. i 3. riječi: „psiholog, logoped i socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedina specifična pitanja te zaštite.“ zamijene riječima: „ psiholog, logoped, fonetičar i socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedina specifična pitanja te zaštite.“. Obrazloženje: Tijekom svog fakultetskog obrazovanja, fonetičari (sada naziv: magistri edukcije fonetičari rehabilitatori), na Katedri za primijenjenu fonetiku diplomskog studija Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu stječu znanja i vještine koje ih čine kompetentnim stručnjacima za dijagnostiku i rehabilitaciju oštećenoga slušanja i atipičnog govora kao i stručnjacima za razvoj opreme i metoda za slušno-govornu dijagnostiku i rehabilitaciju. Katedra za primijenjenu fonetiku Odsjeka za fonetiku osnovana je 1968. godine. Pod vodstvom prof. dr. Petra Guberine, utemeljitelja zagrebačke fonetike i rehabilitacije slušanja u Hrvatskoj, 1961.godine je, u sklopu studija i Odsjeka za fonetiku, osnovan i Centar SUVAG, danas Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG. Fonetičari su od samih početaka djelovanja Poliklinike njezin sastavni dio, bilo da su zapošljavani u dijagnostičkim ili rehabilitacijskim djelatnostima. U Poliklinici SUVAG, u individualnom procesu rehabilitacije slušanja i govora, rade stručnjaci nekoliko profila: fonetičari, logopedi, kineziterapeuti i defektolozi. Svi oni pacijentima s poremećajima slušanja i govora, govorno-jezičnim teškoćama i teškoćama komunikacije, pružaju zdravstvene usluge primjenjujući iste rehabilitacijske postupke prema načelima Verbotonalne (VT) metode, odnosno obavljaju poslove iste složenosti. Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG ima ugovorena 32 fonetičara koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja. Dakle, profesori fonetike (fonetičari) koji su završili smjer Rehabilitacija slušanja i govora sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, već su dugi niz godina zaposleni u zdravstvenim ustanovama na području rehabilitacije sluha i slušanja te rade na identičnim poslovima kao i njihovi kolege profesori logopedije. Stoga vas ovim putem molimo da fonetičarima, koji obavljaju dijagnostiku i liječenje, priznate status zdravstvenih djelatnika kako bi se na taj način ujednačio status djelatnika koji u praksi obavljaju istovjetan posao. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
146 Društvo fonetičara zaposlenih u zdravstvu KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Predlažemo da se u članku 27. stavku 2. i 3. riječi: „psiholog, logoped i socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedina specifična pitanja te zaštite.“ zamijene riječima: „ psiholog, logoped, fonetičar i socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedina specifična pitanja te zaštite.“. Obrazloženje: Tijekom svog fakultetskog obrazovanja, fonetičari (sada naziv: magistri edukcije fonetičari rehabilitatori), na Katedri za primijenjenu fonetiku diplomskog studija Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu stječu znanja i vještine koje ih čine kompetentnim stručnjacima za dijagnostiku i rehabilitaciju oštećenoga slušanja i atipičnog govora kao i stručnjacima za razvoj opreme i metoda za slušno-govornu dijagnostiku i rehabilitaciju. Katedra za primijenjenu fonetiku Odsjeka za fonetiku osnovana je 1968. godine. Pod vodstvom prof. dr. Petra Guberine, utemeljitelja zagrebačke fonetike i rehabilitacije slušanja u Hrvatskoj, 1961.godine je, u sklopu studija i Odsjeka za fonetiku, osnovan i Centar SUVAG, danas Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG. Fonetičari su od samih početaka djelovanja Poliklinike njezin sastavni dio, bilo da su zapošljavani u dijagnostičkim ili rehabilitacijskim djelatnostima. U Poliklinici SUVAG, u individualnom procesu rehabilitacije slušanja i govora, rade stručnjaci nekoliko profila: fonetičari, logopedi, kineziterapeuti i defektolozi. Svi oni pacijentima s poremećajima slušanja i govora, govorno-jezičnim teškoćama i teškoćama komunikacije, pružaju zdravstvene usluge primjenjujući iste rehabilitacijske postupke prema načelima Verbotonalne (VT) metode, odnosno obavljaju poslove iste složenosti. Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG ima ugovorena 32 fonetičara koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja. Dakle, profesori fonetike (fonetičari) koji su završili smjer Rehabilitacija slušanja i govora sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, već su dugi niz godina zaposleni u zdravstvenim ustanovama na području rehabilitacije sluha i slušanja te rade na identičnim poslovima kao i njihovi kolege profesori logopedije. Stoga vas ovim putem molimo da fonetičarima, koji obavljaju dijagnostiku i liječenje, priznate status zdravstvenih djelatnika kako bi se na taj način ujednačio status djelatnika koji u praksi obavljaju istovjetan posao. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
147 Društvo psihologa Varaždin KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. U travnju 2015.g. u Jutarnjem listu ministar Varga je kao novinu u reformi zdravstvenog sustava najavio da će klinički psiholozi, uz neke druge suradničke struke, postati zdravstveni djelatnici. Sindikati, liječnici i pacijenti pozdravili su konačno rješavanje statusa kliničkih psihologa i ovu promjenu ocijenili pozitivnom. Mišljenja smo da klinički psiholozi trebaju biti uvršteni u zdravstvene djelatnike u samom Zakonu, a ne njihov status regulirati pravilnikom. Kriterij po kojem sve suradničke struke trebaju postati zdravstveni djelatnici i situacija da ni jedna nije uvrštena u zdravstvene djelatnike, nije nikakav kriterij. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
148 Društvo psihologa Varaždin KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Društvo psihologa Varaždin podržava revitalizaciju radnih mjesta za kliničke psihologe na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Hrvatska psihološka komora, osim osnovne dopusnice za obavljanje psihološke djelatnosti, izdaje za pojedina područja primijenjene psihologije za koje su potrebne dodatne kompetencije: 1) posebne dopusnice za rad u medicini rada, 2) posebnu dopusnicu za rad u palijativnoj skrbi; 3) status kliničkog psihologa. Svakoj prethodi specifična edukacija i ispit, a obnavljanje posebnih dopusnica vezano je za obnavljanje osnovne dopusnice za rad (licence). Primljeno na znanje Komentar korisnika odnosi se na područje koje je uređeno drugim zakonskim propisom.
149 DUBRAVKA GALLER PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 113. Pozdravljamo rješenje da se nakon tolikog broja godina rada "u zakupu" konačno riješi i naše pitanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
150 DUŠANKA KOPAJTIĆ - BOROVČAK PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 113. Ocjenjujem da je prijedlog Merice Juretić pravedan. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
151 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 14. Stavak 3. (članak 27.stavak 2 i 3) Glasi: «U promicanju zdravlja i provođenju pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini, a posebno palijativnoj skrbi, zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina mogu sudjelovati i psiholog, logoped i socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedina specifična pitanja te zaštite.» Prijedlog: Dodati stručnjake socijalne pedagoge i edukacijske rehabilitatore koji se uz logopede (koji su u članku navedeni), educiraju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stječu kompetencije za rad u različitim resorima (odgoj i obrazovanje, socijalna skrb, zdravstvo, pravosuđe i drugi). Predlaže se da stavak 3 glasi: «U promicanju zdravlja i provođenju pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini, a posebno palijativnoj skrbi, zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina mogu sudjelovati i psiholog, logoped, socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedina specifična pitanja te zaštite.» Objašnjenje: Socijalni pedagozi su stručnjaci, koji nisu navedeni u članku 14., a educirani su za provođenje mjera zdravstvene zaštite na preventivnoj razini opisanih u članku 13. stavku 1. i to posebno: za preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim i srednjim školama te visokim učilištima na svom području; preventivnu zdravstvenu zaštitu rizičnih skupina i ostalih stanovnika u skladu s programima preventivne zdravstvene zaštite i organiziranje obaveznih preventivnih pregleda; promicanje zdravlja što obuhvaća unaprjeđenje i zaštitu tjelesnog i mentalnog zdravlja u zajednici djelujući na bihevioralne, biološke i socijalne rizike za zdravlje; zdravstvenu rehabilitaciju djece i mladeži s poremećajima u tjelesnom i duševnom razvoju; te izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti. I to unutar pružanja zdravstvene zaštite na primarnoj razini opisanih u stavku 2. istoga članka kroz djelatnosti: preventivno-odgojnih i specifičnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata, javnog zdravstva i izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja ovisnosti. Edukacijski-rehabilitatori su stručnjaci, koji nisu navedeni u članku 14., a educirani su za timsku dijagnostiku, funkcionalnu procjenu potreba za podrškom, procjene u svrhu izrade i evaluacije različitih osobno i obiteljski usmjerenih planova podrške (vrtić, škola, Centri za rehabilitaciju, klinički odjeli i dr.) te procjene profesionalnih interesa i sposobnosti djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Stručnjaci su osposobljeni u području kreiranja programa rane intervencije, savjetovanja i edukacije (roditelji, odgajatelji, učitelji, liječnici) kao i posredovanje u tranzicijskom programiranju te promicanju prava djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u zajednici. U području kreiranja programa i postupaka edukacijski rehabilitatori imaju znanja i sposobnosti planiranja i evaluacije programa u području bazične perceptivno-motoričke stimulacije, perceptivno-motoričkog razvoja, rehabilitacije igrom, poticanja senzorne integracije, peripatologije, primijenjene analize ponašanja, strukturiranih programa s vizualnom podrškom, potpomognute komunikacije, kognitivnih strategija učenja, poučavanja osoba s višestrukim teškoćama, poticanje harmoničnih odnosa s vršnjacima, poticanje razvoja prirodnog kruga podrške, osnaživanje za samozastupanje, mentalno zdravlje, metode kreativne art/ekspresivne terapije, metode komplementarne terapije, kao i široki spektar drugih rehabilitacijskih postupaka u području rehabilitacijske medicine, psihosocijalne onkologije, rehabilitacijske tehnologije u području rada s djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Članak 82. Glasi: «U članku 124. u stavku 2. riječi: studijskom programu logopedije,“ brišu se. Iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase: „Iznimno od stavka 1. ovog članka zdravstvenim radnicima smatraju se i radnici zaposleni u sustavu zdravstva koji pružaju uslugu zdravstvene zaštite. Zdravstvene radnike iz stavka 3. ovog članka pravilnikom utvrđuje ministar.“» Prijedlog: Edukacijske rehabilitatore, logopede i socijalne pedagoge treba svakako obuhvatiti navedenim pravilnikom kao stručnjake koji rade u sustavu zdravstva u opsegu svojih stručnih kompetencija. Objašnjenje: Edukacijski rehabilitatori, logopedi i socijalni pedagozi kao stručnjaci djeluju na svim razinama zdravstvene zaštite (prevenciji, dijagnostici i tretmanu) u cilju unaprjeđenja zdravlja djece, mladih i odraslih osoba što jest zdravstvena djelatnost te trebaju biti obuhvaćeni navedenim pravilnikom s obzirom na specifične kompetencije svake od tri navedene struke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
152 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 2. Članak 14. Stavak 3. (članak 27.stavak 2 i 3) Glasi: «U promicanju zdravlja i provođenju pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini, a posebno palijativnoj skrbi, zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina mogu sudjelovati i psiholog, logoped i socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedina specifična pitanja te zaštite.» Prijedlog: Dodati stručnjake socijalne pedagoge i edukacijske rehabilitatore koji se uz logopede (koji su u članku navedeni), educiraju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stječu kompetencije za rad u različitim resorima (odgoj i obrazovanje, socijalna skrb, zdravstvo, pravosuđe i drugi). Predlaže se da stavak 3 glasi: «U promicanju zdravlja i provođenju pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini, a posebno palijativnoj skrbi, zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina mogu sudjelovati i psiholog, logoped, socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedina specifična pitanja te zaštite.» Objašnjenje: Socijalni pedagozi su stručnjaci, koji nisu navedeni u članku 14., a educirani su za provođenje mjera zdravstvene zaštite na preventivnoj razini opisanih u članku 13. stavku 1. i to posebno: za preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim i srednjim školama te visokim učilištima na svom području; preventivnu zdravstvenu zaštitu rizičnih skupina i ostalih stanovnika u skladu s programima preventivne zdravstvene zaštite i organiziranje obaveznih preventivnih pregleda; promicanje zdravlja što obuhvaća unaprjeđenje i zaštitu tjelesnog i mentalnog zdravlja u zajednici djelujući na bihevioralne, biološke i socijalne rizike za zdravlje; zdravstvenu rehabilitaciju djece i mladeži s poremećajima u tjelesnom i duševnom razvoju; te izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti. I to unutar pružanja zdravstvene zaštite na primarnoj razini opisanih u stavku 2. istoga članka kroz djelatnosti: preventivno-odgojnih i specifičnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata, javnog zdravstva i izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja ovisnosti. Edukacijski-rehabilitatori su stručnjaci, koji nisu navedeni u članku 14., a educirani su za timsku dijagnostiku, funkcionalnu procjenu potreba za podrškom, procjene u svrhu izrade i evaluacije različitih osobno i obiteljski usmjerenih planova podrške (vrtić, škola, Centri za rehabilitaciju, klinički odjeli i dr.) te procjene profesionalnih interesa i sposobnosti djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Stručnjaci su osposobljeni u području kreiranja programa rane intervencije, savjetovanja i edukacije (roditelji, odgajatelji, učitelji, liječnici) kao i posredovanje u tranzicijskom programiranju te promicanju prava djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u zajednici. U području kreiranja programa i postupaka edukacijski rehabilitatori imaju znanja i sposobnosti planiranja i evaluacije programa u području bazične perceptivno-motoričke stimulacije, perceptivno-motoričkog razvoja, rehabilitacije igrom, poticanja senzorne integracije, peripatologije, primijenjene analize ponašanja, strukturiranih programa s vizualnom podrškom, potpomognute komunikacije, kognitivnih strategija učenja, poučavanja osoba s višestrukim teškoćama, poticanje harmoničnih odnosa s vršnjacima, poticanje razvoja prirodnog kruga podrške, osnaživanje za samozastupanje, mentalno zdravlje, metode kreativne art/ekspresivne terapije, metode komplementarne terapije, kao i široki spektar drugih rehabilitacijskih postupaka u području rehabilitacijske medicine, psihosocijalne onkologije, rehabilitacijske tehnologije u području rada s djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Članak 82. Glasi: «U članku 124. u stavku 2. riječi: studijskom programu logopedije,“ brišu se. Iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase: „Iznimno od stavka 1. ovog članka zdravstvenim radnicima smatraju se i radnici zaposleni u sustavu zdravstva koji pružaju uslugu zdravstvene zaštite. Zdravstvene radnike iz stavka 3. ovog članka pravilnikom utvrđuje ministar.“» Prijedlog: Edukacijske rehabilitatore, logopede i socijalne pedagoge treba svakako obuhvatiti navedenim pravilnikom kao stručnjake koji rade u sustavu zdravstva u opsegu svojih stručnih kompetencija. Objašnjenje: Edukacijski rehabilitatori, logopedi i socijalni pedagozi kao stručnjaci djeluju na svim razinama zdravstvene zaštite (prevenciji, dijagnostici i tretmanu) u cilju unaprjeđenja zdravlja djece, mladih i odraslih osoba što jest zdravstvena djelatnost te trebaju biti obuhvaćeni navedenim pravilnikom s obzirom na specifične kompetencije svake od tri navedene struke. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
153 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poslijediplomski specijalistički studij "Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitaciji" je jedini studij na sveučilišnoj razini u Hrvatskoj koji je usmjeren na stjecanje znanja i kompetencija za rad s djecom rane dobi i njihovim obiteljima. Studij se izvodi na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu te aktivno obrazuje SPECIJALISTE RANE INTERVENCIJE od 2006. godine do danas. Specijalisti rane intervencije su stručnjaci različitih profila koji završetkom studija stječu kompetencije u dva područja: u radu s obitelji djeteta s razvojnim teškoćama odnosno rizicima i sa samim djetetom. Od 2006. godine do danas obranjen je ukupno 31 specijalistički rad. Pojedini specijalisti rane intervencije su već zaposleni i djeluju u sustavu zdravlja. Obzirom na njihove dodatne kompetencije koje su stekli na poslijediplomskom specijalističkom studiju "Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitaciji" važno ih je navesti kao stručnjake koji također doprinose promicanju zdravlja posebno kod djece predškolske dobi koja pokazuju razvojna odstupanja ili poremećaje (npr. Članak 14). Kako je riječ o interdisciplinarnom studiju, polaznicima su osigurava specifična znanja za prepoznavanje odstupanja i poremećaja te osmišljavanje odgovarajućih znanstveno utemeljenih intervencija i njihovo vrednovanje. Studij je organiziran kroz tri semestra te koncepcijom slijedi europske standarde. Izvoditelji studija studija dolaze iz različitih disciplina te su renomirani stručnjaci na području Hrvatske (npr; neuropedijatri, neuroznanstvenici, psiholozi, logopedi, rehabilitatori, socijalni pedagozi). Studij se iz godine u godinu usavršava kroz uvođenje novih izbornih kolegija kao i radionica pod vodstvom iskusnih praktičara kako iz zemlje tako i iz inozemstva. Temeljem svega navedenog, kao i temeljem činjenice da su pojedini specijalisti rane intervencije već dio sustava zdravlja i doprinose njegovoj raznolikosti uvodeći specijalizirana znanja s poslijediplomske razine, izrazito je važno uvrstiti ih u Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
154 Emilio Jauk KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. Ponovo uvođenje mogučnosti plačanja putnog troška pacijentima bez obzira na udaljenost zdravstvene ustanove u koju pacijenti odlaze na pregled,kontrolu ili bolničko lječenje bi omogućila jednaku dostupnost kvalitete lječenja i boravka u kvalitenim medicinskim ustanovama . Jer moramo priznati da su neke ustanove izrađene u doba Marije Terezije te je grozno gledati kao se najteži pacijenti u njima lječe i nažalost umiru . Nije prihvaćen Komentar korisnika nije predmet ovoga zakonskog prijedloga.
155 Emilio Jauk KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. U članku 62.stavak 4. mjenja se i glasi : (4) Pravo na naknadu za troškove prijevoza, neovisno o udaljenosti iz stavka 2. ovoga članka, ima osigurana osoba do 18. godine života, osigurana osoba iz članka 12. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, osigurana osoba u vezi korištenja radioterapije i kemoterapije te hemodijalize kao kronični bubrežni bolesnik, osigurana osoba u vezi korištenja zdravstvene zaštite zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, osigurana osoba darivatelj organa, tkiva ili stanica koja zdravstvenu zaštitu koristi u vezi s darivanjem organa, tkiva ili stanica, te osigurana osoba upućena na liječenje u drugu državu članicu ili treću državu sukladno ovome Zakonu i općem aktu Zavoda, neovisno o udaljenosti zdravstvene ustanove u kojoj pacijent želi obaviti pregled, kontrolu ili stacionarno (bolničko lječenje ). Nije prihvaćen Komentar korisnika nije predmet ovoga zakonskog prijedloga.
156 Emilio Jauk KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. U članku 62. stavak 2. mjenja se i glasi : (2) Osigurana osoba iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu za troškove prijevoza ako je radi korištenja zdravstvene zaštite upućena ( naručena ) u ugovornu zdravstvenu ustanovu, odnosno ordinaciju ugovornog doktora privatne prakse ili ugovornom isporučitelju pomagala u mjesto koje je udaljeno 15 i više kilometara od mjesta njezina prebivališta, bez obzira dali je to najbliža zdravstvena ustanova te koliko je udaljena zdravstvena ustanova u koju pacijent odlazi na kontrolu , pregled ili stacionarno lječenje ,( bolničko lječenje ). Nije prihvaćen Komentar korisnika nije predmet ovoga zakonskog prijedloga.
157 Emilio Jauk KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Promjenom ovog zakona bi terbalo omogućiti pacijentima da na zdravstveni pregled kontrolu ili bolničko lječenje te ostvarivanje svojih ostalih prava iz zdravstvene zaštite mogu ostvariti u onoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj oni žele ako je ona medicinski ili tehnički stručno naprednija od ustanove koja im je najbliža. Te da zbog odabira udaljenije bolnice pacijentima ne bude uskračen putni trošak . Ponovo uvođenje mogučnosti plačanja putnog troška pacijentima bez obzira na udaljenost zdravstvene ustanove u koju pacijenti odlaze na pregled,kontrolu ili bolničko lječenje bi omogućila jednaku dostupnost kvalitete lječenja i boravka u kvalitenim medicinskim ustanovama . Jer moramo priznati da su neke ustanove izrađene u doba Marije Terezije te je grozno gledati kao se najteži pacijenti u njima lječe i nažalost umiru . Nije prihvaćen Komentar se ne odnosi na područje koje uređuje Zakon o zdravstvenoj zaštiti, već se odnosi na područje obveznog zdravstvenog osiguranja.
158 Filip Štefić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Smatram da je vrijeme da se psiholozima zaposlenima u zdravstvenim ustanovama prizna status zdravstvenih radnika jer oni sudjeluju u visokostručnim psihodijagnostičkim i terapijskim postupcima i kao takvi su, u svijetu i kod nas, dio zdravstvenog tima. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
159 Galibedin Galijašević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U Čl. 40. Zakona o zdravstvenoj zaštiti u stavku 2. tekst „može se obavljati“ predlažem zamijeniti tekstom „u pravilu se obavlja“, pa stavak glasi: „Na osnovi koncesije u pravilu se obavlja zdravstvena djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, laboratorijske dijagnostike, medicine rada i zdravstvene njege u kući.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
160 Galibedin Galijašević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U Čl. 42. Zakona o zdravstvenoj zaštiti u stavku 2. predlažem dodati novi 11. i 12. podstavak koji glase: „ -odredbu o obvezi koncesionara za učlanjenjem i aktivnim radom u udruzi koncesionara koja određuje svoje predstavnike u Upravnom vijeću doma zdravlja.“ „ -odredbu o obvezi koncesionara da sudjeluje u zdravstvenom zbrinjavanju u izvanrednim stanjima i stanjima elementarne nepogode prema odluci župana i pod vodstvom direktora doma zdravlja.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
161 Galibedin Galijašević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U Čl. 57. Zakona o zdravstvenoj zaštiti iza 3. stavka predlažem dodati novi stavak koji glasi: „Upravno vijeće doma zdravlja ima devet članova i čine ga predstavnici: -osnivača (predsjednik i 2 člana), -radnika ustanove (2 člana), -udruge koncesionara (2 člana), -krovne udruge pacijenata (2 člana).“ Članak 7. postaje članak 8., mijenja se i glasi: „Uvjet iz stavka 7. ovoga članka ne odnosi se na člana upravnog vijeća kojeg imenuje radničko vijeće zdravstvene ustanove.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
162 Galibedin Galijašević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Predlažem u 3. stavku iza riječi „članka“ dodati zarez i riječ „samo“ pa bi stavak glasio: „Dom zdravlja mora osigurati provođenje djelatnosti iz stavaka 1. ovoga članka, samo ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano.“ Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da dom zdravlja mora osigurati provođenje djelatnosti definirane ovom člankom ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano.
163 Galibedin Galijašević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Predlažem zadnju rečenicu zadnjeg stavka promijeniti da glasi: „Svi ugovorni pružatelji zdravstvene zaštite dužni su sudjelovati u provođenju zdravstvene zaštite na području nadležnog doma zdravlja sukladno planu i programu upravnog vijeća doma zdravlja i u organizaciji direktora.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
164 Goran Milas KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Smatram da je krajnje vrijeme da se psiholozima zaposlenima u zdravstvenim ustanovama prizna status zdravstvenih radnika jer uopće nije sporno da sudjeluju u visokostručnim psihodijagnostičkim i terapijskim postupcima i kao takvi su, u svijetu i kod nas, nezamjenjiv dio šireg zdravstvenog tima. Time bi se dokinula nepravda i nelogičnost zbog koje se psihologijska struka u zdravstvu dugo i neopravdano tretirala na posve neprimjeren, usudio bih se reći apsurdan, način - kao nezdravstvena. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
165 Goran Milas KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Smatram da je krajnje vrijeme da se psiholozima zaposlenima u zdravstvenim ustanovama prizna status zdravstvenih radnika jer uopće nije sporno da sudjeluju u visokostručnim psihodijagnostičkim i terapijskim postupcima i kao takvi su, u svijetu i kod nas, nezamjenjiv dio šireg zdravstvenog tima. Time bi se dokinula nepravda i nelogičnost zbog koje se psihologijska struka u zdravstvu dugo i neopravdano tretirala na posve neprimjeren, usudio bih se reći apsurdan, način - kao nezdravstvena. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
166 Gordana Kamenečki- Puclin KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. U zdravstvenom sustavu zaposlena sam više od dvadeset godina i potpuno samostalno provodim postupke dijagnostike i tretmana svih potrebitih osoba (djece, odraslih, starih) u području mentalnih i somatskih bolesti. Navedeno ukazuje na kompetencije psihologa u zdravstvenom sustavu, ali i sustavni problem širine populacije i područja rada koji proizlazi iz dugogodišnjeg zanemarivanja rješavanja statusa psihologa u zdravstvu (naročito od 1993.g. kada dolazi do reforme primarne zdravstvene zaštite). Uvrštavanjem psihologa u kategoriju ne zdravstvenih radnika / suradnika u zdravstvu onemogućava se daljnje zapošljavanje, što dovodi do smanjivanja broja psihologa (trenutno je u zdravstvu zaposleno 230 psihologa), te posljedično nemogućnosti održavanja kontinuiteta u pružanju usluga. Krovne psihološke institucije (Hrvatsko psihološko društvo i Hrvatska psihološka komora) stvorile su sve zakonske i normativne preduvjete (stručne edukacije, Standardi rada kliničkih i zdravstvenih psihologa, Pravilnik o priznavanju statusa kliničkih psihologa koji uključuje Specijalistički studij iz kliničke psihologije) za ostvarivanje adekvatnih kompetencija psihologa za samostalno obavljanje zdravstvene djelatnosti (dijagnostika i liječenje), a time i preduvjete uvrštavanja kliničkih psihologa u Zakon o zdravstvenoj zaštiti kao zdravstvenih radnika. Osim dijagnostike i liječenja bolesnika, klinički psiholozi imaju značajnu ulogu i u preventivnim aktivnostima, što ukazuje na važnost vraćanja psihologa u primarnu zdravstvenu zaštitu. Obzirom na navedeno od iznimne je važnosti da se status kliničkih psihologa kao zdravstvenih djelatnika regulira Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Gordana Kamenečki- Puclin, mr. spec. klinički psiholog, Predsjednica Stručnog razreda za kliničku psihologiju Hrvatske psihološke komore, Dopročelnica Sekcije za kliničku psihologiju Hrvatskog psihološkog društva, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
167 GORDANA MIŠKULIN KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 87. Čl.87. više je nego dobro došao radi kontrole Komora koje su pokazale ne zrelost u provođenju i tumačenju preuzetih obveza prilikom predpristupnih pregovora. Medicinske sestre pozdravljaju ovakav vid kontrole za slučaj potrebe od strane ministarstva. Pogotovo jer je ministarstvo za sve generacije bilo nadležno pa i danas oko Uvjerenja za samostalni rad nakon propisanog staža i stručnog ispita u ministarstvu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
168 Grad Umag-Umago KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Zakon o zdravstvenoj zaštiti, u članku 76., spominje zavode za hitnu službu bez nekih posebnih novosti. Pitanje za raspravu: MOŽE LI HITNA SLUŽBA U URBANIM, RURALNIM I SUBRURALNIM SREDINAMA BITI RAZVIJENA JEDNAKO? Sva hitna stanja (crveni kod) bilo gdje u Hrvatskoj nisu sporna, ona bi se trebala i vjerujem da se zbrinjavaju na isti način, u skladu sa opće poznatim protokolima i smjernicama. Nažalost, u gradovima koji imaju bolnicu je to zlatni sat, u udaljenim sredinama je to daleko od zlatnog sata. Naime gradovi koji imaju bolnice uglavnom provode koncept, intervencije, opskrbe i prijevoza pacijenata u bolnicu. U gradovima ukoliko i postoje prostori za pregled pacijenta mislim da se ne koriste, pacijenti ukoliko i dođu upućuju se na hitni trakt u bolnicu . U manjim sredinama koje su udaljene od bolnice, hitne služne nastoje iskoristiti sve raspoložive resurse koji su im dostupni , dijagnostiku, specijaliste ukoliko ih imaju, sanitetski prijevoz, te i dalje pacijente pregledavaju, noću, vikendom, opserviraju i nastoje što je moguće više pacijenata liječiti u svojim sredinama, izbjegavajući tako daleke prijevoze, trošak, inkomodaciju pacijenata, odsutstvo timova hitne sa vlastitog terena, i opterećenje bolnica. Tako da Hitne službe, ovisno o sredini u kojoj se nalaze i rade, različito organizirane i s različitim obimom posla, što mislim da bi trebalo zakonski urediti. Mišljenja sam da Hitna služba Zagreb, Karlovac, ne može biti jednako organizirana kao primjerice Hitna služna Metković, Umag ili Vis , te službe mada pripadaju Županijskim Zavodima za hitnu medicinu, zbog svog geografskog položaja ne mogu biti jednako organizirane. Rad u udaljenim ispostavama izričito ovisi o suradnji postojećih Domova zdravlja, specijalističkih ordinacija, i koncesionara. Primjerice, ukoliko želite uputiti pacijenta sa Hitne službe na RTG ili internisti više ne možete koristiti uputnice, jer hitna služba propisuje samo uputnice sa šifrom C2, koje u Domovima zdravlja ne vrijede. Stoga trebaju administrativni propisi koji bi olakšali djelatnicima hitne službe upućivanje pacijenata specijalistima u Domu zdravlja. Tako da za sada postoje velike razlike u radu hitnih službi ovisno o tome gdje se nalaze, često postoji i nerazumijevanje rukovodstva, koje je uglavnom u gradovima, za problematiku i način rada u manjim sredinama udaljenima od bolnice, jer je lakše provoditi koncept „ ukrcaj i vozi „. Dosadašnja mreža nije dostatna jer gradovi i županije plaćaju nad standard u svojim područjima, sporadično se u turističkim mjestima počinju uključivati i turističke tvrtke u plaćanju nad standarda koji oni žele. Može li se sa svim turističkim tvrtkama postići dogovor o njihovoj participaciji u zbrinjavanju pacijenata i na koji način.? Pojedina mala mjesta imaju višestruko veći broj stanovnika u turističkoj sezoni, a što se redovito zanemaruje. Tko će i kojim propisima omogućiti veću suradnju liječnika koncesionara, specijalističkih ordinacija u domovima zdravlja te djelatnosti Hitne službe? Interes pacijenata je suradnja svih koji za njih skrbe, a administrativne mjere se trebaju olakšati i omogućiti još veću suradnju. Pozdravljam koncept razvoja jake poliklinike, palijativne skrbi , zdravstvenog turizma, telemetrije, jake dijagnostike itd.. u domovima zdravlja, navodim problem nedostatka liječnika i mjera koje bi pomogle liječnicima da ostaju u manjim, udaljenim sredinama. Na kraju, predlažemo da se propisima omogući da se u manjim sredinama, udaljenima od bolnica, omogući ustrojavanje hitne službe u sastavu domova zdravlja, jer je to praktičniji, efikasniji i jeftiniji model. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
169 GRAD ZAGREB KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. U izmijenjenom članku 162. važećega Zakona predlažemo u stavku 3 iza riječi „hitnih stanja u medicini“ dodati riječi „drugih izvanrednih događaja u obavljanju djelatnosti“ . Obrazloženje: Potrebno dopuniti odredbu jer je u suprotnosti s odredbom članka 69. ovog konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. 24 satna pripravnost u županijskim zavodima podrazumijeva pravovremenu reakciju na izvanredni događaji iz djelatnosti Zavoda a koja po definiciji nisu hitna stanja u medicini npr.epidemiološke situacije ili ekološki incidenti kod kojih je važno uzeti u što kraćem roku od događaja. Pripravnost je obveza županijskih zavoda po Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
170 GRAD ZAGREB KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 100. Izmjenom članka 161. Zakona utvrđeno je da djelatnosti zaštite mentalnog zdravlja i prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti se može obavljati u privatnoj praksi što smatramo protivno Nacionalnoj strategiji suzbijanja zlouporabe droga u RH za razdoblje 2012.-2017. i dosadašnjoj dobroj praksi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
171 GRAD ZAGREB KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 98. Brisati u cijelosti članak 159.a, jer je isti u suprotnosti sa odredbama Zakona o koncesiji, koje propisuju da prilikom provođenja postupka davanja koncesija davatelj koncesija je obvezan poštovati između ostalog i načela tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije i načelo transparentnosti, te se za dobivanje koncesija raspisuje natječaj i odabire najpovoljniji ponuditelj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
172 GRAD ZAGREB KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. Članak 69. Predlažemo da se članak 101. važećega Zakona izmijeni, tako da glasi: „Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave jest zdravstvena ustanova za obavljanje javnozdravstvene djelatnosti na području jedinice područne (regionalne) samouprave. Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave mora imati organiziranu epidemiologiju, javnozdravstvenu medicinu, kliničku mikrobiologiju, školsku i adolescentnu medicinu, zaštitu mentalnog zdravlja i zdravstvenu ekologiju. Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave može imati organizirane i druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti. Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave: - provodi stručna i znanstvena istraživanja odrednica zdravlja, pobola i smrtnosti u svrhu praćenja, analize i ocjene zdravstvenog stanja i potreba stanovništva te utvrđivanja javnozdravstvenih prioriteta, - mjerama promicanja zdravlja unaprjeđuje i štiti tjelesno i mentalno zdravlje stanovništva u zajednici djelujući na bihevioralne, biološke i socijalne rizike za zdravlje, - provodi specifičnu i preventivnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim srednjim školama te sveučilištima i visokim učilištima, - prati, proučava i evaluira zdravlje i zdravstvenu zaštite vulnerabilnih skupina stanovništva, - provodi mjere gerontološke zdravstvene zaštite, - prikuplja, kontrolira i analizira statistička izvješća sukladno Zakonu o službenoj statistici - na zahtjev župana, odnosno gradonačelnika, prati i ocjenjuje zdravstveno stanje stanovništva na tom području, - kontinuirano provodi mjere higijensko-epidemiološke zaštite s epidemiološkom analizom stanja i po potrebi provodi protuepidemijske mjere te nadzire provođenje obveznih imunizacija, - sudjeluje u planiranju, predlaganju i provođenju mjera za sprečavanje, rano otkrivanje i suzbijanje kroničnih masovnih bolesti uključujući i bolesti ovisnosti - provodi zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti surađuje sa zdravstvenim i drugim ustanovama i zdravstvenim radnicima u provedbi dijagnostike, tretmana i liječenja mentalnih bolesti i poremećaja - planira, provodi, koordinira i evaluira provođenje nacionalnih i drugih preventivnih programa na razini jedinice područne (regionalne) samouprave, - nadzire provedbu mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije te provodi preventivne i protuepidemijske postupke dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, - bavlja raspodjelu cjepiva za potrebe provedbe programa cijepljenja, - prati i evaluira prehrambeno stanje stanovništva i predlaže javnozdravstvene mjere za unaprjeđenje prehrane, - sudjeluje u izradi i provedbi pojedinih programa zdravstvene zaštite u izvanrednim prilikama, - sudjeluje u sustavu javnozdravstvene pripravnosti, - obavlja izvanbolničku specijalističko konzilijarnu zdravstvenu zaštitu (klinička mikrobiologija), - obavlja stručne poslove zaštite okoliša sukladno posebnim propisima vezano uz osiguranje zdravog okoliša i zdravlja ljudi, uključujući i mjerenje čimbenika okoliša od utjecaja na zdravlje i njihovo praćenje, - prati, proučava, ocjenjuje i provodi laboratorijske analize zdravstvene ispravnosti i kvalitete vode za ljudsku potrošnju, vode za hemodijalizu, vode za rekreaciju i fizikalnu terapiju, površinske, podzemne i otpadne vode, stanje vodoopskrbe na terenu, zdravstvene ispravnosti i kvalitetu hrane i predmeta opće uporabe, - ispituje, prati, analizira i ocjenjuje utjecaj čimbenika okoliša na zdravlje ljudi, izrađuje procjenu rizika za zdravlje, te predlaže i sudjeluje u provođenju mjera za sprječavanje njihovih štetnih djelovanja - surađuje s međunarodnim javnozdravstvenim institucijama, organizacijama i udrugama, - surađuje na javnozdravstvenim programima s udrugama civilnog društva, - može obavljati stručne poslove zaštite okoliša sukladno posebnim propisima vezano uz zaštitu okoliša i zaštitu zraka te obavlja i druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osvnovne djelatnosti. Koordinaciju i stručno usmjeravanje zavoda za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave u obavljanju javnozdravstvene djelatnosti provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Obrazloženje: Odredba o djelatnostima županijskih zavoda treba ostati otvorena norma u skladu s odredbom 13. Konačnog prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
173 GRAD ZAGREB KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. Predlažemo brisati stavak 2. istoga članka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
174 GRAD ZAGREB KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 66. U odredbi izmijenjenog članka 98. važećega Zakona, predlažemo brisati stavke 7. 8. i 9. Obrazloženje: Osnivanje trgovačkih društava precizno je regulirano Zakonom o trgovačkim društvima. Naime, predloženom odredbom nije definirano što je to javnozdravstveni interes, a stvarna situacija je da postoje trgovačka društva koja obavljaju poslove iz djelatnosti županijskih zavoda i to u području DDD-a i stručnih poslova iz zaštite okoliša (zdravstvena ekologija) pa je nejasno što se želi postići ovom odredbom. Odredba dovodi zavode za javno zdravstvo u nepovoljan položaj, ograničava se tržišna utakmica i u suprotnosti je sa smjernicama EU vezanim uz jačanje teritorijalne povezanosti u poslovanju. U odredbi izmijenjenog članka 98. važećega Zakona, predlažemo izmijeniti stavak 10., tako da isti glasi: „Zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave u kojima se obavlja nastava iz područja javnozdravstvenih djelatnosti, odnosno koji su nastavna baza medicinskih fakulteta imaju pravo na dodatak svom nazivu – nastavni zavodi za javno zdravstvo.“ Obrazloženje: Izmjena je potrebna zbog usklađenja s članom 65. konačnog prijedloga Zakona. Odredba stavlja u neravnopravan položaj zavode u odnosu na svaku drugu zdravstvenu ustanovu, budući da iste imaju slobodu određivanja naziva (npr. domovi zdravlja, bolnice i dr.), stoga smo stava da ne treba ograničavati niti zavode za javno zdravstvo vezano na dodatak nastavni-osnovnom nazivu. U odredbi stavka 12., predlažemo ispred riječi: „zdravstvenih zavoda“, dodati riječ: „državnih“, tako da ista odredba glasi: „Uvjete za unutarnji ustroj državnih zdravstvenih zavoda pravilnikom propisuje ministar.“ Obrazloženje: Odredbom Nacrta prijedloga zakona, dolazi do preklapanja nadležnosti županija kao osnivača zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravlja. Kako zavodi nemaju osigurano financiranje za sve djelatnosti koje prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti trebaju obavljati, istima se mora ostaviti mogućnost samostalnog unutarnjeg ustroja, radi brze prilagodbe vanjskom okruženju, u cilju uspješnosti u poslovanju zavoda. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
175 GRAD ZAGREB KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Članak 55. stavak 1. Članak 78. mijenja se i glasi: „Dom zdravlja može provoditi djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada, laboratorijske dijagnostike, zdravstvene njege, radiološke i druge dijagnostike, palijativnu skrb, sanitetskog prijevoza, fizikalne terapije i ljekarničku djelatnost, te obvezno provodi patronažnu zdravstvenu zaštitu, izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti i ustrojava dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na svom području. Prijedlog brisati “Dom zdravlja može provoditi “ staviti “Dom zdravlja provodi” .... U odredbi izmijenjenog članka 78. stavka 1., predlažemo brisati riječi: ”izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti”. Obrazloženje: Usklađenje s predloženim izmjenama članka 69. Konačnog prijedloga zakona. Navedenim člankom 55. izmjena Zakona mijenja se članak 78. te se stavkom 1. definira da dom zdravlja provodi i djelatnosti izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnost, te se člankom 69. mijenja članak 101., a isti definira djelovanje zavoda za javno zdravstvo jedinice područne samouprave koje treba imati organiziranu epidemiologiju, javno zdravstvo, mikrobiologiju, promicanje zdravlja, školsku i adolescentnu medicinu i zdravstvenu ekologiju (ne uključuje djelatnost mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti). Smatramo da predložene izmjene nisu dobre, jer mijenjaju postojeći, dobro uhodani i vrlo učinkoviti sustav koji je sastavni dio nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga, a službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo nositelji su brojnih mjera i aktivnosti te su stvarni nositelji prevencije ovisnosti i izvanbolničkog liječenja. Tijekom pregovaranja o poglavlju 28. (zaštita potrošača i zdravlja), a radi pristupanja EU, EU je primila na znanje da je Hrvatska poduzela različite mjere na području sprječavanja zloporabe droga te na području prehrane, alkohola, nejednakosti u zdravstvu te otkrivanja raka u skladu s pravnom stečevinom EU-a. Dakle, pregovaran je postojeći sustav prevencije ovisnosti. Nacionalna strategija suzbijanja zlouporabe droga u RH za razdoblje 2012. - 2017. ( NN br. 122/2012) predviđa sljedeće: - Na županijskoj razini institucionalni okvir za suzbijanje zlouporabe droga čine: županijska povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga, službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo… - programi prevencije ovisnosti provode se u sustavu zdravstva i socijalne skrbi. U mjerama primarne i rane sekundarne prevencije zdravstveni sustav sudjeluje u prvom redu putem službi školske medicine i službi za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo kroz suradnju sa školskim preventivnim programima - U Republici Hrvatskoj u liječenju ovisnika najveću ulogu ima sustav izvanbolničkog liječenja, odnosno mreža službi za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo, a koordinator je Hrvatski zavod za javno zdravstvo. - Posebni ciljevi u području liječenja i psihosocijalnog tretmana su: Poticati daljnje osnaživanje i stručno ekipiranje službi za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo i sukladno potrebama mijenjati javnozdravstvenu mrežu, te provoditi kontinuirane edukacije za nove djelatnike službi i posebne edukacije za tretman s mladima, kao i edukacije za tretman osoba zbog zlouporabe novih droga ili poliuporabe. Trimbos Institut (je nacionalni Nizozemski institut znanja za mentalno zdravlje, ovisnosti i socijalne skrbi ), proveo je 2011.g. evaluaciju rada službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti pri zavodima za javno zdravstvo te sustav ocijenio vrlo učinkovitim i jedinstvenim. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da dom zdravlja može provoditi djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada, laboratorijske dijagnostike, zdravstvene njege, radiološke i druge dijagnostike, palijativnu skrb, sanitetskog prijevoza, fizikalne terapije i ljekarničku djelatnost, te obvezno provodi patronažnu zdravstvenu zaštitu, izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti i ustrojava dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na svom području.
176 GRAD ZAGREB KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Potrebno pojasniti pojam “Dom zdravlja –koordinator”, definirati mehanizme kako će se vršiti ta funkcija koordinatora i jasno definirati sankcije ukoliko se “ugovorni pružatelji zdravstvene zaštite ne odazovu pozivu” kao i što točno znači “poziv direktora u provođenju (koje?) zdravstvene zaštite (dežurstva, hitna stanja, preventivne akcije?). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen u dijelu definiranja mehanizma koordinacije ugovornih pružatelja zdravstvene zaštite na području jedinice područne (regionalne) samouprave.
177 GRAD ZAGREB KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. U odredbi izmijenjenog članka 73. stavka 1., predlažemo brisati riječi: „jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave”, tako da navedena odredba glasi: “Upravljanje, tijela i statut zdravstvenih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, uređuju se sukladno odredbama ovoga Zakona.” Obrazloženje: Izmjena se predlaže, jer bi se u protivnom derogirale ovlasti županija koje odgovaraju za poslovanje zdravstvenih ustanova čiji su osnivači i koje pokrivaju gubitak zdravstvene ustanove. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da se upravljanje, tijela i statut zdravstvenih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave uređuju sukladno odredbama ovoga Zakona.
178 GRAD ZAGREB KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Članak 37. U odredbi izmijenjenog članka 59. važećega Zakona, predlažemo iza stavka 2. dodati novi stavak 3. koji glasi: „Direktor ima pomoćnika za kvalitetu, sukladno posebnom propisu“. Obrazloženje: Navedenu dopunu predlažemo zbog usklađenja sa Zakonom o kvaliteti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi („Narodne novine“ br. 124/11). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
179 GRAD ZAGREB KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. Članak 27. stavak 1. Vezano na prijedlog da se članak 41. stavak 1. mijenja se i glasi: „Sastavni dio dokumentacije za nadmetanje u postupku davanja koncesije, uz dokumentaciju propisanu Zakonom o koncesijama kada je ponuditelj fizička osoba jest odobrenje za samostalan rad zdravstvenoga radnika, dokaz o raspolaganju prostorom te ugovor o radu ili izjava o radu u timu člana/članova tima ovjerena od javnoga bilježnika, a kada je ponuditelj zdravstvena ustanova rješenje o upisu u sudski registar i rješenje o početku rada dano od ministra“. Mišljenja smo da kada je ponuditelj fizička osoba treba dodati: odobrenje za samostalan rad člana tima, za radnike domova zdravlja suglasnost Upravnog vijeća, a kada je ponuditelj zdravstvena ustanova treba dodati: dokaz o raspolaganju prostorom, odobrenje za samostalan rad nositelja tima i člana tima. Članak 27. stavak 3. Vezano na prijedlog da se članak 41. stavak 3. mijenja i glasi: „Koncesiju za obavljanje javne zdravstvene službe sukladno mreži javne zdravstvene službe, na prijedlog pročelnika ureda upravnog tijela nadležnog za zdravstvo, daje župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, uz suglasnost ministra. Mišljenja smo da treba dodati: i mreži subjekata medicine rada Članak 27. stavak 4. Vezano na prijedlog da se članak 41. stavak 4. mijenja i glasi: „Iznimno od stavka 3. ovoga članka postupak davanja koncesiju za obavljanje javne zdravstvene službe sukladno mreži javne zdravstvene službe pokreće se na zahtjev ministra“. Navedeno je u suprotnosti s čl. 9., stavak 1., podstavak 1. i podstavak 4., a kojim je propisano da „Jedinica područne (regionalne) samouprave ostvaruje svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području zdravstvene zaštite tako da: - osigurava popunjavanje mreže javne zdravstvene službe na svom području - sukladno mreži javne zdravstvene službe odnosno mreži ugovornih subjekata medicine rada daje koncesije za obavljanje javne zdravstvene službe na svom području“. Nadalje, člankom 14. Zakona o zdravstvenoj zaštiti utvrđeno je da dostupnost zdravstvene zaštite na svom području jedinica područne (regionalne) samouprave osigurava, između ostalih i davanjem koncesija za obavljanje javne zdravstvene službe. Smatramo da ukoliko se davanje koncesija za obavljanje javne zdravstvene službe sukladno mreži javne zdravstvene službe pokreće na zahtjev ministra da se na taj način onemogućava jedinica lokalne samouprave u obavljanju zakonom povjerenih zadaća, a nije niti jasno određeno koji su to iznimni slučajevi kada se koncesije pokreću na zahtjev ministra. Članak 27. stavak 7. Kriteriji za namjeru podnošenja ponude za obavljanje djelatnosti na osnovu koncesije (status radnika duži od 3 godine i 80% izvršenje pokazatelja uspješnosti u razdoblju od 6 mjeseci), mišljenja smo da status radnika treba biti najmanje 4 godine (npr. kao i vrijeme trajanja specijalizacije), a pokazatelji uspješnosti za razdoblje od najmanje 2 godine. Ujedno smo mišljenja da namjera radnika o podnošenju ponude za obavljanje djelatnosti na osnovi koncesije Ministru, a koji moži podnijeti zahtjev za pokretanje postupka za davanje koncesija, u suprotnosti je sa člankom 9., jer se koncesije daju radi popunjavanja mreže javnozdravstvene službe, a ne za preklazak radnika iz doma zdravlja u koncesiju. Osim navedenog nije utvrđeno na koji način i koja institucija utvrđuje kriterije uspješnosti, odnosno zadovoljeno izvršenje pokazatelja uspješnosti, kvalitete i preventivnih pregleda zdravstvenog radnika radi ostvarenja prava na koncesiju. Članak 27., stavak 8. U redoslijedu prvenstva za davanje slijedeće koncesije smatramo da radnik iste struke zaposlen kod koncesionara ne može imati prednost pred ostalima kriterijima, nadalje potrebno revidirati „kriterij” vrijeme od 10 godina na području nerazvijenih regija lokalne uprave (mišljenje je da taj rok treba skratiti, razmotriti rok do 5 godina), nadalje uvesti kriterij Specijalizacije obiteljske medicine kao kriterij ili znak prednosti. Također smatramo da kriteriji nisu isti za radnika iste struke koji je zaposlen kod koncesionara i koji ne mora raditi 10 godina, a radnik koji je obavlja zdravstvenu djelatnost na području jedinice (regionalne) samouprave mora raditi 10 godina, tako da su stavljeni u neravnopravan položaj. Primljeno na znanje Zakonskim izmjenama predlaže se ukidanje dosadašnjeg ograničenja od maksimalno 30% udjela koncesionara u domovima zdravlja, što znači da će županije samostalno moći odlučiti o broju koncesionara koji im je potreban kako bi građanima na svom području ponudili zdravstvenu zaštitu na najvišem nivou. Kao nastavak procesa u kojem je 75% ordinacija u 4 osnovne djelatnosti primarne zdravstvene zaštite (opća praksa, pedijatrija, ginekologija, stomatologija) već u koncesiji, tijekom 3 do 5 godina županije bi, u što većem broju, ordinacije u navedene četiri djelatnosti organizirali kroz rad koncesionara. Istovremeno, domovi zdravlja bi se više orijentirali na specijalističku medicinu, za što su i bolje opremljeni. Prošlogodišnja analiza rada obiteljskih liječnika pokazala je da su liječnici koncesionari obavili više preventivnih i drugih pregleda, posebno onih za koje je bila potrebna oprema i dodatna edukacija, u značajno su većem opsegu upravljali kroničnim bolestima, te su veći broj pacijenata zbrinuli sami ili u sklopu skupne prakse, ne šaljući ih u bolnice. U skrbi prosječan tim doma zdravlja ima 1363 pacijenata, a koncesionar 1763 pacijenata.
180 GRAD ZAGREB KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. U članku 33. iza stavka 2. dodati stavak 3. koji glasi: „Djelatnost zdravstvenih zavoda jedinica područne (regionalne) samouprave dio je zdravstvene djelatnosti koja se obavlja na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini, a obuhvaća djelatnost javnozdravstvene medicine, gerontološku javnozdravstvenu djelatnost, djelatnost školske i adolescentne medicine, djelatnost epidemiologije, djelatnost kliničke mikrobiologije, djelatnost zaštite mentalnog zdravlja, zdravstvene ekologije te druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti.“ Obrazloženje: Predlažemo navedenu izmjenu iz razloga što je odredba članka 20. konačnog prijedloga zakona u koliziji sa člankom 66. istoga. Nije prihvaćen Predmetni članak definira područje djelatnosti zdravstvenih zavoda.
181 GRAD ZAGREB KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 19. U izmijenjenoj odredbi članka 32. važećega Zakona, predlažemo brisati riječ: „državnih“, tako da tekst istoga glasi: „Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaća djelatnost klinika, kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara i zdravstvenih zavoda.“ Obrazloženje: Predlažemo brisati riječ: „državnih“, jer bi u suprotnom ista odredba bila u koliziji sa člankom 66. stavkom 4. konačnog prijedloga zakona, prema kojem su zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave zdravstvene ustanove za obavljanje stručnih i znanstvenih djelatnosti iz okvira prava i dužnosti jedinica područne (regionalne) samouprave na području javnozdravstvene djelatnosti. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaća djelatnosti klinika, kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara i državnih zdravstvenih zavoda.
182 GRAD ZAGREB KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 17. Članak 17. Navedenim člankom mijenja se članak 30. Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji utvrđuje bolničku djelatnost. Navodi se da bolnička djelatnost obuhvaća i druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti. Iz zakonskog prijedloga ne iščitava se koje su to druge djelatnosti što je u suprotnosti s dosadašnjim stavom da se sve što nije zdravstvo mora izdvojiti iz zdravstvenog sustava. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa mogućnost obavljanja i drugih djelatnosti sukladno posebnim propisima.
183 GRAD ZAGREB KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Načelna primjedba U skladu sa pravnom praksom i naukom o nomotehnici u slučaju potrebe izmjene velikog broja odredbi članaka postojećeg zakona (kao što je slučaj sa ovim zakonom) potrebno je izraditi novi cjeloviti zakon. Također mišljenja smo da ne postoji ni jedan formalni razlog zbog čega bi tako važan zakon kao što je Zakon o zdravstvenoj zaštiti bio donesen po hitnom postupku. Važno je istaknuti da Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva 2012.-2020. (NN 116/12), koju je donio Hrvatski sabor na sjednici 28. rujna 2012., – u Strateškim razvojnim pravcima – jedna od strateških razvojnih mjera predviđa jačanje upravljačkih ovlasti domova zdravlja (radi ostvarivanja načela sveobuhvatnosti, cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zaštite te načela dostupnosti i kontinuiranosti pružanja zdravstvene zaštite na svom području, domovi zdravlja moraju imati čvršće upravljačke ovlasti primjerice u planiranju radnog vremena za liječnike OM u koncesiji) U Strategiji se navodi da je uvođenjem koncesija u PZZ oslabljen kontinuitet i sveobuhvatnost zdravstvene zaštite koja je ranije bila bitna značajka domova zdravlja U Strategiji je navedeno da je broj liječnika dentalne medicine zadovoljavajući i veći je od EU prosjeka. Usporedbom podataka HZZO-a iz siječnja 2014.g. i ožujka 2015.g. vidljivo je da se u PZZ broj osiguranih osoba u timovima domovima zdravlja povećava, a u timovima koncesionara se smanjuje. Navedeno je jedan od pokazatelja da ne stoji tvrdnja u obrazloženju „da je kvaliteta i broj pruženih usluga te učinkovitost značajno veća kod koncesionara nego kod zaposlenika domova zdravlja“ nego da koncesionari bolje vode evidenciju onoga što su radili kako bi im to bilo plaćeno, a „domski liječnici“ bi uz adekvatno nagrađivanje jednako dobro prijavljivali sve provedene postupke. „Ukidanjem obveza zadržavanja u domu zdravlja 30% svake djelatnosti koja se daje u koncesiju i otvara se mogućnost pokretanja postupka dobivanja koncesija preko ministarstva“ mišljenja smo da se neće osigurati zadržavanje liječnika u Republici Hrvatskoj iz razloga što u najvećem broju odlaze liječnici – bolnički specijalisti, a ne liječnici iz PZZ-a. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
184 Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 71. Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg smatra neprihvatljivom predloženu formulaciju iz članka 71.stavka 3. da Hrvatski Zavod za transfuzijsku medicinu „može“ promidžbu darivanja, te organizaciju darivanja krvi obavljati u suradnji s Hrvatskim Crvenim križem. Stavak 3. trebao bi glasiti ovako: „Promidžbu darivanja, te organizaciju darivanja krvi Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu obavlja u suradnji s Hrvatskim Crvenim križem, na temelju posebnog ugovora.„  Naime, organizirano prikupljanje krvi u Republici Hrvatskoj započelo je upravo u suradnji sa Crvenim Križem i takav sustav funkcionira već 62 godine. Crveni križ za ovu djelatnost prima financijsku naknadu iz koje se onda financira organizacija same akcije te nabava i podjela zahvalnih obroka, financira se dodjela priznanja višestrukim davateljima krvi, a također se financiraju i ostale humanitarne djelatnosti Crvenog križa. Raspodjela financijskih sredstava je transparentna i može se u svakom trenutku provjeriti u financijskim izvještajima društava Hrvatskog Crvenog križa. Također valja napomenuti da organizacija samih akcija DDK spada u javne ovlasti Crvenog križa koje su regulirane Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu. Svi smo svjesni činjenice da je u mnogim državama prikupljanje i distribucija krvi i krvnih pripravaka na žalost nadišla sferu humanog te da je samo prikupljanje, prerada i distribucija krvi postala jedan veliki biznis. Primjera radi, u Austriji u 95% slučajeva austrijski Crveni križ, organizira, prikuplja, obrađuje i prodaje krv i krvne prpravke i prema podacima austrijskog Crvenog križa njihova krovna organizacija Crvenog križa godišnje uprihodi više od 45 milijuna € od prodaje krvi krvnih pripravaka. Za razliku od Austrijskog Crvenog križa gdje je aktivnost DDK postala milijunski biznis, u Hrvatskoj sama djelatnost DDK što se Hrvatskog Crvenog križa tiče je još uvijek u sferi humanog tako da se bojimo da bi ovakvom mogućnošću odvajanja DDK od Crvenog križa i došlo do djelomičnog eliminiranja samog humanog elementa davanja krvi, elementa kojeg pune 62 godine na svojim leđima iznosi Hrvatski Crveni križ. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
185 Gradsko društvo Crvenog križa Vinkovci KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 71. Gradsko društvo Crvenog križa Vinkovci predlaže brisanje riječi "može obavljati" iz stavka tri članka 71. Konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a koje treba zamijeniti rječju "obavlja", pa bi stavak dva članka 71. trebao glasiti: "Promidžbu darivanja, te organizaciju darivanja krvi Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu obavlja u suradnji s Hrvatskim Crvenim križem, na temelju posebnog ugovora." Obrazloženje: Hrvatski Crveni križ provodi javne ovlasti propisane Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu (NN 71/10). Članak 8. točka 11. Zakona o HCK određuje da Hrvatski Crveni križ: "promiče dobrovoljno darivanje krvi, organizira i provodi akcije dobrovoljnog davanja krvi, okuplja davatelje i o njima vodi evidenciju, utvrđuje mjerila za priznanja dobrovoljnim davateljima krvi i dodjeljuje im potvrde i priznanja". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
186 Hana Hrpka KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Po struci sam psiholog i radim u nevladinoj organizaciji Hrabri telefon te već 10 godina surađujem s psiholozima koji rade u zdravstvu, u području zaštite mentalnog zdravlja. Djeluju potpuno samostalno te da nema kliničkih psihologa, zaštita djece u Hrvatskoj bi bila upitna. Njihovim radom, dijagnostikom i tretmanom Hrvatska ima zaštitu djece u ovom području na nivou Europe. Stoga je neophodno da njihov rad bude priznat te da dobiju status zdravstvenih djelatnika. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
187 Hrvatska komora dentalne medicine PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 113. Ukazujemo na problem neriješenog statusa dentalnih tehničara u zakupu, koji bi trebao biti riješen primjenjujući članak 117. stavak 1. Prijedloga (nastavak obavljanja djelatnosti na osnovi zakupa najdulje do ispunjenja uvjeta za prestanak rada u privatnoj praksi). U stavku 4. izrijekom je propisana zabrana preseljenje obavljanja privatne prakse zakupom u novi prostor. S obzirom na navedeno, predlažemo da se točka zamijeni zarezom i dodaju riječi: “osim u slučajevima kada je potrebno osigurati poštivanje načela dostupnosti pacijenata.“ U stavku 5. predlažemo da se nova rješenja Ministarstva zdravlja odnose na utvrđivanje prava obavljanja privatne prakse neovisno o ugovoru o koncesiji. U stavku 8. ostaje upitno postupanje u slučaju prestanka rada samo dijela zdravstvenih radnika (ne svih). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
188 Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 104. Odredbe upravnog nadzora se prema mišljenju Komore mogu odnositi samo na obavljanje javnih ovlasti komore. U preostalom dijelu, Komora je samostalna i neovisna strukovna organizacija, koja svoju djelatnost obavlja sukladno zakonskim propisima, Statutu i drugim općim aktima komore. Osobito su upitne odredbe predloženog članka 188.f. stavak 1. točka 5. (prema kojoj Povjerenstvo može predložiti provođenje postupka razrješenja odgovorne osobe u pravnoj osobi) odnosno članka 188.g točka 3. (prema kojoj Povjerenstvo ima pravo podnijeti optužni prijedlog odnosno kaznenu prijavu) te općenito ovlasti koje su dane članovima Povjerenstva za što smatramo da je u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija te načelima ustroja i obavljanja djelatnosti slobodnih reguliranih profesija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
189 Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. Predlažemo da se zadrže sada važeći uvjeti (65 godina života i 20 godina staža osiguranja – umjesto 15). Nije prihvaćen Komentar korisnika ne može se uvažiti iz razloga što predložena zakonska norma predstavlja usklađivanje s propisima iz mirovinskog osiguranja.
190 Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. Navedenim člankom propisano je da će nadležna komora utvrditi cijene zdravstvenih usluga za poslove privatne prakse koje obavlja izvan ugovornog odnosa sa Zavodom. Komora bi trebala utvrđivati i cijene za zdravstvene ustanove i trgovačka društva za usluge koje se obavljaju izvan ugovornog odnosa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
191 Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 94. Predloženu izmjenu smatramo nepotrebnom, s obzirom da je isto propisano člankom 145. stavkom 1. točka 7. Zakona. Predlažemo da se i nadalje zadrži obveza ishođenja prethodnog mišljenja komore o osnivanju zdravstvene ustanove. Primljeno na znanje Zakonskim prijedlogom sukladno strateškim ciljevima predlaže se uklanjanje administrativnih barijera u postupcima za izdavanje odobrenja za obavljanje zdravstvene djelatnosti.
192 Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 92. Predlažemo da se kao uvjet za obavljanje privatne prakse u točci 1. navede kao alternativa – rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije. Nadalje primjedba kao uz članak 32. Prijedloga. U stavku 3. je potrebno decidirano navesti na koji se način provjerava postojanje uvjeta znanja hrvatskog jezika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
193 Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 91. S obzirom da nadležne komore provode postupak priznavanja inozemnih stručnih (a ne obrazovnih kvalifikacija), koje se odnose isključivo na državljane EGP-a, s dokazom o formalnoj osposobljenosti izdanim u državi EGP-a – ne vidimo opravdanja da Ministarstvo tim istim osobama priznaje pripravnički staž i stručni ispit, kada će isto biti obuhvaćeno u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije kojeg će provoditi nadležna komora. Slijedom navedenog, predlažemo brisanje navedenog stavka. Isto tako, predlažemo da u stavku 4. priznavanje specijalizacije državljanina EGP-a sa završenim školovanjem u EGP-u (automatsko priznavanje), bude sastavni dio postupka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije. Nejasna je odredba o polaganju stručnog ispita u ministarstvu zdravlja, nakon provedenog postupka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije stečene izvan područja EGP-a (kandidati nakon priznavanja obrazovne kvalifikacije, kao preduvjet za priznavanje stručne kvalifikacije, obavljaju pripravnički staž i polažu stručni ispit nakon čega ministarstvo rješenjem priznaje stručnu kvalifikaciju). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
194 Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 89. Nejasna je odredba stavka 2. istoga članka. Primljeno na znanje Uvjete i način zapošljavanja doktora medicine bez specijalističkog usavršavanja s odobrenjem za samostalan rad definirati će se pravilnikom.
195 Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 84. S obzirom da se radi o zdravstvenim suradnicima koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, ali sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite, predlažemo da se ne briše stavak 2. članka 129. kojim je za njihov sadržaj i način njihovog usavršavanja potrebno prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
196 Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 79. U stavku 2. istoga članka propisani su isti uvjeti vezani uz zasnivanje radnog odnosa zdravstvenih radnika kao za zdravstvene ustanove. Predlažemo zadržavanje sada važećih uvjeta. Isto tako, člankom 81. prijedloga propisana je obveza trgovačkih društava da se turističke i srodne uslužne djelatnosti mogu pružati u „posebnim organizacijskim oblicima“ u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministra, pri čemu nije definirano što se podrazumijeva pod posebnim organizacijskim oblicima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
197 Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. U stavku 5. Propisana je mogućnost poliklinici pružati turističke i srodne uslužne djelatnosti u „posebnim organizacijskim oblicima“ u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministra, pri čemu nije definirano što se podrazumijeva pod posebnim organizacijskim oblicima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
198 Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. S obzirom da je dom zdravlja samo jedan od subjekata na području županije u kojem se pružaju zdravstvene usluge, nema opravdanja da na svom području koordinira provođenje zdravstvene zaštite koju provode sve zdravstvene ustanove, grupne prakse i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu službu na osnovi koncesije. Zašto ta uloga ne bi bila dodijeljena nadležnom uredu za zdravstvo pri svakoj županiji, čime bi svi subjekti – pružatelji usluga imali ravnopravan status. S obzirom na neriješen status dentalnih tehničara, predlažemo da se u djelatnost doma zdravlja ugradi i mogućnost obavljanja djelatnosti dentalne tehnike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
199 Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. S obzirom da je dom zdravlja samo jedan od subjekata na području županije u kojem se pružaju zdravstvene usluge, nema opravdanja da na svom području koordinira provođenje zdravstvene zaštite koju provode sve zdravstvene ustanove, grupne prakse i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu službu na osnovi koncesije. Zašto ta uloga ne bi bila dodijeljena nadležnom uredu za zdravstvo pri svakoj županiji, čime bi svi subjekti – pružatelji usluga imali ravnopravan status. S obzirom na neriješen status dentalnih tehničara, predlažemo da se u djelatnost doma zdravlja ugradi i mogućnost obavljanja djelatnosti dentalne tehnike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
200 Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Predlažemo da se uz doktora medicine, doda i doktor dentalne medicine koji također ima pravo propisivanja lijekova. Prihvaćen Prihvaćen.
201 Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. Predlažemo da se uz doktora medicine, doda i doktor dentalne medicine koji također ima pravo propisivanja lijekova. Prihvaćen Prihvaćen.
202 Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. Predlažemo da se i nadalje zadrži obveza ishođenja prethodnog mišljenja komore o osnivanju zdravstvene ustanove. Primljeno na znanje Zakonskim prijedlogom sukladno strateškim ciljevima predlaže se uklanjanje administrativnih barijera u postupcima za izdavanje odobrenja za obavljanje zdravstvene djelatnosti.
203 Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. U stavku 4. predloženog članka 41. propisuje se mogućnost da se postupak davanja koncesije pokrene i na zahtjev ministra zdravlja, pri čemu se očito nastoji prevenirati situacija gdje župan odnosno gradonačelnik ne objave obavijest o namjeri davanja koncesije. U predloženom slučaju nije precizno razrađen postupak davanja koncesije, već se samo propisuje postupak pokretanja, uz napomenu da treba predvidjeti i situaciju ako župan odnosno gradonačelnik i nadalje ne objave obavijest o namjeri davanja koncesije. U stavku 6. istoga članka predlažemo brisanje obveze ishođenja suglasnosti Upravnog vijeća, s obzirom da je isto gotovo nemoguće ishoditi, čime se praktično radnicima doma zdravlja onemogućava pravo na sudjelovanje u postupku dodjele koncesije. Stavkom 7. istog članka propisana je mogućnost da navedeni radnik svoje pravo pokuša realizirati putem Ministarstva zdravlja, no kako je propisano da ministar može podnijeti zahtjev za pokretanje postupka, isto ovisi o diskrecionoj odluci ministra. U stavku 10. istog članka propisano je da će ministar utvrditi kriterije za izračun iznosa naknade za koncesiju posebnom odlukom. Komora upozorava da se navedenom odredbom ostavlja mogućnost utvrđivanja iznosa (unutar naknadno razrađenih kriterija), koji će uvelike varirati u pojedinim županijama. Pri tome svakako podržavamo prijedlog da se propišu i nakon toga utvrde kriteriji za izračun naknada, ali da ministar zdravlja i nadalje propisivanjem najvišeg mogućeg iznosa naknade za koncesiju, zaštiti zdravstvene djelatnike u koncesiji od samovoljnog utvrđivanja visina naknada u pojedinim županijama. Nadalje, ukazujemo i na potrebu da ministar zdravlja utvrdi kriterije za utvrđivanje visine naknade najma kao i način obračuna režijskih troškova za sve zdravstvene ustanove koje daju prostor u najam. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
204 Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. Novim člankom 35.a Zakona, propisano je vođenje Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite u koji se upisuju pružatelji zdravstvene zaštite koji zdravstvenu djelatnost obavljaju kao javnu službu. S obzirom da se djelatnost kao javna služba obavlja u mreži i izvan mreže javne zdravstvene službe, proizlazi da će Hrvatski zavod za javno zdravstvo voditi registar svih pružatelja zdravstvene zaštite. Navedeno smatramo nepotrebnim, s obzirom da svaka komora vodi registar pružatelja usluga svojih članova. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
205 Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. U istome članku nedostaju dentalni tehničari, koji se izrijekom nigdje ne spominju iako Zakon mnoge druge profesije koje do sada nisu bili zdravstveni djelatnici, uvodi u zdravstveni sustav. Temeljni prigovor odnosi se na popis zanimanja koja provode određene poslove na primarnoj razini gdje treba dodati da u okviru dentalne medicine, poslove dentalne protetike u laboratorijskom dijelu izvode dentalni tehničari (s najmanje završenom srednjom stručnom školom za dentalne tehničare). Isti se prigovor odnosi i na dio Zakona koji regulira popis djelatnosti koje se mogu obavljati u sklopu domova zdravlja, gdje predlažemo uvrstiti dentalnu tehniku (Ad članak 55.). Nadalje, u navedeni članak predlažemo ugraditi zdravstvenu djelatnost – dentalni higijeničar – čije zanimanje još uvijek nije predviđeno nomenklaturom zanimanja ali je izrada u tijeku. Primljeno na znanje Člankom 14. zakonskoga prijedloga definiraju se nositelji i članovi tima za pojedine djelatnosti.
206 Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. Komora u potpunosti podržava prijedlog Ministarstva zdravlja o uvođenju preuzimanja osobne odgovornosti za posljedice po zdravlje pacijenta ukoliko se isti ne pridržava uputa doktora dentalne medicine. Komora i nadalje predlaže primjenu i razradu instituta „bonusa“ i „malusa“, koji će pacijente potaknuti na provođenje preventivnih mjera i redovite posjete doktora dentalne medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
207 Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. Predlažemo da se u članku 17. Zakona posebno navedu i mjere zdravstvene zaštite u vezi s oralnim zdravljem građana. Primljeno na znanje U članku 17. Zakona o zdravstvenoj zaštiti navedene su mjere zdravstvene zaštite koje obuhvaćaju i navedeni prijedlog.
208 Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 6. Vezano uz stavak 3. članka 9. Zakona, Hrvatska komora dentalne medicine, već dugi niz godina ukazuje na neravnopravan položaj svih ugovornih doktora dentalne medicine koji svoju djelatnost obavljaju temeljem zaključenih ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Naime predmetnom odredbom županije i gradovi osiguravaju sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova čiji su osnivači, dok ostali ugovorni subjekti u zdravstvu navedeno osiguravaju iz svojih sredstava, iako već dugi niz godina u sredstvima Zavoda koja se isplaćuju ugovornim subjektima, nisu predviđena sredstva za investicijsko ulaganje te investicijsko i tekuće održavanje, već su ista izdvojena i prenesena županijama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
209 Hrvatska komora fizioterapeuta KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 93. Predlaže se da se u članku 93., odnosno predloženoj izmjeni članka 147. briše stavak 2. OBRAZLOŽENJE: Važeći članak 147. stavak 2. nije u skladu s člankom 16. stavkom 1. Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti (Narodne novine, broj: 120/08.) kojim je propisano da je fizioterapeut dužan uzeti u fizioterapeutski postupak pacijenta po indikaciji za fizikalnu terapiju od strane liječnika i izraditi plan i program fizikalne terapije sukladno uputnoj liječničkoj dijagnozi. Odnosno, bilo koji liječnik odgovarajuće specijalnosti ima pravo uputiti na fizikalnu terapiju. S obzirom da je način upućivanja definiran člankom 16. stavkom 1. Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti nije potrebno isto normirati i u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen u dijelu koji se odnosi na liječnike koji mogu dati upute za fizikalnu terapiju.
210 Hrvatska komora fizioterapeuta KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. A) Predlaže se da u članku 56., odnosno predloženoj izmjeni članka 82. doda naslov glasi koji: „Ustanova za zdravstvenu njegu i/ili Ustanova za zdravstvenu njegu i fizikalnu terapiju i/ili Ustanova za fizikalnu terapiju OBRAZLOŽENJE: Članak 17. Zakona o ustanovama (Narodne novine broj 76/93, 29/97, 47/99, 35/08), citirano: “Naziv ustanove mora upućivati na njezinu djelatnost. Naziv ustanove se mora jasno razlikovati od naziva već registrirane ustanove, a svojim sadržajem ne smije stvarati zabunu glede djelatnosti, identifikacije s drugom ustanovom, pravnom ili fizičkom osobom, a niti vrijeđati prava drugih osoba.“ Kako se člankom 82. omogućava Ustanovi za zdravstvenu njegu da može, a i ne mora obavljati fizikalnu terapiju, predlaže se za one ustanove koje ne obavljaju fizikalnu terapiju naziv ustanove „Ustanova za zdravstvenu njegu“. Za ustanove za zdravstvenu njegu koje će obavljati fizikalnu terapiju predlaže se naziv „Ustanova za zdravstvenu njegu i fizikalnu terapiju“, a za ustanove koje neće obavljati zdravstvenu njegu, nego isključivo fizikalnu terapiju, predlaže se naziv ustanove „Ustanova za fizikalnu terapiju“. B) Predlaže se da članak 56., odnosno predložena izmjena članka 82. stavka 2. glasi: “Ustanova iz stavka 1. ovoga članka može obavljati fizikalnu terapiju.” OBRAZLOŽENJE: Termin djelatnosti fizikalne terapije nazvan „u kući“ nije propisno definiran, jer se ne radi u ovom slučaju o posebnoj djelatnosti fizikalne terapije nego samo okruženju u kojem se može pružiti usluga fizikalne terapije. Isti termin djelatnosti nije prepoznat glede pružanja prekogranične zdravstvene skrbi u niti jednoj zemlji EU, a isti termin nije u skladu s Zakonom o fizioterapeutskoj djelatnosti (NN120/08), a niti je usuglašen sa strukom, u ovom slučaju sa Hrvatskom komorom fizioterapeuta. C) Predlaže se da se u članku 56., odnosno predloženoj izmjeni članka 82. doda članak 82 a. koji glasi: „Ustanova za fizikalnu terapiju jest zdravstvena ustanova u kojoj fizioterapeut izrađuje plan i program fizikalne terapije, provodi fizikalnu terapiju bolesnika, a po indikaciji za fizikalnu terapiju od strane liječnika sukladno uputnoj liječničkoj dijagnozi. OBRAZLOŽENJE: Radi usklađenja s člankom 17. Zakona o ustanovama te potrebe jednakog tretmana glede prava na osnivanje ustanove u pogledu samostalne djelatnosti a sve u cilju zaštite načela jednakosti iz članka 3. Ustava RH kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, ako se dozvoljava osnivanje ustanove za zdravstvenu njegu onda u smislu reciprociteta to pravo mora biti osigurano i za djelatnost fizikalne terapije. Navedeno posebice ističemo stoga što su nekolicina naših članova osnivači Ustanove za zdravstvenu njegu a isključivo provode samo fizikalnu terapiju (bez zdravstvene njege), jer zbog dosadašnjih propisa nisu bili u mogućnosti osnovati Ustanovu za fizikalnu terapiju nego im je Ministarstvo zdravlja prešutno odobrilo da pod nazivom Ustanova za zdravstvenu njegu mogu obavljati samo fizikalnu terapiju. Kako je dosadašnjim člankom 82. ZZZ-a kao i predloženim izmjenama Nacrta Zakona propisano da Ustanova za zdravstvenu njegu može, a ne mora obavljati fizikalnu terapiju kao dodatnu djelatnost, što znači da dosadašnje Ustanove za zdravstvenu njegu koje obavljaju samo fizikalnu terapiju nemaju osnovu u Zakonu da isključivo obavljaju djelatnost fizikalne terapije bez obavljanja zdravstvene njege kao osnovne djelatnosti. Ovdje bismo naglasili da članak 82. ZZZ-a u nazivu djelatnosti diskriminira djelatnost fizikalne terapije, naime u suprotnosti je s člankom 17. Zakona o ustanovama, a poglavito s člankom 3. Ustava (gore citiranog), i s člankom 49. Ustava, prema kojemu su, citirano: „poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja određenog zakonom.” Nedozvoljavanje osnivanja Ustanove za fizikalnu terapiju, (jer ZZZ dozvoljava samo naziv Ustanova za zdravstvenu njegu) ima za posljedicu da fizikalna terapija je u okviru ustanove za zdravstvenu njegu neprepoznatljiva na tržištu rada s nazivom djelatnosti što ugrožava samu konkurentnost na tržištu rada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
211 Hrvatska komora fizioterapeuta KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. Predlaže se da se u članku 21., odnosno predloženom članku 34.b u stavku 4. brišu riječi „medicinski wellness“, te da se briše cijeli zadnji stavak, odnosno stavak 7. OBRAZLOŽENJE: Pregledom svih Zakona o zdravstvenoj zaštiti zemalja članica utvrdili smo da nijedna zemlja nije ozakonila „medicinski wellness“ kao pružatelja zdravstvene skrbi, a pogotovo ne u kompilaciji s integralnom, komplementarnom i tradicionalnom medicinom kroz ZZZ, a koji regulira isključivo zapadnu medicinu temeljenu na dokazima. Medicinski wellness je dio fizioterapeutske djelatnosti za koje se fizioterapeut obučava za vrijeme svog obrazovanja. Predloženim obaveznim timom u medicinskom wellnessu se želi redefinirati medicinski wellness u novu nomotehničku značicu u kompilaciji s alternativnim metodama pružanja usluga, a koja može stvarati barijere u razvoju poduzetništva u ovom području rada. Nadalje, predloženim stavkom, mogućnost razvijanja wellness industrije se ograničava s predviđenim obaveznim multidisciplinarnim timom što stvara barijeru u razvoju poduzetništva u prevenciji i promociji zdravlja. Poglavito što bi se za vrijeme turističke sezone mogla sezonski razvijati poduzetnička aktivnost u medicinskom wellnessu. Htjeli bismo naglasiti da u nekim zemljama članicama je regulirana alternativna medicina, odnosno tradicionalna medicina ali kroz posebne propise koji utvrđuju temeljno obrazovanje za isto s točno utvrđenim ishodima znanja ali „izvan zdravstvenog sustava“. Također predlažemo da se što se tiče kompilacijskih programa alternativne/tradicionalne/komplementarne medicine se prethodno precizno utvrdi standard obrazovanja, te da stručna javnost o istome raspravi i da se isto područje regulira posebnim propisom ali izvan ZZZ koji regulira propise zapadne medicine a koja se temelji na dokazima. Isto tako predlažemo da Ministarstvo zdravlja osnuje Povjerenstvo sastavljeno od predstavnika zdravstvenih Komora koji bi Vam predložili uređivanje ovog područja. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da medicinski wellness podrazumijeva organizirano provođenje preventivno-zdravstvenih programa uz multidisciplinaran tim koji uključuje liječnika, medicinsku sestru-medicinskog tehničara, kineziologa, psihologa, fizioterapeuta, a u svrhu prevencije bolesti te očuvanja i unapređenja zdravlja.
212 Hrvatska komora fizioterapeuta KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 17. Predlaže se da se u članku 17., odnosno predloženoj izmjeni članka 30. iza riječi liječenje stavi zarez i dodaju riječi: “fizikalnu terapiju” OBRAZLOŽENJE: S obzirom da je u bolničkom sustavu postojala i postojat će i dalje fizikalna terapija kao neophodna zdravstvena djelatnost, stoga se ovim dodavanjem samo definira već postojeće stanje kako bi pacijenti kao osiguranici Zavoda tako i prekogranični pacijenti bili informirani za postojanje iste zdravstvene usluge u bolničkom sustavu RH. Primljeno na znanje Slijedom zakonskog prijedloga bolnička djelatnost obuhvaća između ostalog liječenje i medicinsku rehabilitaciju.
213 Hrvatska komora fizioterapeuta KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Predlaže se da se u članku 14., odnosno u predloženoj izmjeni članka 27. stavka 2. na kraju rečenice briše točka te se dodaju riječi: „ i fizioterapeuti, ili fizioterapeuti u timu s fizioterapeutskim tehničarem.“ OBRAZLOŽENJE: Fizioterapeuti kao zaposlenici doma zdravlja koji su ugovorni s HZZO-om, nisu nijednim zakonskim, a niti podzakonskim aktom propisani na primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Naime oni kroz postojeće propise kao da ne postoje, te glede istoga se i postavlja pitanje, “na temelju kojeg propisa/akta HZZO ugovara fizikalnu terapiju u istim domovima zdravlja”. Dopunom ovog članka će se definirati i fizioterapeuti koji jesu u sustavu zdravstvene skrbi, a koji nisu propisani temeljnim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti . Primljeno na znanje Prijedlog korisnika uređuje se uz druge djelatnosti na ostalim razinama zdravstvene zaštite.
214 Hrvatska komora fizioterapeuta KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. Predlaže se da se u članku 13. odnosno u predloženoj izmjeni članka 26. stavka 2. iza točke 19. doda nova točka koja glasi: „fizikalna terapija,“ OBRAZLOŽENJE: Fizioterapeuti i fizikalna terapija su u Mreži zdravstvene skrbi na primarnoj zdravstvenoj razini je organizirana u RH ali nisu definirani kroz zakonske kao i podzakonske akte. Jedinice fizikalne terapije postoje kao sastavnice domova zdravlja te fizioterapeuti kao zaposlenici istih. Predložena dopuna članka 26. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, odnose se na preciziranje, odnosno potrebu određivanja tko provodi medicinsku rehabilitaciju na primarnoj zdravstvenoj razini, a koja je propisana upravo stavkom 1. istog članka. S obzirom da je fizikalna terapija priznata zdravstvena djelatnost za provođenje rehabilitacijskih programa i prepoznata na primarnoj razini zdravstvene zaštite u svim zemljama EU iz obveznog zdravstvenog osiguranja, neophodno je da osiguranici Zavoda kao i osiguranici drugih zemalja članica imaju pravo prepoznati pružatelja zdravstvene usluge fizikalne terapije na prvoj razini zdravstvene zaštite. Tim više što je na toj razini edukativna uloga fizioterapeuta važna u prevenciji i promociji zdravlja glede bolesti koštano mišićnog sustava, kardiorespiratornih bolesti kao i svih ostalih bolesti i stanja koje su posljedično vezane uz kretanje i pokretljivost (dijabetes, pretilost itd). Primjera radi u Republici Sloveniji, fizikalna terapija je zastupljena na primarnoj razini pri domovima zdravlja kao samostalna jedinica bez zaposlenog liječnika, a na fizikalnu terapiju u 90% slučajeva upućuje liječnik specijalist obiteljske medicine, a ostalo drugi specijalisti odgovarajućih specijalnosti. Primljeno na znanje Prijedlog korisnika uređuje se uz druge djelatnosti na ostalim razinama zdravstvene zaštite.
215 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Predlaže se ispred članka 44., a iza članka 43.b dodati nove članke 43. c i 43. d koji glase: Članak 43.c Ako privatni zdravstveni radnik koji obavlja zdravstvenu djelatnost na osnovi koncesije medicinske biokemije, osnuje Ustanovu za zdravstvenu skrb za obavljanje iste zdravstvene djelatnosti, koncesija s istim pravima i obvezama se može prenijeti na Ustanovu bez provođenja novog postupka davanja koncesije. Obrazloženje: Omogućavanjem prijenosa koncesije za obavljanje iste zdravstvene djelatnosti pružateljima zdravstvene usluge se omogućava pravna i poslovna sigurnost, a korisnicima sljedivost i kvaliteta zdravstvene usluge Članak 43.d Ukoliko Ustanova za zdravstvenu skrb iz članka 43.c kao i ustanova za zdravstvenu skrb iz članka 44. koja pruža zdravstvenu zaštitu temeljem koncesije, mijenja osnivača ili dolazi do promjene u vlasničkoj strukturi na način da novi osnivač, odnosno suosnivač, vlasnik, odnosno suvlasnik nije zdravstveni radnik, odnosno nije fizička osoba koja je vlasništvo nad ustanovom za zdravstvenu skrb stekla nasljeđivanjem ili darovanjem, promjena vlasničkog udjela provodi se uz prethodno pozitivno mišljenje (suglasnost) nadležne komore na odgovarajući akt. Po pribavljenom pozitivnom mišljenju (suglasnosti) nadležne komore predmet se dostavlja na suglasnost jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a konačno odobrenje na promjenu vlasničkog udjela, odnosno promjenu osnivača ili suosnivača daje ministar zdravlja. Primljeno na znanje Zakonom o koncesijama propisano je da ako je u ugovor o koncesiji potrebno unijeti bitne izmjene, davatelj koncesije pokrenut će novi postupak davanja koncesije i sklopiti novi ugovor o koncesiji. Ukoliko se mijenja koncesionar, radi se o bitnoj izmjeni ugovora o koncesiji.
216 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 104. Odredbe o upravnom nadzoru koje se predlažu smatramo pravno upitnima pa stoga predlažemo da se upravni nadzor dan obavljanjem javnih ovlasti komora provodi kao i do sada, odnosno kako je regulirano strukovnim zakonima. U slučaju inzistiranja na posebnoj regulaciji upravnog nadzora predlažemo slijedeće: U čl. 188. st. 2. brisati točke 3., 4. i 5., te čl. 188 f brisati u cijelosti. Obrazloženje: Uz uvodnu napomenu primjedbe na ovaj članak i uvodnu napomenu samog mišljenja , smatramo da se predmetnim odredbama zadire u pravnu osobnost, autonomiju i sve propise kojima se uređuje ustrojstvo i nadležnosti komore, posebno zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, Statut Hrvatske komore medicinskih biokemičara i Pravilnik o izboru tijela Komore. Nadalje, ne čini se prihvatljivo da tijelo upravnog nadzora, odnosno Ministarstvo zdravlja obustavi od izvršenja akte na koje je dalo prethodnu suglasnost. Primljeno na znanje Ministarstvo zdravlja provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja komora i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima su povjereni poslovi državne uprave u području zdravstva u skladu i temeljem odredbi Zakona o sustavu državne uprave, a člankom 22. točkom 5. toga Zakona, propisano je da se posebnim zakonom mogu propisati i druge mjere prilagođene potrebama određenog područja. Povjereni poslovi državne uprave u zdravstvu obavljaju komore i druge pravne osobe s javnim ovlastima temeljem: Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakona o liječništvu, Zakona o dentalnoj medicini, Zakona o ljekarništvu, Zakona o sestrinstvu, Zakona o primaljstvu, Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti, Zakona o djelatnostima u zdravstvu, Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, Zakona o Hrvatskom crvenom križu, Zakona o lijekovima i drugih zakona. Komore nisu udruge već pravne osobe s javnim ovlastima u kojima je zakonom propisano obvezno članstvo, te kao i druge pravne osobe kojima su povjereni poslovi državne uprave, odgovaraju za zakonitost rada. Štetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave, naknađuje Republika Hrvatska, sukladno članku 14. Zakona o sustavu državne uprave. S druge strane komore u zdravstvu naplaćuju vrlo visoke naknade od građana za obavljanje povjerenih poslova državne uprave, pa je u javnom interesu da ako se u upravnom nadzoru utvrde nezakonitosti i nepravilnosti u postupanju, Ministarstvo može rješenjem narediti da se one otklone te rok za njihovo otklanjanje. Ovim izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti predlaže se urediti područje upravnog nadzora u zdravstvu, kako bi se postigla djelotvornost, ekonomičnost i svrhovitost rada u obavljanju poslova državne uprave. Propisivanjem posebnih mjera doprinosi se učinkovitosti poslova javne uprave u cilju osiguranja zakonitosti i jednakog postupanja komora i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima prema svim građanima.
217 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. Predlaže se u članku 159. st. 2. uz navedenu izmjenu dodati i sljedeću izmjenu: brojka: "65" zamjenjuje se brojkom "70". Obrazloženje: izmjena se predlaže zbog deficita kadra u svim djelatnostima u kojim nositelji zdravstvene djelatnosti mogu obavljati privatnu praksu. Nije prihvaćen Komentar korisnika ne može se uvažiti iz razloga što predložena zakonska norma predstavlja usklađivanje s propisima iz mirovinskog osiguranja.
218 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 95. U čl. 150. st. 3. predlaže se riječi : "djelatnik" zamijeniti riječima "radnik". Prihvaćen Prihvaćen.
219 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 94. Predlaže se da u čl. 148. st. 2. glasi djelomično kao i do sada: "Zahtjevu za obavljanje privatne prakse zdravstveni radnik obvezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom i mišljenje nadležne komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse neovisno osniva li se privatna praksa u mreži ili izvan mreže javne zdravstvene službe. Nije prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđa se da je zahtjevu za obavljanje privatne prakse zdravstveni radnik obvezan priložiti dokaz o raspolaganju prostorom
220 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 92. u čl. 145. st. 1. predlaže se umjesto riječi "sveučilišnim diplomskim studijem" navesti: "integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem zdravstvenog usmjerenja". Predlaže se u istom stavku propisati točku 9. djelomično kao i do sada: "da pribavi mišljenje nadležne komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse neovisno osniva li se privatna praksa u mreži ili izvan mreže javne zdravstvene službe." Obrazloženje: Sve četiri struke zdravstvenih radnika visoke stručne spreme (doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije) koje mogu obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi obrazuju se na integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju zdravstvenog usmjerenja. ovom izmjenom se usklađuje čl. 145. sa čl. 27. Zakona. Djelomično prihvaćen Prijedlog korisnika djelomično se prihvaća u dijelu da se umjesto riječi: "sveučilišnim diplomskim studijem" dodaju riječi: "sveučilišni preddiplomski i diplomski studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij".
221 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 90. Predlaže se da članak 142. st. 3. glasi: "Članove ispitne komisije iz st. 1. i 2. ovog članka imenuje ministar iz redova priznatih stručnjaka određenih specijalnost sa znanstveno-nastavnim zvanjem koje predlaže nadležna komora." Obrazloženje: Obzirom komora ima javnu ovlast vođenja registra članova određene djelatnosti, te je nadležna za njihovo stručno usavršavanje i praćenje njihovog stručnog i znanstvenog napredovanja, ali i najupućenija u realnu kvalitetu potencijalnih ispitivača, smatramo da može dati konstruktivne prijedloge priznatih stručnjaka u određenoj djelatnosti za članove ispitne komisije za polaganje specijalističkog ispita. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
222 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 87. Predlaže se brisati prijedlog izmjene članka 138. b. Obrazloženje: Mišljenja smo da bi predmetne potvrde trebalo izdavati tijelo koje provodi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, dale nadležna komora, koja bi potom morala izvijestiti Ministarstvo o izdanim potvrdama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
223 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 86. Predlaže se ne mijenjati čl. 138. a st. 3. odnosno da isti glasi kao i u trenutno važećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti: "nadležna komora provodi opći sustav priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija koje se odnosi na državljane treće države s dokazom o formalnoj osposobljenosti izdanim u državi EGP-a, te na državljane Republike Hrvatske, državljane država EGP-a i državljane trećih država koji su stručne kvalifikacije stekli izvan države EGP-a." Također se daje primjedba na st. 5. te se predlaže mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i cjenik usluga u postupku priznavanja urediti kao i do sada tako da st. 5. glasi: "Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz mišljenje nadležnih komora." stavak 6. "Cjenik usluga iz st. 1. ovog članka donosi nadležna komora uz suglasnost ministra." Obrazloženje: Smatramo da je omaškom izostavljena navedena regulacija općeg sustava priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ne vodeći računa o profesiji magistra medicinske biokemije (medicinskih biokemičara) koja je regulirana profesija u RH, no za sada još nije regulirana u Europskoj uniji. Stoga je iznimno bitno regulirati cjeloviti opći sustav priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, dakle i u odnosu na državljane treće države s dokazom o formalnoj osposobljenosti izdanim u državi EGP-a, kao i u odnosu na državljane Republike Hrvatske, državljane država EGP-a i državljane trećih država koji su stručne kvalifikacije stekli izvan države EGP-a. U odnosu na prijedlog izmjene st. 5. napominjemo da nije opravdano ni razumno donositi mjerila i pogotovo cjenik usluga u postupku priznavanja bez sudjelovanja tijela koje je obvezno taj postupak provesti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
224 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 77. predlaže se brisati čl. 77., odnosno ostaviti da čl. 114. st. 1. podstavak 3. glasi kao i do sada. "utvrđuje doktrina mjerila za prevenciju, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju bolesti u području za koje je osnovan," Obrazloženje: Nije prihvatljivo da svaka ustanova ima svoje kliničke smjernice, te je radi kontrole zadovoljenja svih stručnih standarda potrebno usuglašavanje unutar komora, Nadalje, u stručnoj javnosti postoje vodiči za nezavisnu procjenu kliničkih smjernica i postupaka liječenja kao npr. the AGREE Collaboration, Appraisal of Guidelines for Research & Evaluation, kojim publikacijama se osigurava nepristranost, sveobuhvatna evaluacija, praktična primjenjivost i suglasnost svih dionika koji su uključeni na bilo koji način u problematiku koju reguliraju određene kliničke smjernice. Prepuštanjem stvaranja kliničkih smjernica i postupaka liječenja samo referentnim centrima postoji mogućnost da standardi koji proizlaze iz postupaka za procjenu kliničkih smjernica neće biti zadovoljeni. Zbog svega navedenog, mišljenja smo da kliničke smjernice i postupke liječenja trebaju izrađivati komore kao strukovne udruge, a na prijedlog komore Ministarstvo zdravlja ih može proglasiti obveznima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
225 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Predlaže se u članku 100. st. 1. postavku 25. brisati riječ: "odobrava," Obrazloženje: hrvatska komora medicinskih biokemičara, kao i sve druge strukovne komore u zrdavstvu imaju strukovnim zakonom propisanu javnu ovlast vođenja registra zdravstvenih radnika odgovarajuće struke. Očekivano je da Hrvatski zavod za javno zdravstvo kao zdravstvena ustanova u sklopu svoje djelatnosti odobrava segment rada institucije s javnim ovlastima, posebno jer je nadzor nad izvršavanjem javnih ovlasti sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti u nadležnosti Ministarstva zdravlja. Prihvaćen Prihvaćen.
226 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 62. Predlaže se u članku 88. st. 2. izmijeniti podstavak 1. na način da isti glasi: "radiološku, medicinsko-biokemijsku i drugu dijagnostiku," Prihvaćen Prihvaćen.
227 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. Predlaže se u članku 84. st. 3. brisati riječi "i laboratoriju". Predlaže se dodati novi stavak 4. koji glasi: "Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno i puno radno vrijeme magistra medicinske biokemije specijalista." Stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6. Obrazloženje: Ostavlja se mogućnost poliklinici da osigura pružanje usluga medicinsko-biokemijske djelatnosti preko suradnih medicinsko-biokemijskih laboratorija, no ako se u sklopu poliklinike osnuje medicinsko biokemijski laboratorij radi zadovoljenja stručnih standarda moraju se zadovoljiti opisani uvjeti Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen u dijelu koji se odnosi na obvezu da mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu.
228 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Predlaže se izmijeniti čl. 78. st. 1. na način da glasi: "Dom zdravlja može provoditi djelatnost medicine rada, zdravstvene njege, radiološke i druge dijagnostike, patronažnu zdravstvenu zaštitu, palijativnu skrb, izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnost, sanitetskog prijevoza, fizikalne terapije i ljekarničku djelatnost, ustrojavati dispanzerske djelatnosti, te iznimno djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece i medicinske biokemije." Obrazloženje: Propisivanjem da se medicinsko-biokemijska djelatnost može iznimno provoditi u Domu zdravlja omogućava se okrupnjavanje i integracija medicinsko-biokemijskih laboratorija u Republici Hrvatskoj što bi se u prvotnoj formulaciji, odnosno Vašim prijedlogom u samom začetku onemogućilo. Stekli smo dojam da je intencija Ministarstva zdravlja, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatske komore medicinskih biokemičara upravo omogućiti okrupnjavanje medicinsko-biokemijskih laboratorija. stoga smatramo da opisani prijedlog, uz prijedlog i komentar uz članak 30. vezano za osnivanje Ustanove za zdravstvenu skrb, ide u prilog zajedničkim nastojanjima. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da dom zdravlja može provoditi djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada, laboratorijske dijagnostike, zdravstvene njege, radiološke i druge dijagnostike, palijativnu skrb, sanitetskog prijevoza, fizikalne terapije i ljekarničku djelatnost, te obvezno provodi patronažnu zdravstvenu zaštitu, izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti i ustrojava dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na svom području.
229 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. U postupku osnivanja zdravstvene ustanove, odnosno u čl. 48. je nužno propisati ne samo kao i do sada obvezu postojanja mišljenja komore već suglasnost komore o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove u mreži i izvan mreže javne zdravstvene službe. Na opisani način bi se postigla ravnomjerna raspoređenost pružatelja zdravstvene zaštite te kontrola zadovoljenje stručnih standarda. smatramo da svrha koja se postiže sudjelovanjem komora u postupku osnivanja zdravstvenih ustanova, odnosno stručna podloga o opravdanosti osnivanja ustanove koju Ministarstvo zdravlja dobiva od komora "pobija" izneseni argument uz izmjenu ovog članka jer iznos od 2.000,00 kn koliko iznosi usluga davanja prethodnog mišljenja Hrvatske komore medicinskih biokemičara, u ukupnoj investiciji potrebnoj za pokretanje ustanove je zanemariv, a krajnji rok od 20 dana za davanje mišljenja sigurno ne predstavlja administrativnu prepreku. Nije prihvaćen Zakonskim prijedlogom sukladno strateškim ciljevima predlaže se uklanjanje administrativnih barijera u postupcima za izdavanje odobrenja za obavljanje zdravstvene djelatnosti.
230 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Predlaže se u članku 44. st. 6. brisati riječi: "pravna i". Obrazloženje: Ustanova za zdravstvenu skrb jest zdravstvena ustanova u kojoj se pruža zdravstvena zaštita u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini, stoga odredbom kojom bi se omogućilo privatnim osiguravajućim kućama, trgovačkim lancima i svim pravnim subjektima, osnivanje iste ustanove ugrozila bi se poslovna i pravna sigurnost djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite, mogućnost zanavljanja kadra, te dodatno mogućnost procesa okrupnjavanja medicinsko-biokemijskih laboratorija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
231 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 25. U članku 37. predlaže se dodati stavak 2. koji glasi: Potrebni kapaciteti za pružanje zdravstvene zaštite na primarnoj razini definirani su brojem koncesija potrebnih za obavljanje pojedinih djelatnosti." Obrazloženje: mišljenja smo da je potrebno koncesionarima pružiti pravnu i poslovnu sigurnost u svrhu osiguravanja kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
232 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. U članku 35. predlaže se jasno definirati Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite u smislu da se ne može dovesti u zabludu, odnosno zadiranje u javnu ovlast vođenja registra zdravstvenih radnika u pripadajućoj komori. Stoga se predlaže dodati novi stavak koji glasi: "Podaci o zdravstvenim radnicima koji imaju odobrenje za samostalan rad upisuju se u Nacionalni registar temeljem podataka dobivenih od nadležne komore." Nije prihvaćen Zakonskim prijedlogom uvodi se Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite koji će obuhvaćati sve zdravstvene ustanove i privatne zdravstvene radnike koji obavljaju zdravstvenu djelatnost, neovisno o osnivaču. Za vođenje Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite bit će odgovoran Hrvatski zavod za javno zdravstvo, te će se isti voditi u elektroničkom obliku, a sadržaj i način vođenja propisat će ministar nadležan za zdravlje.
233 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 16. Predlaže se izmjena članka 29. st. 2. na način da isti glasi: "Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu uslugu laboratorijske i druge dijagnostičke djelatnosti." Obrazloženje: Navedenim prijedlogom se omogućuje da npr. poliklinika koristi usluge već postojećih medicinsko-biokemijskih laboratorija što omogućava okrupnjavanje medicinsko-biokemijskih laboratorija. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog ne isključuje mogućnost koju navodi predlagatelj.
234 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Predlaže se u članku 27. stavku 2. i 3. riječi: "specijalisti medicinske biokemije, odnosno osobe sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem medicinske biokemije u timu s osobom sa završenim sveučilišnim preddiplomskim ili stručnim studijem laboratorijske dijagnostike, odnosno laboratorijskim tehničarom," zamijeniti sa riječima: "magistri medicinske biokemije specijalisti, odnosno osobe sa završenim integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem medicinske biokemije u timu sa laboratorijskim tehničarom," Objašnjenje: termin magistri medicinske biokemije specijalisti obuhvaća sve specijaliste u medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji mogu obavljati poslove na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Magistri medicinske biokemije su osobe sa završenim studijem medicinske biokemije koji se u Republici Hrvatskoj provodi samo na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te je organiziran kao integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u trajanju od 10 semestara (5 godina, 300 ECTS). Također se predlaže usklađivanje sa propisanim kadrovskim normativom prema općim aktima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) i to Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja gdje se u članku 17. utvrđuju kadrovski normativi u zdravstvenim djelatnostima na primarnoj razini na način da je u timu sa specijalistom i magistrom medicinske biokemije laboratorijski tehničar. Predložena izmjena je u skladu sa realnom procjenom poslovnih procesa na nivou primarne zdravstvene zaštite koju je HZZO već prihvatio i slijedom toga izvršio financijsku korekciju. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog ne isključuje mogućnost koju navodi predlagatelj.
235 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. Predlaže se u članku 26. stavku 2. podstavku 17. riječi: "laboratorijske dijagnostike" mijenjati sa riječima: "medicinske biokemije" Obrazloženje: Temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti strukovnim zakonom, odnosno Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti uređen je naziv djelatnosti, stoga se smatra da je radi prepoznatljivosti i usklađivanja potrebno izmijeniti terminologiju. Također se napominje da je medicinsko-biokemijska djelatnost točan pojam za dio laboratorijske dijagnostike koja se obavlja na primarnom nivou zdravstvene zaštite, ostali oblici laboratorijske dijagnostike kao što su mikrobiologija, patologija, histologija itd. su oblici laboratorijske dijagnostike koji se obavljaju na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Laboratorijske dijagnostike je širi pojam.
236 Hrvatska komora medicinskih sestara KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 104. Mišljenja smo kako se odredbe o provođenju upravnog nadzora mogu odnositi samo na javne ovlasti Komore. Gotovo sve predloženo može se provesti i sada primjenom pozitivnih propisa u Republici Hrvatskoj u što su uključeni i strukovni propisi. Primjerice, ukoliko Statut ili izmjene nisu sukladne Zakonu ili Ustavu RH - podnosi se Ustavnom sudu RH prijedlog za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti propisa ili ministar nadležan za zdravlje uskrati suglasnost na Statut i drugi opći akt za koji je suglasnost potrebna, ministarstvo kao drugostupanjsko tijelo ima mogućnost poništiti, ukinuti ili izmijeniti rješenje prvostupanjskog tijela – Komore, ministarstvo može neposredno donijeti rješenje ili poduzeti drugu mjeru nužnu za izvršenje Zakona ili drugog propisa ili zaštite građana ako su to nadzirana pravna osoba ili tijelo propustili učiniti u roku (članak 119. ZUP-a), ukoliko se u nadzoru utvrde nepravilnosti ili postoji osnovana sumnja u mogućnost kaznenog djela ili prekršaja, svaki savjesni građanin, a naročito službenik koji takvu informaciju dobije, prijavu mora podnijeti ovlaštenim tijelima, a nakon pravomoćne sudske presude osoba postaje i nedostojna za obavljanje. Ovakvim nespretnim poništavanjem načela trodiobe vlasti te zadiranjem u djelokrug rada drugih državnih institucija koje imaju represivne ovlasti, stavljanjem službenika ministarstva iznad ostalih državnih tijela koja nadziru poslovanje pravnih osoba, pa tako i Komora, dolazi do neprimjerenog uplitanja u organizaciju samostalne pravne institucije čija tijela bira i razrješava članstvo koje ju zapravo jedino i financira. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
237 Hrvatska komora medicinskih sestara KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 87. Mišljenja smo kako se predloženom izmjenom članka 138b. na način da Ministarstvo zdravlja izdaje potvrde o stečenim pravima i sukladnosti otežava i komplicira te usporava postupak izdavanja potvrda, budući da komore prema javnoj ovlasti vode registar s podacima članova potrebnim za izdavanje navedenih potvrda. Naime, Ministarstvo bi tada tražilo dodatne podatke što bi svakako produžilo postupak te bilo u suprotnosti s načelom učinkovitosti i ekonomičnosti postupka prema Zakonu o općem upravnom postupku. Prihvaćen Prihvaćen.
238 Hrvatska komora medicinskih sestara KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 86. Predlažemo da kao i do sada prema članku 138a. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a sukladno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija Komore budu nadležne u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i u automatskom i u općem postupku. Naime, ovakvom formulacijom članka (pomiješane obrazovne i stručne kvalifikacije … ), nepreciznog određivanja obveze slanja izvješća (mjesečnog, polugodišnjeg, godišnjeg ili nekako drugačije? Za automatsko ili opće priznavanje ili oba – obzirom da se navode malo obrazovne, malo stručne kvalifikacije?) Zaključno, cijela formulacija članka u suprotnosti je sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija te se predlaže ostaviti dosadašnji članak. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
239 Hrvatska komora medicinskih sestara KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. Iz predloženog članka 35a Zakona nije jasan način ustrojavanja Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite te koje podatke će takav Registar sadržavati. Naime, proizlazi da će Hrvatski zavod za javno zdravstvo voditi registar zdravstvenih radnika svake pojedine djelatnosti koje prema javnoj ovlasti vode strukovne Komore. Napominjemo kako Komora objavljuje podatke iz Registra, na način javne objave na web stranici Komore i svatko može dobiti podatak je li neka medicinska sestra upisana u Registar, na način kako je to propisano strukovnim propisima, a da se ne naruši pravo na privatnost, odnosno ne odaju ostali osobni podatci medicinskih sestara upisanih u Registar. Dosadašnjim načinom Komora jamči da su osobni podatci medicinskih sestara zaštićeni, kako je to i propisano člankom 11. Zakona o općem upravnom postupku koji definira kako su javnopravna tijela dužna omogućiti pristup podatcima, ali je i dužno zaštiti osobne i tajne podatke, sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka odnosno tajnosti podataka. Primljeno na znanje Zakonskim prijedlogom uvodi se Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite koji će obuhvaćati sve pružatelje zdravstvene zaštite, neovisno o osnivaču. Za vođenje Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite bit će odgovoran Hrvatski zavod za javno zdravstvo, te će se isti voditi u elektroničkom obliku, a sadržaj i način vođenja propisat će ministar nadležan za zdravlje.
240 Hrvatska komora primalja KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 86. Predmetni Nacrt nije usklađen sa Nacrtom Prijedloga Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. U Nacrtu predmetnog Zakona izuzimaju se dodijeljene ovlasti i kod priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Uklanja se odredba koja eksplicitno utvrđuje da Komore provodi, citiramo važeći tekst; „Nadležna komora provodi provjeru stručnog znanja kandidata radi ocjene osposobljenosti kandidata za obavljanje regulirane profesije“ i zamjenjuje se odredbom, koja se poziva na Zakon o reguliranim profesijama, a koji je u postupku izmjene, što smatramo neadekvatnim rješenjem. Nadalje, poništava se cjenik postupka priznavanja na koji je dana suglasnost upravo od Ministra zdravlja. Definiranje cjenika postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija bi trebalo ostati u domeni organizacije koja isti i provodi i koja jedina može procijeniti realne troškove postupka; naravno u suradnju s Ministarstvom zdravlja te ostaje nejasno zašto je prednje izmijenjeno. Ovdje treba naglasiti i da do dana upućivanja ovog mišljenja, unatoč zamolbi Hrvatske komore primalja, koja je bila istaknuta i u prijedlogu cjenika i ista još uvijek je sastavni dio istog (str 3. dokumenta na poveznici:http://www.komora-primalja.hr/inozemne-strucne-kvalifikacije/880-cjenik-za-provedbu-postupka-priznavanja) nisu decidirano razjašnjene obaveze Komore i osnova za provođenje pojedinih segmenata mjera prilagodbe. Naime, ovakvim nejasnim formulacijama i oslanjanjem na Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija - čije su izmjene u tijeku; moguće je produbljenje problema iz domene radno pravnih odnosa podnositelja zahtjeva koji izaberu dopunsku mjeru u smislu razdoblja prilagodbe. Ovdje ponovno ističemo, kao i prednje navedenom cjeniku, da u Hrvatskoj ne postoji niti jedna privatna primaljska praksa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
241 Hrvatska komora primalja KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 108. • postojeći članak 200. st. 1. t. 11. potrebno je izmijeniti na način da glasi: "nadležnoj komori ili inspektoru onemogući obavljanje nadzora ili odbije pružiti potrebne podatke i obavijesti " Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
242 Hrvatska komora primalja KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 108. Budući Zakonom o zdravstvenoj zaštiti nije propisana sankcija u slučaju da zdravstvena ustanova odbije nadležnoj komori dati tražene podatke kada ista provodi stručni nadzor temeljem važećeg čl. 170. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, potrebno je regulirati potencijalnu situaciju i u dijelu s prekršajnim odredbama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
243 Hrvatska komora primalja KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 100. • članak 161. st. 1. točka 3. potrebno je brisati riječi "i patronaža" Vidi komentar pod članak 13. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
244 Hrvatska komora primalja KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. • članak 14. stavak 2. dodati nakon riječi „specijalisti ginekologije“, „u timu sa primaljom asistenticom i/ili prvostupnicom primaljstva“ članak 14. stavak 3. Nacrta: „U promicanju zdravlja… dodati kontinuirana primaljska skrb žene od začeća do kraja puerperija Vidi komentar pod članak 13. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
245 Hrvatska komora primalja KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. članak 13. st.1. potrebno je u dijelu :“Zdravstvena zaštita na primarnoj razini obuhvaća: -zdravstvenu zaštitu žena „ dodati „zdravstvena skrb trudnice, rodilje i babinjače te novorođenčeta „.Vidi komentar pod članak 13. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
246 Hrvatska komora primalja KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. Predstojećim izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti primalja mora biti osnažena općenito kao članica multidisciplinarnog tima ali i na poziciji Voditelja, no istovremeno joj mora biti osigurana i samostalnost u svim drugim granama primaljske djelatnosti propisanim Zakonom o primaljstvu. Samo se na taj način može osigurati toliko željeni iskorak prema kontinuiranoj primaljskoj skrbi. Ovdje posebno ističemo zaključke Ministarstva zdravlja, objavljenje i na službenim mrežnim stranicama kojima se najavljuje promjena postojeće zakonske regulative vezano uz rad primalja s ciljem poticanja aktivnije uloge primalja u porodu (poveznica: http://www.zdravlje.hr/novosti/novosti/zajednicki_za_bolju_kvalitetu_u_hrvatskim_rodilistima ). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno u dijelu koji se odnosi na uvođenje primaljske patronažne posjete.
247 Hrvatska komora primalja KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 104. Predlažemo da se u stavku 1. članka 188.a iza riječi: „te zakonitošću rada i postupanja“ dodaju riječi: „u provođenju javnih ovlasti“. U članku 188.d predlažemo da se doda novi stavak 3. koji glasi: „Ministarstvo zdravlja dostavlja plan nadzora iz stavka 2. ovoga članka nadziranoj pravnoj osobi.“ Dosadašnji stavci 3. do 5. istoga članka postaju stavci 4. do 6. U stavku 2. članka 188.f predlaže se brisanje točke 1. iz razloga, jer Ministarstvo zdravlja obavezno daje prethodnu suglasnost na Statute svih Komora, kao i na pojedine opće akte, uz napomenu da svi opći akti Komora trebaju biti sukladni Statutu, a koji se donosi uz suglasnost ministra. Dosadašnje točke 2. do 7. istoga stavka postaju točke 1. do 6. Predlažemo da se nova točka 4. istoga stavka mijenja na način da glasi: „4. narediti rješenjem nadziranoj pravnoj osobi otklanjanje nezakonitosti koja se utvrdi u provedbi nadzora te rok za njezino otklanjanje.“ Predlažemo da se briše nova točka 5. istoga stavka iz razloga jer je člankom 108. i člankom 111. Konačnog nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano sankcioniranje za prekršaje pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi. Točka 6. istog stavka postaje točka 5. Predlažemo da se stavak 5. članka 188.f mijenja na način da glasi: „U slučaju ne postupanja po rješenju iz stavka 1. i 2. ovoga članka ministarstvo može podnijeti prijavu nadležnom tijelu za utvrđivanje kaznene ili prekršajne odgovornosti radnika i čelnika nadziranog tijela ili odgovorne osobe u pravnoj osobi.“ Predlažemo brisanje stavaka 6. i 7. članka 188.f te dosadašnji stavak 8. postaje stavak 6. Predlažemo da se doda novi stavak 7. koji glasi: „U slučaju kada je protiv rješenja ministarstva pokrenut upravni spor, ministarstvo može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
248 Hrvatska komora primalja KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 104. Ostaje nejasno zašto se odredbe koje se predlažu vezano uz upravni nadzor ne pridržavaju uspostavljenih mehanizama ugrađenih u strukovne zakone i zašto se navedene bave regulacijom dijela područja koja su već regulirana drugim zakonskim tekstovima (Zakon o općem upravnom postupku NN 47/09, Zakon o upravnim sporovima NN 20/10, 143/12, 152/14, Zakon o sustavu državne uprave NN 150/11, 12/13 ). Posebice su upitne odredbe koje Povjerenstvu koje provodi nadzor, daju veće ovlasti od najvišeg tijela Hrvatske komore primalja te omogućavaju da Povjerenstvo pokreće postupke za smjenjivanje tijela Komore koje izabiru upravo članice Komore, čime se Povjerenstvo stavlja iznad, primjerice najvišeg tijela Komora – Skupštine Hrvatske komore primalja i zanemaruje se uloga Nadzornog odbora Hrvatske komore primalja. Podredno, ističemo da se postupovna pitanja mogu odrediti posebnim propisom različito od Zakona o općem upravnom postupku samo pod propisanim uvjetima; dakle kada je to nužno za postupanje i isto ne smije biti protivno temeljnim odredbama i svrsi navedenog Zakona. Potreba da se represivno djeluje prema izabranim tijelima Komora, kojima se zanemaruju demokratski procesi izbora, preskače uloga nadležnih sudova Republike Hrvatske, ali i tijela Komora (Nadzorni odbora) nije objašnjena u ovom nacrtu. Ovakvim prijedlogom povećava se mogućnosti zloupotrebe položaja, što se nikako ne može smatrati poboljšanjem postojećeg teksta Zakona – posebice kada znamo da je zbog dosadašnje prakse nadzora više Komora zatražilo pravorijek hrvatskih sudova. Upravni nadzor je potreban i dobrodošao u Hrvatskoj komori primalja, no, isti bi se morao provoditi u skladu s načelima pravnog sustava Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
249 Hrvatska komora primalja KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. Sam koncept predloženog Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite ostaje nejasan i uveden je kroz jedan članak Nacrta, bez objašnjenja kako će se isti uskladiti s postojećim zakonskim odredbama strukovnih zakona, ali i sa cijelim nizom drugih pozitivnih propisa Republike Hrvatske, posebice u provedbenom dijelu. Uz predmetni Nacrt nije dostavljen na raspravu pravilnik kojim se navodi da će ministar propisati sadržaj i način vođenja registra. Ovakvim postupanjem se generiraju i potencijalni novi troškovi za državni proračun te podsjećamo da su javne ovlasti prenesene na strukovne komore zbog učinkovitijeg, racionalnijeg i kvalitetnijeg obavljanja u odnosu na obavljanje istih u tijelima državne uprave. Prenošenjem ovih javnih ovlasti u ovom kontekstu doći će do stvaranja novih opterećenja državnog proračuna. Vidi i komentar pod članakom 68. Primljeno na znanje Zakonskim prijedlogom uvodi se Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite koji će obuhvaćati sve pružatelje zdravstvene zaštite, neovisno o osnivaču. Za vođenje Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite bit će odgovoran Hrvatski zavod za javno zdravstvo, te će se isti voditi u elektroničkom obliku, a sadržaj i način vođenja propisat će ministar nadležan za zdravlje.
250 Hrvatska komora primalja KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Iako postoji neprijeporna potreba za suradnjom sa Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo ostaje nejasna intencija formulacija iznesenih i u čl. 100 predmetnog Nacrta. Posebno ističemo, da je vođenje registra jedan od glavnih instrumenta procjenjivanja pozicije struke, što je osnova za predlaganje i poduzimanje relevantnih koraka za primaljsku struku. Uložena su značajna sredstva i na kraju krajeva osnivanje i vođenje registara je financirano sredstvima članica Komore. Stoga smo mišljenja da prednji međuodnos treba detaljnije regulirati i to na način da se ne zadire u samostalnost rada Hrvatske komore primalja po ovom pitanju. Također, osim strukovnog zakona, postoji cijeli niz propisa s kojima navedena odredba mora biti usklađena – a kako bi to trebalo biti provedeno; nije vidljivo iz predmetnog Nacrta. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
251 Hrvatska komora primalja KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 93. • članak 147. st. 1. iza podstavka 3. potrebno je dodati podstavak 4 koji glasi: - prvostupnice primaljstva • članak 147. iza stavka 3. potrebno je dodati stavak 4. koji glasi: - prvostupnice primaljstva mogu obavljati privatnu praksu iz svoje stručne spreme samostalno Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
252 Hrvatska komora primalja KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 93. U sadašnjem obliku Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kao i svim dosadašnjim izmjenama; učinjen je propust u reguliranju uspostavljanja privatne primaljske prakse koja je predviđena čl. 24. Zakona o primaljstvu ("Narodne novine br. 120/08, 145/10). U stavku 2. navedenog članka navodi se da se na postupak osnivanja, privremene obustave i prestanka rada privatne prakse primalje; primjenjuju odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti (koji danas uopće ne predviđa privatnu praksu primalja prvostupnica u čl. 147). Ovdje ukazujemo na Odluku Ustavnog suda broj U-I-659/1994 od 11. listopada 2000. ("Narodne novine" broj 107/00) u kojoj je zauzeto stajalište da zahtjevi pravne sigurnosti i vladavine prava iz čl. 3. Ustava traže da pravna norma bude dostupna adresatima i za njih predvidljiva tj. takva da oni mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i obveze kako bi se prema njima mogli ponašati. A ako to ponašanje reguliraju dvije ili više pravnih normi, njihov donositelj mora osigurati njihovu jasnoću i predvidljivost i u pogledu sadržaja svake od njih i u pogledu učinaka koji one stvaraju u svojem međuodnosu (zaključak njemačkog Saveznog ustavnog suda 1 BvF 3/92 od 3. ožujka 2004., §107). Stoga ukazujemo i na prethodno dostavljeni prijedlog Izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje je Hrvatska komora primalja dostavila Ministarstvu zdravlja u 2013. godini, kao i na prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o primaljstvu dostavljen 01. prosinca 2014. godine. Prednje navedenim izmjenama žene bi dobile mogućnost izbora i omogućilo bi se svakoj ženi/obitelji veća dostupnost primaljske skrbi kako u sklopu zdravstvenih ustanova tako i izvan njih. Ovdje ističemo da danas trudnica u Hrvatskoj ne može birati svoju primalju, niti može dogovoriti razgovor sa istom u rodilištu u kojem želi roditi i nema mogućnost potražiti primaljsku skrb izvan bolničkih ustanova na bilo kakav način. Naposljetku, bez mogućnosti uspostavljanja privatne primaljske prakse u predmetnom Zakonu dolazi do kršenja nekolicine ratificiranih međunarodnih ugovora te preuzetih obaveza, kao i samog članka 1a. (Narodne novine 82/13) ovog zakona koji navodi da je predmetnim Zakonom usvojena Direktiva 2005/36/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
253 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 114. Skrećemo pozornost da je gotovo identična odredba već sadržana u odredbi članka 218.a. Zakona o zdravstvenoj zaštiti te je u tom smislu potrebno razjasniti međusoban odnos između ovih odredbi i materije koju reguliraju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
254 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 113. Nacrtom se u članku 113. propisuju pravila nastavka obavljanja djelatnosti u privatnoj praksi u djelatnostima u kojima nositelji privatne prakse istu obavljaju u prostorima domova zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova prema ranije važećim propisima o zakupu. Spomenuta materija, sukladno odredbi članka 49. stavka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 82/13, 159/13, 22/14, 154/14) treba biti regulirana posebnim pravilnikom dok je u Nacrtu ona sastavni dio zakonskog teksta. pri čemu u završnim i prijelaznim odredba ni na koji način nije brisana gore naznačena zakonska odredba koja uvjetuje reguliranje ove materije posebnim pravilnikom). U uvodnom dijelu naznačili smo već potrebu donošenja novog cjelovitog zakonskog teksta. Spomenuta potreba posebno dolazi do izražaja kod reguliranja položaja ugovornih specijalista u zakupu prostora domova zdravlja, budući da se niti predlagač zakonskog teksta nažalost više ne snalazi u numeraciji članaka, brojnim prijelaznim i završnim odredbama ranijih verzija zakona i pravnoj podlozi reguliranja ove materije. Uvidom u sadržaj članka 49. odnosno članak 49. stavka 7. Zakona o izmjenama dopunam Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 82/13, 159/13, 22/14, 154/14) jasno je da se istima uređuje budući status zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu na osnovi zakupa iz članka 215. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 150/08., 71/10., 139/10., 22/11. i 84/11.) i članka 29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 71/10.). Pažljivijim čitanjem spomenutih odredbi (članak 215. i članak 29.) lako je utvrditi da se iste odnose zapravo na zdravstvene radnike koji rade u zakupljenim prostorima domova zdravlja u djelatnostima u kojima je predviđen nastavak rada osnovom koncesije, dok Nacrt koji u svom članku 113. uređuje budući status zakupaca prostora doma zdravlja koji rade u djelatnostima za koje se ne daje koncesija, propušta detektirati da je njihov položaj Zakonom o zdravstvenoj zaštiti zapravo reguliran u člancima 216., 216a i 216.b, a ne člankom 215. Zakona o zdravstvenoj zaštiti odnosno člankom 29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 71/10.). Nastali problem nije moguće razriješiti jednostavnom promjenom numeracije članka u čkanku 117. Nacrta (članak 216. umjesto 215.) budući da se radi o nacrtu prijedloga zakonskih izmjena i dopuna koje moraju slijediti (pogrešnu) oznaka članaka u ranijim verzijama zakona. Primljeno na znanje Člankom 113. uređuje se status zakupaca i na taj način se sukladno odredbama Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora ("Narodne novine", broj 115/2014) u tekstu zakona uređuje materija koja je bila predmetom Uredbe o izmjenama i dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine", broj 154/14.).
255 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 104. Iz sadržaja odredbe članka 104. Nacrta koja uređuje provođenje upravnog nadzora nad radom komora jasno je vidljiva namjera predlagača da ograniči autonomiju rada komora, što smatramo potpuno neprihvatljivim. Ističemo kako su ustrojstvo, nadležnost i način rada komora u zdravstvu regulirani su posebnim zakonima koji već sadrže odredbe o provođenju nadzora nad radom komora, a koje odredbe zajedno s odgovarajućim odredbama Zakona o sustavu državne uprave te Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave predstavljaju dostatan pravni okvir za učinkovito provođenje upravnog nadzora nad dodijeljenim javnim ovlastima. Ujedno podsjećamo i na odredbe Ustava Republike Hrvatske koji jamči sudsku kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata tijela koja imaju javne ovlasti. U tom smislu smatramo da bi sve odredbe o provođenju upravnog nadzora, i to isključivo nad dodijeljenim javnim ovlastima, trebale biti sadržane u posebnim strukovnim zakonima (npr. Zakonu o liječništvu). Ovom prilikom smatramo potrebnim posebno se osvrnuti na pojedine ovlasti Ministarstva u provođenju upravnog nadzora temeljem kojih bi Ministarstvo trebalo biti ovlašteno obustaviti od izvršenja statut ili bilo koji drugi akt komore, potpuno zanemarujući činjenicu kako se statuti donose upravo uz suglasnost Ministarstva zdravlja te da svi opći akti moraju biti usklađeni sa statutom. Ocjena zakonitosti općih akata pravnih osoba s javnim ovlastima kao i zaštita prava protiv pojedinačnih odluka javnopravnih tijela odnosno zaštita prava u slučaju propuštanja donošenja pojedinačne odluke ili postupanja javnopravnog tijela u propisanom rokovima predmetom omogućena je u postupcima pred Upravnim sudom odnosno Visokim upravnim sudom pa je u tom smislu nerazumljiva ovlast resornog ministarstva da poništava, ukida ili mijenja rješenja nadzirane pravne osobe odnosno da neposredno donosi rješenje ili poduzima radnje za izvršenje zakona, drugog propisa ili zaštite građana. Posebno smatramo neprihvatljivim ovlast ministarstva da razrješi odgovornu osobu - predsjednika, naredi raspisivanja natječaja i imenuje vršitelja dužnosti u slučaju neprovođenja naloženih mjera u zadanim rokovima, čime se na najgrublji način narušava samostalnost rada strukovnih komora, negira njihov demokratski ustroj zasnovan na izbornim procesima i iskazanoj podršci njenih članova. U nastavku dostavljamo i usuglašen stav i mišljenje komora u zdravstvu (Hrvatske liječničke komore, Hrvatske komore dentalne medicine, Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatske komore medicinskih sestara, Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatske komore primalja i Hrvatske komore fizioterapeuta) u pogledu odredbe članka 104. Nacrta s prijedlogom nužnih korekcija, u slučaju daljnjeg inzistiranja predlagača na detaljnom reguliranju materije upravnog nadzora putem odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Članak 104. Predlažemo da se u stavku 1. članka 188.a iza riječi: „te zakonitošću rada i postupanja“ dodaju riječi: „u provođenju javnih ovlasti“. U članku 188.d predlažemo da se doda novi stavak 3. koji glasi: „Ministarstvo zdravlja dostavlja plan nadzora iz stavka 2. ovoga članka nadziranoj pravnoj osobi.“ Dosadašnji stavci 3. do 5. istoga članka postaju stavci 4. do 6. U stavku 2. članka 188.f predlaže se brisanje točke 1. iz razloga, jer Ministarstvo zdravlja obavezno daje prethodnu suglasnost na Statute svih Komora, kao i na pojedine opće akte, uz napomenu da svi opći akti Komora trebaju biti sukladni Statutu, a koji se donosi uz suglasnost ministra. Dosadašnje točke 2. do 7. istoga stavka postaju točke 1. do 6. Predlažemo da se nova točka 4. istoga stavka mijenja na način da glasi: „4. narediti rješenjem nadziranoj pravnoj osobi otklanjanje nezakonitosti koja se utvrdi u provedbi nadzora te rok za njezino otklanjanje.“ Predlažemo da se briše nova točka 5. istoga stavka iz razloga jer je člankom 108. i člankom 111. Konačnog nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano sankcioniranje za prekršaje pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi. Točka 6. istog stavka postaje točka 5. Predlažemo da se stavak 5. članka 188.f mijenja na način da glasi: „U slučaju nepostupanja po rješenju iz stavka 1. i 2. ovoga članka ministarstvo može podnijeti prijavu nadležnom tijelu za utvrđivanje kaznene ili prekršajne odgovornosti radnika i čelnika nadziranog tijela ili odgovorne osobe u pravnoj osobi.“ Predlažemo brisanje stavaka 6. i 7. članka 188.f te dosadašnji stavak 8. postaje stavak 6. Predlažemo da se doda novi stavak 7. koji glasi: „U slučaju kada je protiv rješenja ministarstva pokrenut upravni spor, ministarstvo može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
256 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. Komora skreće pozornost da su u članku 101. Nacrta iz predložene odredbe članka 162. stavka 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti izostavljene riječi „u mreži javne zdravstvene službe“ iz čega proizlazi da se odredba tog članka o obvezi neprekidnog pružanja zdravstvene zaštite ima primijeniti na sve pružatelje zdravstvene usluge, što zadire u poduzetnička prava i slobode zajamčene Ustavom Republike Hrvatske. Nadalje, uočljiva je namjera da se u organiziranju radnog vremena pružatelja zdravstvenih usluga u potpunosti izostavi dežurstvo kao poseban oblik rada, specifičan za potrebe zdravstvene, dapače, liječničke djelatnosti iako je predviđen u važećem Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Ponovno se ukazuje na nedostatak obrazloženja iz uvodnog dijela Nacrta iz kojeg bi, vjerojatno, bila jasnija intencija organizacije radnog vremena, primjerice, bolničkih zdravstvenih ustanova bez dežurstava (vjerojatno radom u smjenama) koji se koncem 2013.g. pokazao neprovedivim zbog manjka zdravstvenih radnika (pri čemu ne smatramo potrebnim ponovno isticati izrazito negativne aspekte zbrinjavanja pacijenata ovim vidom rada). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
257 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 98. Komora inzistira da u članku 98. Nacrta propiše potreba pribavljanja mišljenja nadležnih komora u postupku donošenja pravilnika koji će uređivati nastavak rada novoga koncesionara u istoj ordinaciji privatne prakse. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
258 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. U članku 151. Nacrta predlažemo izvršiti i dodatnu korekciju i to u stavku 1. koji propisuje na koje sve načine privatni zdravstveni radnik kojemu je dana koncesija za obavljanje javne zdravstvene službe može ostvariti novčana sredstva i to na način da formulacija obuhvati i druge ugovorne liječnike privatne prakse koji djelatnost nužno ne obavljaju na osnovi koncesije (npr. ugovorna specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita u domovima zdravlja). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
259 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 95. Nacrtom se u članku 95. predviđa mogućnost dodatnog zapošljavanja u privatnoj praksi radi omogućavanja nesmetanog i kvalitetnog pružanja zdravstvenih usluga u situacijama povećane potrebe za zdravstvenim uslugama, između ostalog i u svrhu zamjena za vrijeme godišnjih odmora (v. uvodni dio pojašnjena Nacrta iz travnja 2015.g.) Pritom se ponovno propušta izvršiti i odgovarajuću izmjenu u članku 155. Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji uređuje način organizacije zamjene izabranog liječnika, a koji u postojećem obliku ne dopušta organizaciju zamjene putem drugog zdravstvenog radnika zaposlenog u timu već isključivo „ugovorom s drugim zdravstvenim radnikom iste struke i specijalizacije koji obavlja privatnu praksu“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
260 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 94. Budući da se i u članku 94. Nacrta ukida potreba pribavljanja mišljenja nadležne komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse ponavljamo stav izražen pri davanju primjedbi na članak 32. Nacrta. Primljeno na znanje Zakonskim prijedlogom sukladno strateškim ciljevima predlaže se uklanjanje administrativnih barijera u postupcima za izdavanje odobrenja za obavljanje zdravstvene djelatnosti.
261 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 91. Hrvatska liječnika komora smatra da bi komorama trebalo omogućiti cjelovito vođenje postupka priznavanja iznozemnih stručnih kvalifikacija, uključujući priznavanje pripravničkog staža te specijalizacija i užih specijalizacija obavljenih u inozemstvu stoga predlažemo revidiranje/brisanje odredbe članka 91. Nacrta koja u tom segmentu propisuje nadležnost Ministarstva zdravlja. Iza članka 134. predlažemo dodati novi članak 134.a koji glasi: Iznimno od članka 134. zdravstveni radnici kojima je, sukladno propisima kojima se uređuju regulirane profesije i priznavanje iznozemnih stručnih kvalifikacija, u tijeku postupka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije određena dopunska mjera u vidu obavljanja razdoblja prilagodbe, smiju obavljati poslove u svojoj struci bez izdanog odobrenja za samostalan rad pod nadzorom stručnjaka imenovanog privremenim rješenjem nadležnog tijela kojim je određena ta dopunska mjera. Odredba prethodnog stavka na odgovarajući način se primjenjuje i na zdravstvene radnike koji su radili u Republici Hrvatskoj temeljem privremenog odobrenja za samostalan rad kojemu je istekla valjanost te su podnijeli zahtjev za priznavanje inozemne kvalifikacije. Pod dopunskom mjerom iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva se obavljanje pripravničkog staža – dijelom ili u cijelosti – kao i nužnost dodatnog obrazovanja ili stručnog usavršavanja u vidu obavljanja programa specijalizacije ili uže specijalizacije te osposobljavanja, sukladno propisima kojima se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
262 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 87. Komora ističe kako je u članku 8. točka 3. Nacrta Prijedloga Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija definirano je da će ministar nadležan za rad, u suradnji s ministrom nadležnim za obrazovanje i znanost, pravilnikom propisati sadržaj i izgled EU potvrde te utvrditi popis nadležnih tijela za izdavanje EU potvrda., dok je u čl. 87. Nacrta navedeno sljedeće: “Ministarstvo izdaje potvrde sukladno odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za državljane Republike Hrvatske i/ ili državljane država EGP-a.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
263 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 86. Nacrt u dijelu koji uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija neusklađen je s Nacrtom Prijedloga Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija iz ožujka 2015.g., koji se trenutno nalazi u fazi donošenja, kao i odredbama Direktive 2005/36, 2013/55. Ističemo kako niti jednim propisom nije predviđena uključenost više nadležnih tijela u postupak priznavanja inozemnih kvalifikacija, dok se eventualna dopunska mjera izriče jednom i odnosi se na ukupnu stručnu kvalifikaciju podnositelja zahtjeva. Zaprimljenim Nacrtom definira se postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na način kako se trenutno provodi, iako je praksa zapravo pokazala da provedba postupka na ovaj način nije dobra i da rezultira brojnim problemima. Ističemo kako se u Nacrtu Prijedloga Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija obrazovna kvalifikacija utvrđuje isključivo kao sastavni dio postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, dok je u zaprimljenom Nacrtu nadležnost komorama dana samo u dijelu priznavanja obrazovnih kvalifikacija. Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija provodi se u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Zakon pritom jasno razlučuje priznavanje u svrhu nastavka obrazovanja u Republici Hrvatskoj (akademsko priznavanje i priznavanje razdoblja studija koje je u nadležnosti visokih učilišta) i priznavanje u svrhu zapošljavanja u Republici Hrvatskoj (stručno priznavanje) koje je u nadležnosti Agencije za znanost i visoko obrazovanje i njenog Nacionalnog ENIC/NARIC ureda, osim za regulirane profesije, a upravo iz razloga što je obrazovna kvalifikacija sastavni dio stručne kvalifikacije. Ovim Nacrtom, prema kojemu nadležnosti dijele komore i Ministarstvo zdravlja, ostaje nedefinirano/nejasno tko je nadležan i provodi: - automatsku privremenu registraciju; - poslove iz dijela informiranja i suradnje definirane u glavi VII. Nacrta Prijedloga Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, posebno u dijelu suradnje s IMI sustavom; - poslove u vezi izdavanja profesionalne kartice. Ističemo kako i nadalje ostaje prisutan problem definiranja prvostupanjskog i drugostupanjskog tijela u postupku priznavanja. U članku 86. stavku 1. Nacrta propisano je kako „..dodjeljivanje profesionalnog naziva u rješenju o priznavanju obrazovne kvalifikacije… provodi nadležna komora sukladno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija“. Uzimajući u obzir da Nacrt Prijedloga zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija u članku 5. točci 6. definira profesionalni naziv kao naziv kojim se nositelju stručne kvalifikacije potvrđuje pravo na obavljanje određene regulirane profesije, a može biti različit od akademskog ili stručnog naziva ili stupnja koji se stječe posjedovanjem obrazovne kvalifikacije, ukazujemo da citirani dio članka 86 nije primjenjiv za doktore medicine, jer se stručni i akademski naziv za ovu reguliranu profesiju razlikuju. Nacrtom je u članak 86. stavku 4. navedeno kako „Nadležna komora osigurava provođenje dopunske mjere prema Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacije i prema mjerilima iz pravilnika iz stavka 5. ovoga članka“ , pri čemu je nejasno na koju dopunsku mjeru se to odnosi (op. misli li se na dopunsku mjeru izrečenu prilikom priznavanja obrazovne kvalifikacije koja je u nadležnosti komore ili/i stručne kvalifikacije koja je u nadležnosti Ministarstva zdravlja ?). Ističemo kako su komore u javnoj raspravi povodom Nacrta Prijedloga Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija jednoglasno ukazivale na potrebu da pravilnike - mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija donose komore kao nadležna tijela koja provode postupak, u članku 86. stavku 5. Nacrta navedeno je kako mjerila i cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
264 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. U članku 83. Nacrta Komora se protivi proširenju kruga osoba kojima će ubuduće biti onemogućeno obavljanje poslova iz djelatnosti poslodavca na sve odgovorne osobe svih ustrojstvenih jedinica poslodavca, budući da će se time onemogućiti djelovanje brojnih postojećih privatnih pružatelja zdravstvenih usluga. Ovdje ponovno ukazujemo na neriješeni problem dopunskog rada liječnika. Naime, Zakon o zdravstvenoj zaštiti u članku 125.a stavku 1. propisuje kako odobrenje za dopunski rad liječniku daje poslodavac u skladu s mjerilima koje pravilnikom propisuje ministar zdravlja (op. Pravilnik o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca). Unatoč izričitoj zakonskoj normi koja ovlaštenje za davanje odobrenja za dopunski rad daje isključivo poslodavcu, a ministru tek ovlast da propiše mjerila za davanje tog odobrenja, Ministarstvo zdravlja je gore naznačenim pravilnikom, bez zakonskog uporišta, neosnovano proširilo zakonom jasno utvrđenu i ograničenu ovlast ministra na način da je Pravilnikom propisalo kako poslodavac/ravnatelj odobrenje daje uz pribavljenu suglasnost ministra zdravlja. Na taj način Ministarstvo zdravlja je podzakonskim aktom grubo proširilo krug ovlasti koje mu je jasno propisao zakonodavac. U proteklom razdoblju Ministarstvo zdravlja je uskratilo dati suglasnost za dopunski rad brojnim liječnicima kojima su poslodavci dali inicijalno odobrenje, čime je značajno reduciran broj liječnika kojima je omogućen dopunski rad. Nastavak spomenute prakse Ministarstva zdravlja zajedno s predloženim proširenjem popisa osoba kojima će ubuduće samim zakonom biti onemogućeno obavljanje poslova iz djelatnosti poslodavca spomenuti oblik rada gotovo u potpunosti onemogućava i čini ga rijetkom iznimkom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
265 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. U članku 82. Nacrta Komora se protivi prijedlogu da se status zdravstvenog radnika dodijeli i drugim radnicima zaposlenim u sustavu zdravstva koji pružaju usluge zdravstvene zaštite, budući da spomenuti prijedlog u obrazloženju Nacrta iz travnja 2015.g. nije adekvatno obrazložen niti su na bilo koji način pojašnjeni razlozi potrebe priznavanja spomenutog statusa. Primljeno na znanje Nacrt Zakona iz travnja 2015. godine nije predmet ove javne rasprave
266 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 79. Komora ističe kako je za jačanje privatne inicijative u zdravstvu i olakšavanje uvjeta poslovanja potrebno omogućiti stabilan zakonodavni okvir koji će na jasan način na dulje razdoblje utvrđivati uvjete poslovanja, posebice način organizacije rada i radnog vremena te način osiguravanja potrebnih kadrova. Upravo su učestale zakonodavne promjene na gore naznačenom polju kao i različita tumačenja uvjeta poslovanja, znatno više od naznačenih administrativnih prepreka u postupku osnivanja, utjecale na poslovanje zdravstvenih subjekata (posebice stalne promjene uvjeta obavljanja privatne prakse, (ne)mogućnosti zapošljavanja dodatnih radnika, način angažiranja zdravstvenih radnika u trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti). Iz sadržaja članka 79. Nacrta vidljivo je da se ponovno mijenjaju uvjeti rada trgovačkih društava za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Ovdje ističemo kako su trgovačka društva u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti svojedobno već bila navedena kao subjekti koji mogu obavljati djelatnost u mreži javne zdravstvene službe odnosno koji su načelno mogli ugovarati usluge s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Unatoč zakonskoj mogućnosti u praksi ista nisu mogla ostvariti ugovor s Zavodom. Nakon toga zakonodavnim izmjenama trgovačka društva nisu više niti formalno mogla obavljati djelatnost u mreži javne zdravstvene službe. U ovom Nacrtu kao i Konačnom nacrtu Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ponovno se trgovačkim društvima želi omogućiti ugovaranje usluga s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te se pritom pokušava regulirati uvjete u pogledu radnika na isti način kao i kod drugih pružatelja zdravstvenih usluga. Brojne promjene u pogledu načina ispunjavanja uvjeta potrebnih radnika u slučaju trgovačkih društava za obavljanje zdravstvene djelatnosti zaslužuju ovdje poseban osvrt. Naime, prvotno prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelanosti nisu morala (op. za razliku od poliklinika) za svaku svoju djelatnost imati zaposlene radnike u radnom odnosu na neodređeno vrijeme. Nakon toga, bez provedenih normativnih promjena i samo na osnovi izmijenjenog tumačenja Ministarstva zdravlja, od istih se tražilo da na isti način kao poliklinike ispune uvjet potrebnih radnika. Problemi koji su nastali promjenom stava Ministarstva zdravlja u konačnici su razriješeni odredbom važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji u članku 116. propisuje kako trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti ne mora imati zdravstvene radnike u stalnom radnom odnosu. Sada se u Nacrtu ponovno predlaže da trgovačka društva moraju imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Ukoliko je intencija predlagača bila da trgovačka društva ubuduće obavljaju djelatnost i u mreži javne zdravstvene službe odnosno u pružaju usluge osnovom ugovora s Zavodom razumljiv je prijedlog da na isti način ispunjavaju uvjet potrebnih radnika. Skrećemo međutim pozornost na činjenicu da osnovni razlog osnivanja trgovačkih društava nije bilo sklapanje ugovora s Zavodom već odabir prikladnog okvira u kojem će se moći pružati usluge na tržištu uz fleksibilniju mogućnost angažiranja potrebnih radnika (osnovom ugovora o poslovnoj suradnji s drugim subjektima, osnovom ugovora o međusobnim pravima i obvezama za liječnike kojima je izdana dopusnica za dopunski rad izvan matične ustanove). U tom pogledu ističemo kako predložene promjene neće olakšati poslovanje trgovačkih društva budući da većina njih neće moći ispuniti uvjet potrebe zapošljavanja radnika (i dosad su radnike angažirali iz redova zaposlenih liječnika kojima je izdano odobrenje za dopunski rad, a u velikom broju slučajeva i sami osnivači trgovačkih društava su liječnici već zaposleni u drugim zdravstvenim ustanovama). Intencija omogućavanja ugovaranja usluga s Zavodom, a time i potreba zapošljavanja radnika, još manje je jasna ukoliko se ima u vidu činjenica da zdravstvene usluge pružene u okviru trgovačkih društava (za razliku od zdravstvenih usluga privatnih praksi i zdravstvenih ustanova) nisu oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost i stoga u tom segmentu nisu konkurentne uslugama drugih pružatelja. Naposlijetku, ističemo kako su prijelaznim i završnim odredbama Nacrta nije uopće utvrđen rok u kojem trgovačka društva moraju ispuniti novopredloženi uvjet obveznog zapošljavanja zdracvstvenih radnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
267 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. U članku 68. alineji 25. Nacrta protivimo se predloženoj novoj ovlasti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) da odobrava, evidentira i koordinira rad ostalih zdravstvenih registra koje vode druge zdravstvene ustanove i strukovne komore iz područja zdravstva za svoje potrebe i u svezi s djelatnošću koju obavljaju. Prema predloženom tekstu, HZJZ imat će nadležnost odobravati djelatnost koja predstavlja javnu ovlast strukovnih komora iz područja zdravstva, pri čemu podsjećamo da se ova javna ovlast (kao i većina javnih ovlasti) ne financira sredstvima iz državnog proračuna te da su komore upravo u vođenje svojih registara uložile značajna sredstva iz članarina svojih članova. Također, upitno je postojanje kadrovskih i tehničkih preduvjeta za obavljenje ovih poslova od strane HZJZ pa tim više iznenađuje ovakav prijedlog predlagača Nacrta. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća u dijelu koji se odnosi na zdravstvene registre.
268 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 66. U članku 66. Nacrta protivimo se predloženom izdvajanju pojedinih djelatnosti iz djelokruga rada zavoda za javno zdravstvo u posebna trgovačka društva koja bi osnivale jedinice područne (regionalne) samouprave budući da smatramo kako spomenute djelatnosti imaju svoju ulogu u sustavu zavoda za javno zdravstvo i omogućavaju ostvarivanje prijeko potrebnih sredstava za obavljanje redovitih i brojnih poslova županijskih zavoda za javno zdravstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
269 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 61. Pojasniti odredbu koja poliklinikama omogućava pružanje turističkih i srodnih uslužnih djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima (op. kojim?) budući da iz predloženog teksta adresati ove odredbe zasigurno ne mogu utvrditi potrebe uvjete za obavljanje spomenutih djelatnosti. Primljeno na znanje Članak 57. zakonskoga prijedloga predviđa da poliklinika može pružati turističke i srodne uslužne djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministarstva.
270 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 60. Pojasniti odredbu koja poliklinikama omogućava pružanje turističkih i srodnih uslužnih djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima (op. kojim?) budući da iz predloženog teksta adresati ove odredbe zasigurno ne mogu utvrditi potrebe uvjete za obavljanje spomenutih djelatnosti. Primljeno na znanje Članak 57. zakonskoga prijedloga predviđa da poliklinika može pružati turističke i srodne uslužne djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministarstva.
271 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 65. Hrvatska liječnička komora ističe kako je u Nacrtu iz svibnja 2015.g. u odnosu na verziju Nacrta iz travnja 2014.g. izostao prijedlog izmjene članka 96. Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je glasio: „Nastavnici i osobe u suradničkim zvanjima – zdravstveni radnici koji izvode nastavu u zdravstvenim ustanovama za potrebe visokih učilišta zdravstvenog usmjerenja mogu zasnovati istodobno radni odnos s jednom zdravstvenom ustanovom i s jednim ili najviše dva visoka učilišta zdravstvenog usmjerenja na način da u zdravstvenoj ustanovi, odnosno visokom učilištu obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom, tako da njihovo puno radno vrijeme ne iznosi više od 48 sati tjedno. Zdravstvena ustanova i visoko učilište zdravstvenog usmjerenja ugovorom uređuju pitanja iz radnog odnosa u izvođenju nastave.“ Slijedom navedenog, smatramo da bi i u ovoj verziji Nacrta trebalo zadržati ranije predloženo rješenje kojim se produljuje radno vrijeme za kumulativan rad (s 40 sati na 48 sati tjedno). Također, predlažemo da se u odredbi članka 96. Zakona o zdravstvenoj zaštiti izričito regulira i kumulativan rad odnosno sudjelovanje u nastavi i privatnih zdravstvenih radnika s sklopljenim ugovorom s HZZO-om budući da se važeća odredba u praksi na razini primarne zdravstvene zaštite dosljedno primjenjuje samo na zdravstvene radnika zaposlene u zdravstvenim ustanovama. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
272 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. U članku 57. Nacrta uvjeti koje moraju ispunjavati poliklinike na nejasan način su propisani. Naime, u obrazloženju Nacrta (travanj 2015.g.) istaknuto je kako su u pogledu uvjeta koje je potrebno ispuniti za dobivanje odobrenja za obavljanje zdravstvene djelatnosti izjednačeni uvjeti u pogledu radnika za sve pružatelje zdravstvene zaštite (privatne prakse, zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti). Unatoč navedenom, u pogledu poliklinika trenutna zakonska odredba, koja propisuje obvezu poliklinike da za svaku svoju djelatnost zapošljava radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, zamijenjena je odredbom koja samo nalaže ispunjavanje propisanih uvjeta u pogledu prostora, opreme i radnika sukladno pravilniku iz članka 50. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (op. Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti). Predložena odredba u tom smislu ne predstavlja nikakav kvalitativni pomak već upravo suprotno, unosi niz dodatnih nejasnoća. Skrećemo pozornost kako odredbe naznačenog pravilnika u pogledu radnika propisuju samo kadrovski sastav timova u pojedinoj djelatnosti za 8-satno radno vrijeme te time ne uređuju iznimno važno pitanje načina angažiranja potrebnih radnika (putem sklapanja ugovora o radu na određeno/neodređeno vrijeme; u punom/nepunom radnom vremenu). Ukoliko je intencija predlagača bila izjednačiti uvjete u pogledu radnika kod svih pružatelja zdravstvene zaštite nejasno je zašto se koriste različite formulacije u članku 57. Nacrta (poliklinike) u odnosu na članak 79. Nacrta (trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti) ? Također, smatramo dodatno pojasniti odredbu koja poliklinikama omogućava pružanje turističkih i srodnih uslužnih djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima (op. kojim?) budući da iz predloženog teksta adresati ove odredbe zasigurno ne mogu utvrditi potrebe uvjete za obavljanje spomenutih djelatnosti. Ovu primjedbu ističemo i kod identične odredbe članka 60. i 61. Nacrta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
273 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Predlažemo u članku 55. Nacrt u popis djelatnosti koje može provoditi dom zdravlja uvrstiti i djelatnost zdravstvene zaštite školske djece i mladih. Naime, ne smatramo prihvatljivim da jedino školska djeca i mladi ne ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštiti na istim principima i uvjetima na primarnoj razini kao i sva ostakla populacija od posbnog društvenog interesa na primarnij razini odnsono na razini doma zdravlja. U tom pogledu jedino školska djeca i maldi nemaju mogućnost korištenja integrirane zdravstvene zaštite. Mogućnost da specijalisti školske medicine pružaju i kurativnu zdravstvenu zaštitu, kao izabrani liječnici, nije u suprotnosti niti s njihovim kompetencijama niti s bilo kojim drugim važećim propisom, uključujući i njihovu poziciju u provedbi preventivne i specifične zdravstvene zaštite u zavodima za javno zdravstvo. U članku 55. Nacrta neprecizno je navedena ovlast domova zdravlja da organiziraju timove za provođenje kućnih posjeta. Naime, provođenje kućnih posjeta sastavni dio rada svake ordinacije primarne zdravstvene zaštite te je nejasno o čijim pacijentima će skrbiti posebni timovi za provođenje kućnih posjeta ? Također, ističemo kako je nejasno definiran odnos i suradnja između doma zdravlja i jedinice područne (regionalne) samouprave u pogledu rada koordinatora palijativne skrbi. Naime, istaknuto je kako dom zdravlja isti organizira, dok raspored i način njegova rada određuje jedinica područne (regionalne) samouprave. Ukazujemo i na potrebu usklađenja izričaja između članka 55. i 56. Nacrta u pogledu kordinatora palijativne skrbi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
274 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Vezano uz članak 54. Nacrta kojim se u članku 77. stavku 5. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisuje obveza svih ugovornih pružatelja zdravstvene zaštite da se odazovu pozivu direktora doma zdravlja za sudjelovanjem u provođenju zdravstvene zaštite na području tog doma zdravlja ističemo kako je odredba neprihvatljiva u predloženom obliku. Naime, potpuno je nejasan izričaj spomenute odredbe te nije jasno obuhvaća li ona samo pojedine iznimne situacije kada nije moguće organizirati zdravstvenu zaštitu (npr. elementarne nepogode) ili sudjelovanje u svim aktivnostima koje provodi ili ugovara dom zdravlja (npr. posebna dežurstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti). U odredbi se također ni na koji način ne spominje obveza domova zdravlja da osiguraju sve uvjete nužne za sudjelovanje u traženim aktivnostima (op. u slučaju posebnih dežurstava, koja se trebaju provoditi isključivo na dobrovoljnoj osnovi, to uključuje osiguranje od profesionalne odgovornosti i ozljede na radu, plaćeni putni troškovi, u potpunosti opremljena mjesta rada te prihvatljiva cijena rada koja ne bi trebala biti isključivo vezana uz broj pregledanih pacijenata, što je je kod posebnih dežurstava trenutno slučaj). Također, ističemo kako obvezivanje ugovornih pružatelja zdravstvene zaštite (op. vjerovatno liječnika koncesionara) da se odazovu pozivima domova zdravlja za sudjelovanje u provođenju zdravstvene zaštite treba podrazumijevati i odgovarajuću zastupljenost i sudjelovanje ugovornih liječnika u tijelima te zdravstvene ustanove (op. 2013. godine iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti brisana je dotadašnja odredba koja je omogućavala sudjelovanje predstavnika koncesionara u upravnom vijeću doma zdravlja) kao i reciprocitetnu obvezu domova zdravlja da osiguraju zamjenu konjcesionaru u slučaju neplanirane odsutnosti (npr. bolovanje). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
275 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. U članku 39. Nacrta Komora se protivi podjeli nadležnosti između poslovnog i medicinskog direktora te predlaže da se za odgovornu osobu javne zdravstvene ustanove utvrdi obvezni uvjet završenog diplomskog sveučilišnog studija medicine ili integriranog diplomskog sveučilišnog studija medicine. Primljeno na znanje Zakonskim prijedlogom predviđa se da poslovni direktor zdravstvene ustanove mora imati završen sveučilišni preddiplomski i diplomski studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij, a medicinski direktor mora imati završen sveučilišni preddiplomski i diplomski studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij zdravstvenog usmjerenja.
276 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. U članku 37. Nacrta, kao i u ostalim odredbama, općenito se protivimo promjeni naziva odgovorne osobe zdravstvene ustanove odnosno zamjeni termina ravnatelj teminom direktor budući da predložena promjena nije sukladna izričaju Zakona o ustanovama te ujedno ukazuje na pomak prema izričaju iz Zakona o trgovačkim društvima i komercijalizaciji javnih usluga. Također, protivimo se predloženom ograničenju broja mandata ravnatelja/direktora kako je to predviđeno u novim stavcima 7., 8. i 9. članka 59. Zakona o zdravstvenoj zaštiti budući da smatramo kako kvaliteta rada treba biti isključivi kriterij (ponovnog) imenovanja. Vezano uz predložena ograničenja u stavku 10. članka 59. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ističemo kako je jedan od uvjeta za obvaljanje privatne prakse upravo uvjet da nositelj privatne prakse nije negdje drugdje u radnom odnosu tako da je postavljeno ograničenje u pogledu javnih zdravstvenih ustanova suvišno budući da se spomenuti poslovi u javnim ustanovama obavljaju upravo osnovom ugovora o radu. Nejasno je, u smislu odredbe članka 50. Nacrta, odnosi li se ovo ograničenje i na privatne zdravstvene ustanove ? Ističemo kako će postavljenim ograničenjem, posebice u pogledu odgovornih osoba unutarnjih ustrojstvenih jedinica, ponovno dovesti do problema funcioniranja privatnih subjekata, posebice trgovačkih društava za obavljanje zdravstvene djelatnosti čiji su osnivači velikih dijelom upravo liječnici koji imaju rukovodeće položaje u matičnim zdravstvenim ustanovama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
277 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. U članku 32. Nacrta se kroz izmjenu članka 48. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ukida potreba pribavljanja prethodnog mišljenja nadležnih komora u postupku osnivanja pružatelja zdravstvenih usluga. U obrazloženju Nacrta (v. verzija iz travnja 2015.g.) istaknuto je kako je postupak davanja mišljenja komora o opravdanosti osnivanja pružatelja zdravstvene zaštite shvaćen isključivo kao financijsko opterećenje i administrativna zapreka, ne prepoznajući zapravo činjenicu da su upravo komore kao prva kontakt točka u postupku osnivanja davale cjelovite informacije o tijeku postupku osnivanja, stručnu pomoć u svim fazama i svojim radom utjecale na to da je Ministarstvo zdravlja, kao rezultat rada komora zaprimalo, uredne zahtjeve osnivača čija je kasnija obrada i ocjena usklađenosti s pozitivnim propisima zahtijevala znatno manje vremena. U tom smislu predlažemo da Ministarstvo zdravlja razmotri mogućnost zadržavanja postojećeg modela davanja prethodnog mišljenja, uz obvezu komora da postupak davanja mišljenja provode sukladno posebnom propisu na koji je pribavljena suglasnost Ministarstva. Također, u predloženoj odredbi članka 32. Nacrta ukazujemo kako je nejasno što konkretno znači potreba pribavljanja suglasnosti drugih tijela koji su nositelji nezdravstvenih djelatnosti. Primljeno na znanje Zakonskim prijedlogom sukladno strateškim ciljevima predlaže se uklanjanje administrativnih barijera u postupcima za izdavanje odobrenja za obavljanje zdravstvene djelatnosti.
278 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Hrvatska liječnička komora protivi se predloženoj promjeni u članku 30. Nacrta kojom se uvodi mogućnosti da ustanovu za zdravstvenu skrb može osnovati bilo koja pravna i fizička osoba te predlažemo zadržavanje važećeg zakonskog rješenja koje propisuje kako ustanovu za zdravstvenu skrb može osnovati samo fizička osoba sa završenim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja. Također predlažemo da se ograniči broj koncesija koje može imati pojedina ustanova za zdravstvenu skrb na najviše dvije koncesije u pojedinoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite kako bi se izbjegla mogućnost da pojedina ustanova stekne brojne koncesije u mreži javne zdravstvene službe i naruši ravnopravnost natjecanja s drugim pružateljima zdravstvenih usluga. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
279 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 28. U članku 28. Nacrta u tekstu odredbe članka 41.a Zakona o zdravstvenoj zaštiti potrebno je izvršiti i dodatne korekcije te pojasniti da koncesije u djelatnosti medicine rada daje gradonačelnik Grada Zagreba. Prihvaćen Prihvaćen.
280 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. Članak 27. Nacrta kojim se mijenja odredba članka 41. Zakona o zdravstvenoj zaštiti potrebno je pojasniti u stavku 3. te naglasiti da se radi o gradonačelniku Grada Zagreba, kako bi se tekst stavka uskladio s izričajem ostalih odredbi ovog članka Zakona. U prilog ranije iznesenim tvrdnjama kako mreža javne zdravstvene službe mora utvrđivati potreban broj pružatelja, a ne potrebne kapacitete (v. primjedbe Komore na članak 25. Nacrta) ističemo kako je u stavku 5. ovog članka jasno predviđeno kako se obavijest o namjeri davanja koncesije raspisuje za broj koncesija (op. a time i broj pružatelja zdravstvene zaštite) određen mrežom javne zdravstvene službe. Predlažemo nadalje da se u novopredloženoj odredbi članku 41. stavku 7. Zakona o zdravstvenoj zaštiti briše dio koji glasi: „te 80% zadovoljeno izvršenje pokazatelja uspješnosti, kvalitete i preventivnih pregleda za prethodnih 6 mjeseci“ budući da nije jasno zašto bi spomenuti kriterij trebao biti relevantan kao kriterij za mogućnost odlaska radnika doma zdravlja u koncesiju. Komora predlaže da u ovom članku Nacrta regulira i mogućnost prenošenja koncesije u cijelosti na drugu fizičku i pravnu osobu, uz suglasnost davatelja koncesije, sukladno posebnom propisu/pravilniku kojeg bi donijelo Ministarstvo zdravlja. Time bi se omogućilo prenošenje koncesije na novi subjekt bez potrebe raskida ugovora o koncesiji i ponovnog višemjesečnog postupka dodjele koncesije (npr. u slučaju kada je koncesionar nositelj privatne prakse i želi koncesiju prenijeti na ustanovu za zdravstvenu skrb čiji je osnivač i koja bi trebala nastaviti djelovati u istim poslovnim prostorima u kojima je prethodno djelovala privatna praksa). Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća u dijelu koji se odnosi na gradonačelnika Grada Zagreba. Zakonom o koncesijama propisano je da ako je u ugovor o koncesiji potrebno unijeti bitne izmjene, davatelj koncesije pokrenut će novi postupak davanja koncesije i sklopiti novi ugovor o koncesiji. Ukoliko se mijenja koncesionar, radi se o bitnoj izmjeni ugovora o koncesiji.
281 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 26. U članku 26. Nacrta kojim se mijenja članak 38. Zakona o zdravstvenoj zaštiti potrebno je pojasniti odredbu stavka 2. budući da se navodi kako se mreža subjekata medicine rada donosi uz pribavljeno mišljenje i Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i nadležnih komora. Pretpostavljamo da je ispred riječi Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu izostala riječ Zavoda (op. HZZO-a) budući da je to propisano važećom odredbom članka 38. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a obveza pribavljanja mišljenja Zavoda propisana je i u članku 37. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koja se odnosi na mrežu javne zdravstvene službe, a koja se u tom pogledu ovim Nacrtom ne mijenja. Prihvaćen Zakonski prijedlog predviđa da mrežu subjekata medicine rada uz prethodno pribavljeno mišljenje i Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i nadležnih komora donosi ministar.
282 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 25. U članku 25. Nacrta ukazujemo na neujednačen pristup u reguliranju mreže zdravstvene djelatnosti. Naime, dok bi se mrežom javne zdravstvene službe ubuduće trebali utvrđivati potrebni kapaciteti za pružanje zdravstvene zaštite, predviđeno je da se mrežom subjekata medicine rada i dalje utvrđuje potreban broj pružatelja zdravstvene zaštite. Protivimo se namjeri da mreža javne zdravstvene službe utvrđuje tek potrebne kapacitete, a ne potreban broj pružatelja na određenom području te smatramo da bi trebala postojati obveza Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na sklapanje ugovora sa svim provoditeljima zdravstvene zaštite koji su uključeni u mrežu javne zdravstvene službe, dok bi se eventualna potreba za dodatnim ugovaranjem provodila uvidom u dodatne dostupne kapacitete iz Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Zakonskim prijedlogom predviđa se da se mrežom javne zdravstvene službe određuju, za područje Republike Hrvatske, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave, potrebni kapaciteti za pružanje zdravstvene zaštite na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite.
283 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. U članku 24. Nacrta predlažemo brisati dio odredbe stavka 1. koji glasi „ključnom operativnom dokumentu kojim se definira razvoj bolnica“ budući da prenaglašava značaj Nacionalnog plana u odnosu na druge ključne strateške dokumente razvoja zdravstva. Primljeno na znanje Radi se o jednom od ključnih dokumenata kojim se definira razvoj bolnica.
284 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. Predloženim člankom 35.a Nacrta uvodi se novi pojam – Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite čiji će sadržaj i način vođenja propisati ministar posebnim pravilnikom. Komora ističe kako je za ovu novinu predviđen samo jedan zakonski članak, a kako nedostaje uvodno obrazloženje kao popratni materijal uz nacrt zakonskog teksta nije razvidno od kakvog je utjecaja vođenje ovakvog registra na javne knjige i evidencije koju - kao javnu ovlast - obavljaju sve komore u zdravstvu. Primljeno na znanje Zakonskim prijedlogom uvodi se Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite koji će obuhvaćati sve pružatelje zdravstvene zaštite, neovisno o osnivaču. Za vođenje Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite bit će odgovoran Hrvatski zavod za javno zdravstvo, te će se isti voditi u elektroničkom obliku, a sadržaj i način vođenja propisat će ministar nadležan za zdravlje.
285 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. U članku 22. Nacrta predlažemo da se u odredbi naznači da se radi o trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti kao pružateljima zdravstvene zaštite. Nije prihvaćen Komentar korisnika već je obuhvaćen izričajem predložene zakonske norme.
286 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. U članku 21. Nacrta u pogledu nove odredbe članka 34.c Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koja uređuje pitanje liječenja u kući, predlažemo da se zakonskim prijedlogom propiše obveza ministra da pravilnik koji će urediti navedeni oblik liječenja, donese uz obvezu pribavljanja prethodnog mišljenja nadležnih komora. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
287 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. Iz odredbe članka 21. Nacrta u pogledu novog članka 34. b. Zakona o zdravstvenoj zaštiti nije jasno moraju li pružatelji zdravstvenih usluga u svrhu bavljenja zdravstvenim turizmom ishoditi novo rješenje u svrhu obavljanja navedene djelatnosti te koje nadležno tijelo će im izdavati ta rješenja ? Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da je zdravstveni turizam specifičan oblik pružanja zdravstvenih usluga u turizmu u okviru kojeg se koriste dijagnostički i terapijski postupci, postupci medicinske rehabilitacije, prirodni ljekoviti činitelji, provode preventivno-zdravstveni programi uz multidisciplinaran tim, a sve u cilju liječenja, očuvanja, poboljšanja zdravlja i unaprjeđenja kvalitete života.
288 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 18. Nije jasno koje su to druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti te radi li se o drugim zdravstvenim ili nezdravstvenim djelatnostima ? Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa mogućnost obavljanja i drugih djelatnosti sukladno posebnim propisima.
289 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 17. Nije jasno koje su to druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti te radi li se o drugim zdravstvenim ili nezdravstvenim djelatnostima ? Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa mogućnost obavljanja i drugih djelatnosti sukladno posebnim propisima.
290 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. U članku 13. Nacrta djelatnosti zdravstvene zaštite na primarnoj razini su taksativno navedene te nije jasno koje su to druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti te radi li se o drugim zdravstvenim ili nezdravstvenim djelatnostima ? Identičnu primjedbu stavljamo i kod članaka 17. i 18. Nacrta kojima se mijenja sadržaj članaka 30. i 31. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa mogućnost obavljanja i drugih djelatnosti sukladno posebnim propisima.
291 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. U članku 12. Nacrta kojim se predlažu izmjene članka 23. Zakona o zdravstvenoj zaštiti u pogledu načina ostvarivanja zaštite prava pacijenata ne predviđaju se nikakve značajnije promjene u stavcima 4. i 5. osim terminoloških promjena (riječ ravnatelj zamjenjuje se riječju direktor – o toj terminološkoj promjeni izjasnit ćemo se u daljnim primjedbama). Skrećemo pozornost da trenutne odredbe članaka 23. stavaka 4.i 5. Zakona o zdravstvenoj zaštiti u pogledu ostvarivanja zaštite prava pacijenata zapravo slijede sadržaj i logiku članka 35. Zakona o zaštiti prava pacijenata koji je ukinut odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske zbog uočenh nedostataka instituta podnošenja prigovora odgovornim osobama u svrhu zaštite prava pacijenata. U reguliranju zaštite prava pacijenata, prema uputi Ustavnog suda, zakonodavac se mora poslužiti jasnom, preciznom i potpunom regulacijom postupaka odlučivanja o podnesenim prigovorima te smatramo stoga da bi ta materija trebala biti jasno regulirana na odgovarajućem mjestu u jednom zakonskom propisu i to onom koji uređuje zaštitu prava pacijenta. Time bi se svakako izbjegla mogućnost različitog uređenja ove važne materije. Primljeno na znanje Komentar korisnika odnosi se na područje koje će se urediti drugim zakonskim propisom iz područja zaštite prava pacijenata.
292 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. U članku 10. Nacrta u predloženom novom stavku 2. članka 20. Zakona o zdravstvenoj zaštiti potrebno je pojasniti u suradnji s kojim stručnjacima timovi medicine rada provode specifičnu zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini (op. da li su to osobe iz članka 27. stavka 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ili druge osobe?). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
293 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 4. U članku 4. Nacrta smatramo potrebnim razjasniti odnos programa mjera zaštite zdravlja iz stavka 3. i programa mjera iz novog stavka 4. ovog članka. U tom smislu vjerovatno bi izričaj novog stavka 4. trebao glasiti: „Prijedlog programa mjera iz stavka 3. ovoga članka svake dvije godine izrađuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Državnim zavodom za radiološku i nuklearnu sigurnost.“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
294 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 3. U članku 3. Nacrta potrebno je pojasniti termin intersektorska suradnja budući da iz predložene odredbe nije jasno što navedena suradnja obuhvaća. Naime, termin se trenutno učestalo navodi jedino u Strateškom planu razvoja javnog zdravstva 2013.-2015. u dijelu koji spominje suradnju Ministarstva zdravlja, državnih zavoda i zavoda za javno zdravstvo s drugim državnim tijelima državne uprave, lokalnom samoupravom i institucijama na državnom ili lokalnom nivou te je potrebno jasno definirati ima li ovaj termin u smislu odredbi ovog zakonskog prijedloga identično značenje. Također, nejasno je koje nadležno tijelo treba donijeti poseban propis koji bi uređivao intersektorsku suradnju te stoga smatramo nužnim ovu nedorečenu i nejasnu odredbu preciznije urediti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
295 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Konačni Nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (u daljnjem tekstu: Nacrt) predstavlja petnaestu po redu intervenciju u zakonski tekst od njegova donošenja 15. prosinca 2008.g. (op. u dvanaest navrata isti je bio predmetom zakonskih izmjena i dopuna, a u dva navrata i predmetom ocjene i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske). Dostavljenim Nacrtom koji sadrži 123 članka izravno se mijenja više polovine odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti (ukupno 225 članka) te stoga smatramo potrebnim pristupiti donošenju novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a ne ponovno donijeti samo izmjene i dopune zakonskog teksta. Naime, važeći zakonski tekst zbog brojnih promjena izvršenih u završnim i prijelaznim odredbama izuzetno je nepregledan i otežava pravilno tumačenje pojedinih odredbi i u samoj stručnoj javnosti. Uvažavajući opsežnost i važnost predloženih zakonskih promjena smatramo nužnim preispitati i odluku da se o zakonskom prijedlogu raspravlja po hitnom postupku. Posebno ističemo kako Nacrt ne sadrži obrazloženje promjena izvršenih u pojedinačnim odredbama zakona te je stoga teško utvrditi jasan sadržaj i cilj pojedinih odredbi. Također, utvrđeno je kako su pojedine zakonske odredbe neprecizne i u svom sadržaju neusklađene pa čak i oprečne s navodima iz uvodnog dijela Nacrta (op. verzija Nacrta iz travnja 2015.g.; verzija Nacrta iz svibnja 2015.g. uopće ne sadrži uvodni dio) koji bi trebao dati nešto jasniji pregled pitanja koje se uređuju predloženim tekstom. U nastavku iznosimo primjedbe Hrvatske liječničke komore o pojedinačne članka Nacrta Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
296 Hrvatska ljekarnička komora PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 113. u stavku 11. predlaže se iza riječi " opreme" dodati riječ "i zaliha" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
297 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 94. Članak 148. stavak 2. Neopravdano isključivanje nadležnih komora iz postupka odlučivanja o obavljanju privatne prakse izvan mreže moguće je izvorište različitih manipulacija i ostvarenja osobnih probitaka. Kao opće poznato temeljna zadaća primjerice Hrvatske ljekarničke komore kao pravne osobe s javnim ovlastima i strukovnog udruženja jest unaprjeđenje ljekarničke djelatnosti radi očuvanja zdravlja i interesa pučanstva. Ograničiti takvom subjektu djelovanje u području zbog i za kojeg je osnovano ne može imati valjanog opravdanja. Predlažemo ne mijenjati postojeću odredbu. Predlažemo dodati novi stavak prema kojem privatni zdravstveni radnici imaju rok od 6 mjeseci za podnošenje zahtjeva za donošenje rješenja o početku rada privatne prakse, kao što ovaj Nacrt prijedloga Zakona predviđa za osnivanje podružnice ljekarničke ustanove. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
298 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 92. Predlažemo u članak 145. u stavku 1. dodati točku 9. koja glasi: „da pribavi mišljenje nadležne komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe „ Davanjem mišljenja o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove nadležne komore osiguravaju zaštitu načela sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti zdravstvene zaštite kao i bolji uvid u potrebu osnivanja privatne prakse na određenom području te ispunjavanje uvjeta za osnivanje privatne prakse. Predlažemo u članak 145 stavak 3. mijenjati tako da glasi: „stranci mogu obavljati privatnu praksu prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj, pod uvjetima iz stavka 1. i 2. ovog članka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
299 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 91. U predloženom članku 143. nejasan je stavak 5. budući se ne može utvrditi što je formalna osposobljenost, odnosno tko je nadležan za priznavanje formalne osposobljenosti. Također iz navedenog stavka nije razvidno koje se stručno iskustvo priznaje, odnosno gdje je stečeno stručno iskustvo.(EU ili treća država). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
300 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 87. Predlažemo da se članak 138b. briše. Članak 138b utvrđen izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti ( NN 82/13) usklađen je s odredbama Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, odnosno Direktivi 2005/36 koji utvrđuju da potvrde izdaju nadležna tijela za priznavanje stručnih kvalifikacija Prihvaćen Prihvaćen.
301 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 86. Predlažemo da se predloženi članak 138a. briše. Članak 138a utvrđen izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti ( NN 82/13) usklađen je s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, odnosno Direktivi 2005/36 koji utvrđuju postupke, nadležna i druga tijela prilikom priznavanja inozemne stručne kvalifikacije. Sve ostalo je suprotno gore navedenom Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju Predlažemo da se u sada važeći članak 138a dodaju novi stavci. koji glase: „Zdravstvene ustanove i privatni zdravstveni radnici mogu provoditi dopunske mjere prilagodbe u postupku priznavanja stručne kvalifikacije. Uvjete koje trebaju ispunjavati zdravstvene ustanove i privatni zdravstveni radnici za provođenje dopunske mjere prilagodbe utvrđuje ministar na prijedlog nadležne komore. Popis zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika koji mogu provoditi dopunske mjere prilagodbe u postupku priznavanja stručne kvalifikacije donosi ministar na prijedlog nadležnih komora. Iz predloženog članka 138a nije razvidno tko je nadležno tijelo za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija u općem postupku niti je jasno što je obrazovna kvalifikacija, a što je formalna osposobljenost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
302 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 81. Zbog razloga iznesenih u članku 79. Predlažemo u cijelosti izbaciti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
303 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 79. Članak 116. stavak 1. alineja 2. Predlažemo ostaviti formulaciju iz izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti objavljenoj u „Narodnim novinama“ 82/13 od koja glasi: “Trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti osniva se izvan mreže javne zdravstvene službe.“ Kao djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku – provođenje zdravstvene zaštite treba prvenstveno i pretežito povjeriti pravnim i fizičkim osobama kroz osnivanje zdravstvenih ustanova te privatnim zdravstvenim radnicima . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
304 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Predlaže se u članku 100. brisati alineje 24., 25., 27. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
305 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 65. U članku 95., potrebno je ostaviti mogućnost da i ljekarnička ustanova bude „suradnom (suradničkom) ustanovom“ sa visokim učilištem. Za provođenje stručne prakse na petoj godini studija farmacije i drugih aktivnost farmaceutskog fakulteta vezanih za ljekarničku praksu potrebna je suradnja s ljekarnama te je neophodno da se to i zakonom utvrdi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
306 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 62. Predlaže se u stavak 1. članka 88. dodati i jedinicu za opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima. Predlaže se u stavak 2. članka 88. brisati alineju 2 Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
307 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 61. Odredba u koliziji s općim odredbama - člankom 1., člankom 2. definiranjem zdravstvene zaštite Zakona o zdravstvenoj zaštiti, temeljnim načelima javne službe, nepotrebno stvaranje konfuzije i potiskivanje realnog sektora. Bavljenje ugostiteljstvom i hotelijerstvom (otvaranje kafića i restorana) zdravstvenih ustanova (osim onih koje po samoj vrsti djelatnosti: lječilište ili thalasotherapije dobrim dijelom posluju ili mogu poslovati na tržištu) nisu ciljevi zdravstvene zaštite već stvaranje preduvjeta za kvalitetnu zdravstvenu uslugu i u konačnici dobrobit pacijenta. Predlažemo izbaciti u cijelosti. Ukoliko ostaje tada definirati koji su to organizacijski oblici i koje – taksativno turističke i srodne uslužne djelatnosti može pružati kojom svrhom i kakve veze ima s zdravstvenom zaštitom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
308 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 60. Članak 86. stavak 3. Odredba u koliziji s općim odredbama - člankom 1., člankom 2. definiranjem zdravstvene zaštite Zakona o zdravstvenoj zaštiti, temeljnim načelima javne službe, nepotrebno stvaranje konfuzije i potiskivanje realnog sektora. Bavljenje ugostiteljstvom i hotelijerstvom (otvaranje kafića i restorana) zdravstvenih ustanova (osim onih koje po samoj vrsti djelatnosti: lječilište ili thalasotherapije dobrim dijelom posluju ili mogu poslovati na tržištu) nisu ciljevi zdravstvene zaštite već stvaranje preduvjeta za kvalitetnu zdravstvenu uslugu i u konačnici dobrobit pacijenta. Predlažemo izbaciti u cijelosti. Ukoliko ostaje tada definirati koji su to organizacijski oblici i koje – taksativno turističke i srodne uslužne djelatnosti može pružati kojom svrhom i kakve veze ima s zdravstvenom zaštitom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
309 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 59. Članak 85. a stavak 2. Odredba u koliziji s općim odredbama - člankom 1., člankom 2. definiranjem zdravstvene zaštite Zakona o zdravstvenoj zaštiti, temeljnim načelima javne službe, nepotrebno stvaranje konfuzije i potiskivanje realnog sektora. Bavljenje ugostiteljstvom i hotelijerstvom (otvaranje kafića i restorana) zdravstvenih ustanova (osim onih koje po samoj vrsti djelatnosti: lječilište ili thalasotherapije dobrim dijelom posluju ili mogu poslovati na tržištu) nisu ciljevi zdravstvene zaštite već stvaranje preduvjeta za kvalitetnu zdravstvenu uslugu i u konačnici dobrobit pacijenta. Predlažemo izbaciti u cijelosti. Ukoliko ostaje tada definirati koji su to organizacijski oblici i koje – taksativno turističke i srodne uslužne djelatnosti može pružati kojom svrhom i kakve veze ima s zdravstvenom zaštitom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
310 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. Članak 84. stavak 5. Odredba u koliziji s općim odredbama - člankom 1., člankom 2. definiranjem zdravstvene zaštite Zakona o zdravstvenoj zaštiti, temeljnim načelima javne službe, nepotrebno stvaranje konfuzije i potiskivanje realnog sektora. Bavljenje ugostiteljstvom i hotelijerstvom (otvaranje kafića i restorana) zdravstvenih ustanova (osim onih koje po samoj vrsti djelatnosti: lječilište ili thalasotherapije dobrim dijelom posluju ili mogu poslovati na tržištu) nisu ciljevi zdravstvene zaštite već stvaranje preduvjeta za kvalitetnu zdravstvenu uslugu i u konačnici dobrobit pacijenta. Predlažemo izbaciti u cijelosti. Ukoliko ostaje tada definirati koji su to organizacijski oblici i koje – taksativno turističke i srodne uslužne djelatnosti može pružati, kojom svrhom i kakve veze ima s zdravstvenom zaštitom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
311 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Predlaže se u glavu VII dodati novi članak koji glasi: ¨“Ljekarnička ustanova jest zdravstvena ustanova koja obavlja ljekarničku djelatnost sukladno posebnom zakonu“. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN br.75/93) u zdravstvenoj djelatnosti ukinuto je samoupravljanje i društveno vlasništvo te određeni titulari vlasništva (osnivači) zdravstvenih ustanova (čl.180). Rečeni zakon, u glavi IX navodi vrste zdravstvenih ustanova na primarnoj razini (dom zdravlja, ustanova za hitnu medicinsku pomoć i ustanove za zdravstvenu njegu u kući) te ljekarne (čl.64-69.). Kao temeljni zakon, u NN br.76/93 objavljen je Zakon o ustanovama, koji uz neznatne izmjene, vrijedi i danas. U prvo navedenom zakonu se kaže da je ljekarnička djelatnost dio zdravstvene djelatnosti, te da istu obavljaju zdravstvene ustanove i privatni ljekarnički djelatnici. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN br.121/03), u čl.80., propisuje kako je ljekarnička ustanova zdravstvena ustanova koja obavlja ljekarničku djelatnost sukladno posebnom zakonu. Taj „posebni zakon“ je Zakon o ljekarništvu („Narodne novine“ br. 121/03, 35/08 117/08). Potonji zakon na pogrešan način govori kako ljekarničku djelatnost obavljaju magistri farmacije (čl.1.) umjesto da kaže kako se djelatnost obavlja putem ljekarničkih zdravstvenih ustanova i privatne ljekarničke prakse. Naime, djelatnosti se upisuju u sudski ili obrtni registar, a tamo se može upisati pravna osoba (ustanova) u sudski registar ili privatna praksa (fizička osoba/obrtnik) u obrtni registar, a nikakva akademska titula. Pojam „ljekarničke zdravstvene ustanove“ se diskretno navodi u čl. 9., 14. i 15. Zakona o ljekarništvu. U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (NN br.150/08) pojam „ljekarničke zdravstvene ustanove“u potpunosti izgubio. Naime, u čl. 35. ZZZ se ne navodi da bi se zdravstvena djelatnost obavljala temeljem Zakona o ljekarništvu, već se u st. 2. govori o „posebnom zakonu“, a u čl. 76-83. taksativno su nabrojene zdravstvene ustanove na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Ljekarničkih zdravstvenih ustanova tamo nema! Stoga, nameće se pitanje, primjenjuje li se Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“ 150/08 do 154/14) uopće na ljekarničke zdravstvene ustanove ili one svoju utemeljenost zasnivaju isključivo na Zakonu o ustanovama i Zakonu o ljekarništvu? Kako bi se otklonile sve dvojbe, potrebno je u Zakon o zdravstvenoj zaštiti vratiti predloženu odredbu iz tog zakona ( Narodne novine br. 121/03). Naime, postavlja se pitanje formalno-pravne naravi, kako upisati tu djelatnost u sudski registar obzirom na odredbe Zakona o ljekarništvu? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
312 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Dodavanje članka 59.b stavak 3. Ponovno se povećava broj rukovodećeg osoblja u već opterećenom poslovno neuspješnom sektoru (bolnice). Predlaže se izbaciti u cijelosti članak 59.b Prihvaćen Komentar korisnika nije predmet ovoga članka.
313 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. Dodavanje članka 59.b stavak 3. Ponovno se povećava broj rukovodećeg osoblja u već opterećenom poslovno neuspješnom sektoru (bolnice). Predlaže se izbaciti u cijelosti članak 59.b Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
314 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Izmjene članka 59. Kako je Zakon o ustanovama („Narodne novine“ br. 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, u daljnjem tekst Zakon o ustanovama) odredio u članku 37. naziv voditelja poslovanja ustanova kao „ravnatelja“, a s druge strane Zakon o trgovačkim društvima „Narodne novine“ br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 125/11, 68/13) koristi naziv „izvršni direktor“ za osobu odgovornu za upravljanje i vođenje poslovanja odnosno direktor u državnim i javnim poduzećima, agencijama, fondovima, ali ne u ustanovama što svoje opravdanje nalazi u osnovnoj distinkciji između ustanova koje se osnivaju zbog obavljanja javne službe s jedne strane i s druge strane trgovačkih društava koji prvenstveno obavljaju gospodarsku djelatnost. Stoga predlažemo koristiti naziv „ravnatelj“. Izmjene članka 59. stavak 2. Inflacija „pomoćnika direktora“ : za upravljanje ljudskim resursima, za znanost i obrazovanje i za provedbu i praćenje programa ugovoranja, a poslovi koji su u okviru dosadašnje sistematizacije u djelokrugu radnika pravne /ekonomske/zdravstvene struke nema svrhe osim dodatnog zapošljavanja i opterećivanja već preopterećenog državnog proračuna. Naime, voditelji/savjetnici općih, pravnih i kadrovskih poslova već objedinjuju 2 od 3 naznačena radna mjesta odnosno voditelji računovodstva. Postavlja se pitanje čemu postojanje pomoćnih savjetodavnih tijela tipa stručno vijeće kojemu je već Zakonom o ustanovama i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti člankom 66. određeno da se bavi stručnim pitanjima iz područja djelatnosti ustanove? Kakvu će dobrobit pacijenti imati zbog povećanja broja rukovodećeg kadra osim povećanih doprinosa i poreza za njihovo financiranje? Apsurd je tim veći što postojanje sanacijskih upravitelja ostaje stvarnost i postaje budućnost. I dosadašnji pomoćnik za financijsko poslovanje je nepotrebno opterećenje za proračun. Stoga se predlaže slijedeća formulacija: „Ravnatelj zdravstvene ustanove ima zamjenika, u bolničkim zdravstvenim ustanovama i domovima zdravlja i pomoćnika za sestrinstvo-glavnu sestru zdravstvene ustanove.“ U stavku 10. članka 59. Nije jasno zašto osnivač zdravstvene ustanove koji je fizička osoba ne može biti njezin direktor ako ispunjava sve ostale uvjete propisane zakonom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
315 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Predlaže se da se ne mijenja dosadašnji stavak 3.članka 50.te da se i dalje da mogućnost svim zdravstvenim ustanovama, a ne samo ljekarničkim, korištenje roka od 6 mjeseci za podnošenje zahtjeva za donošenje rješenja o početku rada zdravstvene ustanove. Nije jasno kada će ljekarnička ustanova započeti s radom nakon donošenja rješenja o odobrenju rada. Predlažemo novi stavak 4. koji glasi: „Ako osnivač ne podnese zahtjev za donošenje rješenja u roku od 6 mjeseci od donošenja rješenja iz stavka 1. ovog članka, rješenje iz članka 49. stavka 1. ovog Zakona ukida se:“ Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5. Primljeno na znanje Predloženim izmjenama ne onemogućava se zdravstvenim ustanovama mogućnost korištenja roka od 6 mjeseci za podnošenje zahtjeva za donošenjem rješenja o odobrenju rada.
316 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. Predlažemo da se članak 48. ne mijenja ta da kao i do sada ostane obveza osnivača da uz ostalu potrebnu dokumentaciju zatraži i mišljenje nadležne komore o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove. Davanjem mišljenja o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove nadležne komore osiguravaju zaštitu načela sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti zdravstvene zaštite kao i bolji uvid u potrebu osnivanja zdravstvene ustanove na određenom području te ispunjavanje uvjeta za osnivanje. Nije jasno kako bi i zašto nositelji nezdravstvenih djelatnosti (koji su to) davali suglasnost na osnivanje zdravstvene ustanove. Primljeno na znanje Zakonskim prijedlogom sukladno strateškim ciljevima predlaže se uklanjanje administrativnih barijera u postupcima za izdavanje odobrenja za obavljanje zdravstvene djelatnosti.
317 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 25. Iz predloženog članka 37. stavka 1. proizlazi da Hrvatski zavod zdravstveno osiguranje neće više sklapati ugovore sa svim provoditeljima zdravstvene zaštite koji su u mreži javne zdravstvene službe. Nije jasno što znači mreža javne zdravstvene službe i koja je njezina svrha ako ista više ne označava provoditelje zdravstvene zaštite s kojima Zavod sklapa Ugovor. Kako će se to odraziti na ljekarne i dostupnost ljekarničke usluge budući da su sve ljekarne sukladno članku 34. Zakona o zdravstvenoj zaštiti u mreži javne zdravstvene službe i imaju ugovor o provođenju ljekarničke djelatnosti sa Zavodom. Predlažemo da se ne mijenja stavak 1. članka 37. Stavak 2. članka 37. je ukinut odlukom USRH U-I/4633/210 pa prema tome u važećem članku 37. samo su dva stavka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
318 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. U obrazloženju navedenog nacrta Zakona stoji da će Hrvatski zavod za javno zdravstvo voditi registar zdravstvenih ustanova i privatnih praksi koje obavljaju zdravstvenu djelatnost. Iz predloženog članka 35.a Hrvatski zavod za javno zdravstvo voditi će registar „ pružatelja zdravstvene zaštite“, ali ovdje nije razvidno o kakvom registru se radi odnosno tko su pružatelji zdravstvene zaštite. Je li to registar zdravstvenih radnika ili registar zdravstvenih ustanova i privatne prakse? Važno je i ovdje napomenuti, premda se radi o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, da i taj zakon predviđa jedan registar kojeg će voditi Ministarstvo zdravlja a to je registar provoditelja zdravstvene zaštite. Kako komore izdaju odobrenja za samostalan rad svojim članovima što je i uvjet za upis u registar i obavljanje zdravstvene djelatnosti nije jasno zašto će se voditi dva jednaka registra i hoće li zdravstveni radnici ili strukovna komora imati obvezu prijavljivati sve svoje podatke i u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite, tim više što su navedeni registri javni i dostupni na službenim stranicama komora. Vođenje registra članova, odnosno zdravstvenih radnika javna je ovlast pojedine komore u zdravstvu koju utvrđuje strukovni zakon, a ne Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. U 20 godina prakse koju komore imaju u vođenju gore navedenih registara te velikom broju podataka koje skupljaju i čuvaju na propisane načine kao i uloženim sredstvima za tehnološka rješenja za vođenje registra, nije jasno kako bi to vodila samo jedan institucija za sve djelatnosti. Zbog gore navedenog predlažemo da Hrvatsko zavod za javno zdravstvo vodi popise pružatelja zdravstvene zaštite za potrebe statističkih obrada i planiranja zdravstvene zaštite Primljeno na znanje Zakonskim prijedlogom uvodi se Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite koji će obuhvaćati sve pružatelje zdravstvene zaštite, neovisno o osnivaču. Za vođenje Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite bit će odgovoran Hrvatski zavod za javno zdravstvo, te će se isti voditi u elektroničkom obliku, a sadržaj i način vođenja propisat će ministar nadležan za zdravlje.
319 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. predlaže se mijenjati stavak 1. članka 35. tako da se briše točka te dodaju riječi „te strukovnim zakonima.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
320 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. članak 34b.stavak 7. Nije jasno o kojim se preventivno-zdravstvenim programima radi u djelu medicinskog wellnessa, te zato predlažemo da se metode integralne, komplementarne i tradicionalne medicine kao i uvjeti provođenja propišu posebnim zakonom u čiju bi se izradu uključile nadležne strukovne komore Predlaže se u multidiscplinaran tim za medicinski wellness dodati i magistra farmacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
321 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. članak 27.stavak. 2. U predloženom stavku navode se timovi za obavljanje poslova zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini. Međutim, nije jasno tko čini tim za pružanje palijativne skrbi. Predlažemo precizno navesti tko čini osnovni tim u pružanju palijativne skrbi. U tom smislu predlažemo umjesto riječi „dok pružanje palijativne skrbi“ zamijeniti riječima „pružanje palijativne skrbi u timu obavljaju“. U istom stavku u zadnjem redu ispred riječi „ magistar socijalnog rada“ brisati „i“ i dodati „magistar farmacije s posebnim izobrazbom iz palijativne skrbi i „ Pojašnjenje: Procjena terapije , pogotovo kod polipragmazije što se često događa kod ove grupe pacijenata te prilagodbe oblika lijeka, odnosno izrada magistralno pripremljenog lijek za posebne potrebe određenog pacijenta, uporaba dodataka prehrani i izbor istih i dr. iz djelokruga rada magistra farmacije neophodno je za provođenje palijativne skrbi, stoga su magistri farmacije važni sudionici u palijativnoj skrbi te ih treba uvesti u prošireni tim palijativne skrbi. članak 27.stavak. 3. Predlažemo u promicanje zdravlja u provođenju pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini obvezno navesti i magistra farmacije. Pojašnjenje: Magistri farmacije su najbolje dostupni visokoškolsko educirani zdravstveni radnici i nezaobilazni su sudionici u promicanju zdravlja i provođenju pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
322 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. U članku 23. stavku 1. predlaže se iza riječi „doktora dentalne medicine staviti riječi „magistra farmacije“ Pojašnjenje: magistar farmacije prilikom izdavanja lijekova upućuje pacijenta o pravilnoj uporabi lijeka, mogućim interakcijama s drugim lijekovima, hranom , dodacima prehrane, te je pridržavanje uputa izdanih od magistra farmacije vrlo važno za ishod terapije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
323 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 8. U predloženom članku 16b nejasan je i nerazumljiv opis načela funkcionalne integracije. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da načelo funkcionalne integracije osigurava suradnju zdravstvenih ustanova na svim razinama zdravstvene djelatnosti, suradnju bolnica uz restrukturiranje i osuvremenjivanje bolnica na osnovi zajedničkog razvoja, unapređuju se i usklađuju procesi upravljanja, dijagnostičko terapijski postupci, dobra klinička praksa, kao i svi drugi oblici operativnih metodologija usmjerenih prema boljoj kvaliteti usluga, ishodima liječenja, povećanoj djelotvornosti, zadovoljstvu korisnika i pružatelja zdravstvenih usluga te posljedičnoj dugoročnoj racionalizaciji troškova sustava.
324 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 3. U članku 4. predlaže se utvrditi koje je tijelo nadležno za donošenje posebnog propisa o intersektorskoj suradnji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
325 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 1. Članak 1. U članku 1a. podstavku 4. treba još dodati riječi „ Direktiva 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013“. Nije prihvaćen Komentar korisnika odnosi se na područje koje je uređeno drugim zakonskim propisom.
326 Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U Nacrtu prijedloga Zakona nema pojmovnika, a u tekstu nailazimo na nejasne pojmove i uporabu različitih pojmova za istu svrhu. Osim toga neki članci su pisani više kao tumačenje pojma nego utvrđivanje uloge pojma. Predlažemo stoga uvođenje pojmovnika u zakon. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
327 Hrvatska psihološka komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Zdravstvene profesije obilježava snažna međusobna ovisnost. Odnosi između pojedinih profesija u sustavu ne prate suvremeni pristup timskog rada u zdravstvu te uvažavanje i korištenje stečenih novih kompetencija pojedinih profesija. Klinički psiholozi u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke, a zbog svojih kompetencija , supstitucijskih znanja i vještina optimiziraju rad liječnika u prevenciji i rehabilitaciji te djelatnostima na svim razinama zdravstvene zaštite. Razvoj djelatnosti kliničke psihologije i dostupnost dijagnostičko terapijskih usluga kliničkih psihologa bez zakonske odredbe kojom se izričito uređuje odnos psihološke djelatnosti u sustavu zdravstva prepušten je pojedinačnom interesu zdravstvenih ustanova. Priznavanjem kliničkih psihologa zdravstvenim radnicima i uvođenjem standarda prilikom stvaranja pojedinih multidisciplinarnih timova na svim razinama zdravstvene zaštite omogućila bi se adekvatna dostupnost usluga kliničkih psihologa u skladu s potrebama stanovništva, razvoj djelatnosti kliničke psihologije koja se jedino može razvijati u zdravstvenom sustavu, te realizacija načela sveobuhvatnosti u prevenciji i liječenju. Primjeri dobre kliničke prakse pokazuju da dijagnostičko - terapijski postupci koje pružaju klinički psiholozi povećavaju kvalitetu zdravstvenih usluga, doprinose pozitivnim ishodima liječenja, povećavaju djelotvornost liječenja te dugoročno racionaliziraju troškove sustava na svim razinama zdravstvene zaštite. Dijagnostičko – terapijske usluge koje u zdravstvenom sustavu pružaju klinički psiholozi prepoznao je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje te je od 2013. godine uvrstio 15 paketa usluga koje psiholozi pružaju u sustavu zdravstva, a od travnja 2015. godine ponudio je mogućnost sklapanja ugovora za samostalnu djelatnost kliničke psihologije sa šifrom djelatnosti 2220000, uvažavajući kompetencije kliničkih psihologa za samostalno i cijelovito pružanje dijagnostičko-terapijskih usluga zdravstvene zaštite osobama svih dobnih skupina. Hrvatska psihološka komora je u potpunosti normativno uredila područje svoje djelatnosti i stvorila preduvjete da se klinički psiholozi uvrste u zdravstvene radnike. Stoga predlažemo sljedeću nadopunu čl.82 Nacrta koji se odnosi na izmjene čl.124. Zakona o zdravstvenoj zaštiti . Čl.124. "Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i/ili neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke. Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja, odnosno učilištu ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje obrazovnog programa zdravstvenog usmjerenja. Iznimno od stavka 1. ovog članka, zdravstvenim radnicima smatraju se i magistri psihologije -klinički psiholozi, zaposleni u sustavu zdravstva koji pružaju usluge zdravstvene zaštite. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
328 Hrvatska psihološka komora KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Kako bi se većina zdravstvenih problema stanovništva riješila na primarnoj razini zdravstvene zaštite potrebno je revitalizirati radna mjesta kliničkih psihologa u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razni, što će povećati djelotvornost liječenja i posljedično doprinijeti dugoročnoj racionalizaciji i optimizaciji sustava na svim razinama zdravstvene zaštite. Djelovanje kliničkih psihologa u zdravstvenom sustavu usmjereno je na preventivni i kurativni učinak na psihičko zdravlje pojedinca i zajednice. Prema dokumentima Svjetske zdravstvene organizacije, kao i u praksama zemalja Europske unije, klinički psiholozi sudjeluju kao dio multidisciplinarnog tima ili kao samostalni stučnjaci pružaju dijagnostičke, savjetodavne i psihoterapijske usluge u radu s različitim skupinama psihički i tjelesno oboljelih osoba svih dobnih skupina, te sudjeluju u osmišljavanju, organizaciji i provođenju preventivnih aktivnosti. Usluge koje pružaju klinički psiholozi u zdravstvu pripadaju kategoriji dijagnostike i liječenja, a u procesu donošenja odluke i izbora psihodijagnostičkih instrumenata i terapijskih postupaka klinički psiholog je u neposrednom kontaktu s pacijentom samostalan u postupanju, sukladno znanstvenim spoznajama i stručno dokazanim metodama koje odgovaraju suvremenom standardu struke. Hrvatska psihološka komora, osim osnovne dopusnice za obavljanje psihološke djelatnosti, izdaje za pojedina područja primijenjene psihologije za koje su potrebne dodatne kompetencije: 1) posebne dopusnice za rad u medicini rada, 2) posebnu dopusnicu za rad u palijativnoj skrbi 3) status kliničkog psihologa. Na razini primarne zdravstvene zaštite usluge zdravstvene zaštite može pružati psiholog s osnovnom dopusnicom (osim palijativne skrbi i medicine rada). Na razini djelatnosti sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite standard koji propisuje Hrvatska psihološka komora je psiholog s priznatim statusom kliničkog psihologa (dodatna izobrazba iz područja kliničke psihologije, primarno poslijediplomski specijalistički studij kliničke psihologije i pet godina rada u zdravstvu). Od travnja 2015. godine, klinički psiholozi i logopedi na razini specijalističko - konzilijarne zdravstvene zaštite imaju samostalne djelatnosti (djelatnost kliničke psihologije 2220000, logopedi 2230000) čime je uvaženo da oni samostalno, u neposrednom kontaktu s pacijentom pružaju usluge dijagnostike, diferencijalne dijagnostike i terapije predviđene šifrarnikom DTP postupaka u SKZZ-i. U skladu s navedenim Hrvatska psihološka komora predlaže sljedeće nadopune čl.27. : „Poslove u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini obavljaju doktori medicine...., odnosno medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom opće njege.... a specijalisti medicine rada i specijalisti medicine rada i sporta u timu i s psihologom s posebnu dopusnicom za područje medicine rada, specijalisti hitne medicine u timu s najmanje medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom,... ..... zaštitu mentalnog zdravlja u okviru promicanja zdravlja mogu obavljati i specijalisti psihijatrije i klinički psiholozi, a izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti obavljaju specijalisti psihijatrije u timu s najmanje kliničkim psihologom i medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom , dok pružanje palijativne skrbi obavljaju doktor medicine odnosno doktor medicine specijalist s dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi, medicinska sestra-medicinski tehničar opće njege ili prvostupnica sestrinstva s dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi, prvostupnica fizioterapije s dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi, te (po potrebi ) psiholog s posebnom( edukacijom za pristup pacijentu na ) dopusnicom za područje palijativne skrbi, i socijalni radnik s posebnom edukacijom za pristup pacijentu na palijativnoj skrbi. U promicanju zdravlja i provođenju (pojedinačnih) mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini,( a posebno ) u palijativnoj skrbi, zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba ostalih dobnih skupina, a posebno starijih od 65 godina, kroničnih bolesnika (mogu sudjelovati) usluge pružaju klinički psiholog i logoped, a u provođenju pojedinačnih mjera sudjeluju socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedinačna specifična pitanja te zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
329 Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 104. Uvođenje upravnog nadzora nad komorama je pokušaj neprimjerenog nametanja političke moći nad radom institucija koje nužno trebaju biti politički neovisne jer samo na taj način mogu djelovati kao korektivni faktor koji će štititi interese struke i staleža,unaprijeđivati svoju djelatnost i jamčiti njezino pravilno obavljanje na korist zdravstvenog sustava u cjelini. Posebno je neprihvatljivo davanje ovlasti ministru da razrješava predsjednika i druga tijela komore ,čime se u potpunosti negira demokratski ustroj komora zasnovan na izbornim procesima i iskazanoj podršci članstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
330 Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. Izostala je definicija dežurtsva. Zaboravlja se da zdravstveni sustav upravo na tome počiva.U sustavu manjka 3-4 tisuće liječnika i ponovnim uvođenjem smjenskog rada dovelo bi do kolapsa zdravstvenog sustava. Sve ovo nas vraća na osnovni problem hrvatskog zdravstvenog sustava : visokozahtjevni i visokospecifični uvjeti rada liječnika u RH NISU definirani funkcionalnim i provedivim Strukovnim kolektivnim Ugovorom. Dežurstvo je s obzirom na brojnost liječnika nužno zadržati u Zakonu o zdr.zaštiti te regulirati uvjete rada kolektivnim ugovorom potpisanim s legitimnim predstavnicima liječnika.Žurne izmjene Zakona bez jasno definiranih osnovnih i specifičnih uvjeta rada hrvatskih liječnika mogu se dugoročno pokazati neučinkovitim i pogubnim,kako za liječnike ,tako i za pacijente! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
331 Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. Iz čl.125.st.2. izbrisati ...i sve odgovorne osobe svih ustrojstvenih jedinica poslodavca. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
332 Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. Krajnje je diskriminirajuće da voditelj odjela ne smije sklapati poslove iz djelatnosti poslodavca. HUBOL smatra da se ugovaranje i rad za svoj račun u poslovima iz djelatnosti poslodavca(dopunski rad liječnika) treba liberalizirati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
333 Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti MORA BITI JASNO definirano tko su zdravstveni radnici,a ne utvrđivati zdr.radnike pravilnikom jer bi se na taj način moglo dogoditi da se svake godine mijenja pravilnik i na taj način onaj tko je ,odnosno nije zdr.radnik. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
334 Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 62. Iz ovog proizlazi da bolnice u svom sastavu moraju imati polikliniku i stacionar ,a da ostale popratne službe mogu iznajmiti od neke druge ustanove.Ono što bi se implementacijom ovog ,izmjenom prethodnih članaka ZZZ i izmjenom Zakona o obveznom zdr.osiguranju moglo dogoditi je da :fizička osoba osnuje bolnicu unutar bolnice,odnosno osnuje bolnicu s minimalno jednom,ali moguće i više djelatnosti koje su profitabilne ,a usluge popratnih djelatnosti poput laboratorija, radiologije ljekarne,transfuzije i ostalih koristi ,uz naknadu, od druge zdr.ustanove ,što je nedopustivo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
335 Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 58. Branitelji trebaju dostupniju medicinsku rehabilitaciju ,a to treba ostvarivati prema važećim pravilnicima (koji se ne primjenjuju)unutar postojećeg sustava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
336 Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 58. Računajući da je danas u Registru branitelja evidentirano oko pola milijuna građana, uključujući nijhove obitelji te pripadnike OSRH,radi se o impresivnoj brojci od možda 2 milijuna stanovnika koji bi imali pravo liječiti se u takvim veteranskim bolnicama.Gradi li se na taj način paralelni zdravstveni sustav unutar našeg zdravstvenog sustava? Trebamo se boriti da svi građani ove zemlje imaju dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb.Ovim načinom populacija branitelja imat će nejednaki pristup,jer su veteranske bolnice prvenstveno politički manevar,a da se braniteljima nije objasnilo što dobivaju pretvaranjem općih bolnica u Zaboku,Kninu u veteranske.Oni time dobivaju samo krevet i trenutnu medicinsku skrb,no ukoliko im treba subspecijalistička skrb,oni za to trebaju ići u tercijarne centre. U veteranskoj bolnici zasigurno neće dobiti stent,novo srce ili vrhunsko neurokirurško liječenje.Čemu onda sve to ? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
337 Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 59. Bolnica je zdravstvena ustanova za specijalističko-konzilijarno i bolničko liječenje koja osim uvjeta iz čl.88.ovog Zakona ima posteljne ,dijagnostičke i druge mogućnosti prilagođene svojoj namjeni. Ovakva bolnica nije strogo definirana djelatnostima kao što je npr.opća bolnica.To može značiti da ona može imati jednu djelatnost ,ali ih isto tako može imati 10-tak,ne definirajući koje su to djelatnosti kao što su definirane kod opće bolnice. Što podrazumijevaju turističke i srodne uslužne djelatnosti u posebnim organizacijskim obilicima? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
338 Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. Ostavlja se mogućnost ostalim zdravstvenim ustanovama da mogu imati oba direktora: poslovnog i medicinskog, dok ga KBC-i i KB imaju. U spomenutom članku nema niti riječi o načinu njihovog odlučivanja.Na koji način oni donose odluke,odnosno,tko je od njih dvojice bitniji u odlučivanju ukoliko ne dijele isto mišljenje i nemaju usuglašene stavove vezano za rješavanje poslovanja zdravstvene ustanove?Navodno će se to definirati naknadno, statutom , svaka zdr.ustanova za sebe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
339 Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Protivimo se promjeni naziva ravnatelj u direktor jer se radi o javnom zdravstvenom sustavu koji bi trebao biti u skladu sa Zakonom o ustanovama,a naziv direktor previše naginje Zakonu o trg.društvima. Nejasno je definiran pojam najmanje 5 godina iskustva na poslovima upravljanja. Mandat bi mu trebao trajati 4 godine ,a ponovno bi mogao biti imenovan na temelju natječaja još jedan mandat.Nedefinirano je u iznimnim slučajevima, u stavku.9., da ista osoba može biti ponovno imenovana za direktora uz suglasnost ministra.Koji su to uvjeti,koliko puta na taj način može biti imenovan i zašto se ta ovlast daje ministrua,a ne Upravnom vijeću? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
340 Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Izmjenom se omogućava fizičkim osobama osnovati bolnicu(nova razina sekundarne djelatosti )te ustanovu za zdravstvenu skrb ,a bez definiranih uvjeta,odnosno ograničavanja kao što je to u sada vrijedećem Zakonu,koji uvjetuje da su to fizičke osobe sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja.Postoji li stvarna potreba za time i koji su modeli na temelju kojih su donešene navedene izmjene?Ono što će omogućiti izmjena ovog članka je prostor za neracionalnu privatizaciju zdravstva. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog sukladan je Zakonu o ustanovama.
341 Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 25. Ovim člankom mrežom javne zdravstvene službe određuju se potrebni KAPACITETI za pružanje zdravstvene zaštite na sve tri razine,a ne kao do sada potreban broj zdravstvenih ustanova s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite. Ove promjene zajedno s izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju upravo će dovesti do zatvaranja pojedinih djelatonosti u bolnicama pa i samih bolnica,a onda i samim time ugroziti dostupnost i kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
342 Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. Novi članak kojim se svi pružatelji zdr.zaštite upisuju u Nacionalni registar pružatelja zdr.zaštite ,za koji je odgovoran HZJZ,vodit će se u e-obliku, a sadržaj i način vođenja propisat će pravilnikom ministar. HUBOL dodaje u suradnji sa stručnim liječničkim društvima,komorama i udrugama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
343 Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. Tražimo izmještanje ovog članka iz Zakona.Prema ovom prijedlogu zdravstveni turizam je specifičan spoj istovremenog pružanja zdravstvenih usluga ,ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu.Naime,prema ovom prijedlogu zdravstveni turizam uključuje: lječilišni turizam,medicinski turizam i medicinski wellnes.Smatramo da je turizam grana gospodarske djelatnosti. A zdr.turizam smatramo neće koristiti osiguranici HZZO-a,nego će se očito naplaćivati kao i svaka turistička usluga.Ovaj članak stoga nije usklađen niti sa Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 152/14,čl.4.st.3.) koji svojim izrijekom utvrđuje da usluge zdravstvenog turizma mogu pružati samo specijalne bolnice i lječilišta,dok se ovim člankom predlaže njegovo provođenje na svim razinama djelatnosti u zdravstvu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
344 Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 5. Hoće li socijaldemokratska Vlada RH biti prva u EU koja će iz zakona izbaciti čak i obavezu države da podmiruje gubitke zdravstvenih ustanova i time će zdravstvo de facto prestati tretirati kao javni sektor? Primljeno na znanje Članak 5. zakonskoga prijedlog predviđa izmjenu samo stavka 1. članka 8. Ostali stavci ostaju nepromijenjeni.
345 Hrvatska udruga patronažnih sestara KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. Predlažemo promjenu stavka 5.članka 56. Ustanova iz stavka 1. ovoga članka , u skladu s mrežom javne zdravstvene službe, može organizirati palijativni tim. - smatramo da koordinator timova palijativne skrbi treba dolaziti i biti zaposlen u ustanovi čiji je osnivač jedinica regionalne (područne) samouprave a nikako ustanove čiji je osnivač fizička ili pravna osoba. Koliki broj koordinatora je potreban za određeni teritorij ili broj stanovnika? Što je sa teritorijem gdje nema javnozdravstvene mreže Zdravstvene njege u kućii gdje je premali broj stanovnika da bi se postigla isplativost? Koordinacija timovima je primarno djelatnost koja treba biti povjerena Domu zdravlja ukoliko se misli jačati njihova uloga. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
346 Hrvatska udruga patronažnih sestara KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. U članku 27. stavak 2. Predložila bi promjenu koja glasi: Poslove zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini obavljaju .....,primalje u timu s primaljom asistentom. Provođenje pojedinačnih i grupnih postupaka zdravstvene njege,promicanja zdravlja, koordinaciju i uključivanje timova na razini primarne zdravstvene zaštite temeljem procijene potreba pacijenta obavljaju patronažne sestre sa stupnjem obrazovanja prvostupnice sestrinstva ,magistre sestrinstva ili diplomirane medicinske sestre. Djelatnost promicanja zdravlja obavljaju specijalisti epidemiologije..... Djelatnost promicanja zdravlja provodi uz ostale sudionike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i patronažna djelatnost. Primarna , sekundarna i tercijarna prevencija , edukacija pacijenata, grupni rad , javnozdravstvene preventivne akcije ... spadaju u promicanje zdravlja stoga sam mišljenja da ukoliko se pojedinačno navode profili koji djeluju u promicanju zdravlja svakako trebalo navesti patronažnu sestru. Diplomirane medicinske sestre / magistre sestrinstva unutar svojih kompetencija imaju koordinaciju rada timova unutar zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
347 Hrvatska udruga patronažnih sestara KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Djelatnost promicanja zdravlja provodi uz ostale sudionike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i patronažna djelatnost. Primarna , sekundarna i tercijarna prevencija , edukacija pacijenata, grupni rad , javnozdravstvene preventivne akcije ... spadaju u promicanje zdravlja stoga sam mišljenja da ukoliko se pojedinačno navode profili koji djeluju u promicanju zdravlja svakako trebalo navesti patronažnu sestru. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
348 Hrvatska udruga patronažnih sestara KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. Članak 56 . Članak 82. mijenja se i glasi stavak 5 Ustanova iz stavka 1. ovog članka organizira u skladu sa mrežom javne zdravstvene službe koordinatora palijativne skrbi i može uz koordinatora organizirati mobilni palijativni tim. Jedine osobe u zdravstvenom sustavu koje po otpustu iz bolnice obilaze pacijenta , procijenjuju njegovo stanje, utvrđuju potrebe za postupcima zdravstvene njege su patronažne sestre. Poštujući odrednice holističkog pristupa pacijentu ,procesa zdravstvene njege te njegovih prava na kompletnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu neminovno je da upravo patronažna sestra bude osoba koja procijenjuje potrebu određene osobe za uslugama timova za palijativnu skrb te kao takva i da daje prijedlog i svoje mišljenje liječniku opće medicine ili koordinatoru timova za palijativnu skrb. Takvom praksom poboljšala bi se interdisiplinarna suradnja i dobila bi se cjelovitost u mreži primarne zdravstvene zaštite. Pacijent i obitelj bi dobila osobu koja bi ga pratila i brinula o ispunjenju njegovih potreba za zdravstvenom zaštitom u okviru mogućnosti sustava.Potrebe mogu biti različite i varirati od jednog postupka mjesečno, svakodnevnih višesatnih postupaka pa do potrebe za palijativnom skrbi.Patronažna sestra jedina ima uvid u specifične potrebe pojedinca jer je sa njim i u zdravlju i u bolesti , od početka do kraja. Općenito izbacivanje postupaka patronažne sestre iz svih stavaka ovog članaka ne doprinosi podizanju kvalitete i integriranosti zdravstvene zaštite. Temeljem primjera iz prakse znalo se dogoditi da specijalista iz bolnice aktivira palijativni tim a da nije obaviješten liječnik opće medicine. Liječnici su preko patronažne službe dobivali informaciju o djelovanju palijativnog tima kod svog pacijenta i bili nemalo iznenađeni. Smatram da bi trebalo doraditi stavak , dodati ingerenciju liječnika i patronažne sestre prilikom aktivacije timova za palijativnu medicinu tj. obavještavanja koordinatora, u svrhu podizanja kvalitete zdravstvene zaštite i postizanja cjelovitosti u sustavu. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća vezano uz ulogu patronažne sestre. Preostali dio komentara korisnika ne može se primijeniti na predmetni članak.
349 Hrvatska udruga patronažnih sestara KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. Predlažemo promjenu:članak 56. Članak 82. mijenja se i glasi: Ustanova za zdravtvenu njegu je zdravstvena ustanova koja provodi zdravstvenu njegu i rehabilitaciju bolesnika po uputama doktora medicine sukladno mišljenu patronažne sestre . Prihvaćen Prihvaćen.
350 Hrvatska udruga patronažnih sestara KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. Promjenom članka 82. kojom se potpuno briše prisustvo i rad patronažne sestre u kući bolesnika, koji ima potrebe za uslugama Zdravstvene njege u kući, nanjela bi se neopisiva nepravda svim patronažnim sestrama , zaposlenicima primarne zdravstvene zaštite. Sastavni dio posla patronažne sestre je prevencija(primarna , sekundarna , tercijarna) koju provodi u zajednici. Zamislimo situaciju: patronažna sestra generacijski poznaje jednu obitelj, prisutna je u domu te obitelji i kod sretnih događaja ali i onih tužnih. Trenutak kada se član te obitelji nađe u situaciji da ima potrebu za Zdravstvenom njegom u kući , ona jednostavno nije u mogućnosti savjetovati i educirati , procijeniti , pomoći pacijentu da ostvari pravo na određene postupke.Isključuje se mogućnost suradnje sa liječnikom obiteljske medicine po pitanju procijene potreba za Zdravstvenom njegom u kući. Javlja se problem pružanja nepotpune zdravstvene zaštite na primarnoj razini . Nelogično je da pacijent ima pravo na svaki oblik postupaka zdravstvene njege u okviru primarne , sekundarne i tercijarne prevencije koji mu pruža patronažna sestra ali u momentu kada se ukaže potreba za zdravstvenom njegom u kući , osoba koja se 3-5 godina educirala " kako" kroz različite kolegije na fakultetu odjednom nema zakonsko pravo ništa reči , predložiti i ukazati. Postavlja se problem sveobuhvatnosti postupaka zdravstvene zaštite. .Procijena primarnih potreba pacijenta za zdravstvenom njegom u kući ili potreba za nastavkom zdravstvene njege u kući je osnovni dio posla patronažne sestre. Promjenama koje slijede u zdravstvenom sustavu tj. kraćem boravku u bolnici , kućnom liječenju, sa ciljem smanjenja troškova, potrebno bi bilo izaći u susret promjenama u ulozi patronažne sestre. Opterećenje koje se stavlja na okupirane ambulante u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je veliko . Otvara se velika mogućnost za krivu procijenu potreba za zdravstvenom njegom jer u ustanovama za Zdravstvenu njegu u kući je zaposlen medicinski kadar srednje stručne spreme koji nije kompetentan za procijenu potrebnih postupaka za zdravstvenom njegom i nema ih u okviru dozvoljenih postupaka. Statistički podaci uzeti iz Ljetopisa HZZJZ od 2014. godine govore neumitno u prilog tome da broj viših sestara /tehničara zaposlenih u servisu Zdravstve njege u kući iznosi 123 dok većinski dio pružatelja usluga su medicinske sestre / medicinski tehničari srednje stručne spreme . Gledano statistički zabilježen je porast broja novih korisnika zdravstevene njege u kući , tijekom 2014 bilo ih je 44656 što čini udio od 44% od svih korisnika. Od tog broja 46% korisnika čine nepokretne osobe u dobnoj skupini od75-84 godine. Zabilježeno je da je odrađeno prosječno 1706 postpaka po zdravstvenom djelatniku od kojih 20% čini postupak kompletne njege pokretnog ili teško pokretnog bolesnika. Na tako mali broj viših sestara zaposlenih unutar servisa Zdravstvene njege u kući , koji uopće ne pokriva cjelokupnu javnozdravstvenu mrežu, pretenciozno je za očekivati da 123 više sestre adekvatno procijene , prate promjene tj. rade redovitu reprocjenu i evaluaciju zdravstvenih potreba pojedinca.Unutar zdravstvenog sustava patronažne sestre njih 873 kompetentne su i dostatne za provođenje tih postupaka. Predlažem jačanje uloge patronažne zdravstvene djelatnosti u tom segmentu te postavljanje patronažne sestre u njezinu ulogu a to je uloga zagovornice pacijenta. Povezivanje sa sustavom tj. informatizacija doprinjela bi mogućnosti pravodobne informacije i reakcije, praćenja stanja pacijenta, boljoj koordinaciji službi ,podizanja kvalitete razine zdravstvene njege te opet pravodobnu reakciju cijelog zdravstvenog sustava i racionalizaciju potrošnje. Patronažne sestre/ prvostupnice sestrinstva, magistre ili diplomirane sestre /educirane su za postupke procijene potreba za zdravstvenom njegom kroz kolegije Zdravstvene njege na Studijima sestrinstva . Imaju stalan kontakt sa obiteljima na svom terenu i kompetentne su za procjenu potreba za bilo kojim oblikom zdravstvene njege. Javnozdravstvena mreža patronažne službe je organizirana i cijelovita u svim djelovima zemlje. Patronažna sestra je osoba koja vodi brigu o potrebama pojedinca poštujući načela holističkog pristupa i individualnih potreba , educirana je za reprocijenu potreba , evaluaciju . Prepoznatljiva je u zajednici, prisutna u domovima,lokalnim institucijama, javnim medijima i kao takva uvaženi je član zajednice stoga ne vidim razloga da se ignorira njezin rad i uloga u zdravstvenoj njezi pacijenata. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
351 Hrvatska udruga patronažnih sestara KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Dio članka l4. U članku 27. stavak 2. i 3. mijenjaju se i glase:" Poslove u zdravstvenoj djelatnosti obavljaju ...te patronažne sestre..." , odaje dojam kao da su nužno priključene u zakon a postavlja se i pitanje tko je patronažna sestra?. Patronažne sestre su danas osobe sa završenim preddiplomskim studijima sestrinstva te stručnim ili diplomskim studijima sestrinstva pa bi stoga željela predložiti promjenu ovog navoda i tražiti da se u prijedlog zakona uvede : -patronažne sestre prvostupnice sestrinstva , magistre sestrinstva ili diplomirane medicinske sestre. Patronažne sestre su djelatnici koje su kroz studije sestrinstva stekle kompetencije za samostalno planiranje i provođenje preventivnih postupaka za cijelokupno stanovništvo u zajednici. Modernizacijom društva mijenjaju se potrebe zajednice, tako da rastu zahtijevi za kvalitetom zdravstvenih postupaka. Patronažne sestre poštuju odrednice cijeloživotnog učenja i usavršavanja . Danas postoji i povećava se udio sestara u patronažnoj službi koje osim tečajeva za stučno usavršavanje imaju završene diplomske i specijalističke studije te primjenjuju znanje, koje su stekle vlastitim angažmanom i zalaganjem, u procesu zdravstvene skrbi za stanovništvo. Smatram da bi bilo dugoročno učinkovito uvrstiti u zakon takvu promjenu jer bi se postigao viši nivo zdravstvene skrbi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, doprinjelo bi se razvoju i daljnjoj profesionalizaciji struke. Patronažne sestre sa završenim petogodišnjim studijima dobile bi priznanje svog statusa koji za sada ostaje previđen ovakvim zakonom.Naziv patronažna sestra ne određuje sam po sebi profil i struku osoba koje su zaposlene na tom radnom mjestu. Primljeno na znanje Značenje i uloga patronažne sestre u zdravstvenom sustavu određena je člankom 55. zakonskoga prijedloga sukladno kojem se, zbog iznimne važnosti, kao obvezna djelatnost doma zdravlja navodi patronažna zdravstvena zaštita.
352 Hrvatska udruga patronažnih sestara KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. Predlažemo da tekst čl. 13 članak 26 mijenja se i glasi :Zdravstvena zaštita na primarnoj razini obuhvaća : umijesto- patronažne posjete, da se u tekst upiše -preventivnu zdravstvenu zaštitu patronažne službe Patronažna djelatnost kompleksan je dio primarne zdravstvene zaštite koji se kontinuirano razvija i prilagođava potrebama pojedinca ali i grupa koje se profiliraju u zajednici. Patronažna sestra tradicionalno najprisutnija je u obitelji tj. u domu pacijenata , svih dobnih skupina ali ne bi bilo korektno izostaviti iz sveobuhvatnog pregleda djelovanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i postupke koji su se razvili tijekom posljednjeg desetljeća a odnose se na grupni rad sestre u zajednici. Navesti ću samo neke: Trudničke tečajeve , Grupe za potporu dojenja, Savjetovališta za majku i dijete, Savjetovališta za kronične bolesnike( kardiovaskularne, dijabetičare),Grupe za podršku i borbu protiv ovisnosti. Nemali dio posla patronažne sestre je edukacijski što individualno ali i u kolektivima kao što su vrtiči , škole , javnozdravstvene akcije, interdisciplinarno i multidisciplinarno. Navesti da pacijenti imaju pravo na samo patronažne posjete dovodi do potkapanja desetljećima izgrađivanog djelovanja patronažne sestre u zajednici i ne opisuje adekvatno njezin rad. Nije prihvaćen U stavku 1. ovoga članka nabrajaju se pojedini postupci u pružanju zdravstvene zaštite, a ne opisuje se sadržaj cjelovite djelatnosti, na što se odnosi komentar.
353 Hrvatska udruga patronažnih sestara KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. Suza Valenčak predsjednica Hrvatske udruge patronažnih sestara Komentar se odnosi na čl 13 Članak 26. mijenja se i glasi: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini obuhvaća: ... -patronažne posjete Patronažna djelatnost kompleksan je dio primarne zdravstvene zaštite koji se kontinuirano razvij ai prilagođava potrebama pojedinca ali i grupa koje se profiliraju u zajednici. Patronažna sestra tradicionalno najprisutnija je u obitelji tj. u domu pacijenata , svih dobnih skupina ali ne bi bilo korektno izostaviti iz sveobuhvatnog pregleda djelovanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i postupke koji su se razvili tijekom posljednjeg desetljeća a odnose se na grupni rad sestre u zajednici. Navesti ću samo neke: Trudničke tečajeve , Grupe za potporu dojenja, Savjetovališta za majku i dijete, Savjetovališta za kronične bolesnike( kardiovaskularne, dijabetičare),Grupe za podršku i borbu protiv ovisnosti. Nemali dio posla patronažne sestre je edukacijski što individualno ali i u kolektivima kao što su vrtiči , škole , javnozdravstvene akcije, interdisciplinarno i multidisciplinarno sa drugim strukama. Navesti da pacijenti imaju pravo na samo patronažne posjete dovodi do potkapanja desetljećima izgrađivanog djelovanja patronažne sestre u zajednici i ne opisuje adekvatno njezin rad. Primljeno na znanje U stavku 1. ovoga članka nabrajaju se pojedini postupci u pružanju zdravstvene zaštite, a ne opisuje se sadržaj cjelovite djelatnosti, na što se odnosi komentar.
354 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Socijalne pedagoge treba obuhvatiti navedenim pravilnikom kao zdravstvene radnike. Objašnjenje: Socijalni pedagozi u zdravstvenom sustavu rade u svim razinama zdravstvene zaštite (prevenciji, dijagnostici i tretmanu) na zaštiti mentalnog zdravlja djece, mladih i odraslih osoba te trebaju biti obuhvaćeni navedenim pravilnikom s obzirom na svoje opće i specifične kompetencije. Od 1998. godine kada je Fakultet za defektologiju promijenio naziv u Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (ERF) promijenili su se i nazivi stručnjaka te ih je u prijedlogu izmjena i dopuna ovog zakona potrebno uvrstiti i uskladiti. Socijalni pedagozi su ranije bili prepoznati kao stručnjaci (nezdravstveni djelatnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja) pod starim nazivima "prof. defektolog – smjer poremećaji u ponašanju" i "prof. defektolog – socijalni pedagog", a njihov rad je i ranije i sada bio prepoznat i normiran. Ranije u tzv. "Plavoj knjizi" (Popis dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima – vremenski i kadrovski normativi, 1992) kao defektolog ili VSS djelatnik (ovisno o postupku), a sada kao socijalni pedagog u Dijagnostičko-terapijskim postupcima – DTP (Narodne Novine 25/2015). Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
355 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Predlažemo da se u stavak 3 ubace i socijalni pedagozi na način da stavak 3 glasi: „U promicanju zdravlja i provođenju pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini, a posebno palijativnoj skrbi, zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina mogu sudjelovati i psiholog, logoped, socijalni radnik, socijalni pedagog, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedina specifična pitanja te zaštite.“. Objašnjenje: Socijalni pedagozi su stručnjaci, koji nisu navedeni u članku 14., a educirani su za provođenje mjera zdravstvene zaštite na preventivnoj razini opisanih u članku 13. stavku 1. i to posebice za: za preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim i srednjim školama te visokim učilištima na svom području; preventivnu zdravstvenu zaštitu rizičnih skupina i ostalih stanovnika u skladu s programima preventivne zdravstvene zaštite i organiziranje obaveznih preventivnih pregleda; promicanje zdravlja što obuhvaća unaprjeđenje i zaštitu tjelesnog i mentalnog zdravlja u zajednici djelujući na bihevioralne, biološke i socijalne rizike za zdravlje; zdravstvenu rehabilitaciju djece i mladeži s poremećajima u tjelesnom i duševnom razvoju; te izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti. I to unutar pružanja zdravstvene zaštite na primarnoj razini opisanih u stavku 2. istoga članka kroz djelatnosti: preventivno-odgojnih i specifičnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata, javnog zdravstva i izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja ovisnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
356 Hrvatska zajednica županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Nacrtom Prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti nastavlja se narušavati hrvatski zdravstveni sustav čime se dovodi u pitanje jedno od temeljnih prava građana da imaju pravo na sveobuhvatnu i jednako dostupnu zdravstvenu zaštitu čime se krše i temeljna načela Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Politika Vlade RH koju provodi vladajuća koalicija u području zdravstva započeta radom ministra Ostojića, a nastavljena dolaskom na čelo Ministarstva zdravlja g. Varge pogubna je za hrvatsko zdravstvo na što je u više navrata ukazivano ne samo od strane stručne i akademske zajednice, udruga pacijenata, djelatnika u zdravstvu nego i lokalne i područne (regionalne) samouprave, poglavito u tijeku rasprave o tzv. Master planu hrvatskih bolnica koji je na kraju rezultirao njegovim prihvaćanjem u Hrvatskom saboru u doduše nešto izmijenjenom obliku pri čemu se niti danas ne znaju kakvi će u konačnici biti efekti ovog Plana na sustav zdravstvene zaštite. Mjere koje Ministarstvo zdravlja provodi na planu razvoja i poboljšanja sustava zdravstva očito ne daju pozitivne rezultate o čemu svjedoče svi pokazatelji stanja - od neprovedene sanacije hrvatskih bolnica, liste čekanja pa do alarmantnog stanja uvjetovanog zabrinjavajućim trendom odlaska kvalificiranih liječnika i drugog medicinskog osoblja na rad u zapadne zemlje čime su osobito pogođene manje sredine, poglavito one na ruralnom području u kojem je manjak liječnika već višegodišnja konstanta. Posljedica toga je nedostupnost zdravstvene zaštite svim građanima, nepopunjenost Mreže javnozdravstvene službe i nezadovoljstvo sustavom zdravstva čija je primarna zadaća briga o zdravlju kao jednom od najosjetljivijih pitanja uopće. Očito je da aktualni ministar zdravlja vrlo predano radi na svojim, od prije, najavljenim mjerama kojima želi maksimalno privatizirati sustav zdravstva pri čemu sve što je profitabilno daje privatnom sektoru, a ono što nije ostavlja sustavu javnog zdravstva za koji ionako ne postoji preveliki interes, a niti odgovarajuća financijska potpora iako je i izlazak HZZO iz sustava državne riznice pravdan boljom i pravednijom raspodjelom zdravstvenog novca. Na tragu takve politike je i prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji po svom opsegu od čak 174 članaka predstavlja novelirani Zakon o zdravstvenoj zaštiti, a sadržajno pokušaj da se na kraju mandata proguraju zakonska rješenja koja će konačno uvezati sustav zdravstva u interesu privatnog sektora i zdravstvenog lobija. Mnogobrojne važne odredbe prijedloga Zakona imat će dalekosežne posljedice na funkcioniranje zdravstvenog sustava na svim razinama od primarne do tercijarne zdravstvene zaštite. Unatoč vrlo opsežnom obrazloženju prijedloga Zakona čije se donošenje pravda provedbom direktiva Vijeća Europe, neke tvrdnje iznesene u obrazloženju, a potom i sam tekst Nacrta prijedloga Zakona ne daju osnove za pozitivna očekivanja koji bi trebao proizvesti prijedlog Zakona. Dapače, sam nositelj izrade iznosi u ovom obrazloženju neke tvrdnje koje ne da su neprovjerene, nego i tendenciozne poput one da je kod koncesionara koji pružaju zdravstvenu zaštitu učinkovitost značajno veća nego kod zaposlenika domova zdravlja (str. 5. nacrta prijedloga Zakona), a onda nastavno na ovako ishitrenu i neargumentiranu tvrdnju i da se omogućavanjem pokretanja postupka dobivanja koncesija preko Ministarstva osigurava veća dostupnost i kontinuitet zdravstvene zaštite te zadržavaju liječnici u Republici Hrvatskoj zbog većeg interesa za rad u koncesiji u ruralnim sredinama. Zaista se ne vidi uzročno posljedična veza ove dvije teze, osobito kada se zna da popuna Mreže javnozdravstvene službe u ruralnim sredinama nikada nije niti zaživjela, a sada se ti isti problemi javljaju i u gradovima, osim naravno u onim koji su velika urbana središta i u kojima je koncentracija znanja i struke maksimalno zastupljena i neupitna. Omogućavanje da i ministar pokreće postupak davanja koncesije ako su za to ispunjeni uvjeti prema prijedlogu Zakona očiti je primjer kako se time želi pogodovati privatnom sektoru. Postavlja se samo po sebi pitanje, a što su to onda dosada radili domovi zdravlja pogotovo tamo gdje nema koncesija i gdje se Mreža javno zdravstvene službe odnosno upražnjeni timovi zdravstvene zaštite doslovno „krpali“ uskakanjem liječnika iz timova domova zdravlja jer su oni obavezni da svaki građanin ima pravo na zdravstvenu zaštitu, uključujući naravno i slučajeve kada su i koncesionari iz bilo kojeg razloga prestali sa pružanjem zdravstvenih usluga (primjerice odlaskom u mirovinu, svojevoljnim napuštanjem ordinacija i raskidom ugovora i dr.). Ne može se opravdati ukidanje obveze ugovaranja 30% ordinacija pri domu zdravlja jer odgovornost za takav oblik rada snosi nadležno ministarstvo koje je poticalo koncesionare da funkcioniraju po principu svakog malog poduzetnika (veći iznosi računa, manji troškovi, veća zarada). Očito je dakle da se ovakvim prijedlozima kompletni sustav javnog zdravstva dovodi u pitanje te minorizira do krajnjih granica izdržljivosti, a sva do sada pozitivna iskustva javnog zdravstva u Hrvatskoj ovim se prijedlogom bacaju u vodu s nesagledivim posljedicama po kvalitetu zdravstvenog sustava. Zaključno, prijedlozi zakona koji se predlažu donijeti po hitnom postupku, još su jedan u nizu pokušaja da se na mala vrata, ali ipak u velikom stilu u zdravstveni sustav uvede privatizacija od koje će, čini se, interes imati samo privatnici, a ne i građani, osim možda onih koji su u stanju vlastitim novcem platiti zdravstvene usluge. Vrijeme javne rasprave, a i već uobičajeno zaobilaženje lokalne i područne samouprave, pa i strukovnih udruga u uvažavanju mišljenja u javnoj raspravi (pretpostavka s obzirom na iskustvo iz javne rasprave o Master planu bolnica), te izostanak procjene učinaka ovih promjena na zdravstveni sustav, čini prijedloge Zakona netransparentnim i vrlo upitnim, a po mnogim rješenjima i pogubnim za cijeli sustav zdravstvene zaštite. Predložene Izmjene su u potpunoj suprotnosti sa Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva 2012.-2020. godine. Primljeno na znanje Promjene u zdravstvenom sustavu izrazito su važne svim građanima RH, pa su tako sve izmjene koje poboljšavaju dostupnost, učinkovitost i kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite pacijentima uvijek hitne, a upravo je to cilj i svrha zakonskih izmjena koje predlaže Ministarstvo zdravlja. Temelj održivosti solidarnog javno zdravstvenog sustava je smanjiti financijski rizik, zbog čega je Ministarstvo u sklopu Nacionalnog programa reformi VRH definiralo osam reformskih mjera te za njih pripremilo akcijski plan provođenja. Kako bi se te mjere provele nužno je promijeniti zakonsku regulativu, zbog čega su izrađeni nacrti prijedloga izmjena i dopuna Zakona. Prijedlozi jamče provođenje reformi čiju provedbu očekuje i ocjenjuje Europska komisija, a ne provedu li se do kraja ove godine Europska komisija će povući mjere namijenjene svim zemljama u prekomjernom deficitu. Iz tog razloga predlaže se donošenje navedenih zakonskih izmjena po hitnom postupku. Također, u oba prijedloga izmjena Zakona radi se usklađivanje s EU Direktivama i pozitivnim propisima RH. Novim prijedlozima pacijentima se osigurava kvalitetnija i dostupnija zdravstvena usluga bez povećanja participacije za pacijente. Pacijenti će kao i dosad moći s uputnicom odlaziti kod liječnika bez povećanja participacije. Planira se da pacijent dobije specijalističke usluge u domovima zdravlja, gdje će one sada biti dostupnije, pa neće morati putovati do udaljenih bolnica i biti stavljeni na liste čekanja. To će rasteretiti bolnice, smanjiti liste čekanja i donijeti uštede za cijeli sustav zdravstva, koje ćemo usmjeriti u povećavanje kvalitete usluga za pacijente. Upravo je kvalitetnija i dostupnija zdravstvena zaštita jedan od ključnih faktora u zadržavanju stanovnika u ruralnim sredinama, pa se tako novom reformom otvara mogućnost županijama da kroz angažman dodatnog stručnog kadra putem koncesije prošire vrstu usluga koja se nudi njihovim stanovnicima. Pacijenti tako više za određene usluge neće morati putovati u veće bolničke centre, a time se istovremeno osigurava i smanjenje čekanja na uslugu i brže rješavanje njihovih zdravstvenih problema.
357 Hrvatska zajednica županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. Tko je poslodavac koji odlučuje o radnom vremenu koncesionara ako su oni odgovorni sami sebi? Primljeno na znanje Sukladno važećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti jedinica područne (regionalne) samouprave koordinira rad svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost.
358 Hrvatska zajednica županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. Hrvatski zavod za javno zdravstvo si uzima velike ovlasti u organiziranju svih djelatnosti i davanja suglasnosti županijskim zavodima za javno zdravstvo za provođenje pojedinih djelatnosti u okviru njihovih nadležnosti. Nejasno je mogu li zavodi za javno zdravstvo mogu ponovno obavljati preventivne i protuepidemijske postupke DDD ili samo nadzor kao i sada? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
359 Hrvatska zajednica županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Ovo rješenje Zakona ide u pravcu jačanja menadžerske funkcije u zdravstvu za što je potrebno decidiranije definirati uvjete za zapošljavanje na ta radna mjesta jer se radi o menadžerskim mjestima. To ukazuje da se u sustav zdravstva žele uvesti pravila koja su manje-više ista ili slična funkcioniranju trgovačkih društava ili korporativnog upravljajna, a ne upravljanja sustavom i djelatnostima koje su u javnom interesu i gdje se taj interes mora osigurati na odgovarajući način. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
360 Hrvatska zajednica županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Mogućnost da pojedine zdravstvene ustanove mogu osnovati i pravne i fizičke osobe i oblici koji bi se mogli organizirati (trgovačka društva) na tragu je dojma da se u sustav zdravstva žele uvesti pravila koja su manje-više ista ili slična funkcioniranju trgovačkih društava ili korporativnog upravljanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
361 Hrvatska zajednica županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Velikom broju županija nedostaju kadrovski i drugi uvjeti za obavljanje pojedinih novih djelatnosti koje im se prema ovom članku daju u nadležnost, kao što je na primjer palijativna skrb. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
362 Hrvatska zajednica županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. Omogućavanje da i ministar pokreće postupak davanja koncesije ako su za to ispunjeni uvjeti očiti je primjer kako se time želi pogodovati privatnom sektoru. U tom kontekstu je i predloženo rješenje stavka 10 ovog članka po kojoj kriterije za izračun naknade za koncesije utvrđuje ministar, iako je koncesijska naknada koja je bitan sastojak ugovora o koncesiji u nadležnosti županija. Kod davanja u koncesije svih ordinacija opće-obiteljske, dentalne, zdravstvene zaštite žena i zdravstvene zaštite predškolske djece nastaje problem organiziranja u ruralnim neatraktivnim područjima kojih ima dosta, a liječnici su deficitarni i „u prolazu“. Smatramo da bi trebalo razmotriti ovaj prijedlog, odnosno zaštiti stanovništvo, a osobito ako se uvode i nove djelatnosti iz Prijedloga (deficit stručnog kadra je dugogodišnji problem koji sada eskalira). U pitanje dolaze i kriteriji za izračun koncesijske naknade koje određuje ministar i koji se vezuju uz oblik i visinu zakupa. Upitno je koliko je ministar u mogućnosti biti upoznat sa stanjem na terenu, odnosno na osnovu kojih kriterija će odlučivati o ovlasti u vezi s pokretanjem postupka dodjele koncesije na zahtjev ministra. Što se tiče zakupa prostora novim koncesionarima – obaveza ili mogućnost doma zdravlja s obzirom da će domu zdravlja trebati prostor za organiziranje novih djelatnosti. Hoće li visina zakupnine biti slobodno formiranje na tržištu ili u okviru najviše određene zakupnine? Primljeno na znanje Ministarstvo zdravlja ne propisuje iznos naknade za zakup poslovnog prostora, nego se isti uređuje ugovorom o zakupu poslovnog prostora koji sklapa koncesionar kao zakupac poslovnog prostora sa zakupodavcem sukladno općim propisima o zakupu poslovnog prostora. Koncedent može odrediti niži iznos naknade za koncesiju jer Ministarstvo zdravlja utvrđuje najviše, a ne i najniže iznose naknade za koncesiju.
363 Hrvatski zavod za javno zdravstvo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Članak 68. (članak 100. mijenja se i glasi) u stavku 1. podstavak 13. potrebno je nadopuniti tako da glasi: - prati, proučava, ocjenjuje i provodi laboratorijske analize zdravstvene ispravnosti i kvalitete vode za ljudsku potrošnju, vode za hemodijalizu, vode za rekreaciju i fizikalnu terapiju, površinske, podzemne i otpadne vode, stanje vodoopskrbe na terenu, zdravstvene ispravnosti i kvalitetu hrane i predmeta opće uporabe, uključujući sudjelovanje u provedbi i organizaciji međulaboratorijskih usporednih testova na nacionalnoj i međunarodnoj razini te obavlja potvrdne analize Članak 68. (članak 100. mijenja se i glasi) stavak 1. potrebno je nadopuniti sljedećom podstavkom: - može obavljati stručne poslove zaštite okoliša sukladno posebnim propisima vezano uz zaštitu okoliša i zaštitu zraka, uključujući procjenu utjecaja na okoliš i zdravlje Obrazloženje: Neophodno radi jasnog definiranja obaveza na području zdravstvene ekologije. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
364 Hrvatski zavod za javno zdravstvo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. Članak 69. (članak 101. mijenja se i glasi) stavak 3. potrebno je nadopuniti sljedećim podstavkama: - surađuje s međunarodnim javnozdravstvenim institucijama, organizacijama i udrugama, - surađuje na javnozdravstvenim programima s udrugama civilnog društva, - može obavljati stručne poslove zaštite okoliša sukladno posebnim propisima vezano uz zaštitu okoliša i zaštitu zraka. Obrazloženje: ovi poslovi neophodni su za adekvatno funkcioniranje županijskih zavoda za javno zdravstvo. Članak 69. (članak 101. mijenja se i glasi) stavak 5. potrebno je izmijeniti tako da glasi: Radi omogućavanja stanovništvu podjednakih uvjeta zdravstvene zaštite, zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave obavlja javnozdravstvenu djelatnost u jedinici područne (regionalne) samouprave za koju nije osnovan samo uz prethodni pribavljeni nalog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i prethodnu suglasnost zavoda za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj će se obavljati aktivnost. Obrazloženje: suglasnost za rad u drugoj županiji zavodima treba dati uz HZJZ-a i suglasnost zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj bi se provodile aktivnosti. U članku 69. (članak 101. mijenja se i glasi…) potrebno je dodati stavak koji glasi: Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave pružaju potporu jedinicama područne (regionalne) samouprave u ostvarivanju njihovih prava, obaveza, zadaća i ciljeva na području zdravstvene zaštite. Svi ugovorni pružatelji zdravstvene zaštite obvezni su odazvati se pozivu ravnatelja zavoda za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave i sudjelovati u provođenju populacijske zdravstvene zaštite na tom području. Obrazloženje: Županijski zavodi za javno zdravstvo imaju dobro razvijenu mrežu i uspješnu suradnju s regionalnom i lokalnom samoupravom, socijalnim, odgojno-obrazovnim i drugim sektorima društva, uključujući i privatni, brojnim nevladinim udrugama i medijima. Svakako da se organizacija i skrb o sustavu unapređenja zdravlja i prevencije bolesti provodi u međusobnoj suradnji doma zdravlja i županijskog zavoda za javno zdravstvo. Zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave su ustanove koje prate, analiziraju i ocjenjuju zdravstveno stanje i potrebe stanovništva te utvrđuju javnozdravstvene prioritete, a imaju zaposlene specijaliste javnog zdravstva čija specijalistička edukacija podrazumijeva specifična znanja i vještine upravo u organizaciji i koordinaciji zdravstvene zaštite. Navedeno će biti posebno značajno u provedbi i koordinaciji nacionalnih preventivnih programa od strane zavoda za javno zdravstvo. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
365 Hrvatski zavod za javno zdravstvo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. U članku 54. (članak 77. mijenja se i glasi…) stavke 2., 3. i 5. potrebno je nadopuniti i izmijeniti tako da glase: Dom zdravlja organizira i skrbi o sustavu unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na svome području u suradnji sa županijskim zavodom za javno zdravstvo. Dom zdravlja provodi sveobuhvatne mjere zdravstvene zaštite u zajednici, koje uključuju prevenciju, liječenje, socijalno-medicinsku skrb te skrb za specifične potrebe pružanja zdravstvene zaštite stanovnika na određenom području, s naglaskom na individualni i obiteljski pristup skrbi. Dom zdravlja na svome području, za djelatnosti koje provodi, koordinira provođenje zdravstvene zaštite koju na osnovi koncesije provode zdravstvene ustanove, grupne prakse i privatni zdravstveni radnici. Svi ugovoreni pružatelji zdravstvene zaštite na osnovi koncesije, sukladno ugovora sa Zavodom, obavezni su odazvati pozivu direktora doma zdravlja i sudjelovati u provođenju zdravstvene zaštite na području toga doma zdravlja Obrazloženje: Koordinacija službi na području lokalne samouprave se provodi na način da DZ predstavlja koordinatora službi zdravstvene zaštite koje dominantno provode individualnu skrb, dok županijski zavodi, koji dominantno koriste populacijski pristup skrbi, predstavljaju unutarsektorskog i multisektorskog koordinatora, što je neophodno za uspješno provođenje brojnih nacionalnih i lokalnih preventivnih programa i drugih poslova koje obavljaju zavodi. Županijski zavodi za javno zdravstvo imaju dobro razvijenu mrežu i uspješnu suradnju s regionalnom i lokalnom samoupravom, socijalnim, odgojno-obrazovnim i drugim sektorima društva, uključujući i privatni, brojnim nevladinim udrugama i medijima. Svakako da se organizacija i skrb o sustavu unapređenja zdravlja i prevencije bolesti provodi u međusobnoj suradnji doma zdravlja i županijskog zavoda za javno zdravstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
366 Hrvatski zavod za javno zdravstvo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. u stavku 1. iza riječi „sanitarnog inženjerstva,“ riječ „odnosno“ zamjenjuje se s riječi „i“, tako da glasi: „…sanitarnog inženjerstva i medicinskim tehničarom…“. U stavaku 1. iza riječi „specijalisti školske i adolescentne odnosno “ potrebno je dodati „ ili specijalisti školske medicine“ tako da glasi (navedeno se odnosi na oba mjesta na kojima se navedeno pojavljuje u članku 14. stavak 1.): „specijalisti školske i adolescentne medicine ili specijalisti školske medicine“. U stavku 1. tekst: „…djelatnost promicanja zdravlja obavljaju specijalisti epidemiologije ili javnog zdravstva ili školske i adolescentne medicine u timu s najmanje medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom, zaštitu mentalnog zdravlja u okviru promicanja zdravlja mogu obavljati i specijalisti psihijatrije, a izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti obavljaju specijalisti psihijatrije u timu s najmanje medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom uz sudjelovanje psihologa, socijalnog radnika, odnosno drugih stručnjaka za pojedina specifična pitanja te zaštite…“ potrebno je izmijeniti tako da glasi: „…djelatnost promicanja zdravlja obavljaju specijalisti epidemiologije ili javnog zdravstva ili školske i adolescentne medicine ili školske medicine u timu s najmanje medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom uz sudjelovanje psihologa, socijalnog radnika, odnosno drugih stručnjaka za pojedina specifična pitanja te zaštite, a izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti obavljaju specijalisti psihijatrije u timu s najmanje medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom uz sudjelovanje psihologa, socijalnog radnika, odnosno drugih stručnjaka za pojedina specifična pitanja te zaštite…“. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
367 Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 117. "Članak 117. Ministar zdravlja će osnovati trgovačka društava s posebnom namjenom iz članka 123. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od stavljanja na snagu ovoga Zakona.. Članak 117.a Hrvatski centar za toksikologiju preuzima poslove, prostor, opremu, zaposlenike, te prava i obveze Službe za procjenu rizika, Službe za dokumentaciju i registre i Službe za sprječavanje nesreća Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping. Danom ustroja Hrvatski centar za toksikologiju preuzima i financijska sredstva za plaće radnika koji se preuzimaju, opremu te obveze Službe za procjenu rizika, Službe za dokumentaciju i registre i Službe za sprječavanje nesreća Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping. Članak 117.b Hrvatski centar za antidoping preuzima poslove, prostor, opremu, zaposlenike, te prava i obveze Službe za antidoping Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping. Danom ustroja Hrvatski centar za antidoping preuzima i financijska sredstva za plaće radnika koji se preuzimaju, opremu te obveze Službe za antidoping Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping. Članak 117.c Do ustroja trgovačkih društava s posebnom namjenom iz članka 123. ovoga Zakona i ispunjenja uvjeta za obavljanje djelatnosti poslove iz članaka 123.a i 123.b obavljat će Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping. Danom ispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ukida se Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
368 Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 117. S obzirom da se u prijedlogu Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping (HZTA) predviđa osnivanje dva trgovačka društva kao pravna slijednika Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping, a ne pripajanje HZTA Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, onda bi članak 117. trebalo promijeniti kako slijedi te dodati još tri nova članka 117.a, 117.b i 117.c kako je navedeno u prijedlogu u samim člancima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
369 Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 81. "Članak 81.a Iza članka 123. dodaju se članci 123.a, 123.b i 123.c koji glase: Članak 123.a Ministarstvo zdravlja osniva trgovačka društva s posebnom namjenom za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Trgovačka društva iz stavka 1. ovoga članka obavljaju stručne i znanstvene poslove u okviru zdravstvene djelatnosti iz okvira prava i dužnosti Republike Hrvatske na području opasnih kemikalija, toksikologije i antidopinga. Trgovačka društva iz stavka 2. ovoga članka su Hrvatski centar za toksikologiju i Hrvatski centar za antidoping. U sklopu djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka trgovačka društva s posebnom namjenom za obavljanje zdravstvene djelatnosti obvezni su u utvrđenom djelokrugu rada obavljati i druge poslove na zahtjev ministarstva. Hrvatski centar za toksikologiju Članak 123.b Hrvatski centar za toksikologiju obavlja sljedeće poslove: a) savjetovanje Ministarstva vezano za provedbu Uredbe (EZ) br. 1907/2006, Uredbe (EZ) br. 1272/2008 i Uredbe (EZ) br. 689/2008, b) savjetovanje vezano za dobru laboratorijsku praksu, vezano za sudjelovanje i rad u radnim tijelima Europske agencije za kemikalije, stručnim radnim skupinama i odborima Europske komisije, c) ispitivanje kemikalija u zraku, vodi, tlu, rijekama, moru, biljnom i životinjskom svijetu, hrani za ljude i životinje, u redovitim uvjetima, u izvanrednim događajima ili pri sumnji na izvanredni događaj i predlaže mjere zaštite, d) planiranje i nadziranje provođenja mjera zaštite života i zdravlja ljudi od štetnog djelovanja kemikalija pri redovitom korištenju, odnosno u slučajevima izvanrednog događaja ili pri sumnji na izvanredni događaj, e) obavljanje informacijsko-dokumentacijske djelatnosti, informacijsko-konzultacijske i druge djelatnosti tijekom akutnih otrovanja kemikalijama, uključujući pripravnost za slučajeve nesreća s kemikalijama i trovanja kemikalijama i službu za pomoć, f) organiziranje i provedba edukacije za Ministarstvo i druga tijela državne uprave, g) vođenje evidencija o podacima: • proizvodnji, uvozu i unosu na teritorij Republike Hrvatske kemikalija iz zbirnih godišnjih očevidnika pravnih i fizičkih osoba, • iz registra otrovanja, h) vođenje evidencija o podacima o prijavi stavljanja kemikalija po prvi puta na tržište Republike Hrvatske preko sigurnosno-tehničkih listova, i) vođenje evidencije o osobama koje rade s kemikalijama te poduzima i obavlja druge odgovarajuće mjere iz svojega djelokruga j) organiziranje i provedba edukacije o sigurnom radu s kemikalijama kao i provjeru dopunske stručne osposobljenosti. Hrvatski centar za toksikologiju uz poslove iz stavka 1. ovoga članka predlaže program mjera zdravstvene zaštite iz područja djelokruga svoga rada i obavlja druge poslove sukladno posebnome Zakonu. Hrvatski centar za toksikologiju pri provedbi ovoga Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona surađuju sa središnjim tijelima državne uprave nadležnima za poslove zaštite okoliša, vodnoga gospodarstva, gospodarstva, poljoprivrede, obrane, unutarnjih poslova i zaštite i spašavanja. Financijska sredstva za obavljanje poslova osiguravaju se iz naplate troškove od pravnih i fizičkih osobe koje obavljaju djelatnost s kemikalijama. Hrvatski centar za antidoping Članak 123.c Hrvatski centar za antidoping obavlja sljedeće poslove: a) praćenje i provođenje međunarodnih konvencija protiv dopinga u sportu u Republici Hrvatskoj, b) sustavno praćenje i koordiniranje akcija vladinih i nevladinih organizacija u borbi protiv dopinga u sportu, c) predlaganje i provođenje mjera u borbi protiv dopinga u sportu, d) primjenu odredbi Kodeksa Svjetske antidopinške agencije i odredbi pet međunarodnih standarda u uskoj suradnji sa Svjetskom antidopinškom agencijom, Hrvatskim olimpijskim odborom, Međunarodnim olimpijskim odborom, međunarodnim sportskim savezima i nacionalnim sportskim savezima. Pravilnik za borbu protiv dopinga kojim se implementiraju odredbe Kodeksa i međunarodnih standarda donosi Hrvatski centar za antidoping uz suglasnost Svjetske antidopinške agencije. Financijska sredstva za obavljanje poslova Hrvatskog centra za antidoping osiguravaju se u državnom proračunu." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
370 Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 81. S obzirom da se Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping ukida kao Zavod, predlaže se da se izmjenama ovoga Zakona osnuju dva trgovačka društva: jedno za toksikologiju, a drugo za antidoping. U tu svrhu iz članka 123. trebalo bi dodati članke 123.a, 123.b i 123.c kako je navedeno u prijedlogu novog teksta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
371 Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. S obzirom da se u članku 67. ovoga Nacrta prijedloga Zakona uklanjaju poslovi toksikologije i antidopinga, koje će obavljati trgovačka društva definirana kasnije u člancima 81. i 117. ovoga Nacrta, onda se iz ovoga članka (68.) trebaju brisati slijedeći poslovi kao poslovi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo: "- provodi ispitivanje kemikalija u zraku, vodi, tlu, rijekama, moru, biljnom i životinjskom svijetu, hrani za ljude i životinje, u redovitim uvjetima, u izvanrednim događajima ili pri sumnji na izvanredni događaj i predlaže mjere zaštite, - planira i nadzire provođenje mjera zaštite života i zdravlja ljudi od štetnog djelovanja kemikalija pri redovitom korištenju, odnosno u slučajevima izvanrednog događaja ili pri sumnji na izvanredni događaj, - prati i vodi evidencije o kemikalijama koje se proizvode, uvoze, nabavljaju, prevoze, koriste, provoze, odlažu ili uklanjaju, izvoze, o osobama koje rade s kemikalijama te poduzima i obavlja druge odgovarajuće mjere iz svojega djelokruga, - provodi dopunsko stručno osposobljavanje za rad s kemikalijama kao i provjeru dopunske stručne osposobljenosti, - prati i provodi međunarodne konvencije protiv dopinga u sportu u Republici Hrvatskoj, - sustavno prati i koordinira akcije vladinih i nevladinih organizacija u borbi protiv dopinga u sportu, - predlaže i provodi mjere u borbi protiv dopinga u sportu, - primjenjuje kodeks Svjetske antidoping agencije te pravila Hrvatskog olimpijskog odbora, Međunarodnog olimpijskog odbora, Svjetske antidoping agencije i međunarodnih sportskih saveza." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
372 Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. S obzirom na opći komentar dan na prijedlog Zakona, a u kojem se predlaže da se poslovi Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping ne uključuju u Hrvatski zavod za javno zdravstvo nego da Ministarstvo zdravlja osnuje dva trgovačka društva, iz stavka 1. ovoga članka trebale bi se brisati riječi "toksikologije i antidopinga". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
373 Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI S obzirom na promjene koje je potrebno izvršiti u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping (HZTA) je proveo opsežnu analizu svojeg dosadašnjeg i trenutnog poslovanja te budućih ciljeva u unapređivanju poslovanja, a prvenstveno u cilju unapređivanja zdravlja pri sigurnom gospodarenju kemikalijama. Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping etablirao se kako u Republici Hrvatskoj tako i u europskim tijelima i agencijama. Naš rad je postao prepoznatljiv i hrvatsko gospodarstvo, državne i javne institucije kao i građanstvo uspostavili su čvrste veze sa Zavodom i očekuju punu suradnju na dnevnoj bazi, a posebice vezano uz siguran rad s kemikalijama. Ta prepoznatljivost se temelji na 18 godina rada Zavoda. Zavod na dnevnoj bazi informira i savjetuje pravne i fizičke osobe što im olakšava rad, a posebice usklađivanje s pravnom regulativom Europske unije, ali i nacionalnom regulativom. Zavod u svojem radu ima dvije odvojene djelatnosti, djelatnost vezana uz opasne kemikalije (toksikološke službe) i djelatnost vezana uz antidopinšku aktivnost (antidopinška služba). Pri tome valja naglasiti da se HZTA ne bavi analizama niti uzoraka na doping niti toksikološkim analizama. U Republici Hrvatskoj postoji veći broj laboratorija koji obavljaju toksikološka i/ili ekotoksikološka ispitivanja kako u okviru institucija tako i u privatnom vlasništvu. Nema potrebe za osnivanjem dodatnih laboratorija jer postojeći zadovoljavaju potrebe Republike Hrvatske. Analize uzoraka prikupljenih za dopinšku analizu obavljaju se u Austriji prema ugovoru koji je HZTA sklopio s njihovim laboratorijem. Osnivanje takvog laboratorija u Republici Hrvatskoj ne bi imalo svrhu jer bi takav laboratorij bio neisplativ zbog premalog broja uzoraka koji bi se analizirali. U prilog tome govori i činjenica da se neki ranije ustanovljeni laboratoriji u okruženju gase zbog nerentabilnosti. Takav laboratorij ne bi mogao pokriti niti polovinu troškova svog rada. Unatoč tome što su poslovi HZTA pobrojani u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti poslove toksikoloških službi preciznije definira Zakon o kemikalijama: - savjetovanje Ministarstva vezano za provedbu Uredbe (EZ) br. 1907/2006, Uredbe (EZ) br. 1272/2008 i Uredbe (EZ) br. 689/2008, - savjetovanje vezano za dobru laboratorijsku praksu, vezano za sudjelovanje i rad u radnim tijelima Europske agencije za kemikalije, stručnim radnim skupinama i odborima Europske komisije, - obavljanje informacijsko-dokumentacijske djelatnosti, informacijsko-konzultacijske i druge djelatnosti tijekom akutnih otrovanja kemikalijama, uključujući pripravnost u slučajevima nesreća s kemikalijama i trovanja kemikalijama i službu za pomoć, - organiziranje i provedba edukacije za Ministarstvo i druga tijela državne uprave, - vođenje evidencija o podacima: - o proizvodnji, uvozu i unosu na teritorij Republike Hrvatske kemikalija iz zbirnih godišnjih očevidnika pravnih i fizičkih osoba, - iz registra otrovanja, - vođenje evidencija o podacima o prijavi stavljanja kemikalija po prvi puta na tržište Republike Hrvatske preko sigurnosno-tehničkih listova, - organiziranje i provedba edukacije o sigurnom radu s kemikalijama. Osim Zakona o kemikalijama, poslove HZTA definiraju i drugi propisi verificirani od Europske unije. Na prvom mjestu tu je Strategija o kemijskoj sigurnosti koju je usvojio Hrvatski sabor 2008. godine („Narodne novine“ br. 143/2008) i koju je prihvatila EU. Strategijom su definirani brojni poslovi našeg zavoda. Nadalje tu su i provedbeni zakoni koji implementiraju osnovne europske uredbe vezane uz kemikalije. Ti zakoni propisuju određene djelatnosti HZTA. Navedeni poslovi financiraju se isključivo iz prihoda ostvarenih na tržištu (iz proračuna se ne izdvajaju nikakva financijska sredstva za poslovanje propisano navedenim pravnim aktima). Sukladno tome pripajanje bilo kojoj instituciji iziskuje financiranje poslova toksikoloških službi HZTA-e iz proračunska sredstva. Zaključno, ukidanje HZTA i prenošenje poslova u neku drugu instituciju zahtijevalo bi: - izmjene i dopune Strategije o kemijskoj sigurnosti, - izmjene nekoliko zakona s pripadajućim pravilnicima te, što je posebno važno naglasiti, - opteretilo bi državni proračun za minimalno 5 milijuna kuna. Osim poslova propisanih navedenim zakonskim aktima, HZTA obavlja i druge poslove, koje mu omogućuje Uredba o osnivanja, službeni akti HZTA te Strategija kemijske sigurnosti, a koje HZTA obavlja kao ekspertna ustanova na službi hrvatskom gospodarstvu, ali i građanima RH. To su poslovi konzultacijsko-edukacijskog savjetovanja gospodarstva, edukacije prosvjetnih djelatnika u nastavi kemije i srodnih znanosti, savjetovanja građanstva po pitanju opasnih svojstava i procjene rizika od djelovanja opasnih kemikalija u širokoj potrošnji i drugih poslova vezanih uz siguran rad s kemikalijama. U tu svrhu HZTA je uspostavio interaktivne internetske stranice (www.hzt.hr – za pravne i fizičke osobe i www.otrovno.com – za građanstvo) preko kojih promptno odgovara na postavljena pitanja, koja su najčešće vezana uz opasna svojstva kemikalija i procjenu rizika od štetnih učinaka za zdravlje ljudi djelovanjem tih kemikalija. Interaktivne baze izradile su „outsourcing“ tvrtke koje sada rade na njihovom održavaju i unapređivanju. Za obavljanje tih poslova bilo bi potrebno nastaviti ugovaranje s dosadašnjim „outsourcing“ tvrtkama jer su jedino one upućene u postojeći softver. Za ove poslove, također nisu osigurana sredstva u državnom proračunu nego se financiraju iz sredstava HZTA-e ostvarenih na tržištu. HZTA ima stalnu službu pripravnosti koja omogućava promptnu reakciju u slučaju nesreća s kemikalijama ili bilo kakvog drugog oblika štetnog djelovanja kemikalija na ljudsko zdravlje ili okoliš. U tu svrhu, a sukladno Strategiji o kemijskoj sigurnosti i prethodno navedenim zakonskim i podzakonskim aktima, HZTA se služi toksikološkim, ekotoksikološkim i medicinskim bazama podataka za čiju članarinu izdvaja poprilično velike iznose. Osim tih baza HZTA vodi i svoje baze (proizvodnja, uvoz/unos kemikalija, prvo stavljanje na tržište RH – STL itd) temeljem kojih može promptno savjetovati stručne službe u slučaju kemijskog akcidenta, ali i pružiti informaciju o potencijalno opasnim svojstvima pojedinih kemikalija kojima bi građani mogli biti izloženi ili su bili izloženi. Posebno je važno naglasiti da se na taj način omogućuje direktni kontakt s građanima. Pripajanjem HZTA velikoj instituciji taj bi posao bio onemogućen ili, u najmanju mjeru, usporen pa bi pomoć, kako pravnim i fizičkim osobama, tako i građanima bila neučinkovita i zakašnjela. HZTA ima ostvarenu suradnju i s institucijama Europske unije. Posebno za naglasiti je potencijalnu mogućnost apliciranja HZTA za programe financirane iz predpristupnih fondova, a koje će raspisivati zemlje budući kandidati i pristupnici Europskoj uniji. Naime, HZTA ima namjeru natjecati se za navedene programe. Na takve natječaje ne mogu se javljati proračunski korisnici. HZTA kao proračunski korisnik prestao bi biti konkurentan na europskom tržištu, odnosno onemogućilo bi mu se bilo kakvo sudjelovanje u međunarodnim javnim natječajima koje organizira Europska unija, odnosno zemlje budući kandidati za pristupanje EU. HZTA je preko svojih predstavnika član tijela Europske unije poput Odbora zemalja članica Europske agencije za kemikalije (MSC), upravljačke skupine mreže službi za pomoć Europske agencije za kemikalije (HelpNet) i slično. HZTA direktno ugovara poslove s Europskom komisijom temeljem projekata Europske unije. Konkretno, potpisan je ugovor za Projekt „Toxicology III), a koji se treba realizirati i čija prva faza traje 6 mjeseci. Ukidanjem ili priključivanjem HZTA-e nekoj drugoj instituciji gubi se kontinuitet i prepoznatljivost predstavnika u tijelima Europske unije. Također ne bi se moglo sudjelovati u natječajima za projekte koje raspisuje Europska komisija. U ovom trenutku prihodi s tržišta uplaćuju se na žiro račun HZTA što omogućuje promptnu i točnu kontrolu uplata putem svakodnevnih izvještaja iz poslovne banke. HZTA dobiva dnevna izvješća o uplatama kako bi mogao po uplati dostavljati izrađenu dokumentaciju, a isto tako svakodnevno upozoravati dužnike o obvezi plaćanja dugova. To se pokazalo kao jedini način da se naplata svede na razumnu mjeru. U svrhu kontrole HZTA je nabavio složenu bazu podataka koja omogućuje promptno praćenje naplate i „utjerivanja dugova“. Promjenom bilo kojeg parametra u naplati potrebno bi bilo mijenjati cijeli sustav, što podrazumijeva potpunu izmjenu programa koji je potpora toj bazi podataka. Kako HZTA nema svoje računovodstvo, pripajanjem nekoj drugoj instituciji moralo bi se angažirati dodatne ljude za praćenje financija. HZTA ima na godišnjoj razini preko 4.500 ispostavljenih računa za izvršene usluge na tržištu i taj broj računa raste iz godine u godinu. Ukidanjem ili pripajanjem HZTA nekoj drugoj instituciji onemogućilo bi praćenja uplata i komunikacija između HZTA i kupca na dnevnoj bazi pa se postavlja pitanje procijene naplate, a samim tim i smanjenje prihoda. S obzirom da se toksikološke službe financiraju isključivo iz sredstava ostvarenih na tržištu, osim opterećenja državnog proračuna za oko 5 milijuna kuna do kojeg bi došlo pripajanjem HZTA-e nekoj instituciji, proračun bi izgubio i prihode od PDV-a kojeg je Zavod obveznik, a koji su u prethodnoj godini iznosili više od 1,5 milijuna kuna. Nadalje javio bi se problem otežanog, odnosno onemogućenog praćenja naplate prihoda s tržišta. Zavod ima uhodani i vrlo učinkovit sustav praćenja naplate i pritiska na stranke koje ne izvršavaju svoje financijske obveze prema HZTA. Isto tako poremetila bi se dinamika plaćanja jer postoji potreba hitnih virmanskih plaćanja kao što su plaćanja iznajmljivanja dvorana za predavanja, avio karte u slučaju hitnih putovanja i sl.), HZTA je imao mogućnost plaćanja isti ili najkasnije slijedeći dan. Naime, HZTA neke poslove, npr. edukaciju obavlja prema hitnosti, pa je često potrebno reagirati u vrlo kratkom vremenu od nekoliko dana. Posebno pitanje koje bi se javilo je kako bi se rješavali slučajevi uplate dospjelih dugova na žiro račun HZTA nakon ukidanja tog žiro računa. Poučeni iskustvom pokušaja pripajanja Zavoda 2003. godine i iskustvom pripajanja Hrvatske antidopinške agencije Zavodu 2010. godine sa sigurnošću se može tvrditi da bi funkcionalnost Zavoda bila narušena i da se većina poslove u prijelaznom periodu ne bi mogla ostvarivati, a što bi imalo velike štetne posljedice i na Zavod i na gospodarstvo. Za kontrolu dinamike plaćanja bilo bi potrebno osigurati logistiku po hitnom postupku. HZTA bi bio onemogućen, ili bi se u najmanju ruku usporila dinamika naplate zbog nemogućnosti, do sada provođene, učinkovite kontrole. Djelatnost Službe za antidoping regulirana je međunarodnim sporazumima. Konvencija za borbu protiv dopinga iz Strasbourga donesena 1989., a potvrđena u Hrvatskom saboru 1994. Hrvatska je usvojila i potpisala Kopenhašku deklaraciju protiv dopinga u športu 2003. Prihvaćanjem te Deklaracije Hrvatska je priznala ulogu Svjetske antidopinške agencije (WADA) i njezin pravilnik o borbi protiv dopinga u sportu (Kodeks) te se obvezala na međunarodnu i međuvladinu suradnju u usklađivanju antidopinške politike i prakse u sportu. Republika Hrvatska je potpisnica Međunarodne konvencije protiv dopinga u sportu koja je usvojena 2005. u sjedištu UNESCO-a u Parizu i koja je stupila na snagu 01. veljače 2007. nakon što ju je ratificiralo 30 zemalja, te je Hrvatski sabor, na sjednici održanoj 06. srpnja 2007. donio Zakon o potvrđivanju Međunarodne konvencije protiv dopinga u športu (NN međunarodni ugovori 07/2007) na koji način je navedeni Zakon postao pravna osnova i obveza države članice Konvencije vezano za postupke antidopinške djelatnosti. Kako bi se postigla svrha Konvencije, države stranke se obvezuju na prihvaćanje odgovarajućih mjera na nacionalnoj i međunarodnoj razini, koje su sukladne načelima Kodeksa WADA-e i koji je kao prilog sastavni dio navedene Konvencije. „Takve mjere mogu obuhvaćati zakonodavstvo, pravila, politike“ (članak 5. Konvencije, Mjere za postizanje svrhe ove Konvencije). Kodeks je globalni okvir koji podržava borbu protiv dopinga u sportu od strane javnih tijela i sportskih organizacija kroz jedinstveni dokument i niz međunarodnih standarda i usklađenih protokola. 2007. godine u Hrvatskoj je osnovana Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u športu (HADA) kao nacionalna organizacija. Iste je godine potpisala Kodeks nakon čega je preuzela odgovornost za provedbu politike, zakona, propisa i pravila vezano uz doping u sportu u skladu s Kodeksom. 2010., donesena je odluka o pripajanju HADA-e Hrvatskom zavodu za toksikologiju (HZT). Već tada smo izjavljivali da takav primjer spajanja nacionalne organizacije za borbu protiv dopinga sa Zavodom za toksikologiju nije na tragu europske i svjetske prakse, već je postao jedinstveni primjer u svijetu. Sve zemlje potpisnice Kodeksa imaju samostalne i neovisne agencije. Nacionalne antidopinške agencije susjednih zemalja djeluju neovisno (Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora), nacionalne agencije ostalih zemlja potpisnica Kodeksa ne treba ni spominjati. Italija, da bi dobila domaćinstvo Zimskih olimpijskih igara morala je odvojiti antidopinšku jedinicu od nacionalnog olimpijskog odbora. U kolovozu 2010., WADA je iskazala zabrinutost zbog ukidanja tadašnje HADA-e i njenog pripajanja Hrvatskom zavodu za toksikologiju. Moramo istaknuti da je tada jednim aktom Vlade došlo do jedinog, svjetski jedinstvenog ukidanja postojeće nacionalne agencije za borbu protiv dopinga u sportu. Posljedica ove odluke o neprimjerenom pripajanju nacionalne antidopinške agencije Hrvatskom zavodu za toksikologiju i neprimjerenog financiranja antidopinške aktivnosti u 2011. god. bio je stav WADA-e o „non-compliant“ statusu nacionalne antidopinške agencije koji je pisanim putem na adresu ravnatelja HZTA, ministra znanosti, obrazovanja i sporta i predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) proslijedio generalni direktor WADA-e gospodin David Howman. U pismu je Hrvatskoj nacionalnoj antidopinškoj organizaciji pružena mogućnost da do 15. listopada 2011.g. poduzme napore za postizanje „compliant“ statusa. Zajedničkim naporom HZTA i HOO provedene su akcije i učinjeni pomaci koji su Hrvatskoj nacionalnoj organizaciji za borbu protiv dopinga omogućili „compliant“ status o čemu je HZTA obaviještena pisanim putem od strane gospodina Run Andersena, direktora WADA-e za standarde i harmonizaciju. Ova odluka potvrđena je na sastanku Osnivačkog i Izvršnog odbora WADA-e u studenom 2011.g. Od tada Služba za antidoping postiže dobre rezultate u radu, te je rad Službe prepoznat u pozitivnom smislu na nacionalnom i međunarodnom planu usprkos neprimjerenoj poziciji i neprimjerenom financiranju u 2013. i 2014. godini. U danim okvirima Služba danas funkcionira na tragu visokokvalitetnih europskih antidopinških agencija. U prilog toj tvrdnji govori odluka Odbora direktora iNADO-a koji je 22. svibnja 2015. donio odluku o prihvaćanju zahtjeva HZTA za članstvo u ovoj međunarodnoj udruzi nacionalnih organizacija za borbu protiv dopinga. Postoji ozbiljna opasnost da bi se mehaničkim pripajanjem Službe HZJZ-u izazvala nova kriza koja bi ponovno mogla rezultirati „non-compliant“ statusom sa svim posljedicama koje iz tog proizlaze (nepodobnošću ili zabranom prijave za kandidaturu za održavanje bilo kojeg međunarodnog sportskog događaja u državi, otkazivanje međunarodnih događaja, statusom hrvatskih sportaša na međunarodnoj sceni kao „prljavih“ u dopinškom smislu, te drugim posljedicama u skladu s Olimpijskom poveljom.) Rad Službe odvija se kroz tri odjela: Odjel za prevenciju dopinga, Odjel za testiranje i Odjel za medicinu i znanost na koji način su ispoštovane odredbe UNESCO-ve konvencije i zahtjevi WADA-e. Napominjemo da se radi o ozbiljnoj i osjetljivoj problematici kroz uspješnost koje se na međunarodnom planu procjenjuje stanje ljudskih prava u pojedinoj zemlji kao i sportska kultura nacija. Služba za antidoping HZTA dokazala je predanost u promicanju sporta bez dopinga. Da bismo osigurali transparentnost i kredibilitet u podržavanju prava sportaša koji su se odlučili natjecati bez dopinga, moramo osigurati svoju neovisnost. Zaključak Iz svega naprijed iznesenog razvidno je da bi ukidanje ili pripajanje HZTA nekoj drugoj instituciji imalo veliki utjecaj na učinkovito poslovanje Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping i pružanje usluga kako nadležnim tijelima RH, nadležnim tijelima EU i međunarodnim agencijama, tako gospodarstvu i građanima. Neki poslovi od iznimne važnosti za hrvatsko gospodarstvo ne bi se mogli više obavljati što bi imalo negativan utjecaj na razvoj gospodarstva. Ukidanje ili integracija bi se posebno odrazili na prekid ili na dulju odgodu u izvršavanju obveza koje je HZTA preuzeo od svjetskih agencija i Europske unije, bilo da se radi o direktnom ugovaranju, bilo preuzimanju obveza Republike Hrvatske donošenjem Strategije o kemijskoj sigurnosti, a koje se odnose na HZTA-u. Isto se odnosi i na obveze prema Europskoj uniji koje su preuzete Zakonima o provedbi uredbi, a kojima su određeni zadaci dodijeljeni HZTA-u. Posebno se ne smije zanemariti niti negativni financijski učinak na proračun. Sukladno svemu navedenomu smatramo da Hrvatski zavod za toksikologiju ne treba ukidati/pripajati nekoj drugoj instituciji nego to trebaju ostati samostalne organizacije. Zato se predlaže da se djelatnosti HZTA prenesu u navedena trgovačka društava čije bi osnivanje od strane Ministarstva zdravlja bilo definirano Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. U tu svrhu potrebno je u Konačnom nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti izmjeniti i/ili dopuniti članke 67., 68., 81., i 117. kako smo predložili u samim člancima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
374 Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Uvidom u Konačni Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (dalje: Zakon) putem e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, a podržavajući predloženo reguliranje položaja biološke struke i usuglašavanje standarda sigurne, kvalitetne i učinkovite zdravstvene zaštite, koristimo ovu priliku ukazati na nekoliko činjenica, sve kako slijedi. U predviđenim izmjenama i dopunama Zakona, čl. 82., koja izmjena se odnosi na čl. 124 sada važećeg Zakona navedena je dopuna u st. 3 gdje se smatraju zdravstvenim radnicima i radnici zaposleni u sustavu zdravstva koji pružaju usluge zdravstvene zaštite. U stavku 4. navodi kako da će ministar posebnim pravilnikom definirati struke iz st.3 ovog članka. Slijedom toga, htjeli bi još jednom naglasiti da su to osobe koje imaju završen diplomski sveučilišni studij biologije (smjer molekularne biologije, smjer eksperimentalne biologije, te smjer ekologije). Pojašnjenja radi, navedene izmjene slijede primjer normiranja iz sada važećeg čl. 124 st. 2 Zakona koji fakultetsko/obrazovno usmjerenje uzima kao razlikovni kriterij. U zdravstvu magistri biologije rade na visoko diferenciranim poslovima moderne medicine. Biološka djelatnost prožima sva područja zdravstvene skrbi, sastavni je dio specijalističko/konzilijarne zaštite, te se sastoji od samostalnog postupanja i provođenja zdravstvenih usluga, sukladno stručno dokazanim metodama koje odgovaraju suvremenom standardu struke. Neosporna je važnost biološke struke u području transplantacijske medicine, bankama tkiva i stanica, laboratorijima za humanu reprodukciju i kliničku embriologiju, laboratorijima za citogenetiku i humanu genetiku, laboratorijima za staničnu imunost i molekularnu dijagnostiku infektivnih bolesti te nasljednih poremećaja, u području onkologije, citologije, dijagnostike metaboličkih bolesti te Zavodima za javno zdravstvo. Biolozi su ravnopravni članovi multidisciplinarnih timova. Stalno se postavlja pitanje odljeva zdravstvenih radnika izvan zemlje, dok se do sada definiranim suradničkim strukama nije vodilo računa. Definiranjem ove skupine kao zdravstvenih radnika koji to jesu po opisu posla i tipu pružene zdravstvene usluge zasigurno bi usporilo odljev i ovih struka na rad u inozemstvo. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
375 Hrvatsko Društvo Kliničkih Embriologa KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 84. Poštovani, Hrvatsko društvo kliničkih embriologa (HDKE) pozdravlja prijedlog Zakona u kojemu se konačno i biolozi-klinički embriolozi proglašavaju zdravstvenim djelatnicima. Područje u kojemu sudjelujemo zaista predstavlja primjenu sraza biološke znanosti i medicinske vještine na liječenje neplodnosti i time ulazi u translacijsku biomedicinu kao interdisciplinarni pristup brige o liječenju i dijagnostike pacijenata. HDKE je potpisnik ALPHA konsenzusa o statusu kliničkih embriologa i u narednom razdoblju provesti će licenciranja i specijalizacije iz područja kliničke embriologije a u suglasju s nadležnim ministarstvom. Također važna konsekvenca ove izmjene je i buduća Uredba o koeficijentima koja će uslijediti. Uz izmjene koeficijenata važni su i dodaci na plaću među kojima treba razlikovati između biologa i ostalih dosadašnjih nezdr. djelatnika da li: - sudjeluju u liječenju i rad s pacijentom (klinički embriolozi - DA, od cijelog ciklusa 65% otpada isključivo na biologa) - rad s infektivnim materijalom (klinički embriolozi - DA) - rad u posebnim uvjetima rada (nadtlak, cleen room..) (klinički embriolozi - DA) - rad vikendima i praznicima (klinički embriolozi - DA) U nadi da će ovo uroditi plodom i zadovoljstvom svih dosadašnji nezdr. djelatnika, Srdačno, HDKE Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
376 Hrvatsko društvo za biomedicinsko inženjerstvo i medicinsku fiziku KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. PRIJEDLOG: A) Stavak 1. članka 124. „Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke.“ promijeniti u „Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja ili obrazovanje drugih usmjerenja (sa zdravstvenom komponentom, op.p.), i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke.“, te brisati stavak 2. članka 124. „Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, (studijskom smjeru logopedije) te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja, odnosno učilištu ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje obrazovnog programa zdravstvenog usmjerenja.“, i potom izrijekom konzistentno navesti u posebnom pravilniku zanimanja odnosno akademske nazive/stupnjeve i stručne nazive svih tako definiranih zdravstvenih radnika; ILI B) slijedom trenutno ponuđenog konačnog prijedloga izrijeka u članku 82., u zdravstvene radnike iz stavka 3. članka 124., koje pravilnikom utvrđuje ministar, svakako uvrstiti i biomedicinske inženjere i medicinske fizičare. OBRAZLOŽENJE: Klinički biomedicinski inženjeri i medicinski fizičari su zdravstveni radnici/djelatnici/stručnjaci koji neposredno u vidu zanimanja svoja znanja, vještine, kompetencije i iskustva stečena završetkom sveučilišnog diplomskog studija u području prirodnih, tehničkih ili biotehničkih znanosti (pr. u polju fizike, elektrotehnike, računarstva, strojarstva, i dr.) te tijekom svoje profesionalne karijere, primjenjuju u području biomedicine i zdravstva, s prvenstvenim ciljem očuvanja ili poboljšanja zdravlja ljudi i njihove dobrobiti. Klinički biomedicinski inženjeri i medicinski fizičari se bave biomedicinskim oslikavanjem, mjerenjima i obradom signala, osiguranjem i kontrolom kvalitete i sigurnosti, planiranjem, dozimetrijom i zaštitom od zračenja, biomehanikom, biomaterijalima i biouskladivošću, molekularnim, staničnim i tkivnim inženjerstvom, menadžmentom zdravstvenih tehnologija te biomedicinskih sustava, uređaja i opreme, itd., a u kliničkom su i bolničkom okružju najčešće djelatni u radioterapiji, nuklearnoj medicini, radiologiji, neurologiji, kardiologiji, kirurgiji, ortopediji, audiologiji, oftalmologiji, intenzivnoj, rehabilitacijskoj, dentalnoj i sportskoj medicini, itd. Klinički biomedicinski inženjeri i medicinski fizičari su zdravstveni radnici zato jer: 1) neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke, pri čemu postupaju prema pravilima zdravstvene struke na način da svojim postupcima ne ugrožavaju život i zdravlje ljudi (pr. in-vivo, in-vitro, ex-vivo i dr. biomedicinska mjerenja u izravnom dodiru s bolesnicima i/ili njihovim biološkim uzorcima), 2) imaju visokoškolsko obrazovanje koje jest i zdravstvenog usmjerenja (pr. fakultetski kolegiji zdravstvenog usmjerenja; diplomski, magistarski i doktorski radovi zdravstvenog usmjerenja), 3) su važna i neizostavna sastavnica kliničkih timova u suvremenim zdravstvenim sustavima, koji multi/inter/trans-disciplinarno pružaju svekoliku zdravstvenu zaštitu stanovništvu, uključujući i postupnike dijagnostike i liječenja (pr. radioterapija, nuklearna medicina, neurologija, kardiologija), 4) su njihova radna mjesta, mjesta rada i radni uvjeti po svojim osobitostima, složenosti i odgovornostima u neposrednom pružanju zdravstvene zaštite stanovništvu podjednaka onima u drugih zdravstvenih radnika, 5) je sve struke koje u vidu zanimanja sudjeluju u neposrednom pružanju zdravstvene zaštite stanovništvu potrebno pravedno, stručno i cjelovito regulirati, uključujući i tek nekoliko stotina različitih kliničkih stručnjaka - zdravstvenih radnika djelatnih u hrvatskom zdravstvu, koje Vlada Republike Hrvatske godinama opisuje i razvrstava kao zdravstvene suradnike, odnosno nezdravstvene djelatnike koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, 6) je, u konačnici, takvo i međunarodno i nacionalno mišljenje struke kojim su svrstani u zdravstvene radnike, a što je ovjerovljeno u dokumentima Međunarodne organizacije rada, Svjetske zdravstvene organizacije, Međunarodne agencije za atomsku energiju, Europske unije i drugih međunarodnih organizacija kojih je i Republika Hrvatska članica, te u dokumentu ''Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. - NKZ 10.'' Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
377 Hrvatsko epidemiološko društvo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 5. Prijedlog je da se riječi iz st.4."– epidemiološko praćenje, sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti uključujući neprekidno 24 sata dnevno sustav pripravnosti te ranog uzbunjivanja i odgovora, kao i kroničnih masovnih bolesti uključujući alkoholizam, pušenje, ovisnost o drogi i druge ovisnosti," zamijene riječima: "– epidemiološko praćenje, sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti uključujući neprekidno 24 sata dnevno sustav pripravnosti te ranog uzbunjivanja i odgovora, kao i kroničnih masovnih bolesti uključujući alkoholizam, pušenje, ovisnost o drogi i druge ovisnosti te ozljede." Objašnjenje: s obzirom na visok udio u smrtnosti i pobolu potrebno je dodati i ozljede što je u skladu s navedenim mjerama zdravstvene zaštite u prijedlogu Zakona, a odnose se na otkrivanje i otklanjanje uzroka bolesti odnosno sprječavanje suzbijanje bolesti i ozljeda i njihovih posljedica. Prihvaćen Prihvaća se.
378 Hrvatsko epidemiološko društvo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Prijedlog je da se doda nova alineja koja glasi: "prati i analizira epidemiološko stanje, predlaže i sudjeluje u provođenju mjera i aktivnosti za sprječavanje, rano otkrivanje i suzbijanje kroničnih nezaraznih bolesti i ozljeda" Objašnjenje: U prijedlogu Zakona nisu jasno navedeni poslovi praćenja i prevencije kroničnih nezaraznih bolesti i ozljeda. S obzirom na sve veće opterećenje ovim bolestima i sve važniju ulogu HZJZ-a u praćenju i nadzoru nezaraznih bolesti smatramo kako je potrebno ovo područje posebno istaknuti. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
379 Hrvatsko epidemiološko društvo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. Prijedlog je da umjesto riječi u st.4. "Pripravnost jest vrijeme kada radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac, ali mora biti pripravan odazvati se pozivu poslodavca za zbrinjavanje hitnih stanja u medicini ako se ukaže takva potreba" zamijene riječima: "Pripravnost jest oblik rada kada radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac, ali se mora odazvati pozivu za zbrinjavanje hitnih stanja u medicini ako se ukaže takva potreba." Objašnjenje: Epidemiološku struku koja je u pripravnosti ne poziva poslodavac, već drugi zdravstveni djelatnici iz hitne medicinske pomoći, liječnici obiteljske medicine, doktori veterinarske medicine, služba 112, inspekcijske službe i sl. U svezi s tim i riječi u st. 6. "Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca sukladno stavku 4. i 5. ovoga članka smatra se radnim vremenom" treba zamijeniti riječima: "Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove u pripravnosti i po pozivu poslodavca smatra se radnim vremenom." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
380 Hrvatsko epidemiološko društvo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. Prijedlog je da se u st. 3. doda nova alineja koja glasi: "prati i analizira epidemiološko stanje, predlaže i sudjeluje u provođenju mjera i aktivnosti za sprječavanje, rano otkrivanje i suzbijanje kroničnih nezaraznih bolesti i ozljeda" Objašnjenje: S obzirom na sve veće opterećenje ovim bolestima i sve važniju ulogu zavoda za javno zdravstvo u praćenju i nadzoru nezaraznih bolesti, smatramo da je potrebno ovo područje rada posebno istaknuti jer u prijedlogu Zakona nisu jasno navedeni poslovi praćenja i prevencije kroničnih nezaraznih bolesti i ozljeda. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
381 Hrvatsko epidemiološko društvo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. Predlaže se riječi iz st.3. alineja 17 "sudjeluje neprekidno 24 sata dnevno u sustavu pripravnosti te ranog uzbunjivanja i odgovora koordiniranog od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo" zamijeniti riječima: "provodi kontinuirano epidemiološko praćenje, sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti sudjelovanjem neprekidno 24 sata dnevno u sustavu pripravnosti te ranog uzbunjivanja i odgovora koordiniranog od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo" Objašnjenje: želi se precizirati sudjelovanje u neprekidnoj pripravnosti 24 sata dnevno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
382 Hrvatsko epidemiološko društvo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Predlaže se u čl. 27. st. 2. i 3. riječi:"...specijalisti epidemiologije u timu s osobom sa završenim sveučilišnim preddiplomskim ili stručnim studijem sestrinstva ili sanitarnog inženjerstva, odnosno medicinskim tehničarom ili sanitarnim tehničarom..." zamijeniti sa riječima:"...specijalisti epidemiologije u timu s osobom sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem sanitarnog inženjerstva (diplomirani sanitarni inženjer/magistar sanitarnog inženjerstva) ili završenim sveučilišnim preddiplomskim ili stručnim studijem sanitarnog inženjerstva (sanitarni inženjer/prvostupnik sanitarnog inženjerstva) i sa sanitarnim tehničarom..." Objašnjenje: prijedlog je da se u dosadašnji sastav epidemiološkog tima koji se sastoji od 3 člana; specijaliste epidemiologa, sanitarnog inženjera (VŠS) i sanitarnog tehničara (SSS) dopusti mogućnost ugovaranja sa HZZO-om i diplomiranog sanitarnog inženjera, odnosno magistra sanitarnog inženjerstva (VSS) zbog većih kompetencija i osposobljenosti za obavljanje poslova u samostalnom radu, sukladno završenom specijalističkom diplomskom stručnom studiju sanitarnog inženjerstva, odnosno diplomskom studiju sanitarnog inženjerstva, a koje sanitarni inženjer sa završenim sveučilišnim preddiplomskim ili stručnim studijem nema. Što se tiče prijedloga da u tim uđu osobe sa završenim sveučilišnim preddiplomskim ili stručnim studijem sestrinstva, smatramo da one nemaju potrebne kompetencije i nisu osposobljene za obavljanje većine poslova u samostalnom radu iz djelokruga epidemiologije (složeniji poslovi vezani za higijensko-epidemiološke službe, provođenje sustava kvalitete HACCP, sanitarni nadzor, procjena zdravstvene ispravnosti hrane, DDD mjere i sl.) te time niti ne mogu biti dio epidemiološkog tima. Dakle, u sastavu epidemiološkog tima trebaju ostati 3 osobe kao i do sada (specijalist epidemiolog, sanitarni inženjer i sanitarni tehničar) uz mogućnost ugovaranja diplomiranog sanitarnog inženjera umjesto sanitarnog inženjera. Prihvaćen Prihvaćen.
383 Hrvatsko farmaceutsko društvo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 14. U članku 27.stavak 2. i 3. koji se mijenja - dodati u tekstu iza riječi "magistri farmacije u timu s farmaceutskim tehničarem" tekst: " magistri farmacije specijalisti iz kliničke farmacije, magistri farmacije specijalisti iz farmaceutske tehnologije i magistri farmacije specijalisti iz ispitivanja i kontrole lijekova u timu s farmaceutskim tehničarem" Članak 55. U članku 78. koji se mijenja - brisati u tekstu riječi "i ljekarničku djelatnost". Članak 95. U članku 150. koji se mijenja - brisati u stavku 4. tekst (riječ) "ljekarni". I NA KRAJU OVOG PRIJEDLOGA KAO OPĆU NAPOMENU I KOMENTAR ISTIĆEMO DA ZA OVE IZMJENE I DOPUNE ZAKONA NIJE POTREBAN ŽURNI POSTUPAK DONOŠENJA, VEĆ PREDLAŽEMO ŠIRU I SVEOBUHVATNU PROMJENU ZAKONA NAKON REVIZIJE VAŽEĆE NACIONALNE STRATEGIJE ZDRAVSTVA I UKLJUĆIVANJA SVIH ZAINTERESIRANIH U KREIRANJE OVOG TEMELJNOG ZAKONSKOG AKTA ZA HRVATSKI ZDRAVSTVENI SUSTAV. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
384 Hrvatsko logopedsko društvo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. PRIJEDLOG - Članak 82. Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke. Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja, odnosno učilištu ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje obrazovnog programa zdravstvenog usmjerenja TE IZNIMNO I NA STUDIJSKOM SMJERU LOGOPEDIJE. OBJAŠNJENJE:Magistri logopedije koji rade u sustavu zdravstva određeni su kao zdravstveni radnici i u Republici Hrvatskoj (Nacionalna klasifikacija zanimanja – NKZ-10 (NN 147/10): logopedi su klasificirani u okviru vrste 22 (Zdravstveni stručnjaci/zdravstvene stručnjakinje), podvrsta 226, skupina 2266) što je u skladu s dokumentima Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation, 2010. Classifyng health workers. Geneva) i preporukom EU ( COMMISSION RECOMMENDATION of 29 October 2009 on the use of the International Standard Classification of Occupations (ISCO-08) (Text with EEA relevance) (2009/824/EC) Magistri logopedije su Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 82/13) definirani kao zdravstveni radnici. Temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti, tijekom protekle dvije godine Ministarstvo zdravlja je uskladilo i podzakonske akte i to: • Pravilnik o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/13) u čl. 3 jasno navode i logopeda, • Pravilnik o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (NN 124/13) u čl. 9 se navodi logoped, • Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN9/14) logopedi su izdvojena kategorija 5e. Magistar logopedije je stručnjak koji završetkom diplomskog sveučilišnog studija logopedije (3+2) stječe sve potrebne kompetencije za pružanje usluga dijagnostike i terapije i jedini je stručnjak u sustavu zdravstva koji ima stručne kompetencije za postavljanje govorno-jezičnih dijagnoza navedenih u MKB-u i samostalno provođenje svih dijagnostičkih i terapijskih postupaka kod poremećaja neverbalne i verbalne komunikacije, jezika, glasa, govora, gutanja i oštećenja sluha pacijenata svih dobnih skupina. Magistar logopedije pruža zdravstvene usluge kod: R13 DISFAGIJA R47 POREMEĆAJI GOVORA KOJI NISU DRUGDJE KLASIFICIRANI R47.0 Disfazija i afazija R47.1 Dizartrija i anartrija R47.8 Drugi nespecifični govorni poremećaji R48 DISKEKSIJA I DRUGE SIMBOLIČKE DISFUNKCIJE KOJI NISU DRUGDJE KLASIFICIRANE R48.0 Disleksija i aleksija R48.1 Agnozija R48.2 Apraksija R48.8 Druge nespecificirane simboličke disfunkcije Akalkulija Agrafija R49 POREMEĆAJI GLASA R49.0 Disfonija (promuklost) R49.1 Afonija (gubitak glasa) R49.2 Hipernazalnost i hiponazalnost R49.8 Drugi nespecificirani poremećaji glasa F80 SPECIFIČNI RAZVOJNI POREMEĆAJI GOVORA I JEZIKA F80.0 Specifični poremećaj izgovora F80.1 Poremećaj jezičnog izražavanja F80.2 Poremećaj razumiejvanja F80.3 Stečena afazija s epilepsijom (Landau-Kleffner sindrom) F80.8 Ostali razvojni poremećaji govora i jezika, sigmatizam F80.9 Razvojni poremećaji govora i jezika, neodređeni F80.89 Socijalni (pragmatični) komunikacijski poremećaj F81 SPECIFIČNI RAZVOJNI POREMEĆAJI ŠKOLSKIH VJEŠTINA F81.0 Specifični poremećaji čitanja - dyslexia F81.1 Specifični poremećaji sricanja -disgraphia F81.2 Specifični poremećaji aritmetičkih vještina - dycalculia F81.3 Miješani poremećaji školskih vještina F81.8 Ostali razvojni poremećaji školskih vještina- razvojni ekspresivni poremećaji pisanja F98.5 Mucanje F98.6 Brzopletost H90 – H95 DRUGI POREMEĆAJI UHA F84 – PERVAZIVNI RAZVOJNI POREMEĆAJI (poremećaji iz autističnog spektra) Magistri logopedije pružaju usluge terapije i dijagnostike u području otorinolaringologije, neurologije, fizijatrije, maksilofacijalne kirurgije, interne, psihijatrije, pedijatrijje i gerontologije, a od travnja 2015. god. i kroz samostalnu šifru logopedske djelatnost (2230000) za djelatnost polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Logopedska djelatnost provodi se na svim razinama zdravstvene zaštite. Logopedija je imala jasno definirane šifre dijagnostičkih i terapijskih postupaka u Popisu dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima od 1992. god., a u okviru dijagnostičko-terapijskih postupaka (DTP) logopedi pružaju usluge zdravstvene zaštite kroz 26 postupaka (područje logopedske i audiološke dijagnostike i rehabilitacije). Logopedi u sustavu zdravstva su Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN82/13) jasno definirani kao zdravstveni radnici što je plod dugogodišnjih argumentacija sustavno vođenih tijekom posljednjih petnaestak godina. LOGOPED, SAMOSTALNO I NEPOSREDNO, SUDJELUJE U TIJEKU CIJELOG PROCESA DIJAGNOSTIKE I TERAPIJE, A NE SAMO U DIJELU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE. Stoga, vjerujemo da ćete uvažiti naše primjedbe. U skladu s navedenim, mišljenja smo da i u ovom prijedlogu zakona, u članku 82. treba nastaviti s dosadašnjom praksom i jasno odrediti magistra logopedije u kategoriji zdravstvenih radnika uvažavajući specifičnost obrazovanja i to na sljedeći način: molimo da se studijski smjer logopedija doda na kraj popisa u stavku 2. članka 82. (do sada je studijski smjer logopedija bio naveden iz farmaceutsko-biokemijskog fakulteta). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
385 Hrvatsko logopedsko društvo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 92. PRIJEDLOG - Članak 92. -da ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju te iznimno za djelatnost logopedije završen diplomski studij logopedije Državljani država članica Europske unije moraju poznavati hrvatski jezik na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom, a minimalno razinu stupnja B2, iznimno za djelatnost logopedije C2 (samostalni korisnik), osim ako je jezik dodiplomske izobrazbe bio hrvatski ili ako je srednjoškolsko obrazovanje završeno na hrvatskom jeziku. Stranci mogu obavljati privatnu praksu prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, izuzev uvjeta iz točke 2. istoga stavka, te ako ispunjavaju uvjet znanja hrvatskog jezika minimalno razine stupnja B2, iznimno za djelatnost logopedije C2 (samostalni korisnik) OBJAŠNJENJE: Magistar logopedije je samostalan stručnjak koji u okviru logopedske djelatnosti samostalno provodi postupke dijagnostike i terapije. Sukladno tome unutar sustava zdravstva od travnja 2015. god. logopedska djelatnost ima samostalnu šifru (2230000). Stoga, molimo da se članak nadopuni na način da se i logopedima omogući osnivanje samostalne logopedske prakse. Također, prema standardima Europskog udruženja logopeda (Statut Europskog udruženja logopeda - CPLOL, sukladno EU direktivi 2013/55 koja naglašava potrebu prilagođavanja jezičnih kompetencija specifično za svaku profesiju) minimalna razina poznavanja jezika za nesmetano obavljanje logopedske djelatnosti je razina C2. Također želimo naglasiti da je potrebno napraviti i izmjene u postojećem članku 146. Zakona o zdravstvenoj zaštiti kako bi se definirao način obavljanja privatne prakse logopeda u sustavu zdravstva. Stvaranje zakonskih osnova za provođenje privatne logopedske prakse u zdravstvu omogućava nesmetano razvijanje privatnog sektora što do sada nije bilo jasno definirano. Na taj način dodatno će se osigurati potrebni kapaciteti za provođenje logopedske djelatnosti. NADOPUNA ČL. 146 trenutno važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti Stavak 1. -magistar logopedije obavlja privatnu praksu u privatnim logopedskim kabinetima ili u okviru trgovačkih društava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
386 Hrvatsko logopedsko društvo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. Magistri logopedije pružaju usluge terapije i dijagnostike u području otorinolaringologije, neurologije, fizijatrije, maksilofacijalne kirurgije, interne, psihijatrije, pedijatrije i gerontologije, a od travnja 2015. god. i kroz samostalnu šifru logopedske djelatnost (2230000) za djelatnost polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Ove godine nije bilo moguće ugovoriti djelatnost na razini poliklinika jer nisu za to bili stvoreni zakonski preduvjeti. Vjerujemo da su navedene preinake članka 57. dostatne te da se pod ordinacijom specijalističkih djelatnosti podrazumijevaju i ordinacije u kojima magistar logopedije provodi logopedsku djelatnost. Isto se odnosi i na magistra kliničke psihologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
387 Hrvatsko logopedsko društvo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Dom zdravlja može provoditi djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada, laboratorijske dijagnostike, LOGOPEDSKU DJELATNOST, zdravstvene njege, radiološke i druge dijagnostike, palijativnu skrb, sanitetskog prijevoza, fizikalne terapije i ljekarničku djelatnost, te obvezno provodi patronažnu zdravstvenu zaštitu, izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti i ustrojava dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na svom području. OBJAŠNJENJE:U cilju osnaživanja uloge doma zdravlja i stvaranja zakonskih preduvjeta za provođenje zdravstvene zaštite osoba s jezično-govornim poremećajima na razini primarne zdravstvene zaštite, predlažemo da se u čl. 55 doda i djelatnost logopedije. Povećanje prevalencije jezično-govornih poremećaja među mlađom populacijom s jedne strane i odraslih osoba sa stečenim jezično-govornim poremećajima s druge strane, značajno je posljednjih godina povećalo potrebu za zdravstvenim uslugama u djelatnosti logopedije. Pozdravljajući viziju domova zdravlja koju donosi ovaj zakon kao i ulogu koju bi na ovoj razini zdravstvene zaštite trebali imati Dispanzeri za rehabilitaciju govora, smatramo ovu izmjenu nužno potrebnom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
388 Hrvatsko logopedsko društvo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. Medicinski wellness podrazumijeva organizirano provođenje preventivno-zdravstvenih programa uz multidisciplinaran tim koji uključuje liječnika, medicinsku sestru-medicinskog tehničara, kineziologa, psihologa, LOGOPEDA, fizioterapeuta, a u svrhu prevencije bolesti te očuvanja i unapređenja zdravlja. Metode i postupci medicinskog wellnessa uključuju i metode integralne, komplementarne i tradicionalne medicine koje će biti uređene posebnim pravilnikom. OBJAŠNJENJE: Magistar logopedije sudjeluje u liječenju pacijenata s poremećajima govora, jezika, glasa i gutanja nastalim nakon moždanog udara, traume glave, neurorazvojnih poremećaja, neuroloških i neurodegenerativnih bolesti. Uloga logopeda u organiziranim preventivno-zdravstvenim programima kod ovih pacijenata je i dio algoritma koji se primjenjuje i u specijalnim bolnicama za rehabilitaciju. Osim pacijenata starije dobne skupine, držimo da je ovaj vid zdravstvene usluge iznimno koristan kod djece s neuromotornim rizicima i smetnjama u razvoju Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da medicinski wellness podrazumijeva organizirano provođenje preventivno-zdravstvenih programa uz multidisciplinaran tim koji uključuje liječnika, medicinsku sestru-medicinskog tehničara, kineziologa, psihologa, fizioterapeuta, a u svrhu prevencije bolesti te očuvanja i unapređenja zdravlja.
389 Hrvatsko logopedsko društvo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. U članku 13. dodati: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnost: - izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti, -IZA GORE NAVEDENOG STAVKA DODATI- logopedije OBJAŠNJENJE: Osnaživanje uloge primarne zdravstvene zaštite od vitalne je važnosti za jedno od temeljnih načela – dostupnost zdravstvene zaštite. Uvažavajući načelo supsidijarnosti, držimo da se na razini primarne zdravstvene zaštite treba odvijati većina postupaka iz djelatnosti logopedije. Strukturom domova zdravlja predviđeni su i Dispanzeri za rehabilitaciju govora čime će se značajno pridonijeti dostupnosti logopedskih dijagnostičkih i terapijskih postupaka. Ovakvim načinom organizacije rada, uz preventivne, dijagnostičke i terapijske logopedske postupke za djecu i mlade, posebno će se doprinijeti pravovremenom pružanju logopedskih usluga odraslim osobama nakon CVI, trauma glave i drugih neuroloških i neurodegenerativnih bolesti koje za posljedicu imaju govorno-jezične i/ili poremećaje gutanja. Pri tom posebno naglašavamo i važnu ulogu Dispanzera za rehabilitaciju govora u vidu intersektorske suradnje (s ustanovama odgoja i obrazovanja te ustanovama socijalne skrbi na razini lokalne zajednice kao i suradnja sa specijaliziranim zdravstvenim ustanovama u vidu funkcionalnog povezivanja) kojom se ostvaruje društvena skrb za zdravlje iz članka 4. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
390 HRVOJE HRŠAK KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Kao medicinski fizičar u KBC-u Zagreb više od deset godina sudjelujem u kliničkom radu s onkološkim bolesnicima te radim na razvoju i kliničkom prihvatu novh metoda liječenja u radioterapiji i radiokirurgiji Leksellovim gama nožem. Smatram da medicinski fizičari moraju ovim Zakonom biti priznati kao zdravstveni radnici, baš kao što su u zemljama EU priznati kao "Health care professionals". U hrvatskim bolničkim centrima godišnje se radioterapijski, brahiterapijski i radiokirurški liječi oko 7000 onkoloških bolesnika. Za sve te bolesnike planove zračenja izrađuju medicinski fizičari u suradnji s onkolozima i dio su multidisciplinarnih timova (onkolozi,hematolozi, spec. nuklearne medicine, radiolozi i neurokirurzi). Također, osim u terapijskim postupcima, medicinski fizičari sudjeluju i u radiološkoj dijagnostici, nuklearnoj medicini, u kontroli kvalitete, dozimetriji i kalibraciji uređaja (koji su fizikalno i tehnički sve kompleksniji i zahtjevniji), a vrlo često i direktno u postupku radiološkog oslikavanja bolesnika. Medicinski fizičari brinu se i o zaštiti od zračenja i bolesnika i osoblja koje sudjeluje u terapijskim i dijagnostičkim postupcima. Naposljetku, Hrvatska je jedna od posljednjih clanica EU u kojoj medicinski fizičari nisu priznati kao zdravstveni radnici. Shodno međunarodno prihvaćenim profesionalnim standardima kao i slijedećim međunarodno prihvaćenim preporukama i dokumentima IAEA-e, WHO te direktivama Europske komisije, Ministarstvo zdravlja trebalo bi promijeniti postojeći status medicinskih fizičara i priznati ih kao zdravstvene radnike: 1. "Roles and Responsibilities,and Education and Training Requirements for Clinically Qualified Medical Physicists", IAEA HUMAN HEALTH SERIES No. 25, IAEA, 2013. 2."Radiation Protection and Safety of Radiation Sources: International Basic Safety Standards" General Safety Requirements Part 3, IAEA 2014. 3. European Council Directive 2013/59/Euratom 4. "EUROPEAN GUIDELINES ON MEDICAL PHYSICS EXPERT", RADIATION PROTECTION NO 174, European Commission 2014. 5."Setting Up a Radiotherapy Programme: Clinical, Medical Physics,Radiation Protection and Safety Aspects", IAEA 2008. 6. "Bonn Call-for-Action",Joint Position Statement by the IAEA and WHO S poštovanjem, Hrvoje Hršak, dipl.inž.fizike, Klinika za onkologiju i Klinika za neurokirurgiju KBC-a Zagreb. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
391 HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 2. HUKPZZ: Čl 2 nedostaje košarica usluga.... Nije prihvaćen Komentar korisnika nije predmet ovoga zakonskog prijedloga.
392 HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 98. HUKPZZ: - Čl 98 : pozdravljamo ovu novinu budući da smrću ili umirovljenjem liječnika koncesionara osiguranici koji su svojevoljno izabrali određenog liječnika ( jedino dozvoljeno u PZZ ) bivaju vraćeni pod DZ što predstavlja protuzakonit postupak .Ovom novinom osigurati će se kontinuitet zdravstvene zaštite Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
393 HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. HUKPZZ: Čl 97: Čl 96: ....ili UPPUZ za svoje članove Nije prihvaćen Zakonski prijedlog predviđa da cijenu zdravstvenih usluga za poslove privatne prakse koje obavlja izvan ugovornog odnosa s HZZO-om utvrđuje nadležna komora.
394 HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. HUKPZZ: Čl 55: st 1 : ...... DZ može iznimno provoditi djelatnost ..... - st 4 : izbaciti članak: to je potrebno urediti dodatnim ugovorom između lokalne zajednice i privatnih zdravstvenih djelatnika koji obavljaju javnu službu na osnovi koncesije – st 5 : izbaciti članak: to je potrebno urediti dodatnim ugovorom između lokalne zajednice i privatnih zdravstvenih djelatnika koji obavljaju javnu službu na osnovi koncesije – st 6 : izbaciti članak: to je potrebno urediti dodatnim ugovorom između lokalne zajednice i privatnih zdravstvenih djelatnika koji obavljaju javnu službu na osnovi koncesije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
395 HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. HUKPZZ: Čl 54: -st 1 : ... u suradnom i ravnopravnom odnosu s ostalim pružateljima zdravstvene zaštite uključujući privatne zdravstvene djelatnike koji obavljaju javnu zdravstvenu službu na osnovi koncesije, što proizlazi iz pravne norme koju uređuje HZZO -st 5 : ....na osnovi međusobno definiranih ugovornih odnosa sklopljenih na dragovoljnoj i ravnopravnoj osnovi Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
396 HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. HUKPZZ Čl 27: -st 7 : pozdravljamo donošenje mogućnosti da uposlenik DZ može u namjeri podnošenja ponude z obavljanje djelatnosti na osnovi koncesije obavijestiti Ministra , budući da je lokalna samouprava opstruirala raspisivanje natječaja za dodjelu koncesija -st 9 : radnik koji je obavljao zdravstvenu djelatnost 10 g ( zamjeniti na 5 g ) smatramo da će ova mjera zaustaviti odlazak mladih kolega i kolegica - učinkovito, Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
397 HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI HUKPZZ: Zakon o zdravstvenoj zaštiti: Čl 98: pozdravljamo ovu novinu budući da smrću ili umirovljenjem liječnika koncesionara osiguranici koji su svojevoljno izabrali određenog liječnika ( jedino dozvoljeno u PZZ ) bivaju vraćeni pod DZ što predstavlja protuzakonit postupak .Ovom novinom osigurati će se kontinuitet zdravstvene zaštite Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
398 HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI HUKPZZ Zakon o zdravstvenoj zaštiti čl 96 ... -st 1: .....ili UPPUZ za svoje članove .. Nije prihvaćen Cijenu zdravstvenih usluga za poslove privatne prakse koje obavlja izvan ugovornog odnosa s HZZO-om utvrđuje nadležna komora sukladno strukovnim zakonima.
399 HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI HUKPZZ: Zakon o zdravstvenoj zaštiti Čl 54 st 1 : ... u suradnom i ravnopravnom odnosu s ostalim pružateljima zdravstvene zaštite uključujući privatne zdravstvene djelatnike koji obavljaju javnu zdravstvenu službu na osnovi koncesije, što proizlazi iz pravne norme koju uređuje HZZO -st 5 : ....na osnovi međusobno definiranih ugovornih odnosa sklopljenih na dragovoljnoj i ravnopravnoj osnovi Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
400 HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI HUKPZZ: Čl 35 , st 1 : ...... DZ može iznimno provoditi djelatnost ..... - st 4 : izbaciti članak: to je potrebno urediti dodatnim ugovorom između lokalne zajednice i privatnih zdravstvenih djelatnika koji obavljaju javnu službu na osnovi koncesije – st 5 : izbaciti članak: to je potrebno urediti dodatnim ugovorom između lokalne zajednice i privatnih zdravstvenih djelatnika koji obavljaju javnu službu na osnovi koncesije – st 6 : izbaciti članak: to je potrebno urediti dodatnim ugovorom između lokalne zajednice i privatnih zdravstvenih djelatnika koji obavljaju javnu službu na osnovi koncesije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
401 HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI HUKPZZ: U Čl. . Zakona o zdravstvenoj zaštiti -st 7 : pozdravljamo donošenje mogućnosti da uposlenik DZ može u namjeri podnošenja ponude za obavljanje djelatnosti na osnovi koncesije obavijestiti Ministra , budući da je lokalna samouprava opstruirala raspisivanje natječaja za dodjelu koncesija -st 9 : radnik koji je obavljao zdravstvenu djelatnost 10 g ( zamjeniti na 5 g ) smatramo da će ova mjera zaustaviti odlazak mladih kolegica i kolega - učinkovito, Prihvaćen Prihvaćen.
402 HUZPP KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Smatramo hitnu proceduru u izradi izmjena zakona o zdravstvenoj zaštiti zloporabom prava, obezvrijeđenjem pravne procedure sukladno dokumentu Ustavnog suda od 23. siječnja 2013. godine (U-X-99/2013) te predlažemo da se ovako važan zakon, koji utječe na sve državljane Republike Hrvatske i njihovo zdravlje, donosi u redovnoj proceduri uz poštivanje svih propisanih pravila i standarda. To uključuje i jasne procjene stanja, razloge i ciljeve koji se žele postići izmjenama zakona. Iz ovako sročenih izmjena zakona i na ovakav način prezentacije javnosti u cijelosti je nerazumljivo što je cilj zakonskih izmjena. Može se samo nagađati kako je cilj predloženih izmjena omogućenje “pravedne” tržišne utakmice i na području zdravstvenih usluga. Ukoliko to nije cilj, onda upozoravamo da će predložene izmjene imati takav rezultat. Ukoliko je baš to cilj, onda je očekivani krajnji rezultat ovako predloženih izmjena poguban za hrvatske stanovnike te je to razlog što tražimo da se procedura provede sukladno demokratskim principima i zakonskim odredbama po redovnoj proceduri, kako bi se stanovnici Republike Hrvatske imali mogućnosti izjasniti o tome kakve izmjene i koje rezultate od takvih izmjena unutar zakona o zdravstvenoj zaštiti žele prihvatiti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
403 Ines Rezo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. U skladu sa svojim stečenim obrazovanjem, smatram da klinički psiholozi već provode usluge zdravstvene zaštite te da bi trebali biti priznati kao zdravstveni djelatnici. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
404 Inge Vlašić-Cicvarić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. S 28 godina rada u bolničkoj ustanovi od čega preko 20 godina kao specijalista kliničke psihologije svjedočim upornom produživanju i podržavanju neusklađenosti zakona i prakse. Za praktični rad kliničkih psihologa s pacijentima korisnicima usluga zdravstvene zaštite sve je propisano - način upućivanja u ugovorene ambulante za djelatnost "Kliničke psihologije", vrsta uputnice, DTP (dijagnostički i terapijski postupci) u SKZZ (specijalističko - konzilijarna zdravstvena zaštita) kao zdravstvena usluga iz domene kliničke psihologije. Klinički psiholozi neposredno u vidu zanimanja (psihologija primijenjena u medicini) pružaju usluge zdravstvene zaštite (zaštita mentalnog zdravlja) pacijentima bolničkih ustanova, uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke. Uobičajeno je da se temeljem promjena u praksi pokaže nedostatnost zakonskog propisa pa ga je potrebno nadopunjavati ili mijenjati. No usklađivanje zakonskog propisa s praksom u kojoj su klinički psiholozi kao nositelji provedbe za svoju struku propisanih dijagnostičkih i terapijskih postupaka iz popisa usluga zdravstvene zaštite (ranije Plava knjiga, aktualno DTP šifrarnik) zanimanje koje provodi zdravstvenu djelatnost pa time zdravstveni djelatnici izostalo je i u ovom Konačnom nacrtu prijedloga... Već je i u ranijim formulacijama Zakona o ZZ bilo predviđeno da „zdravstvenu djelatnost na području promicanja zdravlja, prevencije bolesti te zaštite mentalnoga zdravlja mogu obavljati i nezdravstveni radnici pod uvjetima i na način koji pravilnikom, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora, propisuje ministar“, što nije realizirano preko 12 godina. Stoga upućujem prijedlog da se u članku 82. Konačnog nacrta prijedloga zakona o zdravstvenoj zaštiti definira kliničke psihologe kao zdravstvene djelatnike. Mr. Inge Vlašić-Cicvarić, spec. kliničke psihologije Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
405 INGRID TOMLJANOVIĆ PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 113. Podržavamo prijedlog Merice Juretić i Milanke Ivandić. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
406 Irena Radaković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Suradnica sam Odjela znanstveno istraživačkog rada i suradnih organizacijskih jedinica PB Ugljan te smatram da je nužno i logično da psiholozi budu priznati kao zdravstveni djelatnici budući svakodnevno sudjeluju i samostalno postupaju u procesu dijagnostičke obrade pacijenata sa svojim dijagnostičkim mišljenjem. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
407 Iris Marušić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Klinički psiholozi svakodnevno rade s pacijentima, samostalno provode psihodijagnostičku obradu i rade savjetovanje i psihoterapiju, dakle bave se poslovima koji ih nedvojbeno svrstavaju u zdrav stvene djelatnike. Paradoksalno je da njihov status zdravstvenih djelatnika još uvijek nije zakonski reguliran premda su u praksi neizostavan dio multidisciplinarnih timova, u skladu s najboljom svjetskom praksom. Profesija su čiji rad regulira Hrvatska psihološka komora izdavanjem dopusnica te imaju obavezu kontinuiranog stručnog usavršavanja, a obrazovani su prema najvišim međunarodnim standardima. Zbog svega toga svakako trebaju i zakonski ostvariti status zdravstvenih djelatnika. Dr. sc. Iris Marušić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
408 Istarska županija PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 121. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * Članak 121. Prekratki rokovi za usklađenje sa odredbama Zakona. Staviti 6 mjeseci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
409 Istarska županija PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 118. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * Brisati članak 118, jer djelatnost izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti, uključujući ovisnosti treba ostati u sklopu Zavoda za javno zdravstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
410 Istarska županija PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 113. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * Preformulirati članak 113. stavak 7. da prestankom rada prvog zdravstvenog radnika u ljekarničkoj jedinici u zakupu sukladno članku 158. Zakona o zdravstvenoj zaštiti,prostor i oprema,te lijekovi,medicinski proizvodi i preostali radnici vraćaju se domu zdravlja odnosno ljekarničkoj zdravstvenoj ustanovi iz koje je otišla u zakup. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
411 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * U članku 101. Konačnog prijedloga Zakona izbačeno je dežurstvo, koje bi trebalo zadržati u sistemu organizacije rada i radnog vremena. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog nije isključio dežurstvo kao oblik rada, međutim s obzirom da Direktiva o radnom vremenu dežurstvom smatra redovitim radnim vremenom tako je stipuliran stavak 2. ovoga članka, koji obuhvaća i dežurstvo.
412 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 98. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * Ne dodavati članak 159 a. – briše se 159 a Nije prihvaćen Cilj predložene zakonske norme je da ministar pravilnikom utvrđuje uvjete za nastavak rada u novom koncesijskom razdoblju u istoj ordinaciji privatne prakse.
413 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 92. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * Čl.92 Na isti način u radu Privatne prakse Članak 145. mijenja se i glasi: Zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi može obavljati zdravstveni radnik sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem pod sljedećim uvjetima...“ ; dok članak 147 ostaje isti i glasi „ Zdravstveni radnik prvostupnik i zdravstveni radnik srednje stručne spreme mogu obavljati privatnu praksu iz svoje stručne spreme i to:– medicinske sestre – medicinski tehničari,– viši zubari, zubni tehničari,– fizioterapeuti“ Iz čega proizlazi da su također izostavljene medicinske sestre, ali i fizioterapeuti sa integriranim preddiplomskim i diplomskim stručnim ili sveučilišnim studijem, namjerno ili slučajno, što bi značilo da medicinske sestre sa nižom razinom edukacije mogu obavljati privatnu praksu dok one sa višom razinom to ne mogu. Deset godina nakon što je diplomski studij za medicinske sestre uveden u školovanje u RH, premda svojim radom i znanjem sustavno doprinose podizanju kvalitete zdravstvene zaštite, za to nisu adekvatno nagrađene. Prihvaćen Prihvaćen.
414 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 87. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * Direktiva 2005/36 zahtijeva da medicinske sestre steknu dostatno znanje i vještine koje osiguravaju sigurnost bolesnika i kvalitetu zdravstvene njege. Zato je važno uskladiti obrazovanje medicinskih sestara koje čine 50 % zdravstvenih radnika u sustavu zdravstvene zaštite, sa onim u zemljama EGP-a pri tome vodeći računa da se ne oštete medicinske sestre koje u sustavu zdravstvene zaštite rade dugi niz godina. Priznavajući kvalifikacije osoblju koje nema potrebno znanje i vještine niti kompetencije za obavljanje određenih postupaka zdravstvene njege dovodimo u pitanje cijeli sustav školovanja medicinskih sestara u RH koji je na neki način izjednačio medicinske sestre koje završavaju srednjoškolsko obrazovanje, a pri tome nisu osposobljene za polaganje državne mature, sa medicinskim sestrama prvostupnicama koje se školuju na preddiplomskim stručnim i sveučilišnim studijima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
415 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 75. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) 1. Članak 109. - predlažemo da se ne prihvati izmjena prvog stavka izmijenjenog čl.109. nego da se postojeći dopuni i da glasi: „Hrvatski zavod za hitnu medicinu jest zdravstvena ustanova za obavljanje djelatnosti hitne medicine, promicanje zdravlja i zdravstveno prosvjećivanje iz područja hitne medicine na svim razinama.“ Objašnjenje: Zavodi za hitnu medicinu jesu pravne osobe čiji je osnivač regionalna samouprava s pravima i dužnostima organizacije i koordinacije djelatnosti hitne medicine na primarnoj razini i s drugim pravnim osobama-zavodima za hitnu medicinu drugih regionalnih samouprava u skladu sa zakonima. 2. Članak 109. - predlažemo da se u 2. stavku izmijenjenog čl.109. dopuni djelatnost i da stavak glasi: „Djelatnost hitne medicine obuhvaća provođenje mjera hitnoga medicinskog zbrinjavanja oboljelih i ozlijeđenih osoba na mjestu događaja, tijekom dežurstava na različitim glazbeno-scenskim-sportskim i drugim priredbama, tijekom prijevoza, hitni medicinski prijevoz oboljelih i ozlijeđenih osoba vozilima hitne medicinske službe u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu te provođenje mjera i postupaka hitnog medicinskog zbrinjavanja u bolničkim ustanovama, provođenje preventivnih i drugih programa vezanih uz javno dostupnu ranu defibrilaciju i postupke oživljavanja. „ Objašnjenje: ovo predlažemo budući da je na manifestacijama s povećanim rizikom od ozljeđivanja i oboljenja gdje organizator osigurava prisutnost hitne službe kao mjeru za smanjenje ili otklanjanje nastanka štete zbog izloženosti povećanim rizicima, neophodna prisutnost hitne službe. -ako je hitni medicinski prijevoz dio djelatnosti hitne medicine, kao i program javno dostupne rane defibrilacije o čemu ministar donosi pravilnike tada to treba biti i navedeno u popisu mjera djelatnosti hitne medicine 3. Članak 109. - predlažemo da se 3.;4.;5.; i 6 stavak izmijenjenog čl.109. brišu i zamijene tekstom „Uvjete, organizaciju i način obavljanja djelatnosti hitne medicine i provođenje svih navedenih mjera pravilnikom propisuje ministar.“ 4. Članak 109. - predlažemo da se postojeći stavak 7. izmijenjenog čl.109. nadopuni tekstom i glasi: „Hrvatski zavod za hitnu medicinu uz suglasnost ministarstva može ugovarati provođenje mjera zdravstvene zaštite sa zavodima za hitnu medicinu jedinica područne (regionalne) samouprave prijenosom odgovarajućih ovlasti i sredstava Zavoda u nadležnost i raspolaganje Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu samo uz suglasnost osnivača“. Objašnjenje: ne može nitko zaobići prava osnivača i prenositi ovlasti jedne pravne osobe na drugu bez suglasnosti osnivača. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
416 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 71. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * Neprihvatljiva je formulacija iz stavka 3. da Hrvatski Zavod za transfuzijsku medicinu „može“ promidžbu darivanja, te organizaciju darivanja krvi obavljati u suradnji s Hrvatskim Crvenim križem. Predlažemo da umjesto toga stavak 3. glasi: „Promidžbu darivanja, te organizaciju darivanja krvi Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu obavlja u suradnji s Hrvatskim Crvenim križem, na temelju posebnog ugovora.“ Obrazloženje: Hrvatski Crveni križ je utemeljitelj dobrovoljnog davanja krvi u Republici Hrvatskoj. Prva akcija dobrovoljnog davanja krvi održana je 25.listopada 1953.g. u sisačkoj željezari. Od tada, već više od 60 godina djelatnost promidžbe, organizacije akcija, uzimanja i obrade krvi i njene distribucije do primatelja provodi se u suradnji Hrvatskog Crvenog križa i Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, odnosno transfuzijskih službi koje su mu prethodile. Partnerstvo između nacionalnog zdravstvenog sustava i Crvenog križa, ostvareno je u djelatnosti darivanja krvi u mnogo zemalja svijeta, a temelji se na prepoznatljivosti Crvenog križa kao najveće humanitarne organizacije i njenim načelima djelovanja, prije svega humanosti i dragovoljnosti. Međunarodna federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i Svjetska zdravstvena organizacija partnerski su predane zajedničkom globalnom cilju da se postigne 100% dobrovoljno davanje krvi u cijelome svijetu, što je za sad slučaj u 50 zemalja svijeta, među kojima je i Hrvatska, te su uz Međunarodnu federaciju organizacija darivatelja krvi i Međunarodno društvo za transfuziju krvi suosnivači obilježavanja Svjetskog dana darivatelja krvi. Dobrovoljni, neplaćeni i redoviti davatelji krvi najsigurnija su skupina davatelja zbog zaštite od bolesti koje se šire putem krvi, a način rukovođenja ovom važnom djelatnosti od ključne je važnosti da bi se zadržalo povjerenje zajednice. Hrvatski Crveni križ promiče dobrovoljno davanje krvi , organizira i provodi akcije davanja krvi; okuplja davatelje i vodi o njima evidenciju, brine o njihovu nagrađivanju i priznanjima, te pravima. Unatoč tome što dio ovih poslova obavlja i Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, na najvećem dijelu teritorija Republike Hrvatske partnerstvo s Hrvatskim Crvenim križem je nužno da bi se dobrovoljno davanje krvi podjednako razvijalo i održavalo u svim sredinama, poglavito u manjima, koje su udaljene od većih gradskih središta i sjedišta transfuzijskih službi. Kad je riječ o Istarskoj županiji, to su u odnosu na Rijeku čiji će KBC od 01.listopada biti najbliža transfuzijska služba koja će se baviti prikupljanjem krvi, područja svih istarskih gradova i općina. U ovom je trenutku prisutnost Hrvatskog Crvenog križa, odnosno njegovih 7 gradskih društava ujedinjenih u županijsko, ključna za daljnji opstanak i ravnomjerni razvoj darivanja krvi u Istri, a time i široke baze darivatelja krvi kao ključnog zdravstvenog resursa ne samo lokalno, nego i u nacionalnom kontekstu. Predložena formulacija u stavku 3. članka 71. otvara mogućnost Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu da proizvoljno uključuje Hrvatski Crveni križ u djelatnost koja je već više od 60 godina u njegovoj ingerenciji, te za što posjeduje praksu, iskustvo, resurse i što je najvažnije - tradicionalan odnos s darivateljima krvi. Darivatelji krvi kao članovi i putem svojih aktiva čine samo tkivo organizacije u kojoj o svim pitanjima, ne samo oko organizacije i podrške darivanju krvi, već i mnogim drugim, demokratski odlučuju, a nerijetko čine i važan udio u strukturi volontera. Darivanje krvi nije samo čin punjenja vrećice lijekom koji život znači, već ono ima svoj važni sociološki aspekt koji je nemoguće odvojiti od sveukupnog djelovanja, načela i vrijednosti koje provodi i promiče Crveni križ. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
417 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * U stavak 2 dodati zaštitu mentalnog zdravlja, te prevenciju ovisnosti na području jedince područne (regionalne) samouprave. * Vratiti stavak 3 točke 7 i 8 u članak 101. * Članak 69. (članak 101. mijenja se i glasi): - Stavkom 3. točkom 15. kojom se propisuje da ZZJZ obavlja stručne poslove zaštite okoliša sukladno posebnim propisima vezano uz osiguranje zdravog okoliša i zdravlja ljudi, uključujući i mjerenja čimbenika okoliša od utjecaja na zdravlje i njihovo praćenje, predlažemo slijedeću izmjenu: obavlja stručne poslove zaštite okoliša sukladno posebnim propisima ostalih ministarstva vezano uz osiguranje zdravog okoliša i zdravlja ljudi, uključujući i mjerenja čimbenika okoliša od utjecaja na zdravlje i njihovo praćenje, - Stavkom 3. točkom 17. kojom se propisuje da ZZJZ sudjeluje neprekidno 24 sata dnevno u sustavu pripravnosti te ranog uzbunjivanja i odgovora koordiniranog od strane HZJZ, postavlja pitanje financiranja s obzirom da ZZJZ financiraju pripravnost iz vlastitih sredstava iako Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisuje trajnu pripravnost epidemiologa. Nadalje, iz navedenog nije jasno tko sudjeluje u sustavu pripravnosti. - U stavak 3. kao zasebnu točku potrebno je dodati: „Djelatnost praćenja kvalitete zraka.“ - Stavak 5. koji propisuje mogućnost da ZZJZ obavlja javnozdravstvenu djelatnost izvan područja jedinice područne (regionalne) samouprave za koju je osnovan, smatra se kao izravno nanošenje štete „malim“ zavodima koje u konačnici može rezultirati i njihovim gašenjem. Prijedlog je da se predmetni stavak potrebno izmijeniti tako da glasi: Radi omogućavanja stanovništvu podjednakih uvjeta zdravstvene zaštite, zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave obavlja javnozdravstvenu djelatnost u jedinici područne (regionalne) samouprave za koju nije osnovan samo uz prethodni pribavljeni nalog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i prethodnu suglasnost zavoda za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj će se obavljati aktivnost. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
418 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * Ostaviti mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti kao djelatnost HZJZ. Prihvaćen Primljeno na znanje.
419 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 66. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * Članak 66 (članak 98. mijenja se i glasi): U potpunosti neprihvatljiv stavak 6. 7.i 8. bez prethodnog definiranja „poslova od javnog interesa“. Zavodi za javno zdravstvo, kao zdravstvene ustanove, prvenstveno obavljaju stručne i znanstvene djelatnosti na području javnozdravstvene djelatnosti što neupitno označava javni interes koji je i definiran kao pitanje opće stabilnosti. Osim toga, za formiranje javne ustanove, primaran je sadržaj određene djelatnosti koja se obavlja kao javna služba poštujući načela samostalnosti, zakonitosti, kontinuiteta (trajnosti), dužnosti pružanja usluga, jednakosti uživalaca, javnosti i nemerkantilnosti. Nedefiniranjem formulacije „javnog interesa“ te odredbom stavka 6. kojim se daje mogućnost jedinici područne (regionalne) samouprave za osnivanjem trgovačkog društva za obavljanje djelatnosti kojom se ostvaruje dobit iz djelokruga rada ZZJZ, u potpunosti se narušava smisao javnog zdravstva koje postaje tržišna funkcija. Osim toga, postavlja se pitanje statusa dosadašnjih zaposlenika i mogućih radnih sporova, skupe opreme u koju se godinama ulaže te prostora. U ZZJZ, u zdravstvenoj ekologiji, temelj rada predstavljaju razna ovlaštenja te Akreditacija HAA. Postupak ishodovanja ovlaštenja te akreditacije je dugotrajan višegodišnji proces koji iziskuje konstantno ulaganje u ljude i opremu. Uvjet za ishodovanje ovlaštenja, između ostalog, je i dokaz o vlasništvu nad opremom. Slijedom iznijetog, nameće se kao realan problem, kako će funkcionirati novoosnovana trgovačka društva koja neće moći biti ovlašteni temeljem pozitivnih propisa i koliko bi financijskih sredstava bilo potrebno za nabavu skupe opreme. Mišljenja smo da bi novoosnovana trgovačka društva već od samog začetka predstavljali financijski gubitak za osnivača. * Izmijenjeni Članak 98. stavak 10. dopunjuje se iza riječi“ …obavljanje“ i sa stručnih i znanstvenih djelatnosti glasi: „Zavodi za hitnu medicinu jedinica područne (regionalne) samouprave su zdravstvene ustanove za obavljanje stručnih i znanstvenih djelatnosti iz okvira prava i dužnosti jedinica područne (regionalne) samouprave na području hitne medicine.„ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
420 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) Vezano uz djelatnost izvanbolničkog liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti koja je predviđena kao djelatnost domova zdravlja, stav mreže zavoda za javno zdravstvo je da ta djelatnosti kao dio djelatnosti mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti funkcioniraju u okviru mreže zavoda iako uz određene objektivne i organizacijske poteškoće i potrebe za poboljšanjem, pogotovo vezano uz nepopunjenu mrežu specijalistima psihijatrije. Premještanje iz zavoda za javno zdravstvo u domove zdravlja jedino ima opravdanja ako bi se u okviru domova zdravlja mogla osigurati bolja organizacija i funkcioniranje ove djelatnosti nego što je trenutno u zavodima. U suprotnom, a posebno u slučaju ako bi u domovima zdravlja bilo koji dio ove osjetljive populacije ostao nezbrinut, djelatnost izvanbolničkog liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti treba ostati djelatnost zavoda za javno zdravstvo. Osim toga, mišljenje je struke da se time u potpunosti gubi kvaliteta dosadašnjeg rada za čije rezultate je neupitno bitan timski rad psihijatra, psihologa, sociologa te medicinskih sestara. Na području Istarske županije, Služba za prevenciju djeluje dugi niz godina te ostvaruje značajne rezultate u županiji koja nepobitno ima značajan broj registriranih ovisnika. Preuzimanjem psihijatra i medicinskih sestara ZZJZ od strane Domova zdravlja, postavlja se problem zbrinjavanja viška radnika koji postaju tehnološki višak, sredstava uloženih u opremu i prostor. Osim toga, ZZJZ su uložili (i ulažu) znatna sredstva u specijalizacije liječnika s obzirom da je Mrežom propisano da je nositelj tima specijalista psihijatar te je pitanje refundacije tih sredstava ako navedeni djelatnici postaju djelatnici Domova zdravlja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
421 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * Brisati stavak 5 članka 54 Prijedloga, uz dodatak nove točke u stavak 1. članka 9. Zakona: - koordinira provođenje zdravstvene zaštite koju provode zdravstvene ustanove, grupne prakse i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju javnu zdravstvenu službu na osnovi koncesije. Svi ugovorni pružatelji zdravstvene zaštite obvezni su odazvati se pozivu nadležnog Upravnog odjela regionalne samouprave i sudjelovati u provođenju zdravstvene zaštite na području te jedinice. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
422 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * stavak 2: ,,ostale ustanove mogu imati poslovnog i medicinskog direktora“ - podrazumijeva mogućnost ali ne i obvezu. Ukoliko se navedeno bude planiralo za ,,županijske" bolnice potrebno je jasno definirati razinu odgovornosti kao i opsega odgovornosti. * Nije jasan odnos između poslovnog i medicinskog direktora – tko je kome odgovoran, tko predstavlja ustanovu, te može li poslovni direktor biti medicinske struke. Nejasno je i treba dati pojašnjenje da li se koncept nove uprave primjenjuje i na bolnice koje nisu kliničkog karaktera. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
423 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * Članak 37. Prijedloga stavak 9 briše se. * stavak 2: sastav Uprava bolničkih ustanova = pomoćnici za ekonomska i pravna pitanja definirani samo u Kliničkim bolnicama. Smatramo da su zbog svoje veličine potrebni i za kategoriju Županijskih bolnica. Navedene bolnice, a posebno OB Pula pokrivaju područja koja su jednake veličine kao i pojedine kliničke bolnice (isključujemo kliničke bolničke centre). * Potrebno je precizno definirati sastav uprave u bolničkim ustanovama, pri čemu je istaknuto da treba razgraničiti uprave u KBC, KB i klinikama i ostalim bolničkim ustanovama, a u sastav uprave svakako čine pomoćnik za ekonomske poslove, pomoćnik za pravne poslove i pomoćnik za kvalitetu. * U članku 59. ostaviti naziv ravnatelj Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
424 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 35. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * Članak 35. Prijedloga, 55. članku Zakona stavak 1 – ne brisati riječi „u mreži javne zdravstvene službe“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
425 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * Članak 41. stavak 2 (Na dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka suglasnost daje ministar) briše se. * Članak 41. stavak 3 - briše se dio „uz suglasnost Ministra“ * Članak 27. Prijedloga stavak 4 – briše se. * Članak 27. Prijedloga stavak 7 – briše se prvi dio od „Iznimno od stavka ...“ do „...javne zdravstvene službe.“ * Članak 27. Prijedloga stavak 8: zadržati formulaciju ranijeg zakona: Pri davanju koncesije sljedeće nakon koncesije iz stavka 3. ovoga članka prvenstvo pred ostalim kriterijima za odabir najpovoljnije ponude jest dosadašnji status koncesionara sukladno ovome Zakonu. Svi drugi kriteriji trebaju biti u rukama Županije koja će odrediti kriterije u skladu sa svojim zakonskim ovlastima. * Članak 27. Prijedloga stavak 9: dodati na kraju ... uz prethodnu suglasnost jedinice područne (regionalne) samouprave. * U članak 27. Prijedloga, iza stavka 9. dodati stavak 10 koji glasi: Novčana sredstva uplaćena na ime naknade za koncesije mogu se koristiti isključivo za unapređenje zdravstvene djelatnosti na području jedinice područne (regionalne) samouprave. Primljeno na znanje Zakonskim izmjenama predlaže se ukidanje dosadašnjeg ograničenja od maksimalno 30% udjela koncesionara u domovima zdravlja, što znači da će županije samostalno moći odlučiti o broju koncesionara koji im je potreban kako bi građanima na svom području ponudili zdravstvenu zaštitu na najvišem nivou. Kao nastavak procesa u kojem je 75% ordinacija u 4 osnovne djelatnosti primarne zdravstvene zaštite (opća praksa, pedijatrija, ginekologija, stomatologija) već u koncesiji, tijekom 3 do 5 godina županije bi, u što većem broju, ordinacije u navedene četiri djelatnosti organizirali kroz rad koncesionara. Istovremeno, domovi zdravlja bi se više orijentirali na specijalističku medicinu, za što su i bolje opremljeni. Prošlogodišnja analiza rada obiteljskih liječnika pokazala je da su liječnici koncesionari obavili više preventivnih i drugih pregleda, posebno onih za koje je bila potrebna oprema i dodatna edukacija, u značajno su većem opsegu upravljali kroničnim bolestima, te su veći broj pacijenata zbrinuli sami ili u sklopu skupne prakse, ne šaljući ih u bolnice. U skrbi prosječan tim doma zdravlja ima 1363 pacijenata, a koncesionar 1763 pacijenata.
426 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 25. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * Promijeniti stavak 2 članka 37. na način da se na početku stavka doda: „Ukupan broj mjesta u Mreži“ javne zdravstvene službe ..... * Dodati točku dva u stavku broj 2 koja glasi: Raspored pojedinačnih mjesta u Mreži donosi jedinica područne (regionalne) samouprave za svoje područje. Primljeno na znanje Mrežu javne zdravstvene službe, uz prethodno pribavljeno mišljenje HZZO, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nadležnih komora i predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave, donosi ministar.
427 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * Predlažemo da se u izmijenjeni članak 36. doda stavak koji glasi: „Zdravstvena djelatnost izvanbolničke hitne medicine obavlja se isključivo kao javna služba.“ -ovim se onemogućava da ovaj specifični dio zdravstvene djelatnosti koji mora biti dostupan svim građanima bude izvan javne zdravstvene službe. * Nacionalnim planom trebalo bi obuhvatiti sve vrste bolnica Primljeno na znanje Člankom 161. Zakona o zdravstvenoj zaštiti navodi se da se hitna medicina ne može obavljati u privatnoj praksi. Razvoj svih bolničkih ustanova u Republici Hrvatskoj koje nisu obuhvaćene Nacionalnim planom razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj od 2015. do 2016. definirat će se zasebnim planskim i operativnim dokumentima na razini Ministarstva zdravlja.
428 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * Članak 20 (u članku 33. stavak 1. i 2. mijenjaju se i glase): U stavku 1. na kraju dodati i „zaštita mentalnog zdravlja i gerontološku djelatnost.“ Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da zdravstvena djelatnost na razini državnih zdravstvenih zavoda obuhvaća javnozdravstvenu djelatnost, djelatnost transfuzijske medicine, djelatnost medicine rada, djelatnost transplantacije, djelatnost hitne medicine i djelatnost telemedicine.
429 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * Članak 14 (u članku 27. stavak 2. i 3. mijenjaju se i glase): U stavku 1. iza riječi „sanitarnog inženjerstva,“ riječ „odnosno“ zamjenjuje se s riječi „i“, tako da glasi: „…sanitarnog inženjerstva i medicinskim tehničarom…“. HES tim ima tri člana te je neophodno jasno definirati tri člana tima u ovom stavku Zakona. Stavak 1. iza riječi „specijalisti školske i adolescentne odnosno “ potrebno je dodati „ ili specijalisti školske medicine“ tako da glasi: „specijalisti školske i adolescentne medicine ili specijalisti školske medicine“. Obrazloženje: Naziv specijalizacije iz školske i adolescentne medicine donedavno je glasio specijalizacija iz školske medicine te je oba naziva potrebno ravnopravno uvažiti. U stavku 2. dodati „studente“: U promicanju zdravlja i provođenju pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini, a posebno palijativnoj skrbi, zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske, školske dobi i studenata, osoba starijih od 65 godina mogu sudjelovati i psiholog, logoped i socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedina specifična pitanja te zaštite.“ Nedefiniran sastav tima i način financiranja zdravstvene ekologije. * U članku 27. stavak 2. i 3. mijenjaju se u dijelu vezanom za hitnu medicinu i glase: „Poslove u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini obavljaju …….. specijalisti hitne medicine, doktor medicine sa završenom edukacijom sukladno standardima iz hitne medicine, doktor medicine sa završenom edukacijom sukladno standardima za prijem hitnih medicinskih poziva i dispečerstva, prvostupnica sestrinstva-prvostupnik sestrinstva medic. tehničar sa završenim stručnim usavršavanjem u obliku specijalizacije iz hitne medicine, medicinska sestra-medicinski tehničar odnosno medicinska sestra-medicinski tehničar opće njege sa završenom edukacijom sukladno standardima iz hitne medicine, medicinska sestra-medicinski tehničar odnosno medicinska sestra-medicinski tehničar opće njege sa završenom edukacijom sukladno standardima iz prijema hitnih medicinskih poziva i dispečerstva, vozači sa završenom edukacijom sukladno standardima iz hitne ……………….. doktori dentalne medicine u timu s najmanje dentalnim asistentom,…“ -predlažemo da se za hitnu medicinu samo pobroje sve kvalifikacije koje rade na primarnoj razini zdravstvene zaštite, bez formiranja timova jer je sastav i broj timova definiran mrežom hitne medicine * Spuštanje razine sestrinskog obrazovanja prilikom formiranja timova uz istovremeno sve veće zahtjeve za znanjem i vještinama u pružanju zdravstvene zaštite cjelokupnom stanovništvu dolazi do izražaja i u formiranju timova gdje je u potpunosti isključena medicinska sestra sa završenim integriranim preddiplomskim i diplomskim stručnim ili sveučilišnim studijem, a prvostupnica (preddiplmoski studij) može biti zamijenjena medicinskom sestrom sa srednjom stručnom spremom čime se dovodi u pitanje kvaliteta pružene usluge. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen u dijelu koji se odnosi na epidemiološki tim, te specijaliste školske medicine.
430 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * Članak 26. stavak 1. točka 3 mijenja se i glasi: - školske i adolescentne medicine u vidu preventivno-odgojnih i specifičnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata * Članak 26. stavak 2., podržava se navođenje promicanja zdravlja kao samostalne djelatnosti dok se u članku 67., 68. i 69. podržava promicanje zdravlja kao samostalna djelatnost zavoda za javno zdravstvo. Obrazloženje: Navedeno će omogućiti ugovaranje timova promicanja zdravlja čime će se osigurati alat za organiziranje djelatnosti promicanja zdravlja u zavodima, odnosno ispuniti obaveze koje proizlaze iz članaka 99. i 101. važečeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti o organiziranju djelatnosti promicanja zdravlja u zavodima. Navedeno je neophodno kako bi se osigurali ljudski i organizacijski kapaciteti usmjereni sustavnim i strukturiranom unaprjeđenju zdravlja populacije a time dugoročno smanjenju troškova u zdravstvenom sustavu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
431 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 6. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * U članak 9. stavak 1 dodati točku: - koordinira provođenje zdravstvene zaštite koju provode zdravstvene ustanove, grupne prakse i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju javnu zdravstvenu službu na osnovi koncesije. Svi ugovorni pružatelji zdravstvene zaštite obvezni su odazvati se pozivu nadležnog Upravnog odjela regionalne samouprave i sudjelovati u provođenju zdravstvene zaštite na području te jedinice. * Članak 9. stavak 6. mijenja se i glasi: „Ugovorom između jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinice lokalne samouprave, turističke zajednice, upraviteljima prometnica u RH , osiguravajućim društvima i ostalim subjektima koji ostvaruju dobit iz turističke ponude, te Ministarstva turizma i zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili privatnoga zdravstvenog radnika obavezno se uređuje organiziranje i financiranje provođenja mjera zdravstvene zaštite za povećani broj korisnika zdravstvene zaštite za vrijeme turističke sezone.“ Objašnjenje: ovime se obvezuju osnivači da zajedno s ostalim turističkim, prijevozničkim, drugim trg. društvima i udrugama, Ministarstvom turizma te lokalnim samoupravama osiguraju provođenje i financiranje povećanog broja korisnika zdravstvene zaštite za jedan dio godine Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
432 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 5. Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * U članak 8. stavak 1 dodati točke: - promicanje zdravlja školske djece i adolescenata - gerontološku javnozdravstvenu djelatnost - specijalizacije zdravstvenih djelatnika * U članku 8. stavak 1. koji se mijenja, u točki 5. predlažemo izmjenu terminologije umjesto hitnu medicinsku pomoć u hitnu medicinu kako je navedeno u drugim dijelovima Zakona i glasi: „- hitnu medicinu, osim za osigurane osobe…“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
433 Istarska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) * Dodati novi članak u Prekršajnim odredbama iza članka 204. koji glasi: „Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kazniti će se za prekršaj ugovorni pružatelj zdravstvene zaštite koji se ne odazove nadležnom upravnom tijelu jedinice područne (regionalne) samouprave za sudjelovanje u provođenju zdravstvene zaštite na njenom području (predložena nova točka stavka 1 članka 9). Istarska županija (objedinjene primjedbe relevantnih dionika zdravstvenog sustava) Članak 193. Radi utvrđivanja uzroka smrti provodi se obdukcija tijela umrle osobe. Obdukcija se provodi: 1. kada postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u vezi s izvršenjem kaznenog djela, 2. kada je to potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, odnosno kada to zahtijevaju epidemiološki, sanitarni i drugi stručni medicinski razlozi, 3. kada zahtjev za obdukciju postavi obitelj umrle osobe, 4. kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi. Sredstva za obdukciju iz stavka 2. točke 1. i 2. ovoga članka osiguravaju se iz državnog proračuna. Obdukcija iz stavka 2. točke 4. ovoga članka provodi se na trošak obveznika plaćanja troškova liječenja umrle osobe, a obdukcija iz stavka 2. točke 3. ovoga članka na zahtjev i trošak obitelji umrle osobe kada je smrt nastupila izvan zdravstvene ustanove. Iznimno od stavka 4. ovoga članka, u slučaju kad je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi, a sudjelovala je u kliničkom ispitivanju lijeka ili medicinskoga proizvoda, odnosno drugom znanstvenom ispitivanju u zdravstvenoj ustanovi, obdukcija se provodi na trošak nositelja odobrenja za provođenje kliničkog ili znanstvenog ispitivanja sukladno posebnome zakonu. • Predlažemo da stavak 3. glasi : “Sredstva za obdukciju i troškove prijevoza umrle osobe do mjesta obdukcije iz stavka 2. točke 1. i 2. ovoga članka osiguravaju se iz državnog proračuna. • Predlažemo da stavak 4., glasi: “ Obdukcija i troškovi prijevoza umrle osobe do mjesta obdukcije iz stavka 2. točke 4. ovoga članka provode se na trošak obveznika plaćanja troškova liječenja umrle osobe, a obdukcija i troškovi prijevoza umrle osobe do mjesta obdukcije iz stavka 2. točke 3. ovoga članka na zahtjev i trošak obitelji umrle osobe kada je smrt nastupila izvan zdravstvene ustanove Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
434 Iva Žegura KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Klinički psiholozi i psiholozi unutar zdravstvenog sustava samostalno provode dijagnostički/ diferencijalno dijagnostički i tretmanski rad (individualni, grupni, parovi/obitelji) svih dobnih skupina kod somatskih bolesnika, ali i u području mentalnog zdravlja, a koji ovisno o radnome mjestu može biti usko specijaliziran za određeno područje i/ili dijagnostičku skupinu ili pak uključuje praktički sve populacije i dijagnostičke kategorije. Također, psiholozi i klinički psiholozi sudjeluju kao samostalni stručnjaci i stručnjakinje u kreiranju, provođenju i evaluaciji preventivnih programa te programa rehabilitacije. Klinički psiholozi aktivni su i u znanstveno- istraživačkome radu stvarajući neizostavnu nastavnu bazu diplomskog i poslijediplomskog studija za studente različitih studijskih smjerova (studij psihologije, studij medicine, studij socijalnog rada, studij sestrinstva...) unutar svojih zdravstvenih ustavnova. Klinički psiholozi i psiholozi unutar zdravstvenog sustava prama tome su neizostavni dio interdisciplinarnog tima u svim područjima zdravstvene zaštite. Važno je napomenuti da klinički psiholozi u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske sudjeluju i kao članovi i članice različitih nacionalnih stručnih timova i povjerenstava pri Ministarstvu zdravlja, a koji su usko vezani za pojedine dijagnostičke skupine pacijenata te posebno onih koji boluju od rijetkih stanja i bolesti te da izvrsnošću svojih znanja i vještina koje se temelje na recentnim znanstvenim i svjetskim spoznajama i standardima struke pružaju neizostavan doprinos u dijagnostičkom i tretmanskome radu. Temeljem ovih argumenata želimo ostvariti odgovarajuću zakonsku klasifikaciju psihologa i kliničkih psihologa kao zdravstvenih radnika. mr. spec. Iva Žegura, klinička psihologinja, prof.; Pročelnica Sekcije za kliničku psihologiju Hrvatskog psihološkog društva, Dopročelnica Sekcije za psihologiju seksualnosti i psihologiju roda Hrvatskog psihološkog društva, Članica Upravnog odbora Hrvatske psihološke komore; Klinika za psihijatriju Vrapče, Zavod za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju, Bolnička 32, 10 090 Zagreb Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
435 Iva Žegura KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Psiholozi i klinički psiholozi neizostavna su struka u pružanju primarne zdravstvene zaštite, a što je prepoznato i u teorijskim konceptima pristupa prevenciji i liječenju bolesti, kao i u organizaciji zdravstvenih sustava zemalja EU koje prednjače po kvaliteti i učinkovitosti različitih razina svoga zdravstvenog sustava. Ključan argument za vraćanje psihologa i kliničkih psihologa u primarnu zdravstvenu zaštitu i zaštitu mentalnog zdravlja jeste i ušteda koju ovi programi (npr. prevencija ovisnosti i drugi programi namijenjeni zaštiti mentalnog zdravlja, prevencija razvoja srčane bolesti, prevencija dijabetesa itd.) i psiholozi koji su prema svome obrazovanju educirani da ih osmišljavaju, provode i evaluiraju u domeni svoje struke i u suradnji s interdisciplinarnim timom čine zdravstvenome sustavu. mr. spec. Iva Žegura, klin. psih., prof.; PROČELNICA SEKCIJE ZA KLINIČKU PSIHOLOGIJU HRVATSKOG PSIHOLOŠKOG DRUŠTVA; DOPROČELNICA SEKCIJE ZA PSIHOLOGIJU SEKSUALNOSTI I PSIHOLOGIJU RODA HRVATSKOG PSIHOLOŠKOG DRUŠTVA; adresa: Klinika za psihijatriju Vrapče, Zavod za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju, Bolnička 32, 10090 Zagreb Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen u dijelu da psiholog sudjeluje u pružanju izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti.
436 Iva Žegura KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Klinički psiholozi i psiholozi unutar zdravstvenog sustava samostalno provode dijagnostički/ diferencijalno dijagnostički i tretmanski rad (individualni, grupni, parovi/obitelji) svih dobnih skupina kod somatskih bolesnika, ali i u području mentalnog zdravlja, a koji ovisno o radnome mjestu može biti usko specijaliziran za određeno područje i/ili dijagnostičku skupinu ili pak uključuje praktički sve populacije i dijagnostičke kategorije. Također, psiholozi i klinički psiholozi sudjeluju kao samostalni stručnjaci i stručnjakinje u kreiranju, provođenju i evaluaciji preventivnih programa te programa rehabilitacije. Klinički psiholozi aktivni su i u znanstveno- istraživačkome radu stvarajući neizostavnu nastavnu bazu diplomskog i poslijediplomskog studija za studente različitih studijskih smjerova (studij psihologije, studij medicine, studij socijalnog rada, studij sestrinstva...) unutar svojih zdravstvenih ustavnova. Klinički psiholozi i psiholozi unutar zdravstvenog sustava prama tome su neizostavni dio interdisciplinarnog tima u svim područjima zdravstvene zaštite. Važno je napomenuti da klinički psiholozi u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske sudjeluju i kao članovi i članice različitih nacionalnih stručnih timova i povjerenstava pri Ministarstvu zdravlja, a koji su usko vezani za pojedine dijagnostičke skupine pacijenata te posebno onih koji boluju od rijetkih stanja i bolesti te da izvrsnošću svojih znanja i vještina koje se temelje na recentnim znanstvenim i svjetskim spoznajama i standardima struke pružaju neizostavan doprinos u dijagnostičkom i tretmanskome radu. Temeljem ovih argumenata želimo ostvariti odgovarajuću zakonsku klasifikaciju psihologa i kliničkih psihologa kao zdravstvenih radnika. mr. spec. Iva Žegura, klinička psihologinja, prof.; Pročelnica Sekcije za kliničku psihologiju Hrvatskog psihološkog društva, Dopročelnica Sekcije za psihologiju seksualnosti i psihologiju roda Hrvatskog psihološkog društva, Članica Upravnog odbora Hrvatske psihološke komore; Klinika za psihijatriju Vrapče, Zavod za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju, Bolnička 32, 10 090 Zagreb Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
437 ivan bošnjak KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Nakon dugogodišnjeg rada kao profesor u srednjim školama i kao otac dviju djevojčica tvrdim da su psiholozi zdravstveni radnici. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
438 Ivan Gabrilo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 104. • podrška inicijativi Ministarstva zdravlja izražena u Prijedlogu Zakona Podržavamo Naslov u namjeri da izvrši intervenciju u Zakon o zdravstvenoj zaštiti, kako je navedeno u prijedlogu dopune Zakona sa člankom 108. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zz (u daljnjem tekstu: ZIDZZZ), tj. da se utvrde nadležnosti Povjerenstva koje provodi upravni nadzor nad radom komora, pa tako i HLK. Primjedbe i zakonska utemeljenost Zakonodavno reguliranja nadležnosti Ministarstva nad radom komora zdravstvenih radnika nije "potpuni sumrak demokracije i zakonitosti", kako je to u svom iskazanom mišljenju prezentirao cijenjeni prim. J.J., dr. med., a koje je naišlo na sveopću potporu/podršku x drugih članova Komore. Opservacija cijenjenog primariusa a i podrška koju je dobio od drugih članova Komore počiva na pogrešnim premisama. • Mjerodavni propisi za tvrdnju u prethodnom stavku Za izrečenu tvrdnju, mjerodavni su slijedeći propisi: 1) Ustav RH, 2) Zakon o općem upravnom postupku, NN,47/09. i Zakon o upravnim sporovima, NN,20/10., 3) Zakon o sustavu državne uprave, NN, 150/11., 4) Zakon o zdravstvenoj zaštiti, NN, 150/08. i 5) Zakon o liječništvu, NN,121/03. 1) U ovom predmetu, za daljnju elaboraciju potrebno je memorirati odredbe članka 19. Ustava RH, koje glase: “Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravne vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.” (naglasak na tijela koja imaju javne ovlasti = npr. komore) 2) U ostvarenju prava/obveza članova HLK u predmetima javnih ovlasti, HLK primjenjuje odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Svakom članu HLK u ostvarenju njegovih prava/obveza iz Zakona o liječništvu, npr. iz članka 37. stavak 1. podstavak 2. istog Zakona, zajamčena je sudska zaštita na izdani upravni akt/predmet. 3) Odredbom članka 2. Zakona o sustavu državne uprave, NN, 150/11. (u daljnjem tekstu: ZSDU) propisano je da poslove državne uprave obavljaju tijela državne uprave, s tim, da se ti poslovi mogu povjeriti i tijelima JLS/JPRS ili drugim pravnim osobama koje na temelju zakona imaju javne ovlasti (u daljnjem tekstu: pravna osoba s javnim ovlastima). Dalje, isti Zakon (članak 13.) propisuje, da se sredstva za obavljanje poslova državne uprave i....., te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti osiguravaju u skladu s posebnim zakonom, kojim su im te ovlasti povjerene (čitaj Zakon o liječništvu). Štetu koja nastane građanima, pravnoj osobi ili drugoj stranci nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave....., odnosno pravne osobe s javnim ovlastima u povjerenim im poslovima državne uprave, nadoknađuje RH (članak 14. ZSDU). Dalje, člankom 20. istog ZSDU propisano je da u provedbi UNUTARNJEG NADZORA tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa, te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave, tijela JLS/JPRS, te pravnih osoba s javnim ovlastima, sve u/za poslove koji su im povjereni. U provedbi upravnog nadzora, prema članku 21. ZSDU tijela državne uprave nadziru osobito: 1. zakonitost rada i postupanja, 2. rješavanje upravnim sporovima, 3. djelotvornost, ekonomičnost i svrsishodnost obavljanja poslova državne uprave, 4. svrsishodnost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost službenika i namještenika za obavljanje poslova državne uprave, 5. odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama. Nadležnosti od 1 – 5 utvrđene su imperativno – citat: „... tijela državne uprave (čitaj: tijela s javnim ovlastima = npr. komore) NADZIRU osobito…“. Članak 22. istog Zakona koji se nadovezuje na prethodni članak propisuje što se sve u provedbi UPRAVNOG NADZORA glede ocjene nezakonitosti i nepravilnosti u donošenju propisa, odnosno općih akata, ili... od nadziranog tijela, pa i pravne osobe s javnim ovlastima, npr. MZ m o ž e zahtijevati: 1. izvješće, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova, 2. raspraviti stanje izvršavanja poslova i predložiti mjere koje se moraju poduzimati, 3. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti odgovarajućih službenika/namještenika i 4. neposredno obaviti poslove svog djelokruga iz nadležnosti tijela...., pa i pravne osobe s javnim ovlastima (npr. HLK). Korištenje ovlasti od 1 – 3, prema članku 22. Zakona je dispozitivne prirode, pisano u kondicionalu, tj. tijelo državne uprave ili tijelo s javnim ovlastima = npr. komora, M O Ž E obavljati opisane zadaće, kako je opisano, a ne mora, ovisi o okolnostima slučaja koji upućuju na razložnost postupanja. Opisano za nadležnost tijela državne uprave s imperativnim ovlastima primjenjuje se i na tijela s javnim ovlastima Članak 23. istog ZSDU propisuje da MINISTARSTVO NADZIRE tijela državne uprave, tijela JLS/JPRS i pravnih osoba s javnim ovlastima (npr. HLK) koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave. Tijela s javnim ovlastima objavljena su u NN, 19/10., pa među nabrojenima, evidentirana je i HLK (svake godine popis se ažurira). 4) Zakon o zdravstvenoj zaštiti (dalje: ZZZ) u svom članku 134. propisuje da je odobrenje za samostalni rad javna isprava, koju prema posebnom zakonu (npr. Zakon o liječništvu) izdaje nadležna komora (komorski zakoni, pa i Zakon o liječništvu), nakon dobivenog uvjerenja zdravstvenog radnika o položenom stručnom ispitu. Isti članak ZZZ propisuje da odobrenjem za samostalni rad zdravstveni radnik stječe pravo samostalno obavljati poslove u svojoj struci. Članak 135. istog ZZZ propisuje – citat: “Davanje, obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalni rad zdravstvenih radnika provodi se sukladno posebnom zakonu (Zakon o liječništvu). Prema teoriji prava, javna isprava (engl. public document, njem. offentliche Urkunde) je ona isprava koju je u propisanom obliku izdao ili potvrdio državni ili drugi ovlašteni organ u okviru svojih ovlasti, kao što su izvod iz matičnih knjiga, školska svjedodžba, razna uvjerenja, izvod iz trgovačkog registra i dr. Značenje javne isprave kao dokaznog sredstva sastoji se u tome da se njime dokazuje ono što se u njoj potvrđuje ili određuje. 5) Zakon o liječništvu, NN, 121/03. u svom članku 35. propisuje – citat: “Liječnici koji rade neposredno na poslovima zdravstvene zaštite OBVEZNO se udružuju u HLK kao samostalnu i neovisnu strukovnu organizaciju sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima.” Članak 37. istog Zakona propisuje koje su javne ovlasti HLK, pa nabraja: 1. vodi imenik liječnika u RH, 2. daje, obnavlja i oduzima odobrenje za samostalni rad, 3. obavlja stručni nadzor nad radom liječnika i..... Člankom 40. istog Zakona propisano je da nadzor nad zakonitošću rada HLK u obavljanju njezinih javnih ovlasti provodi ministarstvo nadležno za zdravstvo. ZAKLJUČAK: Dopuna Zakona o zz u smislu članka 108. ZIDZZZ, pa i članka 188 f. je logična pravna posljedica primjene Ustava RH i citiranih pozitivnih zakonskih propisa u poslovima dane ovlasti za upravni nadzor iz članka 22. ZSDU. Upravni nadzor, nadležnost Ministarstva i njegove ovlasti iz upravnog nadzora, sa mogućim pravnim posljedicama ocjene nezakonitosti rada ili rada službenika/namještenika HLK, kao pravne osobe s javnim ovlastima, proizlaze/izviru iz citiranih propisa (napomena: takve ovlasti nema Ministarstvo prema Zboru liječnika Hrvatske kao udruzi građana iz članka 43. Ustava RH). Rečeno za provedbu nije dispozitivne, već imperativne naravi! Za ostale nadležnosti HLK, osim javnih ovlasti iz članka 37. Zakona o liječništvu, tj. nadležnosti iz članka 14. i 38. istog Zakona, na strani Ministarstva ne postoji/nema potrebe propisati upravni nadzor. Slijedom toga, primjedbe dane na tekst članka 108. Prijedloga ZZZ, konkretno članka 188.f. su bezrazložne. Kako tisak prati polemike oko „Mini reforme zdravstva“ „Sukobi“ oko predloženih rješenja u Prijedlogu Zakona „prelili su se“ i u javnost, pa javni tisak svakodnevno objavljuje članke, npr. sa slijedećim nazivima i/ili podnaslovima u članku: „Bolnički liječnici se ipak bore za Komoru“ – citat – tražilo se da lideri HLK ne mogu biti umirovljenici, da se točno zna na što se troši članarina….., svi su takvi zahtjevi propali“, pa „Liječnici protiv ministra zdravlja, ne damo Vargi da bira šefa komore“ , Da li se takva polemika, sa takvom žestinom vodi da bi se sačuvala autonomija u struci ili da bi se Komora nametnula kao stranka s političkim ambicijama kreiranja društvenih odnosa u ukupnoj zdravstvenoj djelatnosti , sa staleškim interesima? Odgovor je pozitivan. Zato je kriva, uvjetno rečeno i „Država“, jer je u prvom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti pa i Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju komorama dala široke ovlasti izvan kruga/zadaća samo i isključivo struke. • pogrešno, u startu, komorama su dane ovlasti koje nisu vezane za struku i isključivo samo za struku Komora je dobila komercijalne, ali i političke ovlasti, ako se pod time misli njene ovlasti sudjelovanja u kreiranju svih propisa u djelatnosti zdravstva pa i šire, ne samo struke, kako je to izvorno naglasio Zakon o zdravstvenoj zaštiti: 1. vodi imenik liječnika u RH, 2. daje, obnavlja i oduzima odobrenje za samostalni rad, 3. obavlja stručni nadzor nad radom liječnika i..... • pravna praksa Republike Slovenije/isti predmet R Slovenija, svojim posebnim zakonom regulirala je1992.g. nadležnosti komore, za iste zadaće kao kasnije i RH (vjerojatno je to bio uzor za zakonodavnu regulativu u RH), no, dajući komori ovlast i za provođenje programa specijalizacija i vođenja postdiplomskog usavršavanja (RH ne!). Ulaskom u EU 2004.g. komora RS bila je u cjelini spremna implementirati sve kriterije koji se traže u smislu poštivanja Direktiva i preporuka EU. Priprema novih programa specijalizacija u RS, u nadležnosti je liječničkih društava, s tim, da ih nakon toga formalno-pravno usvaja komora (npr. kako bi to bilo u RH – sveza ZLH i HLK). Komora mora najmanje jedanput godišnje objaviti javni natječaj specijalizacija te prezentirati broj mjesta prema struci i potrebama za određeno mjesto - grad/općina/regija - teritorijalni princip. Krajem godine Komora ponovno objavljuje natječaj za one specijalizacije/teritorij, koje nisu bile popunjene prvim – baznim natječajem. Prosječno, komora RS objavljuje cca 350 specijalizacija godišnje. U tijeku provođenja specijalizacija, komora de facto vrši nadzor, prosječno o cca 1500 specijalizacija. Paralelno se vrši i edukacija mentora. Država komori, za obavljanje te zadaće osigurava godišnje cca 170.000 € (npr., MZ/godina HLK za njen rad glede davanja/oduzimanja licence osigurava 207.000,00 kn ili cca 27.490,00 € - izvor: referat ministra zdravlja S.Varga, isti Simpozij 08.05. 2015.g.). U RS se smatra, da bi drastično pala kvaliteta edukacije specijalizanata, ako bi vođenje preuzela Država, a to nije u interesu ni liječnika ni pacijenata, kako je navedeno u referatu prim. A. Možina, dr. med., predsjednika komore RS. Inače, djelatnost komore financira se u pravilu iz članarina. U svom radu komora surađuje s liječničkim društvom, sindikatom i udruženjem privatnih liječnika. (Izvor: Liječnička samoregulativa u Sloveniji – autor – prim. A. Možina, dr. med., predsjednik komore R Slovenije – objava VIII. Simpozij HLK s međunarodnim sudjelovanjem: „Liječnička samouprava u EU – 20. obljetnica rada HLK“ , 08. 05. 2015.g.) • razlika u statusu komore i asocijacija građana, osnivanih na dobrovoljnom principu, radi zaštite svojih interesa Zbog takvih ovlasti, zakonodavac je članstvo u komorama RH učinio obvezatnim, ne dobrovoljnim. Na taj način sve druge svoje interese članovi komore mogu ostvariti u asocijacijama = udruženja, udruge, društva i sl., osnovana na dobrovoljnom/interesnom principu, kako to propisuje članak 43. Ustava RH. Prema članku 60. Ustava RH, osnovana je samo UPPZ, kao udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu. Pandan, npr. Liječničkoj ili Stomatološkoj komori su asocijacije osnovane od članova istih struka radi zaštite tih njihovih cehovskih interesa, prema članku 43. Ustava RH, kao što su npr.: ZLH, sa svim svojim društvima/strukama, HUBOL, OEMS, HUKPZZ, DNOOM, HDOD, HUOM, KOHOM i x drugih od ukupno 1485 udruga za područje zdravstva, koje čine 3,03 % ukupnog broja udruga u RH od cca 45.000, a 10.600 onih koje dostavljaju godišnja izvješća o financijskom poslovanju. Kao primjer inkompatibilnosti dovođenja u svezu interesa/zaštite interesa struke i interesa ceha i pojedinca u cehu, kako je opisano u primjedbama, navodi se primjer • „plaće liječnika u bolnicama ne mogu ovisiti o broju pacijenata i usluga, nego o kvaliteti rada i dobrobiti pacijenata“ Rasprava o plaćama ne može biti u ingerenciji komore, jer to ulazi u interes ceha, tj. u zadaće navedenih udruga/društava. Pristup dr. G. pravnoj stvari upravnog nadzora, prema intencijama iz članka 108. Prijedloga Zakona poglavito je motiviran neaktivnostima HLK u postupku usvajanja Kolektivnog ugovora, tj. njenom pasivnošću u nastojanju Sindikata liječnika da se za liječnike izbori povoljnija/posebna pozicija u pravnoj regulativi glede plaća. Pri tome, dr. G. ne zna ili neće da zna pravnu osnovanost/utemeljenost takvog Prijedloga Zakona. Zbog toga bi običan čovjek u Zagorju rekao: „Ak nemre drugajše, neg bu po zakonu“, odnosno, na jugu, Bračanin bi odgovorio kontra pitanjem: “U kojoj se banci to može razminit?” aludirajući na nebulozu izrečene “mudrosti”. Dr. G. je zaboravio da je komora asocijacija struke, koje su članovi po sili zakona, ne dobrovoljno “pjevačko društvo”. Obveznost članstva u komori ozakonjeno je zbog njene osnovne zadaće, koju bi ona, tj. njeni članovi trebali pružati građanima u provođenju poslova svoje struke, a to je stručni rad prema ocjeni/kriterijima same struke, ne nametanja od trećih. Potvrdu samostalnosti rada pripadnika struke – licencu, daju tijela struke, nakon provedenog postupka. Sankcije za neprovođenje poslova struke – lege artis - Država je u pravilu prepustila komori, kao asocijaciji struke, odstupajući djelomično od načela “nitko ne može biti sudac u vlastitoj stvari” (nemo iudex, in causa sua). Licenca komore, kao što se zna je dozvola rada člana komore u obavljanju poslova svoje struke. Zakonodavac je slijedeći osnovnu misao kroz svrhu takve zakonske regulative (obveznost članstva), dao komori u nadležnost oduzimanja licence za samostalni rad. Znači, svrha osnivanja komore i obveznost članstva u komori je davanje dozvole za samostalni rad – licence i njeno oduzimanje, ako član učini nečasno djelo/propust i sl. Zbog toga Država ima pravo kontrole rada komore, institucije, koja je u opisanom segmentu njena produžena ruka (to asocira na vrijeme kada je u Infektivnoj klinici liječnik x, koji je naknadno postao i prof. MF učinio prijestup – disciplinsku povredu radne dužnosti i kada je pok. prof. Fran Mihaljević zamolio pravnika Klinike da protiv njega pokrene i vodi disciplinski postupak, prema općim aktima klinike. Profesoru, kojega je mladi pravnik neobično cijenio, rekao je, da će učiniti sve što on od njega traži, ali ga je zamolio da razmisli, da li je to oportuno, odnosno predložio, da bi bilo svrsishodnije da taj problem riješi on sam u svojoj kancelariji. Prijedlog je obrazložio opisom postupka pred disciplinskom komisijom, tj. da će morati prezentirati predmet tom tijelu od 10 članova, u čijem su sastavu zastupljeni radnici različitih profila, kako bi, nakon ocjene težine učinjenog prijestupa donijeli odluku o izricanju disciplinske mjere. Drugi dan, naglasio je pravnik profesoru, o tome će brujati cijela klinika, čime će se srušiti autoritet dotičnog kao liječnika, ali istovremeno pokolebati sve u uvriježenom mišljenju o svim drugim liječnicima, tj. da su i oni, više-manje u pravilu “isti”, kao ljudi od krvi i mesa, kako bi narod rekao. Pravnik je naglasio da se to ne smije dozvoliti, odnosno da se pod svaku cijenu mora održati autoritet liječnika, zbog njihove stručne subordinacije u organizaciji i efikasnosti rada drugih radnika na odjelu, na dobrobit pacijenata. Prof. je sa zahvalnošću prihvatio sugestiju). Zbog svega rečenog, samostalnost i neovisnost HLK, kako to imputira dr. G., za HLK je relativan pojam. Uplitanje Države u rad komore može biti samo u okviru njenih zakonskih zadaća (kada je Država – čitaj MZ iskazala namjeru koju Dr. G. ocjenjuje uplitanjem u samostalnost HLK, vjerojatno su za to postojali razlozi, što i sam dr. G. zna, jer je u x navrata kritizirao neke postupke komore, pa čak i rezon njene opstojnosti?). Dr. G., kao i mnogi drugi liječnici, a za to je kriv i zakonodavac, HLK promatraju kroz aspekt ukupnih poslova koje ona obavlja a koji ispadaju iz djelokruga opisanih zakonskih zadaća. Znano je , da su liječničke novine objavile članak, kojim su citirale poruku predsjednika skupštine ili tijela sličnog naziva komora EU koji je po prilici rekao slijedeće: “Komora se mora otarasiti svih poslova koji joj se nameću i koje ona pod prisilom članova i nečlanova provodi, kao da je, kako se izrazio “prva pomoć na cesti”. Naglasio je da se komora mora orijentirati da obavlja samo/isključivo samo poslove struke, tj. davanje licence za samostalni rad, edukaciju, obnovu i oduzimanje licence članu za učinjenu grešku u radu, odnosno povredu časti i ugleda struke kojoj pripada”. U tome, Država, posredstvom Ministarstva nema namjeru intervenirati kao korektivni faktor, kako je naglasio dr. G. Čitavo vrijeme ističe “štititi interes struke i staleža”, pa nesvjesno iznosi navedeni tekst u elaboriranju svoje teze o samostalnosti HLK, pa time ispada igra riječi/fraza, jer komora nema zadaću štititi interes ceha/staleža, pogotovo ne prema tijelima Države (političke ovlasti). U području struke, komora je samostalna, nezamjetljiva prema vani, a kada reagira, onda mora izazvati strahopoštovanje čitatelja svojim autoritetom u odnosu na ono što se iznosi javnosti. U praksi, sadašnja HLK ne postiže takve efekte, jer kada javnost posredstvom medija sazna da je liječnik učinio grešku u umijeću – vitium artis – stav komore je uvijek obranaški, a da se u ad hoc nastupu nije ogradila rečenicom: “Ispitati ćemo slučaj i obavijestiti javnost”. Kada dr. G. govori o zaštiti staleža/ceha, tada prvenstveno misli na ekonomski status liječnika. U tome, ako je iznesena misao točna, dr. G. nema pravo. HLK kao strukovna asocijacija sa opisanim zadaćama nema ingerenciju petljati se u rasprave/kreiranje propisa o plaćama liječnika. Pitanje autoriteta struke i rasprave o plaćama su dvije međusobno suprotstavljene zadaće. O plaćama liječnika kao i svih drugih zdravstvenih radnika staraju se/brinu posebne udruge kao što je to za liječnike bolnica HUBOL. Isti pravnik memorira sjećanje na još jednu izrečenu mudrosti pok.prof.Mihaljevića, ovaj puta na temu plaća liječnika. Kada su dr. klinike tražili da stručni kolegij raspravlja o nacrtu prijedloga pravilnika o plaćama, kako bi svojim autoritetom, u samoupravnom društvu, pluralizmu različitih radničkih interesa podupro liječnike sa svojim prijedlozima za većim iznosima plaća. prof. je odgovorio: “Kolege, to nije u nadležnosti stručnog kolegija, o tome moraju voditi brigu drugi”. U to vrijeme, isti mladi pravnik nije potpuno shvatio profesora, misleći, zašto ne? Poslije, kad se desio opisani slučaj poziva na odgovornost liječnika, kako je opisano , shvatio je suštinu i mudrost profesora. Shvatio je da ista osoba/tijelo ne može nastupati sa popunim autoritetom u sankcioniranju učinjenog propusta u radu ili povrede časti/ugleda liječnika, a da je istovremeno ili 5 minuta prije nastupio pred njim kao samoupravljačem u raspravi o realnosti njihovih zahtjeva glede plaće i sl. (i liječnici su bili samoupravljači). Kasnije, kad se je i HLK pokušala involvirati u odnose liječničkog sindikata i kreatora KU za djelatnost zdravstva, dajući podršku LS, isti pravnik je dobronamjerno sugerirao HLK da se distancira od toga, jer to nije njena zadaća i jer bi time u javnosti, ali i prema svojim članovima (uvijek ima nezadovoljnih) srušila svoj autoritet “bauka” u struci. Dr. G. često ističe i poziva se na demokraciju, demokratska prava i tsl. Ovaj puta, skrenuta mu je pozornost, da demokraciji dade značenje, koje je iznio poznati indijski filozof Tagora “demokracija je pravo da sam sebe discipliniraš”. To drugim riječima znači da se svaki pojedinac društva mora ponašati u okviru pravila društva, koja su donijeli njegovi predstavnici u demokratski izabranim tijelima vlasti i struke. S obzirom da je on čelnik HUBOL-a, a to je udruga slobodno udruženih članova, za razliku od HLK, ima široko područje djelovanja u zaštiti interesa staleža/ceha, ne struke, nego staleža/ceha kojem pripada. U prethodnom vremenu, vezano za plaće liječnika, očekivalo se od HUBOL-a da nastupi u javnosti protiv primjene Zakona o plaćama u javnim službama, odnosno da se na zdravstvo primijeni Zakon o ustanovama sa samostalnim financiranjem ili sličan propis (Zakon koji je važio u bivšoj SFRJ 7o-ih g. prošlog stoljeća). Zdravstvene ustanove bi bile samostalni subjekti koji bi stjecali prihod od x izvora i isti dijelili/trošili i za plaće prema aktima bolnice, klinike i tsl. Plaće bi se formirale prema rezultatu rada, pa bi npr. liječnik koji radi, koji stječe nova znanja sposobnosti i umijeća, koji se trsi, koji se afirmirao i kojeg traže pacijenti mogao zaraditi i plaću izvan sadašnjih mjerila, po modelu kako to ostvaruje liječnik u zemljama EU. S obzirom da se RH boji”bogatih” dr., mi smo doktore u plaćama izjednačili sa činovnicima. Kada je na kongresu menedžera u zdravstva u Ateni prezentiran taj podatak za RH, da doktori dobivaju plaću po koeficijentu – fiksni iznos, nitko od nazočnih to nije povjerovao. Za razliku od bivše SFRJ, danas kada se zna tko je vlasnik i tko konzumira osnivačka prava nad ZU, to je lako provesti, jer bi vlasnik osiguravao sredstva za kapitalne investicije i na neki način iznimno sanirao gubitak. Ravnatelji ZU bili bi i stvarno odgovorni za financijsko poslovanje, ne samo na papiru, jer bi sustav plaća morali prilagoditi načelu “međuzavisnosti troškova i prihoda”. Primjena tog principa dala bi odgovor na pitanje, koliko nam treba liječnika, da li ih je sada premalo i kojih itd., itd, jer bi se liječnici uvjetno rečeno “jagmili” za pacijenta, tj. da njega izabere kao svog ordinarijusa/ operatera, jer bi od njegove participacije ostvario varijabilni iznos plaće do iznosa x (predlaže se participacija od 5 – 20 %). Opisano, prezentirano je kao dobronamjerna poruka dr. G. i usmjerenje za njegove daljnje aktivnosti na čelu HUBOL-a (HUBOL i komora nisu jedno te isto!). • primjedba: plaća mora ovisiti samo o kvaliteti ne o opsegu rada? Istovremeno, ovakvo isticanje liječnika u javnoj raspravi je u međusobnoj suprotnosti/koliziji, jer plaća, prema definiciji iz ZOR-a, uvijek ovisi o rezultatu rada pojedinca i njegovog poslodavca. Dovodeći u svezu plaću samo sa kvalitetom rada, predlagatelj sugerira drugačije mjerilo ocjene, da bi plaća prema kvaliteti bila/mogla biti različita (koja su to mjerila za ocjenu, da li to znači obaviti jedan operativni zahvat, bez uvjetovanosti i količine/mjesec = kriterij za vrednovanje rada). Članstvo u komori i licenca koju je liječnik/član komore dobio, presumira kvalitetu za lege artis obavljenu uslugu. Drugim riječima, vrsta i količina obavljenih usluga je zadana takvom kvalitetom, za što je jamstvo licenca komore. • uloga Sindikata, u raspravi izjednačuje se s ulogom/zadaćom HLK? Očito je, da su interesi za većim plaćama, kako se to prezentiralo javnosti u nastupima Sindikata liječnika prema institucijama Države, doprinijeli ovakvom poimanja uloge/zadaća komore. Komore po prirodi stvari, ne samo zbog opisanih, njihovih zadaća, odvajaju struku od drugih interesa svojih članova! Zašto? Odgovor je zato da bi se zaštitio autoritet komore, grubo rečeno, kao „bauka“ struke. Presumpcija je, a to potvrđuje licenca koju član komore posjeduje, da svaku uslugu obavlja kvalitetno. • kako članovi percipiraju HLK? Percepcija članova HLK o aktivnostima komore, prezentirana je na istom Simpoziju od dr.sc. Ivana Balabanića, MSA d.o.o. Članovi HLK, prema anketi koju je provela MSA, njih 22 % smatra da su veoma slabo upoznati s aktivnostima Komore. U rasponu od 1 – 5, sa 3,96 ocijenjeno je da Komora kvalitetno vodi upisnike i postupak relicenciranja. Sa 3,46 ocijenjena je kvaliteta provjere stručne aktivnosti HLK. Sa 3,45 ocijenjena je učestalost skupova za stjecanje stručnog znanja. Za razliku od toga najlošije je ocijenjeno slijedećih 5 tvrdnji: Komora dobro promovira ugled liječničke struke u javnosti – 2, 96. Sa 2,87 ocijenjene su aktivnosti HLK u zastupanju interesa liječnika prilikom donošenja novih zakona vezanih za zdravstvo. Sa 2,75 ocijenjene su aktivnosti komore u zaštiti položaja liječnika u društvu i sa 2,73 ocijenjena je briga komore za boljim uvjetima rada liječnika. „Loše“ ocjene komore od članova, prema anketi, uglavnom se odnose na aktivnosti koje Komora po sili zakona i prema prirodi svoje djelatnosti nema. To su nadležnosti društava/udruga, pa i udruga liječnika, npr. HUBOL, KOHOM, UPPZ i … Kada se ocjenjuje koje su/koje bi liječnicima trebale biti aktivnosti komore, ponovno se ponavljaju aktivnosti koje ulaze u političku sferu glede kreiranja društvenih odnosa u zdravstvu – zakonodavna regulativa i dr. • prioriteti u aktivnosti HLK? Kada se analiziraju prijedlozi članova o prioritetnim – budućim aktivnostima Komore, tada čak 75 % članova smatra da bi prioritet Komore u budućnosti trebao biti predlaganje propisa koji bi poboljšali radne uvjete liječnika (što se misli pod radnim uvjetima nije rečeno, iako bi iz prakse mogli zaključiti da se radi o njihovom materijalnom položaju – nagrađivanju i plaći i….). Također 71 % članova HLK smatra da bi prioritet budućeg rada HLK trebao biti i rad na poboljšanju ugleda liječnika u javnosti. • poznavanje ovlasti HLK? Iznijeto u prethodnom stavku potvrđuje se statistikom o poznavanju ovlasti i poslova komore. Čak 50 % članova smatra da Komora sudjeluje u određivanju visine liječničke plaće, njih 55 % smatra da sudjeluju u procesu imenovanja u znanstvena i nastavna zvanja, čak 89 % vjeruje da Komora zastupa svoje članove u sudskim postupcima i …. (izvor: Analiza stavova članova Komore o njenim aktivnostima, autor: I. Balabanić, MSI d.o.o. – isto Savjetovanje). • komentar U zadnje vrijeme postavlja se pitanje, osporavanje vjerodostojnosti dane licence od strane nadležnog tijela komore, ako se u sudskom postupku pokuša dokazati da liječnik nije obavio uslugu prema dostignutom standardu struke u trenutku pružanja zdravstvene usluge, a Komora mu je izdala licencu da je osposobljen? Da li će se naknada štete tražiti od komore, ne od poslodavca ustanove, u kojoj je liječnik obavljao poslove. Čeka se potvrda prakse! U tom teoretski označenom trenutku, komore će u svakom slučaju preispitati svoje nadležnosti i sa sadašnjih, nadležnosti svesti samo na one na koje upućuje struka i razvoj struke. Ocjenu nestručnosti, komora će morati sankcionirati oduzimanjem licence, kako je u Zakonu implicite i naglašeno i za to voditi upravni postupak. Zbog opisanog, asocijacija komora EU, kao i čelnici komora država EU šalju poruke, komore moraju obavljati samo poslove struke Asocijacija liječničkih komora EU poslala je poruku svima članicama, otarasite se svih poslova koji nemaju svezu sa strukom, prestanite biti tzv. „prva pomoć“ na cesti u svemu, budite samo i isključivo vezani za struku. Neki čelnici komora EU to isto sugerirali su drugim riječima, napustite sve komercijalne i političke zadaće, koje su Vam nametnute ili koje ste preuzeli, budite samo i isključivo vezano za struku. Ispravan je stav iznijet u raspravi, kako je to objavio i tisak: „…umirovljenici ne mogu biti lideri komore“ Stav je ispravan, ako se misli pri tome, da je razvoj medicine tako ubrzan, da se sva saznanja/tehnike/umijeća mijenjaju svake 2 – 3 godine, pa da slijedom toga kontrolori stručnosti i razvoja struke mogu biti samo oni koji konzumiraju struku na opisani način. Medicina/dentalna medicina pa i druge bio-znanosti ne prate se kroz udžbenike, već časopise i posredstvom Interneta. Sigurno je jedno, da prvi među jednakima/struka svakog pojedinca ne može biti umirovljenik, nego onaj kolega iste struke koji je korak ili pola koraka u struci ispred njega. Umirovljenici kao pripadnici struke mogu eventualno biti članovi „vijeća mudraca“ ili sličnog tijela, kao što je to danas Akademija znanosti i umjetnosti. No i takva Akademija postoji u zdravstvu, uz Zbor liječnika Hrvatske. Zaključak: Uglavnom, članovi HLK u statusu službenika ustanova javnog zdravstva, dali su podršku primjedbama na članak 108. Prijedloga Zakona, koji je predmet ovog članka. Pored toga, isti pripadnici javnog sektora zdravstva protive se donošenju predloženih izmjena, navodeći: • predložene izmjene put su amerikanizacije zdravstva, • javno zdravstvo ne može poslovati po tržnim načelima, • privatne bolnice ne bi smjele u Mrežu JZU, • plaće liječnika u bolnicama ne mogu ovisiti o rezultatu rada nego samo o kvaliteti i dobrobiti pacijenata, • primarna zz ne može biti samo privatna i izdvojena iz zz, • Vlada mora imati nadzor nad radom HZZO-a, • miješanje javnog i privatnoj zdravstva smanjiti će dostupnost zdravstvenih usluga siromašnim građanima, • mogućnost kupovanja usluga od privatnika osiromašuje javni zdravstveni sustav, • javne bolnice nemaju mogućnost dodatne zarade preko privatnih pacijenata • i… Istovremeno, poslodavci iz realnog sektora koji financiraju zdravstvo šalju poruku objavljenu u javnom tisku „Tko ne zna precizne odgovore, neće moći Državu izvući iz krize“, sa podnaslovom: „HUP postavila je strankama pitanja koja smatra ključnima za opstanak države i traži jasne odgovore s rokovima njihovog ispunjenja“ Postavljeno je pitanje, kako je objavljeno u Jl, 27. 05. 2015.g., kako i kada ćete unaprijediti postojeći zdravstveni i mirovinski sustav? Pitanje je postavljeno kao jedno od 16 pitanja,na koja bi se trebao iznaći odgovor, da se Država izvuče iz krize i opasnosti da doživi sudbinu Grčke. Rješenje/odgovori na postavljena pitanja su uvjetovani našom budućnošću, naše djece i naših unuka, naglasio bi svaki dobronamjerni građanin Lijepe naše. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
439 Ivan Gabrilo PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 113. • Opis primjedbe U stavku 1. izmijenjenog članka 215. Zakona riječi „u vlasništvu DZ ili ljekarničke ustanove“ zamijeniti sa tekstom: „koji koriste DZ ili ljekarničke ustanove, koji su preuzeli sredstva, prava, obveze i djelatnike nakon vlasničke transformacije društvenog vlasništva, a čiji su vlasnici županije/Grad Zagreb“. Formulacija dana može biti normativno drugačija, ali suštinski ne smije biti drugačija, jer na to upućuje primjena članka 180. Zakona o zz, NN, 75/93., koji glasi: Članak 180. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona društvena sredstva na kojima pravo raspolaganja imaju zdravstvene ustanove iz članka 31. stavka 2. ovoga Zakona postaju sredstva zdravstvene ustanove koja preuzima sredstva, prava, obveze i djelatnike, a vlasnik zdravstvene ustanove postaje Republika Hrvatska. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona društvena sredstva na kojima pravo raspolaganja imaju zdravstvene ustanove iz članka 31. stavka 3. ovoga Zakona postaju sredstva zdravstvene ustanove koja preuzima sredstva, prava, obveze i djelatnike, a vlasnici zdravstvene ustanove postaju županije, odnosno Grad Zagreb. Zdravstvene ustanove za obavljanje specifične zdravstvene zaštite djelatnika čiji je osnivač poduzeće, obavljaju pretvorbu vlasništva uz prethodnu suglasnost ministra zdravstva i Zavoda, prema odredbama posebnog zakona iz članka 181. stavka 3. ovoga Zakona. * * * * * Nastavno u istom članku Zakona isti stavak riječ „raspolaganja“ prostorom zamijeniti sa riječima „o pravu korištenja prostora“, iz istih razloga, jer korisnik poslovnog prostora, ako nije vlasnik, nema ovlasti raspolaganja s prostorom koji koristi za obavljanje registrirane djelatnosti. Nastavno u istom članku 215. Zakona, isti stavak, riječi „općih propisa o zakupu poslovnog prostora“ zamijeniti sa tekstom „Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora“ , NN, 125/11. Na zakupni odnos prostora koji je u vlasništvu Države,županije, grada, općine primjenjuje se citirani Zakon iz 2011.g., ne opći propis obveznog prava (s izrijekom ga isključio, kao lex specialis). U stavku 2. istog članak 215. Zakona, tekst „koji nije u vlasništvu doma zdravlja ili ljekarničke ustanove“ zamijeniti sa tekstom: „koji koriste DZ ili ljekarničke ustanove, koji su preuzeli sredstva, prava, obveze i djelatnike nakon vlasničke transformacije društvenog vlasništva, a čiji su vlasnici županije/Grad Zagreb“. Isto, u istom stavku 2. istog članka Zakona riječ „o pravu raspolaganja prostorom“ zamijeniti sa „o pravu korištenja prostora“ (odredbe o primjeni općih propisa o zakupu poslovnog prostora u ovom stavku 2. su logične i pravno utemeljene). U stavku 3. istog članka 215. Zakona, nakon riječi „djelatnosti“ ugraditi tekst „zabranjeno je“, s tim, da se daljnji „kao i preseljenje za obavljanje privatne prakse zakupom u novi prostor zabranjeno je“ – briše. Na ovaj način, „zacementirati“ će se status sadašnjeg zakupca jedinice zakupa u DZ, bez prenošenja istog prava na drugog ZRPP. No, zabraniti sadašnjem korisniku tog prava preseljenje ordinacije izvan DZ, na novu poslovnu adresu, uvažavajući uvjet iz članka 42. stavak 10. Zakona je kontraproduktivno i u koliziji s navedenom odredbom – citat: „odredbu o obvezi koncesionara da za slučaj promjene prostora za obavljanje djelatnosti, na osnovi koncesije prethodno ishodi suglasnost koncedenta, te odredbu o obvezi koncesionara da o svakoj drugoj promjeni koja se odnosi na sadržaj ugovora o koncesiji obavijesti koncedenta“. Citirana odredbama Zakona ugrađena je u svaki ugovor o koncesiji. Postavlja se pitanje o sukobu nadležnosti između prava koncedenta i tog ograničenja, bez prethodne izmjene članka 42. Zakona. Ako se norma stavka 4. istog članka 215. odnosi na ZRPP koji obavlja djelatnost u prostoru koji je u vlasništvu domaće ili strane pravne ili fizičke osobe, a DZ, odnosno ljekarnička zdravstvena ustanova preuzima djelatnost, tada bi oni morali sklopiti ugovor o zakupu sa vlasnikom poslovnog prostora da bi zdravstveni ranik mogao nastaviti rad u tom prostoru i to prema općim propisima obveznog prava (norma nije precizna i ne zna se što je autor htio reći). Stavak 5. istog članka 215. Zakona morao bi dobiti status posebnog članka. Stavak 6. istog članka 215. Zakona trebao bi nastaviti slijed stavka 1 – 4 kao njihov nadovezujući stavak 5. Stavak 7. istog članka 215. Zakona morao bi dobiti status posebnog članka, s tim da se tekst “ iz stavka 1. ovog članka“, zamijene sa tekstom „iz članka 215. ovog Zakona. U tekstu, tekst: „i oprema, a kod ljekarni i lijekovi i medicinski proizvodi u količini koja odgovara potrebnim zalihama za mjesec dana, vodeći računa o godišnjem prometu koji je ljekarna ostvarila u godini koja prethodi godini u kojoj prestaje privatna praksa u zakupu, vraćaju se DZ, odnosno ljekarničkoj zdravstvenoj ustanovi“, potrebno je zamijeniti sa tekstom: „a oprema, lijekovi i sav potrošni materijal, prava i obveze ostaju na raspolaganju ZRPP kao vlasniku, uz obvezu da u dogovorenom roku učini prostor jedinice zakupa slobodan od osoba i svoje imovine“ (ili slično tom tekstu). Apsurdno je, da se apostrofirana imovina ljekarne uzurpira/konfiscira u korist DZ (u Dalmaciji bi na ovako nešto slično izjavili: „Jel ti to ćaćino?“, a Bračanin bi izjavio: „U kojoj se banci to meže razmiit?“, aludirajući na nebulozu). Svaki ZRPP u zakupu, tj. u statusu koncesionara raspolaže sa imovinom koju je on stekao u vremenu obavljanja djelatnosti. Tuđu imovinu koju je preuzeo zakupom od DZ u jedinici zakupa vraća DZ, ako to nije učinio u prethodnom vremenu, s obzirom da su svi rokovi amortizacije i uporabna vrijednost takve opreme davno istekli. Stavak 8. istog članka 215. Zakona, morao bi dobiti status posebnog članka, ako Ministarstvo kao predlagatelj ne zaključi da je to suprotno intencijama mini reforme koja se inicira za provesti u ovom vremenu. Stavak 9. istog članka 215. Zakona, predlaže se brisati . Ako se želi suziti djelatnost DZ, na predložene djelatnosti iz članka 78. Zakona (sugestija Udruge) onda je primjena intencije norme stavka 9. kontra-produktivna. Preuzimanje obveze da DZ primi u radni odnos zaposlene zdravstvene radnike koncesionara zakupaca, ako njemu prestane status privatnika znači da se prejudicira obveza na strani DZ obavljati djelatnosti za koje je prethodnim tekstom nacrta Zakona, utvrđeno da je iznimka, a ovim KPZ da se mogu obavljati. Kada bi se DZ i njegova županija opredijelila da ne razvija/obavlja te djelatnosti, primjena ovakve odredbe stavka 9. istog članka Zakona uvjetovala bi registrirati/obavljati takve djelatnosti i formirati timove da bi ZR mogli obavljati rad uz nositelja djelatnosti. Zakonodavac ovim Zakonom nema ovlast prenijeti vlasnička prava i pravo raspolaganja na DZ, kako je opisano, kao kritika na tekst članka 215. Zakona Članak 181. Zakona o zz iz 1993.g., koji se nastavno citira, propisuje da se prodaja ZU primarne zz i lječilišta drugim vlasnicima može obaviti prema posebnom zakonu. Isti Zakon o zz, kako je predloženo ZKP n i j e poseban zakon. Odluku o prodaji ZU primarne razine zz donose županije/Grad Zagreb, uz prethodno mišljenje Fonda za privatizaciju i uz prethodnu suglasnost ministra zdravstva i Zavoda, a prema planu i programu koje donosi ministar zdravstva (zakonske pretpostave). članak 181. Županije, odnosno Grad Zagreb donose odluku o prodaji zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene Zaštite i lječilišta po prethodnom mišljenju Hrvatskog fonda za privatizaciju i uz prethodnu suglasnost ministra zdravstva i Zavoda, a prema planu i programu koje donosi ministar zdravstva. Plan i program iz stavka 1. ovoga članka ministar zdravstva donosi u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Prodaja zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta drugim vlasnicima obavit će se prema posebnom zakonu. Do donošenja posebnog zakona iz stavka 3. ovoga članka županije, odnosno Grad Zagreb mogu davati u zakup zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite i lječilišta pod uvjetima koje će propisati ministar zdravstva. • Prijedlog Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu U tekstu riječi „u vlasništvu DZ ili ljekarničke ustanove zamijeniti sa tekstom „koji koriste domovi zdravlja ili ljekarničke ustanove, koji su preuzeli sredstva, prava, obveze i djelatnike nakon vlasničke transformacije društvenog vlasništva, a čiji su vlasnici županije/Grad Zagreb (domovi zdravlja nisu vlasnici nekretnina/sredstva rada. S društvenim sredstvima subjekti zdravstva imali su pravo raspolaganja. Pravo raspolaganja odnosilo se samo na pravo korištenja, ne i raspolaganja u vlasničkom smislu. Imovina je uvijek bila društvena. Bilo je dozvoljeno prenositi pravo korištenja. Vlasništvo je uvijek bilo društveno – svačije i ničije. Npr., za usporedbu, radi boljeg razumijevanja možemo istaknuti primjer „vlasništva grobnog mjesta“. „Vlasnik grobnog mjesta“ ima samo pravo korištenja grobnog mjesta i to pravo je prenosivo, dok je vlasnik u jurističkom smislu uvijek općina/grad). U tekstu riječ „raspolaganja“, jer je ista u sadržaju norme neadekvatna, zbog ozakonjenog vlasničkog sustava u djelatnosti zdravstva (Država, županija), zamijeniti sa riječima „o pravu korištenja prostora“. Korisnik prostora ako nije vlasnik nema prava raspolaganja prostorom u kojem se obavlja registrirana djelatnost. Predlaže se tekst „općih propisa o zakupu poslovnog prostora“ zamijeniti sa tekstom „ Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora“, Zakona koji se po sili zakona primjenjuje na zakup prostora u vlasništvu države, županije, grada/općine. U članku 215. u stavku 3. brisati tekst „kao i preseljenje za obavljanje privatne prakse zakupom u novi prostor, zabranjeno je“. Tekst članka 215. stavak 3. u tom slučaju glasio bi: „Prenošenje prava obavljanja privatne prakse na osnovi zakupa iz stavka 1. i 2. ovog članka na drugog nositelja djelatnosti zabranjeno je“. Stavak 5. istog članka 215. Zakona morao bi dobiti status posebnog članka. Stavak 6. istog članka trebao bi nastaviti slijed stavaka 1 – 4, kao njihov nadovezujući stavak 5. Stavak 7. istog članka morao bi dobiti status posebnog članka Zakona. Tekst koji propisuje da se imovina ljekarne vraća domu zdravlja/ljekarničkoj ustanovi je nezakonit/neustavan, pa se isti mora zamijeniti da s njim raspolaže nositelj djelatnosti, što znači da može ponuditi i za otkup DZ-u ili ljekarni ili trećim osobama. Predložena norma ulazi u područje pljenidbe u korist DZ, što je nezamislivo u uređenoj pravnoj državi. Stavak 8. istog članka Zakona morao bi prema sadržaju dobiti status posebnog članka. Stavak 9. istog članka Zakona predlaže se brisati (razlozi su navedeni). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
440 Ivan Gabrilo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 104. • Opis primjedbe Udruga podržava iskazanu namjeru, što je dokazala i podrškom u prethodnom vremenu. Dokaz: Stručni članak „Primjena članka 108. (sada 104.) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zz . • Prijedlog Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu U cijelosti Udruga podržava inicijativu za dopunom članka 188. Zakona, sa novim člancima 188 a. do 188 g., prema prijedlogu Ministarstva zdravlja – vidi obrazloženje prijedloga Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
441 Ivan Gabrilo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 98. • Opis primjedbe Iskazanu intenciju Udruga apsolutno podržava, no predlaže da se tekst „u istoj ordinaciji privatne prakse“ zamijeni sa tekstom: „u prostoru na istoj poslovnoj adresi“. Na taj način ne prejudicira se nastavak djelatnosti prema prethodnoj koncesiji u istom statusu privatne prakse, jer se može pretpostaviti/legalizirati rad/djelatnost u statusu pravne osobe iz članka 81. Zakona o zz – ustanova za zdravstvenu skrb. • Prijedlog Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Prijedlog Udruge je da se tekst „u istoj ordinaciji privatne prakse“ zamijeni sa tekstom: „u prostoru na istoj poslovnoj adresi“ (djelatnost na osnovi koncesije mogu obavljati i pravne osobe). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
442 Ivan Gabrilo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. • Opis primjedbe Predlaže se dopuniti tekst tako da se na kraju rečenice prije točke utvrdi novi slijedeći tekst, kako slijedi: „i/ili Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu za svoje članove“. Udruga je za svoje članove utvrdila pravo formirati mjerila i kriterije za vrednovanje rada svojih članova – cijena usluga, slično metodologiji, kako cijene usluga formira HZZO. Cijene usluga privatnika su njegovo imanentno vlasničko pravo. To je ocijenio i Ustavni sud RH, kada je zaključio da Udruga ima pravo za svoje članove formirati/utvrditi cijene usluga. Pravno je inkompatibilno, kao što je to slučaj sa komorama, da neprivatnici, kojima to nije vlasnički interes, utvrđuju cijene usluga privatniku, pa i svom poslodavcu (samoupravljanje je iza nas!). Članak 158. Ustava propisuje – „Jamči se pravo vlasništva i vlasništvo obvezuje“. Opaska: Komore su samo asocijacije struke -3 zadaće, sve ostalo ulazi u ocjenu „prva pomoć na cesti“, kako je to figurativno ocijenio predsjednik komora EU. • Prijedlog Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Prijedlog Udruge je dopuniti članak 151. stavak 2. Zakona tako da se ovlasti i Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu utvrditi cijene zdravstvenih usluga za svoje članove (članak 60. Ustava RH propisuje da udruge poslodavaca štite gospodarski i socijalni interes svojih članova. Cijena usluge/robe – proizvoda privatnika je njegov imanentni vlasnički/gospodarski interes). Nije prihvaćen Zakonski prijedlog predviđa da cijenu zdravstvenih usluga za poslove privatne prakse koje obavlja izvan ugovornog odnosa s HZZO-om utvrđuje nadležna komora.
443 Ivan Gabrilo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 95. • Opis primjedbe U članku 150. koji se mijenja, u stavku 4. brisati tekst „ljekarni, odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. U smjenskom radu moguće je obavljati djelatnost samo u ordinaciji nositelja djelatnosti privatne prakse, ne i ljekarni, odnosno MBL-u sve zbog različitih vlasničkih interesa i raspolaganja s relativno velikom imovinom (lijekovi i druga roba = imovina), pa bi se promjenom smjena morala raditi inventura, što je apsurd. U tim djelatnostima obavlja se djelatnost sustavom grupne prakse iz članka 152. i 153. Zakona. • Prijedlog Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Prijedlog Udruge je, da se u članu 150. u stavku 4. briše tekst „ljekarni, odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. U tom slučaju, tekst citiranog članka 150. stavak 4. glasio bi: „U istoj ordinaciji mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
444 Ivan Gabrilo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 94. • Opis primjedbe U tekstu norme predlaže se tekst „o raspolaganju prostorom“ zamijeniti s tekstom „pravom korištenja prostora za rad, prema uvjetima iz Pravilnika koji donosi ministar zdravlja“. Norma „raspolaganje“ ima formalno-pravno vlasničko značenje, koje nema/ne može imati svaki korisnik poslovnog prostora, značenje koje je neraskidivo vezano s pojmom vlasništva. • Prijedlog Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu U tekstu norme predlaže se tekst „o raspolaganju prostorom“ zamijeniti s tekstom „pravom korištenja prostora za rad, prema uvjetima iz Pravilnika koji donosi ministar zdravlja“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
445 Ivan Gabrilo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 79. • Opis primjedbe U članku 116. u stavku 1., nakon riječi „društvo“ propisati tekst kako slijedi: „kako je propisano za javno trgovačko društvo – JTD“ . Tada će se time istovremeno riješiti i pitanje odgovornosti, identično kako za obveze odgovara privatna zdravstvena ustanova, tj. neograničena/solidarna odgovornost osnivača (ne do 20.000,00 kn, kao d.o.o.). U izmijenjenom članku 116. stavak 2. Zakona, za trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti propisano je „mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu“. Takva norma nije potrebna, jer na realizaciju takve namjere upućuje tekst koji se nadovezuje „te ispunjavati uvjete iz Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme“. • Prijedlog Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Prijedlog je da se trgovačko društvo za zdravstvenu djelatnost osniva kao javno trgovačko društvo JTD, čime to trgovačko društvo ne bi bilo društvo kapitala, već društvo osoba, koje bi time za obveze društva odgovaralo po istom načelu/principu kao zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici privatne prakse. U članku 116. stavak 2. Zakona brisati odredbe da trgovačko društvo mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu – primjena istih pravnih rješenja kao za ustanove (50% aktivnih trgovačkih društava nemaju niti jednog zaposlenog radnika. U pripremi je donošenje novog Stečajnog zakona kojim će se brisati iz registra ona TD koji nemaju zaposlene a koja su registrirala gubitke u poslovanju, dug vjerovnicima i sl. ) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
446 Ivan Gabrilo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. • Opis primjedbe Među nabrojene djelatnosti HZJZ nabrojena je i djelatnost – citat: „obavlja i mikrobiološku djelatnost od interesa za RH“? Obavljanje mikrobiološke djelatnosti ulazi u djelatnost liječenja, zašto državni i ostali zavodi za javno zdravstvo po prirodi stvari nisu ovlašteni. Zbog toga, jer državni i drugi zavodi ne ulaze u ustanove koje liječe, nisu člankom 39. Zakona o PDV-u oslobođene plaćanja PDV-a na obavljene mikrobiološke usluge. U praksi imamo paradoksalnu situaciju da ista mikrobiološka usluga obavljena u npr. KB F. Mihaljević ima cijenu 100, a obavljena u RZJZ ili ZJZ A Štampar cijenu 125?? Sustav financiranja zavoda za javno zdravstvo je drugačiji od financiranja zdravstvenih ustanova koje liječe. Vidi članak 55. Zakona. • Prijedlog Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Iz članka 100. Zakona, koji propisuje djelatnosti zavoda za javno zdravstvo brisati tekst „obavlja i mikrobiološku djelatnost od interesa za RH“ ili dopuniti tekst tako da se definira koje su to usluge mikrobiološke djelatnosti od interesa za RH a nisu vezane za usluge liječenja, kao npr. navesti mikrobiološku analizu voda i…“ (u praksi, takva se definicija djelatnosti zlouporabljuje i u svrhu liječenja, što nije zakonito). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
447 Ivan Gabrilo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 66. Članak 66. KPZ, kojim se mijenja članak 98. Zakona • Opis primjedbe U članku 98. stavku 6. Zakona, koji se mijenja, izbaciti tekst „kojom se ostvaruje dobit“. Prema članku 2. Zakona o porezu na dobit svaka pravna/fizička osoba koja je osnovana s namjerom stjecanja dobiti, obveznik je plaćanja poreza, ako ostvari dobit iz rezultata poslovanja. Samo ustanove, koje je osnovala država, županija, grad, općina, te komore i udruge, vjerske zajednice i zaklade, fondacije, ne osnivaju se s namjerom stjecanja dobiti. Ako i takve ustanove ostvare dobit, tu dobit, temeljem članka 57. Zakona o ustanovama, koristi ustanova za obavljanje i razvoj djelatnosti ako osnivač/vlasnik ne odluči koristiti tu dobit za iste namjene za druge ustanove kojih je on također osnivač/vlasnik. • Prijedlog Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Iz teksta članka 98. stavak 6. Zakona brisati tekst „kojom se ostvaruje dobit“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
448 Ivan Gabrilo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. • Opis primjedbe U stavku 1. izmijenjenog članka 78. Zakona ugrađen je kondicional „može“ glede obavljanja djelatnosti opće/obiteljske medicine, dentalne medicine, zz žena i zz djece predškolske dobi, što može biti pravilo po odluci svakog DZ/županije, a ne i z n i m k a od pravila, prema Nacrtu Prijedloga Zakona. U skupinu djelatnosti koje ulaze pod pojam „može“ ostale su i druge djelatnosti, kao medicina rada, laboratorijska dijagnostika, zdravstvena njega, radiološka i dr. dijagnostika, palijativna skrb, sanitetski prijevoz, fizikalna terapija i ljekarnička djelatnost ?? U KPZ, za isti DZ nije dana definicija kondicionala „može“, tj. kada i uz koje uvjete DZ može obavljati jednu od navedenih ili sve navedene djelatnosti. Jedino ograničenje je, ako obavljanje tih djelatnosti, sukladno Mreži JZS, nije drugačije organizirano. Više-manje sve nabrojene djelatnosti organizirane su drugačije, tj. u sastavu općih/kliničkih bolnica koje „pokrivaju“ teritorij nadležnosti DZ , privatne ljekarne/ljekarničke ustanove, privatni laboratoriji u koncesiji/Mreži JZS i izvan Mreže JZS, javne i privatne poliklinike i…. S obzirom da laboratorijsku djelatnost primarne razine zz obavljaju u pravilu koncesionari, nakon „privatizacije“ te djelatnosti u razdoblju 1997 – 2007. (Pravilnici), vraćanje na staro je „poraz“ u reformi zdravstvene djelatnosti, da je privatno jeftinije i racionalnije od javnog ( EU šalje poruke: provedite reformu zdravstva!). Identično tome, može se zaključiti i za ljekarničku djelatnost. Umjesto da prihvatimo model EU-a glede obavljanja ljekarničke djelatnosti, mi vraćamo natrag na pravna rješenja koja su važila u socijalizmu, da tu djelatnost mogu obavljati samo subjekti društvenog vlasništva? Apsurd! (sada državno/županijsko?). Opisane djelatnosti koje se daju DZ imaju za svrhu očuvanje radnih mjesta ravnatelja i njegovih pomoćnika, te njegove administracije, odnosno nastaviti rad prema ustaljenoj praksi, a ne rad na novim zadaćama DZ. DZ bi morao obavljati djelatnosti koje su navedene u stavku 2., 4., 5., 6., 8. i 9. predloženog novog članka 78. Zakona. Obavljanje SKZ izuzeto je iz „temeljnih“ djelatnosti, kao i palijativna skrb? Zašto ? Da li se na taj način odustaje od zamjene, da te djelatnosti ne obavljaju stacionarne zdravstvene ustanove, čiji je rad 8 puta skuplji od rada/djelatnosti koji/u obavljaju izvanbolnički subjekti. Da li se na taj način želi osigurati egzistencija općih bolnica koje bi se morale zatvoriti, odnosno da li se i dalje želi 680 bolesničkih kreveta koristiti za umiruće bolesnike, koji se nepotrebno „liječe“ u KBC, klinikama, općim bolnicama itd. (troši se cca 400 milijuna kn, umjesto 10 % tih sredstava ?). • Prijedlog Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu U nadležnost doma zdravlja propisati obavljanje djelatnosti kako je navedeno u Nacrtu Prijedloga Zakona, ali bez laboratorijske dijagnostike i ljekarničke djelatnosti, što znači samo djelatnosti navedene u stavku 2,4,5,6,8 i 9 članka 78. prema KPZ. Palijativnu skrb vezati za dom zdravlja, ne za bolnički sustav – subjekte sekundarne razine (neracionalno). Obavljanje djelatnosti opće/obiteljske medicine, dentalne medicine, zdravstvene zaštite žena i zdravstvene zaštite djece predškolske dobi propisati kao iznimku. Uz tekst propisati i kada nastupa osnov za primjenu iznimke, kao npr. ako mjesto koncesionara iz Mreže JZS za područje općine ostane upražnjeno zbog smrti koncesionara ili odjave privatne prakse, prema članku 158. Zakona, pa županija kao palijativnu mjeru organizira obavljanje tog oblika zz u domu zdravlja s rokom trajanja takve mjere, dok koncesiju ne da koncesionaru po zahtjevu, nakon što je isti registrirao privatnu praksu za istu općinu prema Mreži JZS. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
449 Ivan Gabrilo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. • Opis primjedbe U stavku 1. izmijenjenog članka 77. Zakona, za DZ koristi se pridjev „temeljni“, uz riječi „nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zz“? Da li je taj izraz svrsishodan s obzirom na značenje te riječi i namjeru zakonodavca koju zadaću dati DZ u reformi zdravstva, približavajući organizaciju zz stečevinama EU/svijeta. tȅmēljnī prid. 1. koji pripada temelju [temeljni radovi] 2. a. koji pripada bazi, osnovi [temeljna knjiga]; bazičan, fundamentalan, najvažniji, osnovni b. koji služi ili jest početna točka [temeljni princip]; početni Definicija iz članka 77. Zakona je lošija varijanta definicije iz članka 76. istog Zakona. Ako se u definiciju DZ želi ugraditi načela zz iz članka 11. Zakona, onda se to može učiniti na jednostavniji način, ne prejudicirajući širinu i opseg njegove buduće djelatnosti (unapređenje zdravlja, prevencija bolesti, iznimno liječenje, socijalno-medicinska skrb, koordinator zz). Obveznost pružatelja zz odazvati se pozivu direktora DZ izlazi iz okvira hijerarhije odnosa koncesionar/koncedent i odnosa ravnopravnih subjekata u pružanju zdravstvene zaštite. Obveznost sudjelovanja u provedbi programa zz koncedenta, regulirana je ugovorom o koncesiji, ali na ravnopravnoj osnovi. Sadašnje rješenje u Zakonu je adekvatnije u odnosu na predloženo. • Prijedlog Udruge privatnih poslodavaca u zravstvu Pridjev „temeljni“ naveden u stavku 1. izmijenjenog članka 77. Zakona brisati, a tekst utvrditi po prilici kako slijedi: „Dom zdravlja je zdravstvena ustanova koji na načelima iz članka 11. Zakona pruža primarnu zdravstvenu zaštitu pučanstvu na svom području.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
450 Ivan Gabrilo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. • Opis primjedbe Također, iz istih razloga kako je navedeno u primjedbama za izmjenu članka 41. Zakona, glede korištenja riječi „raspolaganja“ i u ovom članku riječ „raspolaganja“ zamijeniti sa „pravu korištenja“. Znano je, npr. da zakupac nema pravo raspolaganja s prostorom koji koristi u zakupu, jer to pravo ima zakupodavac – vlasnik prostora, dalje da ne elaboriramo. • Prijedlog Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Glagol „raspolaganja“ zamijeniti sa „pravo korištenja“ iz istih razloga, kako je navedeno za članak 41. Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Navedeni komentar nije predmet ovih zakonskih izmjena.
451 Ivan Gabrilo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. Članak 27. KPZ, kojim se mijenja članak 41. Zakona • Opis primjedbe U stavku 1. članka 41. Zakona, koji se predlaže za promjenu, u tekstu, apostrofira se kao subjekt za dobivanje koncesije samo ponuditelj fizička osoba, ne i pravna osoba? Pravna osoba iz članka 81. Zakona o zz – ustanova za zdravstvenu skrb – može biti ponuditelj za stjecanje statusa koncesionara, jer ima ovlast pružati zdravstvenu zaštitu u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini zz iz članka 26. istog Zakona. U istom stavku članka 41 KPZ riječ „raspolaganje“ s prostorom potrebno je zamijeniti sa „korištenje“. Riječ raspolaganje u cijelom tekstu Zakona izaziva zbrku, jer se ta riječ/pojam veže uz vlasništvo, kao najbitniji element tog pojma, kako to propisuje članak 30. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja). Vlasništvo prenosi na drugog osoba koja ima pravo raspolaganja a ne mora „stvar“ u vlasništvu koristiti, posjedovati, uporabljivati. Opisana nepreciznost u kreiranju pravne norme, glede korištenja riječi/pojma „raspolaganje“ naročito je zastupljena u članku 113. KPZ?? • Prijedlog Udruge privatnih poslodavaca u zravstvu Glagol „raspolaganja“ zamijeniti sa „pravo korištenja“, sukladno članku 30. stavak 2. Zakona o vlasništvu Sukladno tome, u tekstu članka 41. Zakona koji se predlaže, trebalo bi ugraditi i odredbe o dokumentaciji koju prilaže pravna osoba u postupku nadmetanja Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Navedeni komentar nije predmet ovih zakonskih izmjena.
452 Ivan Gabrilo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 25. Članak 25. konačnog prijedloga Zakona o zz (u daljnjem tekstu: KPZ), kojim se mijenja stavak 1. članka 37. Zakona • Opis primjedbe U KPZ, u članku 37. Zakona, u stavku 1. nabrojeni subjekti pružanja zdravstvene zaštite – zdravstvene ustanove, trgovačka društva i privatni zdravstveni radnici, zamijenjeni su sa riječima „potrebni kapaciteti za pružanje zz“. Da li je imenica „kapacitet“ adekvatan izraz koji označava subjekte pružanja zz? Naime, riječ kapacitet, prema Hrvatskom jezičnom portalu ima značenje koje nije adekvatno izraženoj svrsi/cilju u citiranoj normi i to kako slijedi: kapacìtēt m 〈G kapacitéta〉 1. (čega) a. mogućnost primanja čega u sebe, količina prostora, mjestā, kreveta itd. [kapacitet hotela; turistički kapaciteti] b. količina proizvoda koju može proizvesti stroj, pogon, tvornica itd. c. fiz. sposobnost tijela da primi električni naboj ili toplinu [električni kapacitet; toplinski kapacitet] d. inform. količina informacija koju kompjuter može pohraniti (na perifernoj jedinici) [kapacitet diska] 2. () razg. osoba vrlo izraženih sposobnosti i znanja na nekom polju, ob. znanstvenom ili tehničkom [on je veliki kapacitet]; stručnjak ∆ kapacitet kanala inform. najveća brzina kojom komunikacijski kanal prenosi podatke unutar ili između kompjutera ili kompjuterskih mreža; kapacitet registra inform. ukupni broj bitova ili bajtova koje može spremiti registar mikroprocesora; radni kapacitet sposobnost ustrajnosti itd. u radu [veliki/mali kapacitet] • Prijedlog Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu (UPPZ) Odredba stavka 1. važećeg Zakona je adekvatna svrsi/cilju koji se s njom želi postići Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
453 Ivan Žokalj KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. • Kliničkim psiholozima treba priznati status zdravstvenih djelatnika jer to nesumnjivo po svojem školovanju, načinu rada i sustavu trajnog usavršavanja jesu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
454 Ivan Žokalj KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. Prijedlog o ukidanju obveze pribavljanja mišljenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i nadležne strukovne komore u svrhu smanjenja financijskog opterećenja za osnivača zdravstvene ustanove i smanjenja administrativnih prepreka prilikom osnivanja ustanove nije optimalno rješenje. Predloženim rješenjem ukida se mogućnost davanja kvalificiranog mišljenja ovlaštenih predstavnika struke i povećava mogućnost neadekvatne teritorijalne raspodjele zdravstvenih ustanova što može dovesti do smanjene dostupnosti svih oblika zdravstvene zaštite svim građanima. Ukoliko osnivač ustanovu želi uklopiti u javnu mrežu zdravstvenih ustanova i sustav plaćanja HZZO-a tada je logično da predstavnicima HZZO-a treba omogućiti sudjelovanje u postupku davanja dozvole za otvaranje nove ustanove Nije prihvaćen Zakonskim prijedlogom sukladno strateškim ciljevima predlaže se uklanjanje administrativnih barijera u postupcima za izdavanje odobrenja za obavljanje zdravstvene djelatnosti.
455 Ivan Žokalj KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 26. Rok za davanje mišljenja nadležne strukovne komore ministarstvu nadležnom za poslove zdravlja ne bi trebao biti kraći od 30 dana od primitka potrebne dokumentacije, osim u slučajevima kada vitalni nacionalni interesi za Republiku Hrvatsku i održanje stabilnosti zdravstvenog sustava (situacije poput ratne ugroze, veće prirodne nepogode) nalažu žurno postupanje Nije prihvaćen Komentar korisnika nije jasan budući da rok za dostavu mišljenja na mrežu nije kraći od 30 dana od primitka dokumentacije.
456 Ivan Žokalj KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. Zakonodavac bi trebao odrediti da se sredstva prikupljena od naplate koncesija moraju uložiti u poboljšanje uvjeta rada u postojećim zdravstvenim ustanovama na području jedinice područne (regionalne) samouprave ili u izgradnju i opremanje novih zdravstvenih ustanova Primljeno na znanje Prihod od koncesijske naknade je prihod županije koja donosi odluku o raspodjeli sredstava prikupljenih na temelju koncesijske naknade.
457 Ivan Žokalj KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. • Članak o osnivačima bolnica umjesto predloženog trebalo bi razdvojiti u članak s dva stavka koja bi glasila „Bolnicu i specijalnu bolnicu koja ulazi u sustav mreže javne zdravstvene službe može osnovati Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave, gradovi i općine.“ „Bolnicu i specijalnu bolnicu koja NE ulazi u sustav mreže javne zdravstvene službe mogu osnovati pravne i fizička osoba.“ Time bi se otklonila latentna opasnost da i bolnice u javnoj zdravstvenoj mreži funkcioniraju pretežito po tržišnim proncipima, a zainteresiranim poduzetnicima omogućilo da osnivaju privatne ustanove koje bi imale ugovore s osiguravajućim zavodima u privatnom vlasništvu . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
458 Ivan Žokalj KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 36. • Začuđuje inzistiranje na korištenju stranih riječi za odgovorne osobe u zdravstvenim ustanovama, izraza direktor (uobičajenog u poduzetništvu) umjesto uobičajenog izraza ravnatelj za glavnu rukovodeću osobu u javnoj ustanovi. Riječ direktor je primjerenija u gospodarstvu dok je u našoj tradiciji za čelnu osobu javne ustanove uvriježena riječ ravnatelj Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
459 Ivan Žokalj KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. • Medicinski direktor bi trebao imati završen studij medicine. U uvjetima pravnog okvira u kojem je sva zakonska odgovornost za provedbu dijagnostičkih i terapijskih postupaka još uvijek leži isključivo na liječnicima, u situaciji kada se građanski sudovi ravnaju po načelu „zapovjedne odgovornosti“ u sudskim postupcima o potencijalnim liječničkim pogreškama, to je jedino prihvatljivo rješenje za liječničku profesiju, svako drugo rješenje stavilo bi liječnike u neravnopravan položaj. Izmjena koja bi dozvolila da funkciju medicinskog direktora preuzmu predstavnici drugih reguliranih profesija bila bi prihvatljiva jedino u sklopu bitno opsežnije i kompleksnije cjelovite reforme kako zdravstvenog tako i kaznenog zakonodavstva. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da medicinski direktor mora imati završen sveučilišni preddiplomski i diplomski studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij zdravstvenog usmjerenja.
460 Ivan Žokalj KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. • Pravilnik o unutarnjem ustroju bolničkih ustanova nadležni ministar bi trebao donositi obavezno nakon pribavljenog mišljenja komora Primljeno na znanje Uvjete za unutarnji ustroj i organizaciju bolničkih zdravstvenih ustanova pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i nadležnih komora.
461 Ivan Žokalj KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. • Vođenje registra licenciranih liječnika spada u izvorne ovlasti HLK. Sve strukovne komore moraju voditi registre svojih članova. Slijedom navedenog nelogično je da strukovna komora mora zamoliti odobrenje jednog državnog zavoda kako bi smjela vršiti jednu od svojih zadaća određenih Zakonom o liječništvu i drugim propisima. • Vođenje državnih javnozdravstvenih registara zbog važnosti materije za dugoročno planiranje razvoja zdravstvenog sustava i procjenu mogućnosti sustava u slučajevima elementarnih nepogoda i drugih ugroza države treba regulirati posebnim zakonom . Hrvatski sabor bi tada nadležnost za vođenje registra mogao prenijeti na HZJZ i strukovne komore. Strukovne komore bi bile dužne davati svoje podatke u središnji registar. Arbitar u slučaju nesuglasja između HZJZ i službi strukovnih komora u načinu prikupljanja podataka za središnji registar bilo bi Hrvatski sabor koji izvorno i dodjeljuje javne ovlasti komorama, nikako ne ministarstva uprave i/ili zdravlja ili pojedini državni zavodi. Prihvaćen Prihvaćen.
462 Ivan Žokalj KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 91. Rješenje o priznavanju specijalizacije, odnosno uže specijalizacije obavljene u inozemstvu nadležni ministar trebao bi donositi nakon pribavljenog mišljenja nadležne strukovne komore. Rok za davanje mišljenja ne smije biti kraći od 30 dana osim u iznimnim situacijama od vitalnog interesa za Republiku Hrvatsku kada to nalažu potrebe žurne reorganizacije mreže javne zdravstvene službe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
463 Ivan Žokalj KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 93. Razinu poznavanja hrvatskog jezika potrebnu za obavljanje poslove zanimanja pojedine regulirane profesije u zdravstvu treba odrediti nadležna strukovna komora koja obavlja poslove iz područja javnih ovlasti za tu profesiju u Republici Hrvatskoj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
464 Ivan Žokalj KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. U tekstu ovog članka svakako treba spomenuti riječ dežurstvo. Dežurstva je s obzirom na postojeću brojnost liječnika i ostalih zdravstvenih profesija potrebno zadržati u zakonu i precizno regulirati plaćanje Kolektivnim ugovorom donesenim u suradnji s ovlaštenim predstavnicima liječnika. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog nije isključio dežurstvo kao oblik rada, međutim s obzirom da Direktiva o radnom vremenu dežurstvom smatra redovitim radnim vremenom tako je stipuliran stavak 2. ovoga članka, koji obuhvaća i dežurstvo. Kolektivnim ugovorom uređeno je plaćanje rada u dežurstvu.
465 Ivan Žokalj KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 104. Prijedlog o uvođenju novog modela upravnog nadzora na provedbom zakona i drugih propisa te zakonitošću rad i postupanja komora kojima su dane javne ovlasti u zdravstvenoj djelatnosti zadire u autonomiju komora i otvara mogućnost kršenja postojeće razine samoregulacije reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj. Javne ovlasti komorama je putem zakona dodijelio Hrvatski sabor i temeljem toga samo Sabor može donositi odluke kojima se bitno mijenja postojeći komorski sustav i područje samoregulacije reguliranih profesija, nikako ne imenovani djelatnici ministarstva putem rješenja kojima mogu poništavati rezultate izbora i miješati se u strogo stručna pitanja. Predloženi model je opterećen s mnoštvom nelogičnosti koje potencijalno mogu dovesti do niza zloupotreba i prouzročiti dugoročne nesagledivo loše posljedice po položaj svih reguliranih zdravstvenih profesija te dugoročno bespotrebno antagonizirati sve strukovne komore i nadležno ministarstvo. Upravni nadzor nad radom komore ministarstvo smije provoditi samo za poslove iz područja javnih ovlasti dodijeljenih komora temeljem programa nadzora kojeg je odobrio Hrvatski sabor koji je komori dao određene javne ovlasti. Ministar nadležan za poslove zdravlja podnosio bi izvješće o provedbi upravnog nadzora kojeg provodi pravna služba ministarstva Hrvatskom saboru, najmanje jednom godišnje. Strukovne komore imaju pravo dobiti na uvid izvješće prije slanja nadležnom tijelu sabora i očitovati se o primjedbama koje sadrži izvješće. U slučaju da Sabor odbaci izviješće, nadležno ministarstvo dužno je ponovno provesti postupak i o tome izvijestiti nadležno tijelo Sabora. Hrvatski sabor temeljem dobivenog izviješća koje sadrži navode o bitnim odstupanjima od zakonom propisane procedure u obavljanju polova iz dodijeljenih javnih ovlasti ima pravo zatražiti preispitivanje, izmjenu i ukidanje spornih rješenja, uključujući i sazivanje izvanredne sjednice skupštine komore zbog izmjene pravnih akta komore koji su u suprotnosti s zakonima Republike Hrvatske i direktivama Europske komisije. Nadležno tijelo ili ovlaštena osoba koja provodi upravni nadzor nad provedbom javnih ovlasti po imenovanju od strane nadležnog ministra dužna je predložiti mjere za otklanjanje uočenih nepravilnosti i o tome izvijestit nadležne u komori i ministra. Ukoliko nadležna tijela u komori odbiju provesti preporučene mjere tada ministarstvo upoznaje s problemom nadležno tijelo Sabora koje ima pravo izviješće usvojiti, izmijeniti ili u cijelosti odbaciti. Provedba disciplinskog postupka nad osobom za koju utvrdi odgovornost ta kršenje zakonskih propisa u obavljanju poslova iz javnih ovlasti komore je u nadležnosti odgovarajućih tijela komore. Ukoliko se tijekom nadzora uoče elementi kaznenog djela osoba koja provodi nadzor dužna je podnijeti kaznenu prijavu nadležnom tijelu(državnom odvjetništvu) i o tome podnijeti izviješće ministru. Ministarstvo ne može imati ovlast razriješiti dužnosnike komore koji su zakonito izabrani ili od strane nadležnih tijela komore imenovani za obavljanje određene dužnosti. Takva mogućnost predstavlja kršenje principa samoregulacije liječničke profesije i zadiranje u autonomiju strukovne komore koja se time stavlja u lošiju poziciju u odnosu na udruge građana s neobaveznim članstvom. Primljeno na znanje Ministarstvo zdravlja provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja komora i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima su povjereni poslovi državne uprave u području zdravstva u skladu i temeljem odredbi Zakona o sustavu državne uprave, a člankom 22. točkom 5. toga Zakona, propisano je da se posebnim zakonom mogu propisati i druge mjere prilagođene potrebama određenog područja. Povjereni poslovi državne uprave u zdravstvu obavljaju komore i druge pravne osobe s javnim ovlastima temeljem: Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakona o liječništvu, Zakona o dentalnoj medicini, Zakona o ljekarništvu, Zakona o sestrinstvu, Zakona o primaljstvu, Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti, Zakona o djelatnostima u zdravstvu, Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, Zakona o Hrvatskom crvenom križu, Zakona o lijekovima i drugih zakona. Komore nisu udruge već pravne osobe s javnim ovlastima u kojima je zakonom propisano obvezno članstvo, te kao i druge pravne osobe kojima su povjereni poslovi državne uprave, odgovaraju za zakonitost rada. Štetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave, naknađuje Republika Hrvatska, sukladno članku 14. Zakona o sustavu državne uprave. S druge strane komore u zdravstvu naplaćuju vrlo visoke naknade od građana za obavljanje povjerenih poslova državne uprave, pa je u javnom interesu da ako se u upravnom nadzoru utvrde nezakonitosti i nepravilnosti u postupanju, Ministarstvo može rješenjem narediti da se one otklone te rok za njihovo otklanjanje. Ovim izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti predlaže se urediti područje upravnog nadzora u zdravstvu, kako bi se postigla djelotvornost, ekonomičnost i svrhovitost rada u obavljanju poslova državne uprave. Propisivanjem posebnih mjera doprinosi se učinkovitosti poslova javne uprave u cilju osiguranja zakonitosti i jednakog postupanja komora i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima prema svim građanima.
466 Ivana Bahun KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Smatram da psiholozi trebaju biti priznati kao zdravstveni djelatnici budući da svojim znanjem i vještinama pridonose kvalitetnoj skrbi o pacijentima i drugim članovima zdravstvenog sustava, te su sposobni samostalno obavljati dijagnostičke i tretmanske postupke koji su nužni i vrijedni unutar multidisciplinarnog pristupa korisniku zdravstvene skrbi. Ivana Bahun, magistra psihologije i volonterka Hrabrog telefona Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
467 Ivana Begić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Već dugo vremena u Članku 124 (NN 82/13) o statusu zdravstvenih djelatnika, nedostaje riječ - PSIHOLOG, što je apsolutno nelogično s obzirom da psiholozi već dugi niz godina čine sastavni dio kliničkog tima, te koji kroz provođenje - neuropsihologijskih testiranja - uz provođenje savjetovanja, i/ili dodatnog vida psihološke pomoći krajnjim korisnicima/pacijentima - apsolutno legitimno doprinose i sudjeluju u pružanju usluga zdravstvene zaštite. Međutim, kako nisu prepoznati i samim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, nailaze na hrpu problema u sustavu, u odnosima s drugim "zdravstvenim" kolegama i procedurama i sl. U članku 124. nužno je DODATI informaciju o psiholozima kao nužnom faktoru u zdravstvenoj zaštiti. Umjesto da psihološka usluga i pomoć bude građanima što dostupnija, umjesto da se teži što boljoj i efikasnijoj psihološkoj pomoći svim generacijama (pogotovo u vrijeme aktualne krize i sve težeg života širokog sloja građana) na ovaj način se taj proces samo otežava. Psiholozi bi trebali biti "prva crta obrane" po pitanju mentalnog zdravlja (a pogotovo prevencije), a i psihijatri bi se na taj način mogli i rasteretiti (više kvalitetnog vremena za rad s pacijentima) jer nije sve indikativno za psihijatriju niti bi psihijatrija trebala biti prvi korak u slučaju mentalnih poteškoća (koje su često ili razvojne ili situacijske i rješive i bez lijekova, no svakako uz stručnu pomoć). Mnogo psihologa prolazi psihoterapijske škole i može samostalno obavljati psihoterapijsku djelatnost, no također zbog zakona, nisu to u mogućnosti obavljati ni u kliničkom okruženju. Nadam se da ne moram ni pojašnjavati koliko bi tek psihoterapijska usluga bila dostupnija široj javnosti kada bi se KONAČNO i to pitanje psihoterapije riješilo. (Za sada i po mojim saznanjima, psihoterapiju mogu u kliničkim okvirima obavljati samo educirani psihijatri..??) Branitelji, mladi, obitelji, građani u financijskim problemima, itd. itd. svima bi se dostupnost psiholoških usluga mogla drastično poboljšati, a i ako zdravstveni sustav, tj. ministarstvo teži poboljšanju, pod hitno bi se trebala adresirati i ova stvar. Koliko vidim, na ovom članku je trenutno i najviše komentara, istog nazivnika - dakle, svakako je potrebno priznati status psihologa u zdravstvu! Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
468 Ivana Knežević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Iako uz primjetno kaskanje za ostalim razvijenim svijetom, moram pohvaliti uopće pokrenutu inicijativu da se, među ostalim, psiholozima zaposlenim u zdravstvenim ustanovama prizna njihov status. Nedvojbeno je da bi oni trebali imati status zdravstvenih djelatnika budući da sve ozbiljne zdravstvene ustanove prepoznaju njihov značaj pri radu s pacijentima, a i sam njihov doprinos odnosima na odjelima na kojima rade. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
469 Ivana Mošić Pražetina PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 118. Sekcija socijalnih radnika u zdravstvu HKSR smatra nužnim da se u obavljanju djelatnosti izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja, uključujući bolesti ovisnosti, uz specijaliste psihijatrije i medicinske sestre ZJZ zadrže i socijalni radnici koji u njima već rade kako bi se osigurao multidisciplinarni pristup nužan za kvalitetno obavljanje spomenute djelatnosti. Također smatramo nužnim da u članku Zakona budu taksativno navedeni Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
470 Ivana Mošić Pražetina KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Sekcija socijalnih radnika u zdravstvu HKSR želi upozoriti da je temeljem Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 124/11, 120/12) navedeno da djelatnost socijalnog rada, detaljno opisana u članku 2., obuhvaća primjenu profesionalnih metoda koje se pružaju u obliku preventivnog ili tretmanskog postupka u području zdravstva, što je definirano u članku 3. istoimenog Zakona. U procesu donošenja odluka i izbora terapijskog postupka u smislu socijalnog dijagnosticiranja, informiranja, istraživanja i procjenjivanja, savjetovanja, organiziranja razvojnih aktivnosti, kriznih intervencija, stvaranja novih i mobiliziranja postojećih resursa, umrežavanja, koordiniranja, socijalnog mentorstva i managementa te psihosocijalnog i psihoterapijskog savjetovanja socijalni radnik je samostalan u postupanju sukladno znanstvenim saznanjima i stručno dokazanim metodama koje odgovaraju suvremenom standardu struke. Složenost poslova socijalnog radnika u zdravstvenoj ustanovi i sudjelovanje socijalnog radnika u dijagnostici i liječenju, potvrđuju i ugovorene usluge sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje gdje se vidi da socijalni radnici obavljaju razne dijagnostičko-terapijske postupke. U sustavu zdravstva su socijalni radnici sustavno diskriminirani u odnosu na ostale kolege istog stupnja obrazovanja, istog smjera društveno-humanističkih znanosti i jednake složenosti poslova koje obavljaju u istim zdravstvenim ustanovama, o čemu smo u nekoliko navrata upozoravali, no bez odaziva. Socijalni radnici su ravnopravni članovi timova u zdravstvenim ustanovama u kojima rade i izostavljanje ili zanemarivanje multidisciplinarnog pristupa u suprotnosti je sa svim međunarodnim preporukama i uzancama stručnog i profesionalnog rada. U tom smislu, citiramo i preporuku Međunarodne federacije socijalnih radnika Europe (IFSW Europe) u kojoj je navedeno: „Zakonska regulacija profesije je temelj naše profesionalne odgovornosti kao socijalnih radnika, stoga IFSW Europe poziva sve relevantne donositelje odluka u Republici Hrvatskoj da pruže potporu profesionalnim tijelima socijalnih radnika u njihovim nastojanjima da se uspostavi sistem koji osigurava da svi socijalni radnici imaju potrebna znanja i vještine za stručnu pomoć i podršku ljudima u vrijeme krize, zaštitu djece i drugih osjetljivih skupina odraslih od zlouporabe, odnosno da im pruže kvalitetnu socijalnu uslugu. Razumijemo da su naše kolege u Hrvatskoj ozbiljno zabrinute nad diskriminacijom socijalnih radnika zaposlenih u zdravstvu, gdje socijalni radnici dobivaju manje plaće od ostalih stručnjaka humanističkog usmjerenja (psiholozi, socijalni pedagozi, rehabilitatori), a koji imaju istu razinu obrazovanja, kompetencija i istu razinu odgovornosti. IFSW Europe podržava profesionalne organizacije socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj u njihovim nastojanjima da utječu na donositelje odluka kako bi se eliminirale sve prepreke za uspješnu (re)organizaciju i pružile kvalitetne profesionalne usluge socijalnog rada u skladu sa zakonom.“ Apeliramo, u ime svih socijalnih radnika trenutno zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj te socijalnih radnika u Zavodima za javno zdravstvo da ne ponovite istu nepravdu kao s prethodnim Zakonskim odredbama. Zbog svega navedenog, tražimo da se zanimanje socijalnog radnika u Zakonu/Pravilniku taksativno navede uz ostale stručnjake, a prema prijedlogu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, da budu u grupaciji zdravstvenih radnika. Prihvaćanjem gore navedene izmjene omogućila bi se primjena standarda rada socijalnih radnika u zdravstvu koji su važan dio cjelovite kvalitetne i učinkovite zdravstvene zaštite. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
471 Ivana Mošić Pražetina KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Sekcija socijalnih radnika u zdravstvu Hrvatske komore socijalnih radnika podržava uključivanje socijalnih radnika u promicanju zdravlja i provođenju pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
472 Ivana Portolan Pajić PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 118. Mišljenje Povjerenstva Grada Zagreba za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga te drugih sredstava ovisnosti je da djelatnost za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti treba ostati u županijskim zavodima, a ako ipak dođe do prelaska djelatnosti u dom zdravlja , rok za isto treba biti najmanje 5 godina. U istom slučaju dom zdravlja treba preuzeti cijeli multidisciplinarni tim koji pored liječnik specijalista psihijatra uključuje ne samo medicinsku sestru već i psihologa, defektologa te socijalnog radnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
473 Ivana Portolan Pajić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 100. Povjerenstvo za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga te drugih sedstava ovisnosti Grada Zagreba protivi se izmjeni točke 3. čl.161. jer bi to omogućilo privatnoj praksi provođenje djelatnosti zaštite mentalnog zdravlja , prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti što je u suprotnosti s Nacionalnom strategijom suzbijanja zlouporabe droga i u suprotnosti s dobrom praksom u RH. Svaka drastična promjena u sustavu izvanbolničkog liječenja ovisnosti može dovesti do neželjenih posljedica u prvom redu do gubitka liječenih ovisnika iz sustava što će biti nepopravljiva šteta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
474 Ivana Portolan Pajić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. Povjerenstvo za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga te drugih sredstava ovisnosti Grada Zagreba predlaže da djelatnost zaštite mentalnog zdravlja, prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti ostaje djelatnost županijskih zavoda jer se radi o dobro uhodanom i učinkovitom sustavu koji je dio Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
475 Ivana Portolan Pajić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Povjerenstvo za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga te drugih sredstava ovisnosti Grada Zagreba ne slaže se s izmjenama Zakona u čl.78. kojim se definira da dom zdravlja provodi i djelatnost izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja uključujući i ovisnosti te predlaže da ista ostane djelatnost županijskih zavoda jer se radi o dobro uhodanom i učinkovitom sustavu liječenja ovisnosti koji je sustavni dio Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga u RH za razdoblje od 2012. do 2017. Županijski zavodi su stvarni nositelji brojnih mjera i aktivnosti tj prevencije ovisnosti i izvanbolničkog liječenja. Primljeno na znanje Organiziranjem izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti u okviru doma zdravlja povećava se dostupnost te se stvaraju temelji za razvoj "psihijatrije u zajednici" uključujući i rehabilitaciju osoba s mentalnim bolestima, a što će provoditi multidisciplinarni tim. Koordinator se može ustrojiti u okviru doma zdravlja ili ustanove za njegu u kući sukladno definiranom broju koordinatora u mreži javne zdravstvene službe. Uz koordinatora može se uspostaviti i mobilni palijativni tim.
476 Ivana Rede KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Radim 28 godina kao klinički psiholog i psihoterapeut u KBC Rijeka. Ne želeći ponavljati sve dolje navedene argumente zbog kojih bi klinički psiholozi (napokon) trebali biti svrstani u zdravstvene djelatnike, sjećam se usmenih komentara nadležnih kojima smo se godinama obraćali sa istim problemom- "da, to je propust". Međutim, tome nisu slijedile i akcije kojima bi se pomoglo kliničkim psiholozima da nas se i formalno prepozna na način na koji nas već odavno prepoznaju suradnici u zdravstvenim ustanovama. Možda će ovaj zakonodavac imati potrebu da taj propust ispravi. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
477 Ivana Štahan KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Smatram da se psiholozi trebaju priznati kao zdravstveni djelatnici iz razloga što direktno sudjeluju u procjenjivanju, tretmanu i savjetovanju različitih profila osoba u zdravstvu. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
478 Ivanka Zirdum KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Klinički psiholozi su važan dio interdisciplinarnog tima, sudjeluju u postupcima dijagnostike te u individualnoj i grupnoj terapiji za koju su završili višegodišnje edukacije. Smatram da klinički psiholozi trebaju biti zdravstveni radnici. Ivanka Zirdum dr. med. spec. psihijatrije Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
479 Ivica Jurenec KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Svi klinički psiholozi, bilo gdje na razini primarne zdravstvene zaštite, a posebice klinički psiholozi psihoterapeutski educirani i s iskustvom individualnih i grupnih psihoterapija, savjetovanja i psihosocijalne pomoći i skrbi u radu s braniteljima i stradalnicima te članovima njihovih obitelji su bili i ostali prva i posljednja crta napada i obrane kod psihičkih smetnji, poremećaja i bolesti te istinski edukacijsko-terapijski suport, ali često i jedina snaga žurne krizne intervencije te kao takovi svi klinički psiholozi, bez obzira gdje su uposleni u sustavu javnog zdravstva, domova zdravlja i bolnica, neizostavno trebaju imati neupitni status zdravstvenih radnika, daleko ispred nekih više tehničkih ili više društvenih struka u zdravstvu, te slijedom toga i imati ozakonjena odgovarajuća prava i obveze s uporištem u samom Zakonu, a ne (samo) u podzakonskim propisnicima, jer oni stvarno i činjenično u svojoj biti te naravi posla i jesu zdravstveni radnici o kojima presudno ovisi mentalno zdravlje pacijenata i svih ugroženih i potrebitih društvenih skupina, a posebice braniteljskih i stradalničkih te članova njihovih obitelji - prema mom dugogodišnjem ratnom i poslijeratnom iskustvu. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
480 Ivica Medanić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Deset godina radim u PB Ugljan kao psiholog. Posao kojeg obavljam uključuje samostalno provođenje psihodijagnostičke obrade pacijenta te psihoterapijski rad u grupama s pacijentima s dg. alkoholizma, PTSP-a, psihotičnim pacijentima te onima s dg. iz anksiozno-depresivnog kruga.Kada je riječ o psihodijagnostičkoj procjeni, suradnja sa odjelnim psihijatrima je na visokoj razini, gdje često zajedno raspravljamo te donosimo procjenu psihičkog stanja osobe, svatko iz svog kuta gledišta te se na takav način poboljšava i timska sinteza, a što može imati samo pozitivnih posljedica na pacijenta.Ne treba posebno naglašavati da postavljena dijagnoza uvelike utječe na to da li i kakvu vrstu terapije pojedinac treba(farmakoterapija, psihoterapija, savjetovanje) te u tome vidim veliki doprinos i nas psihologa na pojedinčevu psihološku dobrobit.Psihoterapijski rad s pacijentima sa psihijatrijskom dijagnozom je, s druge strane, direktno usmjeren na psihološku dobrobit pacijenta. Svi mi koji se bavimo tom vrstom polsa imamo i završene edukacije i tečajeve koji nas kvalificiraju za uspješan psihoterapijski rad s pacijentima. Stoga sam mišljenja da se klinički psiholozi odavno bave zdravstvenim radom te zaslužuju da kao takvi budu prepoznati i od strane ministarstva za koje rade. Ako nas ostale medicinske struke i pacijenti prepoznaju kao zdravstvene, onda ne vidim razloga da se to ne uvede u sustav. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
481 Jadranka Zorić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Već 20-tak godina sam spec. klinički psiholog u psihijatrijskoj ustanovi. Ukupno u zdravstvu radim 30 godina. Obavljam poslove psihološke dijagnostike i grupne i individualne psihoterapijske postupke. Priznavanjem statusa zdravstvenog radnika psiholozima ispravila bi se odredba koja aktualno sustavno diskriminira psihologe u sustavu. Iako obavljaju neprocjenjivo važne poslove, njima je onemogućeno da ostvare prava na plaćene specijalizacije, nagrade za rad sukladno stupnju obrazovanja (ne priznaje im se status specijaliste), onemogućeno im je kontinuirano stručno i znanstveno obrazovanje i napredovanje u struci za koju su se školovali. Pacijenti neobično mnogo gube time što psiholozi nisu adekvatno statusno vrednovani time što ne mogu direktno zatražiti psihološku uslugu, pa im je onemogućeno dobivanje preventivne, terapijske i savjetodavne usluge od strane psihologa. Ovime zdravstveni sustav postaje skuplji jer sve osobe s psihičkim problemima nekritički bivaju upućene psihijatrijskoj službi. To sa sobom u nebrojenim slučajevima povlači troškove nepotrebne farmakoterapije, uključenje u tretman po isključivo medicinskom modelu, tek naknadnu ili /i neobaveznu dijagnostičku psihologijsku konzultaciju. Smatram da psiholozi svakako trebaju ostvariti status zdravstvenog djelatnika uz uspostavljen sustav specijalističkog obrazovanja i napredovanja, čime bi zdravstveni sustav dobio na efikasnosti a nisu zanemarive i financijske uštede za sustav u cjelini. Konačno, zdravstvo susjednih zapadnih evropskih zemalja već jako dugo prepoznaje psihologe kao relevantne i nezaobilazne zdravstvene djelatnike. dr.sc. Jadranka Zorić, prof. psih., spec. klin. psihologije Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
482 Jasmina Medo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Na temelju svog dugogodišnjeg rada na psihijatrijskom odjelu smatram da su klinički psiholozi vrlo važna karika u dijagnostici i liječenju psihijatrijskih poremećaja. Stoga se u obradi pacijenata uz procjenu psihijatra obavezno traži i psihologijsko testiranje, te drugi oblici grupne i induvidualne terapije, gdje je ključna uloga kliničkih psihologa. Nama koji radimo s psiholozima potpuno je jasna njihova uloga i pripadnost timu , pa ne vidim razloga zašto im se ne prizna status zdravstvenih djelatnika. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
483 Jelena Begić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Klinički psiholozi jesu zdravstveni djelatnici. Svakodnevno u svom radu usko surađujem s kliničkim psiholozima bez kojih bi rad na dijagnostici i liječenju naših malih pacijenata bio znatno otežan. Od velike su nam važnosti u psihodijagnostici, kao i u terapijskom dijelu, te je suradnja više nego izvrsna. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
484 Jelena Mladenić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Posao psihologa u bolničkim ustanovama obuhvaća rad s pacijentima. Sudjelujemo u multidisciplinarnom timu koji provodi dijagnostiku, koja je nužna za određivanje liječenja i terapije za pacijente. Također, psiholozi provode psihoterapije i savjetovanja kojima liječe pacijente. I zato psiholozi jesu zdravstveni djelatnici, pa ih je tako potrebno i zakonom definirati. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
485 Jelena Mladenić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Posao psihologa u bolničkim ustanovama obuhvaća rad s pacijentima. Sudjelujemo u multidisciplinarnom timu koji provodi dijagnostiku, koja je nužna za određivanje liječenja i terapije za pacijente. Također, psiholozi provode psihoterapije i savjetovanja kojima liječe pacijente. I zato psiholozi jesu zdravstveni djelatnici, pa ih je tako potrebno i zakonom definirati. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
486 Jelena Sušac KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Klinički psiholog je neizostavan član psihijatrijskog tima te samim tim i zdravstveni djelatnik. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
487 Jelena Tokić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Izglasavanjem ovog Zakona ne dolazi do uštede kakva se planira, već do dodatnih troškova. Nije prihvaćen Provođenje ovoga Zakona neće imati učinak na državni proračun, odnosno neće zahtijevati osiguranje dodatnih financijskih sredstva u državnom proračunu. Naime, s obzirom da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, u skladu sa sada važećim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. siječnja 2015. godine, nastavio poslovanje izvan državne riznice, svi troškovi koji će rezultirati navedenim izmjenama Zakona biti će financirani iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstvenog osiguranja, a po potrebi internom preraspodjelom bez potrebe za dodatnim sredstvima.
488 Jelena Tunjić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Kao specijalizantici psihijatrije uopće mi je nezamislivo da se kliničke psihologe ne prizna kao zdravstvene djelatnike. Ne samo da su nezaobilazni dio zdravstvenog, multidisciplinarnog tima, već ako se za njih koji sudjeluju u dijagnostici, diferencijalnoj dijagnostici i prognozi psihičkih bolesti razmatra jesu li zdravstveni djelatnici možemo postaviti i pitanje tko to uopće jest. Oni su naprosto vrlo važna karika u zdravstvenom sustavu, kao takvi trebaju biti i priznati, a da se uopće sada ne ulazi u rasprave kako je njihov broj na bolničkim odjelima premali. Na dalje, vezano za prijedlog zakona o mentalnom zdravlju i odlasku psihijatra u primarnu zdravstvenu zaštitu također je od iznimne važnosti u slučaju da se zakon usvoji, da psihijatar u primarnu zaštitu ode sa psihologom kao članom zdravstvenog tima jer je on u tom radu neizostavan, kao što je bio i do sada. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
489 Josip Lopižić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Prilog i potpora potrebi izmjena statusa kliničkih psihologa u zdravstvenom sustavu poslana 26. veljače 2015 od strane predsjednika EFPA-e (Europske federacije psiholoških društava) čiji je ponopravni član Hrvatsko psihološko društvo (HPD). Pismo nedvojbeno podupire nastojanja hrvatskih psihologa u svrhu stjecanja statusa zdravstvenih djelatnika kao što je to slučaj u zemljama EU i mnogim zemljama u svijetu. Pismo upućeno Ministarstvu zdravlja donosimo u cijelosti: Subject: professional status of clinical psychologists employed within the Croatian health care system Your Excellency, I am writing to you in my capacity of President of the European Federation of Psychological Associations (EFPA), which represents national psychologists associations from 36 countries in Europe (including all Member States of the European Union) with over 300.000 members. Through this letter I would like to express my deep concern over the status of clinical psychologists employed in the Croatian health care system and the fact that they are currently not recognized as health care professionals and are therefore not enjoying similar rights as are other educated health professionals (such as physicians, nurses, speech rehabilitators, etc.). Particularly worrisome is that – according to my information – your Ministry does not acknowledge postgraduate specializations in clinical psychology, education in psychotherapy, and/or doctoral level education for clinical and health psychologists. In the view of EFPA this depreciates the position of Croatian clinical (and health) psychologists in comparison to other health care professions in Croatia as well as in comparison with their colleagues in other EU countries, and hinders cross-border collaboration in further education. EFPA urges your Ministry to bring the situation in Croatia in line with that in other EU countries, and to apply similar standards for the recognition of professional qualifications of psychologists in the clinical and health area, and for their recognition as health professionals. This would not only help to help improve the position of the psychologists concerned, but would also allow them to make a greater contribution to the mental health care in Croatia. More specifically, I would recommend that your Ministry takes urgent legislative measures to improve the situation by: a) acknowledging the definition of clinical psychology and the job description for the clinical psychologist employed in the health care system as stated in professional guidelines and legislative documents of the Croatian Psychological Chamber. b) setting standards for the work activities, necessary education level, professional position, and the status of clinical psychologists employed in the health care system, in accordance with the EuroPsy qualification system and good practice standards from other EU countries employing clinical psychologists in their health care system (for example, Belgium and the Netherlands). c) recognizing the curriculum and the diploma of postgraduate specialization in clinical psychology and the doctorate in clinical psychology, which are licensed by the Croatian Ministry of Science, Education and Sports, as appropriate qualifications for work in the Croatian health care system. d) on the basis of the above, provide for the recognition of clinical (and health) psychologists as a health care professionals within the Croatian health care system. Of course, EFPA and its Croatian Member Association, the Croatian Psychological Association, would be happy to provide you with additional information on the above mentioned standards. I would appreciate to hear from you about any planned and undertaken actions concerning the issues addressed in this letter, since the recognition of the professional qualifications of psychologists is one of EFPA's highest priorities. Yours sincerely, Robert Roe President of EFPA Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
490 Josip Lopižić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prilog i potpora potrebi izmjena statusa kliničkih psihologa u zdravstvenom sustavu poslana 26. veljače 2015 od strane predsjednika EFPA-e (Europske federacije psiholoških društava) čiji je ponopravni član Hrvatsko psihološko društvo (HPD). Pismo nedvojbeno podupire nastojanja hrvatskih psihologa u svrhu stjecanja statusa zdravstvenih djelatnika kao što je to slučaj u zemljama EU i mnogim zemljama u svijetu. Pismo upućeno Ministarstvu zdravlja donosimo u cijelosti: Subject: professional status of clinical psychologists employed within the Croatian health care system Your Excellency, I am writing to you in my capacity of President of the European Federation of Psychological Associations (EFPA), which represents national psychologists associations from 36 countries in Europe (including all Member States of the European Union) with over 300.000 members. Through this letter I would like to express my deep concern over the status of clinical psychologists employed in the Croatian health care system and the fact that they are currently not recognized as health care professionals and are therefore not enjoying similar rights as are other educated health professionals (such as physicians, nurses, speech rehabilitators, etc.). Particularly worrisome is that – according to my information – your Ministry does not acknowledge postgraduate specializations in clinical psychology, education in psychotherapy, and/or doctoral level education for clinical and health psychologists. In the view of EFPA this depreciates the position of Croatian clinical (and health) psychologists in comparison to other health care professions in Croatia as well as in comparison with their colleagues in other EU countries, and hinders cross-border collaboration in further education. EFPA urges your Ministry to bring the situation in Croatia in line with that in other EU countries, and to apply similar standards for the recognition of professional qualifications of psychologists in the clinical and health area, and for their recognition as health professionals. This would not only help to help improve the position of the psychologists concerned, but would also allow them to make a greater contribution to the mental health care in Croatia. More specifically, I would recommend that your Ministry takes urgent legislative measures to improve the situation by: a) acknowledging the definition of clinical psychology and the job description for the clinical psychologist employed in the health care system as stated in professional guidelines and legislative documents of the Croatian Psychological Chamber. b) setting standards for the work activities, necessary education level, professional position, and the status of clinical psychologists employed in the health care system, in accordance with the EuroPsy qualification system and good practice standards from other EU countries employing clinical psychologists in their health care system (for example, Belgium and the Netherlands). c) recognizing the curriculum and the diploma of postgraduate specialization in clinical psychology and the doctorate in clinical psychology, which are licensed by the Croatian Ministry of Science, Education and Sports, as appropriate qualifications for work in the Croatian health care system. d) on the basis of the above, provide for the recognition of clinical (and health) psychologists as a health care professionals within the Croatian health care system. Of course, EFPA and its Croatian Member Association, the Croatian Psychological Association, would be happy to provide you with additional information on the above mentioned standards. I would appreciate to hear from you about any planned and undertaken actions concerning the issues addressed in this letter, since the recognition of the professional qualifications of psychologists is one of EFPA's highest priorities. Yours sincerely, Robert Roe President of EFPA Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
491 Josipa Radas KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Ovim prijedlogom u Higijenskom epidemiološkom timu se, uz liječnika spec.epidemiologa, navode osobe sa završenim studijem sestrinstva, a tek onda se dodaje "ili sanitarnog inženjerstva". Time se sanitarni inženjeri i sanitarni tehničari stavljaju u neravnopravan položaj jer su od svih zdravstvenih djelatnika oni educirani posebno za obavljanje poslova u higijensko-epidemiološkoj zaštiti. Osobe sa završenim studijem sestrinstva imaju daleko šire mogućnosti zapošljavanja, a uz to je HE zaštita temelj edukacije sanitarnih inženjera ( iz vlastitog primjera navodim odslušana 4 semestra kolegija "Epidemiologija"). Ujedno napominjem da se u ovom prijedlogu nigdje ne spominju diplomirani sanitarni inženjeri niti magistri sanitarnog inženjerstva, koji se školuju na dva visoka učilišta u RH (Rijeka i Zagreb), kao zdravstveni djelatnici obveznici su obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita. Programom pripravničkog staža za djelatnost sanitarnog inženjerstva za magistre san.inženjertsva i dipl.san.inženjere predviđeno je da, od 28 tjedana u zavodima za javno zdravstvo, 11 tjedana provedu u stručnoj jedinici iz područja epidemiologije . Pitam se čemu sve to ako ih ni zakonodavac ni nadležno ministarstvo ne prepoznaje kao struku niti vidi njihovu ulogu u HE timu. Isto tako se pitam koliki dio pripravničkog staža u jedinicama za epidemiologiju provode osobe sa završenim studijem sestrinstva? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
492 Karin Kuljanić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Klinički psiholozi provode usluge zdravstvene zaštite koristeći stručne, dijagnostičke i terapijske postupke, samostalno i kao dio multidisciplinarnog tima, pružaju cjelovitu uslugu u okviru zaštite mentalnog zdravlja kroz ambulante, konzilijarno-specijalističke preglede u okviru KBC-a s izdanima nalazima, pečatom i stručnom odgovornošću, prvenstveno usmjerenu na dobrobit pacijenata i njihovih obitelji. Klinički psiholog je prepoznat kao samostalna djelatnost te sada uputnice glase na kliničkog psihologa pod brojem 2220000 gdje se isključivo od psihologa traži specifična usluga. Stoga, definiranje kliničkog psihologa u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti jedino i može biti regulirano u Zakonu, a ne u Pravilniku, i to u domeni zdravstvenog djelatnika. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
493 Karla Knežević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Nužno je da klinički psiholozi budu smatrani zdravstvenim djelatnicima. Klinički psiholozi su zaslužni za dijagnosticiranje psihičkih poteškoća koje onemogućuju blagostanje za koje svaka osoba ima pravo, kao što su i zaslužni za tretmane uz koje se poboljšava kvaliteta života. Pomalo je žalosno kako se nakon toliko saznanja o važnosti ljudske psihe inzistira na fizikanom i vidljivom, zanemarujući nešto toliko esencijalno i temeljno kao što je to mentalno zdravlje. Mentalno i fizičko zdravlje zajedno čine visoko funkcionalnog i zdravog čovjeka, i niti jedno od tog dvoje ne bi trebalo biti podložno zanemarivanju. Također, klinički psiholozi imaju moć znanja o prevenciji pojavljivanja psihičkih smetnji, a ne zaboravimo kako psihičke smetnje mogu dovesti i do onih fizičkih. Kao budući psiholog, izrazito mi je važno da struka kliničkog psihologa bude u cjelosti priznata u kontekstu zdravlja, i to ne iz razloga obrane struke kao takve, već mi je važno da svaki pacijent pojedinac ima pravo na psihološku pomoć koju mu može pružiti psiholog. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
494 Karmen Ban KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Klinički psiholozi trebaju biti zdravstveni radnici. Svojim znanjem i vještinama oni dijagnosticiraju. Sjetimo se samo koliko je branitelja potražilo pomoć, koliko ih još uvijek pomoć i dobiva. Iz osobnog iskustva posjeta psihologinji u bolnici Čakovec, moram napisati da je psihologa premalo!!!! Na moje zdravlje bitno je utjecala postavljena dijagnoza psihologinje, a nastavak liječenja u ranoj fazi bio efikasaniji. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
495 Katica Drobnjak,dr med KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Slažem se u potpunosti da su klinički psiholozi bili i ostali zdravstveni djelatnici. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
496 Katija Kalebić Jakupčević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Radim u sustavu zdravstva posljednjih 13 godina. Kao klinički psiholog i psihoterapeut svakodnevno provodim psihodijagnostičke procjene, savjetovanja i psihoterapiju. Naši pacijenti i suradnici u zdravstvu svakodnevno prepoznaju važnost i korist koju imaju od nas, a nedavno smo napokon kao samostalna djelatnost prepoznati i priznati od strane HZZO-a nakon čega smo i ugovorili ambulante kliničkog psihologa. Vjerujem da je jedini mogući i ispravni korak da napokon i zakonom budemo priznati i prepoznati kao zdravstveni djelatnici. Dr.sc. Katija Kalebić Jakupčević, spec. kliničke psihologije Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
497 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Kineziologe svakako treba obuhvatiti pravilnikom predviđenim novim stavkom 4. članka 124. važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti (članak 82. predloženih izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti) kao stručnjake koji rade u sustavu zdravstva u opsegu svojih stručnih kompetencija. Objašnjenje: Kineziolozi kao stručnjaci rade u sustavu zdravstva na svim razinama zdravstvene zaštite (prevenciji, dijagnostici i tretmanu) kroz provođenje kineziterapijskih postupaka s djecom, mladima, odraslima i starijim osobama i kroz promicanje zdravlja odnosno zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti te, s obzirom na svoje kompetencije, trebaju biti obuhvaćeni navedenim pravilnikom. Iako su se diplomirani kineziolozi tradicionalno zapošljavali kao profesori tjelesne i zdravstvene kulture u školama ili kao treneri, u posljednjih nekoliko godina stručnjaci kineziologije su prepoznati kao važni članovi timova u klinikama i bolnicama koje se bave prevencijom i rehabilitacijom lokomotornih tegoba i oštećenja te kroničnih bolesti kao što su razne kardiovaskularne bolesti, dijabetes, osteoporoza i pretilost. Također, u posljednjem desetljeću, kineziolozi svoje profesionalne karijere ostvaruju i kroz područje javnog zdravstva djelujući u promociji zdravlja tj. zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti, pa tako danas imamo više kineziologa zaposlenih u zavodima za javno zdravstvo (npr. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Nastavni zavod za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
498 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. U stavku 3. članka 27. važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti (članak 14. predloženih izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti) predlaže se dodati stručnjake kineziologe koji se obrazuju na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stječu kompetencije za rad u različitim područjima kao što su odgoj i obrazovanje, sport, kineziterapija, javno zdravstvo (promocija zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti). Stoga se predlaže da se stavak 3. članka 27. važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti (članak 14. predloženih izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti) izmjeni na sljedeći način: «U promicanju zdravlja i provođenju pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini, a posebno palijativnoj skrbi, zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina mogu sudjelovati i psiholog, logoped, socijalni radnik, kineziolog, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedina specifična pitanja te zaštite.» Objašnjenje: Kineziolozi su stručnjaci educirani za provođenje mjera zdravstvene zaštite na preventivnoj razini opisanih u članku 26. važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti (članak 13. predloženih izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti) i to posebno: za preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim i srednjim školama te visokim učilištima na svom području; promicanje zdravlja što obuhvaća unaprjeđenje i zaštitu tjelesnog i mentalnog zdravlja u zajednici djelujući na bihevioralne, biološke i socijalne rizike za zdravlje; zdravstvenu rehabilitaciju djece i mladeži s poremećajima u tjelesnom i duševnom razvoju. Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: preventivno-odgojnih i specifičnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata i javnog zdravstva. Primljeno na znanje Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
499 Klara Janečić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI S obzirom na stalnu suradnju psihologa i psihijatara i drugih zdravstvenih djelatnika te njihovo djelovanje u raznim područjima i s raznim strukama i dobnim uzrastima, uloga psihologa u zdravlju pojedinca vidljivo je bitna te bi psiholozi trebali postati zakonski priznati zdravstveni djelatnici. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
500 Krapinsko-zagorska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. Predlaže se članak definirati da glasi: „Zdravstveni turizam je specifičan spoj istovremenog pružanja zdravstvenih usluga, ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu.“. Na taj način bile bi uklonjene eventualne kasnije dileme i različitost tumačenja pojedinih normi, posebice članka 61. Konačnog Nacrta prijedloga, odnosno članka 81. Zakona. Primljeno na znanje Zakonskim prijedlogom predviđa se da je zdravstveni turizam specifičan oblik pružanja zdravstvenih usluga u turizmu u okviru kojeg se koriste dijagnostički i terapijski postupci, postupci medicinske rehabilitacije, prirodni ljekoviti činitelji, provode preventivno-zdravstveni programi uz multidisciplinaran tim, a sve u cilju liječenja, očuvanja, poboljšanja zdravlja i unaprjeđenja kvalitete života.
501 Krapinsko-zagorska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Izražava se nezadovoljstvo oko zadržavanja postojećeg uređenje zakupa ljekarničkih jedinica. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
502 Krapinsko-zagorska županija PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 114. Povratak radnika u Dom zdravlja iz tima koncesionara opravdan je jedino ako se ordinacija vraća u sastav Doma zdravlja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
503 Krapinsko-zagorska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 98. Nakon prestanka koncesije (iz bilo kojeg razloga) ordinacija treba vratiti u Dom zdravlja, te provesti novi postupak dodjele koncesije sukladno zakonskoj proceduri. Primljeno na znanje Sukladno zakonskom prijedlogu iznenadni prekid rada koncesionara bit će uređen pravilnikom kojeg donosi ministar.
504 Krapinsko-zagorska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 76. U članku 110. Zakona radi uređivanja različitih standarda u djelatnosti hitne medicine, predlaže se dodati podstavak: „- donosi standarde u djelatnosti hitne medicine“ Nije prihvaćen Zakonskim prijedlogom nije se mijenjala stipulacija članka 110. izuzev podstavka 18.
505 Krapinsko-zagorska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. Kategoriju dežurstva nije trebalo ukidati, već samo detaljno razraditi u smislu da li radnik može raditi 24 sata ili samo 16 sati u dežurstvu. Ukoliko predlagatelj zakona ostaje pri predloženom ukidanju, potrebno je sukladno tome uskladiti način rada i u djelatnosti hitne medicine obzirom da je dežurstvo oblik rada i u Zavodima za hitnu medicinu. Prema tome, u članku 163. stavak 1. točka 1. iza riječi „24 sata“ brisati „i dežurstvo prema potrebama stanovništva.“ Stavci 6. i 7. navedenog članka nisu usklađeni sa člankom 65. stavkom 3. Zakona o radu. Stavak 6. navedenog članka nije usklađen sa člankom 67. stavkom 6. Zakona o radu. Konačnim Nacrtom prijedloga izostavljen je članak 105. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim je bio mijenjan članak 162a. sada važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a isti propisuje način organizacije radnog vremena i mogućnost uvođenja nejednakog radnog vremena po danima, odnosno tjednima. Mišljenja smo da je institut nejednakog rasporeda radnog vremena kako je bio zamišljen u članku 105. Nacrta i koji je predviđen člankom 66. Zakona o radu omogućuje poslodavcima da racionaliziraju poslovanje. Pogotovo poslodavcima kod kojih je rad organiziran od 0-24 sata, odnosno koji su dužni osigurati kontinuiranu zdravstvenu službu. Institutom nejednakog rasporeda radnog vremena omogućava se da poslodavac organizira poslovanje u ustanovi sukladno potrebama službe i obimu posla. Institut nejednakog rasporeda radnog vremena kroz određeno razdoblje, kako to propisuje i Zakon o radu u navedenom članku 66., trebao bi biti omogućen i poslodavcima u zdravstvu kada je u uvjetima nužne racionalizacije potrebno organizirati službu. Stoga se predlaže da institut nejednakog rasporeda radnog vremena kroz određeno razdoblje (npr. 4 mjeseca), ukoliko ne bude reguliran Kolektivnim ugovorima, ostane reguliran barem kao mogućnost Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog nije isključio dežurstvo kao oblik rada, međutim s obzirom da Direktiva o radnom vremenu dežurstvom smatra redovitim radnim vremenom tako je stipuliran stavak 2. ovoga članka, koji obuhvaća i dežurstvo.
506 Krapinsko-zagorska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 75. Predlaže se izmijeniti stavak 1. tako da glasi: ''Hrvatski zavod za hitnu medicinu jest zdravstvena ustanova koja organizira, koordinira i nadzire djelatnosti hitne medicine na području Republike Hrvatske'' Stavak 2. istoga članka trebao bi glasiti: „Djelatnost hitne medicine obuhvaća provođenje mjera hitnoga medicinskog zbrinjavanja oboljelih i ozlijeđenih osoba na mjestu događaja, tijekom prijevoza oboljelih i ozlijeđenih osoba vozilima hitne medicinske službe u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu te provođenje mjera i postupaka hitnog medicinskog zbrinjavanja u bolničkim ustanovama“. Prihvaćen Zakonskim prijedlogom predlaže se da je Hrvatski zavod za hitnu medicinu zdravstvena ustanova koja organizira i koordinira djelatnosti hitne medicine na primarnoj razini te savjetuje ministra za organizaciju i koordinaciju djelatnosti hitne medicine na sekundarnoj i tercijarnoj razini. Hrvatski zavod za hitnu medicinu jest zdravstvena ustanova koja organizira i koordinira djelatnosti hitne medicine na primarnoj razini te savjetuje ministra za organizaciju i koordinaciju djelatnosti hitne medicine na sekundarnoj i tercijarnoj razini. Osim toga predlaže se da Hrvatski zavod za hitnu medicinu koordinira, stručno usmjerava i prati kvalitetu rada županijskih zavoda za hitnu medicinu.
507 Krapinsko-zagorska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 75. Potrebno je jasnije definirati djelatnost hitne medicine, a provođenje hitnog medicinskog prijevoza definirati pravilnikom. Potrebno je promijeniti stavke koji propisuju donošenje pravilnika i to na način da sve pravilnike iz tog članka donosi ministar na prijedlog Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, kao i pojasniti što podrazumijeva odredba stavka 7. članka. Nejasni su razlozi izmjena kojim se daju veće ovlasti Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu, posebice mogućnost ugovaranja za županijskim zavodima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
508 Krapinsko-zagorska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 75. Nejasni su razlozi izmjena kojim se daju veće ovlasti Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu posebice mogućnost ugovaranja sa županijskim zavodima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
509 Krapinsko-zagorska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. Izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja, uključujući ovisnosti, treba ostati, kako je bilo i dosadašnje zakonsko rješenje. Osim toga, zbog nedostatka psihijatara u manjim sredinama treba dozvoliti, da nositelji timova u izvanbolničkom liječenju mentalnih bolesti i poremećaja, uključujući ovisnosti, budu liječnici drugih specijalnosti (legalizacija postojećeg stanja), kao i definirati epidemiološki tim na način, da ga čine 3 izvršitelja, kako je sada regulirano kadrovskim normativima HZZO-a (Pravilnik o kadrovskim normativima). Podržava se promocija zdravlja, kao nova djelatnost zavoda za javno zdravstvo i predlaže se u Zakonu definirati strukturu timova. Djelomično prihvaćen Prihvaća se dio o definiranju epidemiološkog tima i promicanju zdravlja kao novoj djelatnosti.
510 Krapinsko-zagorska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. Nejasni su razlozi za izmjene kojima se Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo daju puno veće ovlasti, posebice mogućnosti ugovaranja za županijskim zavodima i drugim provoditeljima zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Predmetnim prijedlogom želi se ojačati učinkovitost izvršenja ugovornih obveza i provođenja aktivnosti na nivou zavoda za javno zdravstvo.
511 Krapinsko-zagorska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. Članak nadopuniti odredbom: „Zdravstveni turizam je specifičan spoj istovremenog pružanja zdravstvenih usluga, ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu.“ Primljeno na znanje Komentar korisnika nije predmet ovoga članka.
512 Krapinsko-zagorska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 61. U člancima 60. i 61. Konačnog Nacrta prijedloga propušteno je decidirano navođenje ugostiteljske djelatnosti što je osobito važno. Dosad je registracija ove djelatnosti bolnica ovisila o tumačenjima i prihvaćanjima registracijskih sudova kod podnošenja zahtjeva za registriranje djelatnosti, a koji nisu jednako primjenjivali zakonske odredbe. Osim toga, nova konstrukcija radi razliku između usluga općih bolnica u odnosu na specijalne bolnice što nije logično, posebice jer su upravo specijalne bolnice nositelji zdravstvenog turizma. Stoga, predlaže se članak 21. Konačnog Nacrta prijedloga kojim se mijenja članka 34. b. Zakona definirati da glasi: „Zdravstveni turizam je specifičan spoj istovremenog pružanja zdravstvenih usluga, ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu.“. Na taj način bile bi uklonjene eventualne kasnije dileme i različitost tumačenja pojedinih normi, posebice članka 61. Konačnog Nacrta prijedloga, odnosno članka 81. Zakona. Također, nužno je usklađivanje odredbi o zdravstvenom turizmu s drugim važećim pravnim propisima kojima su u ovakvoj formulaciji suprotne, npr. članak 3. stavak 3. Zakonom o pružanju usluga u turizmu, (Narodne novine, broj: 68/07, 88/10,30/14, 89/14 i 152/14). Pružanje usluga iz djelatnosti zdravstvenog turizma trebalo bi biti omogućeno i zdravstvenim ustanovama na tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti, jednako kao što je to omogućeno specijalnim bolnicama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
513 Krapinsko-zagorska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. Smatra se spornom mogućnost pokretanja postupka davanja koncesije na zahtjev ministra. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
514 Krapinsko-zagorska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Prijedlog kojim se mijenja sadašnji članak 78. Zakona i to na način da se ukida obveza zadržavanja u domu zdravlja 30% svake djelatnosti koja se daje u koncesiju, smatra se lošijim rješenjem od dosadašnjeg. Takvim uređenjem neće se unaprijediti dostupnost i kontinuitet zdravstvene zaštite, isto kako se neće niti spriječiti odlazak liječnika iz zemlje. Veće mogućnosti za ulaskom u koncesiju nema utjecaja na odlazak liječnika iz zemlje. No, domovi zdravlja dovesti će se u situaciju da u svom sastavu imaju samo ordinacije u ruralnim sredinama, s malim brojem pacijenata i s manjkom financijskih sredstava. Dom zdravlja može pozitivno poslovati samo ako ima u svom sastavu barem 30% timova te na temelju „solidarnosti“ timova koji imaju veći broj pacijenata nadoknađivati gubitke timova s malim brojem pacijenata. Postavlja se pitanje tko će zanavljati medicinsku opremu i financirati održavanje prostora Doma zdravlja u kojim djeluju koncesionari. U stavku 6. istog članka utvrđeno je da jedinica područne (regionalne) samouprave uređuje raspored i način rada koordinatora palijativne skrbi, ali su nejasni izvori financiranja. Nejasno je kako i za koje usluge se organiziraju dispanzeri. Također, valja uzeti u obzir i moguća preklapanja u pružanju usluga kroz dispanzere Doma zdravlja s drugim zdravstvenim ustanovama, kao nedostatak liječnika specijalista koji bi radili u dispanzerima. Primljeno na znanje Zakonskim izmjenama predlaže se ukidanje dosadašnjeg ograničenja od maksimalno 30% udjela koncesionara u domovima zdravlja, što znači da će županije samostalno moći odlučiti o broju koncesionara koji im je potreban kako bi građanima na svom području ponudili zdravstvenu zaštitu na najvišem nivou. Kao nastavak procesa u kojem je 75% ordinacija u 4 osnovne djelatnosti primarne zdravstvene zaštite (opća praksa, pedijatrija, ginekologija, stomatologija) već u koncesiji, tijekom 3 do 5 godina županije bi, u što većem broju, ordinacije u navedene četiri djelatnosti organizirali kroz rad koncesionara. Istovremeno, domovi zdravlja bi se više orijentirali na specijalističku medicinu, za što su i bolje opremljeni. Prošlogodišnja analiza rada obiteljskih liječnika pokazala je da su liječnici koncesionari obavili više preventivnih i drugih pregleda, posebno onih za koje je bila potrebna oprema i dodatna edukacija, u značajno su većem opsegu upravljali kroničnim bolestima, te su veći broj pacijenata zbrinuli sami ili u sklopu skupne prakse, ne šaljući ih u bolnice. U skrbi prosječan tim doma zdravlja ima 1363 pacijenata, a koncesionar 1763 pacijenata. Nova uloga domova zdravlja je donijeti rasterećenje i veće zadovoljstvo pacijentima koji će uslugu dobivati brže i kvalitetnije, uz smanjenje listi čekanja i sa širim rasponom dostupnih usluga na jednom mjestu. Dom zdravlja postao bi koordinator za zdravlje u zajednici, povezujući sve dionike u zdravstvenom sustavu kako bi pacijent bio pravodobno i kvalitetno zbrinut bilo da se radi o liječenju kod obiteljskog liječnika, bolnici, provođenju postupaka u domu pacijenta od strane patronažne sestre, njege ili fizioterapeuta, ili provođenju preventive, savjetovanja i koordinacije s ostalim resorima poput škola, vrtića, domova umirovljenika i socijalnih službi.
515 Krapinsko-zagorska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Nije dovoljno definirana nadležnost domova zdravlja, kao ni obveza i odgovornost svih sudionika, posebice nedostaje definiranje mehanizam kojima bi Dom zdravlja mogao koordinirati ugovorne pružatelje zdravstvene zaštite na svom području i eventualne sankcije u slučaju neodaziva. Obzirom na dosadašnje poteškoće oko organiziranja dežurstva i radnih subota, za očekivati je da će se ova odredba zakona, na način kako je formulirana, teško moći primijeniti u praksi, što će pak dovesti u pitanje načelo kontinuiranosti i dostupnosti zdravstvene zaštite pacijentima. Bez sadržajnih i provedbenih odredbi ove odredbe neće imati primjenu u organizaciji zdravstvene zaštite. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen u dijelu definiranja mehanizma koordinacije ugovornih pružatelja zdravstvene zaštite na području jedinice područne (regionalne) samouprave.
516 Krapinsko-zagorska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. Predlaže se da Nacionalni plan razvoja osim navedenih bolnica obuhvati i specijalne bolnice u Republici Hrvatskoj, obzirom da Nacionalni plan definira razvoj bolničkog sustava u cjelini. Predlaže se dodati novi stavak koji glasi: ''Zdravstvena djelatnost hitne medicinske pomoći obavlja se isključivo kao javna služba.'' Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
517 Krapinsko-zagorska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Potrebno je jasnije definirati što podrazumijeva navod „5 godina radnog iskustva na poslovima upravljanja kao uvjet za imenovanje direktora i zamjenika direktora“. Također, upitana je odredba o ograničenju broja mandata na koji se imenuje direktor. Takvim ograničenjem onemogućuje se da u zdravstvenoj ustanovi ostane kvalitetan upravljački kadar. Osim toga, nepotrebno je obzirom da su jasni elementi za smjenu direktora koji ne obavlja zadaće na zadovoljavajući način. Postavlja se pitanje od kada se računa početak mandata direktora te hoće li sve zdravstvene ustanove nakon stupanja na snagu predloženih izmjena morati raspisivati natječaje za nove direktore i na taj način stvarati dodatne troškove. Stoga, predlaže se formulacija: ''Direktor zdravstvene ustanove imenuje se na vrijeme od četiri godine'', što podrazumijeva da sadašnji ravnatelji (direktori) nastavljaju svoj mandat. U članku je izostavljen pomoćnik direktora za kvalitetu zdravstvene zaštite predviđen Zakonom o kvaliteti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (Narodne novine, broj 124/11). Direktor u svim zdravstvenim ustanovama na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti osim zamjenika, treba ima prije svega pomoćnika za kvalitetu. Direktor u svim zdravstvenim ustanovama na svim razinama treba imati pomoćnika za sestrinstvo, pomoćnika za pravne poslove i pomoćnika za financijsko poslovanje ili pomoćnika za praćenje izvršenja ugovaranja, a u specijalnim bolnicama i pomoćnika za medicinsku rehabilitaciju (ili za fizioterapijsku djelatnost) – u specijalnim bolnicama u kojima je fizikalna medicina i rehabilitacija "osnovna djelatnost" i gdje su liječnici specijalisti fizikalne medicine i rehabilitacije s fizioterapeutima nositelji te djelatnosti, smatra se da direktor mora imati pomoćnika za fizioterapijsku djelatnost. Općenito, nisu jasni razlozi za promjenu termina „ravnatelj“ terminom „direktor“, posebice obzirom na činjenicu da je riječ o zdravstvenim ustanovama na koje se primjenjuju odredbe Zakona o ustanovama (Narodne novine, broj: 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), pa tako i članak 37. istog Zakona koji govori o tome da je voditelj ustanove ravnatelj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
518 Krapinsko-zagorska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Članak 27. stavak 2. Zakona potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Poslove u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini u djelatnosti hitne medicine obavljaju: specijalisti hitne medicine u timu s najmanje medicinskom sestrom – medicinskim tehničarom sa završenom edukacijom sukladno standardima iz hitne medicine, doktor medicine sa završenom edukacijom sukladno standardima iz hitne medicine u timu s najmanje medicinskom sestrom – medicinskim tehničarom sa završenom edukacijom sukladno standardima iz hitne medicine, prvostupnik sestrinstva sa završenom edukacijom sukladno standardima iz hitne medicine u timu s najmanje medicinskom sestrom – medicinskim tehničarom sa završenom edukacijom sukladno standardima hitne medicine, dvije medicinske sestre – medicinska tehničara sa završenom edukacijom sukladno standardima iz hitne medicine.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
519 Krapinsko-zagorska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Iza stavka 2. dodaje se novi stavak: „(3) Na područjima na kojima je zbog tranzita i/ili boravka turista povećan broj korisnika zdravstvene zaštite jedinice područne (regionalne) samouprave u suradnji s jedinicama lokalne samouprave obvezne su zajedno sa Ministarstvom turizma i turističkim zajednicama, upraviteljima prometnica u Republici Hrvatskoj, Hrvatskim autoklubom, Hrvatskim ronilačkim savezom, osiguravajućim društvima i ostalim subjektima koji ostvaruju dobit iz turističke ponude, osigurati povećani broj timova hitne medicinske službe na svojem području u odnosu na broj timova određenih osnovnom mrežom hitne medicine.“ Naime, u vrijeme turističke sezone dolazi do izrazitog povećanja broja intervencija hitne medicinske službe. Kako je osnovna mreža hitne medicine u jednom dijelu temeljena na broju stalnog stanovništva, na područjima na kojima je zbog tranzita i/ili boravka turista povećan broj korisnika zdravstvene zaštite tijekom turističke sezone mora se osigurati povećani broj timova hitne medicinske službe kako se ne bi ugrozila kvaliteta i dostupnost hitne medicinske skrbi. Povećanje broja timova obvezne su osigurati jedinice područne (regionalne) samouprave u suradnji s jedinicama lokalne samouprave zajedno sa svim subjektima koji ostvaruju dobit iz turističke ponude. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
520 Krapinsko-zagorska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 5. U članku 5. stavku 1. nejasno je što se podrazumijeva pod točkom 5., odnosno, „Republika Hrvatska iz državnog proračuna osigurava sredstva za: (….) hitnu medicinsku pomoć, osim za osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje“. Osim toga, potrebno je Zakonom definirati iz kojih se izvora osiguravaju sredstva za hitnu medicinsku pomoć, osim za osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Iza zadnje dodati novu alineju koja glasi: "- financiranje specijalizacije doktora medicine." Primljeno na znanje Ovim zakonskim prijedlogom osiguravaju se sredstva u državnom proračunu za svu hitnu medicinsku pomoć cijelom stanovništvu, osim za osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za koje sredstva osigurava HZZO.
521 Krapinsko-zagorska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 6. Stavak 1. točka 8. Zakona definira provedbu postupaka objedinjene javne nabave za zdravstvene ustanove čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave, no sam postupak u Zakonu nije jasno definiran i taj princip nije predviđen za ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska. Primljeno na znanje Komentar korisnika koji se odnosi na određivanje postupka javne nabave nije predmet ovoga zakonskog prijedloga.
522 Kristina Duvančić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Smatram da se socijalnim radnicima treba zakonskom regulativom priznati status zdravstvenih radnika jer kao ravnopravni članovi stručnog tima sudjeluju u procesu liječenja (kroz sve faze bolesti), i općenito podizanju kvalitete života, određenih skupina korisnika. Osobno radim kao socijalna radnica u sklopu psihosocijalne podrške osobama pogođenima HIV-om. Svakodnevno provodim individualna savjetovanja (ambulantnih i bolničkih pacijenata), savjetovanja parova i obitelji te surađujem s brojnim institucijama i drugim stručnjacima u svrhu unaprjeđenja kvalitete života pacijenata. Kristina Duvančić, dipl. soc. radnica Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
523 Kristina Terzić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Podržavam izmjenu članka 82. Zakona, u smjeru da se kliničkim psiholozima utvrdi status zdravstvenih radnika. Naime, u svakodnevnom radu upravo oni, samostalno, i u zdravstvenom timu, vrše dijagnostiku i tretman pacijenata, te na taj način omogućavaju kvalitetniju i bolju skrb građanima. Kao mlada liječnica na edukaciji, već sada vidim neizmjernu važnost interdisciplinarnog pristupa pacijentu, a klinički psiholozi su važan dio tog tima. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
524 Lana Heim Šarko KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Smatram da bi klinički psiholozi itekako trebali biti uvršteni u zdravstvene djelatnike. Lana Heim Šarko, studentica psihologije Hrvatskog katoličkog sveučilišta Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
525 Lidija Tomičević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. U sustavu zdravstvene skrbi svih pacijenata, osobito osoba sa psihičkim poteškoćama, uloga psihologa je po mom uvjerenju i temeljem dugogodišnjeg iskustva u radu sa pacijentima, neophodna. Stoga sam mišljenja da klinički psiholozi svako trebaju dobiti status zdravstvenih radnika. Lidija Tomičević dr. med. spec. psihijatrije, rukovoditelj psihijatrijskog odjela O.B. " Dr. Josip Benčević" Slav. Brood Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
526 Lovorka Brajković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. U dijelu koji se odnosi na palijativnu skrb, navedeno je da se psiholog s posebnom edukacijom po potrebi može uključiti u puržanje palijativne skrbi. Želim skrenuti pažnju na dvije stvari. Osnovna filozofija palijativne skrbi bazirana je na ublažavanju tzv „totalne boli“ – tjelesne, psihičke, socijalne i duhovne. Težište pružanja palijativne skrbi je stavljeno upravo na primarnu zaštitu, što je i predviđeno Strateškim planom za razvoj palijativne skrbi u Hrvatskoj Ministarstva zdravlja. Palijativna skrb predviđa multidisciplinarni pristup bolesniku i članovima obitelji, kako bi se mogla ispoštovati filozofija palijativne skrbi – ublažavanje totalne boli, a ovakav prijedlog Zakona, u kojem je navedeno da će se psiholog uključivati po potrebi, nikako ne podrazumijeva multidisciplinarni pristup niti se na taj način mogu u potpunosti zadovoljiti potrebe palijativnog bolesnika i obitelji. Prema preporukama Europskog udruženja za palijativnu skrb, psiholog je obvezni član palijativnog tima, stoga smatram potrebnim u dio koji definira timove dodati uz liječnika, sestru, fizioterapeuta i psihologa kao obveznog člana. Na koncu, što primarna razina zaštite bude mogla što bolje pružiti palijativnu skrb bolesniku i obitelji, to će se rasteretiti bolnički sustavi a time i smanjiti nepotrebni troškovi. Nadalje, želim istaknuti da je Hrvatska psihološka komora – stručni razred psihologa u palijativnoj skrbi na svojoj Skupštini održanoj u ožujku 2014 godine donio odluku da psiholog koji će se baviti palijativnom skrbi mora imati posebnu dopusnicu koju izdaje Hrvatska psihološka komora, a na temelju provedene edukacije iz palijativne skrbi koja je jasno definirana i odobrena od strane Hrvatske psihološke komore. Postoje jasne kompetencije psihologa u palijativnoj skrbi koje je propisala Hrvatska psihološka komora te jasno definirani edukativni programi koje moraju proći psiholozi koji će raditi u palijativnoj medicini i palijativnoj skrbi. Hrvatska psihološka komora jasno propisuje tko se može baviti palijativnom skrbi, a preduvjet za to je i dobivanje službene licence odnosno posebne dopusnice za rad u palijativnoj skrbi. Termin „posebna edukacija“ je nejasan i ne pripisuje jasne kompetencije koje mora imati psiholog u palijativnoj skrbi. Sadašnji prijedlog izmjene Zakona na taj način krši pozitivne propise Hrvatske psihološke komore. Stoga dio koji se odnosi na „psihologe s posebnom edukacijom“ koji će pružati usluge palijativne skrbi nužno je zamijeniti s „psiholog s posebnom dopusnicom za rad u palijativnoj skrbi“ koju izdaje Hrvatska psihološka komora. Psiholog bez posebne dopusnice za rad u palijativnoj skrbi prema propisima Hrvatske psihološke komore ne može i ne smije obavljati djelatnost palijativnog psihologa. Nije prihvaćen Komentar korisnika u dijelu: "dopusnica za rad psihologa" nije predmet ovoga zakonskog prijedloga, već se uređuje posebnim propisom koji nije u području zdravstva.
527 Lovorka Brajković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. U zdravstvenom sustavu radim više od 16 godina i to na tercijarnoj razini (KBC). U svakodnevnom radu usko suradjujem sa psihijatrima, neurolozima, onkolozima, kardiolozima u cilju pružanja sveobuhvatne zdravstvene zaštite (bilo preventivne, kuratvine i palijativne) bolesnicima. Svojim specifičnim znanjima i vještinama sudjelujem u cjelokupnom procesu zdravstvene zaštite i to preko specifičnih psihodijagnostičkih procjena (koje su isključivo u domeni psihologa), primjene psiholoških tretmana (psihološkog savjetovanja-individualnog i grupnog, psihoterapijskih tretmana) za koje su klinički psiholozi posebno educirani, istraživačkog rada te ravnopravnog planiranja liječenja bolesnika. Nadalje, u svom radu često sudjelujem u pripremi bolesnika za medicinske zahvate te primjenjujem psihološke tretmane u liječenju i redukciji boli. Psiholozi u zdravstvenom sustavu aktivno pružaju i kognitivnu neurorehabilitaciju bolesnicima te evaluaciju tretmana, stoga su i vrlo aktivno uključeni u lječidbeni proces. Svaki od navedenih zdravstvenih koraka primjenjuju samostalno, koristeći specifična znanja i vještine iz područja kliničke psihologije. Klinički psiholozi i palijativni psiholozi su posebno educirani i u području medicinskih znanja (pripisano odredbama Hrvatske psihološke komore te se educiraju i na medicinskim fakultetima - posebno se odnosi na edukaciju psihologa u palijativnoj skrbi). Palijativni psiholog je i obvezni član palijativnog tima, koji samostalno pruža usluge u području palijativne skrbi. Psiholog u zdravstvenom sustavu već desetljećima naplaćuje svoje usluge koje su prethodno bile propisane tvz Plavom knjigom, a danas novim šifrarnikom usluga. Unatrag nekoliko mjeseci klinički psiholog je prepoznat kao samostalna struka te sada uputnice glase na kliničkog psihologa pod brojem 2220000 gdje se isključivo od psihologa traži specifična usluga. Iz svega navedenog klinički psiholog mora biti zdravstveni djelatnik jer posjeduje potrebna znanja i vještine za navedeno. dr.sc. Lovorka Brajković, klinički psiholog Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
528 Lovorka Brajković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. dodati zdravtsveni radnici su: klinički psiholozi; dr.sc. Lovorka Brajković, klinička psihologinja Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
529 Lovorka Brajković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. U dijelu članka 27. stavka 2 i 3 koji se odnosi na pružanje palijativne skrbi navedeno je "psiholog s posebnom edukacijom za pristup pacijentu na palijativnoj skrbi", predlaže se izmjena navedenog u "psiholog s posebnom dopusnicom za rad u palijativnoj skrbi". Naime, u ožujku 2014 godine Hrvatska psihološka komora, stručni razred psihologa u palijativnoj skrbi donio je odluku da psiholog koji će se baviti palijativnoj skrbi mora imati posebnu dopusnicu koju izdaje Hrvatska psihološka komora, a na temelju provedene edukacije iz palijativne skrbi koja je jasno definirana i odobrena od strane Hrvatske psihološke komore. Postoje jasne kompetencije psihologa u palijativnoj skrbi koje je propisala Hrvatska psihološka komora te jasno definirani edukativni programi koje moraju proći psiholozi koji će raditi u palijativnoj medicini i palijativnoj skrbi. Hrvatska psihološka komora jasno propisuje tko se može baviti palijativnom skrbi, a preduvjet za to je i dobivanje službene licence odnosno posebne dopusnice za rad u palijativnoj skrbi. Stoga, smatram važnim izmijeniti navedeno kako se u praksi ne bi događale nepotrebne zakonske nepravilnosti. Zahvaljujem se na trudu, dr.sc. Lovorka Brajković, klinički psiholog predsjednica stručnog razreda psihologa u palijativnoj skrbi, Hrvatske psihološke komore Nije prihvaćen Ovaj prijedlog odnosi se na područje posebnoga propisa koji nije u nadležnosti Ministarstva zdravlja.
530 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 104. Članke 188.a do 188.g. treba urediti jer je primjenom copy-paste principa sa državne uprave na javnu djelatnost preostalo puno nelogičnosti i krivog adresiranja odredbi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
531 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. “Minimalnu cijenu….” Nije prihvaćen Zakonski prijedlog predviđa da cijenu zdravstvenih usluga za poslove privatne prakse koje obavlja izvan ugovornog odnosa s HZZO-om utvrđuje nadležna komora.
532 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 84. Da li pojam “zdravstveni suradnik” ima smisla ako se izmjenama članka 124. značajno proširuje pojam zdravstvenih radnika odnosno poseban značaj se daje vrsti rada a ne formalnom zvanju djelatnika. Predlažem brisanje tog članka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
533 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. “Iznimno od članka 125. stavka 1. ovoga Zakona, poslove iz djelatnosti poslodavca ne smiju sklapati za svoj račun direktor, zamjenik direktora, poslovni direktor, medicinski direktor i pomoćnik direktora.” Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
534 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. U stavku 2. dodati izrijekom i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet s obzirom da svi programi koji fakultet provodi imaju svoje mjesto u sustavu zdravstvene zaštite. U novom stavku 3. dodati magistra kineziologije koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja. Nagrađivanje radnika zaposlenih u javnim ustanovama za natprosječne rezultate rada uredit će se posebnim propisom ministra zaduženog za zdravstvo ili granskim kolektivnim ugovorom. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
535 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Potrebno je kroz cijeli tekst zakona koristiti izraz “jedinica područne (regionalne) samouprave” umjesto “županijskih”. Vidimo da se izrađivač teksta malo koristi jednim pa malo drugim izrazom. Nije prihvaćen Izrazi korišteni u zakonskom prijedlogu u skladu su sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
536 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 64. “Lječilište jest zdravstvena ustanova u kojoj se primjenom prirodnih ljekovitih činitelja pružaju usluge preventivne zdravstvene zaštite te specijalističko-konzilijarne i bolničke usluge. Lječilište može pružati usluge u turizmu i srodne usluge u posebnim organizacijskim oblicima u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministarstva.” Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da je lječilište jes zdravstvena ustanova u kojoj se prirodnim ljekovitim izvorima provodi preventivna zdravstvena zaštita te specijalističko-konzilijarna i bolnička rehabilitacija, osim toga lječilište može pružati turističke i srodne uslužne djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministarstva.
537 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. U slučaju da se ustanove odluče upravljanje poslovanjem strogo podijeliti na poslovnog i medicinskog direktora tada bi trebalo definirati da poslovni direktor mora biti educiran na fakultetima pravnog ili ekonomskog usmjerenja uz minimalno pet godina radnog iskustva na poslovima upravljanja. S obzirom da se medicinski direktor također bira na javnom natječaju trebalo bi odrediti da njegovo fakultetsko obrazovanje mora biti u skladu sa pretežitom djelatnosti ustanove. U ovom članku bi također trebalo izbaciti formulaciju “trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
538 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Stavak 10. – smatram da zakonodavac ne može na ovaj način ograničavati trgovačkim društvima koga će postavljati na upravljačkim pozicijama unutar svojih firmi pa predlažem da se oni izostave iz ove formulacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
539 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Prijedlog teksta Članka 44. “Republika Hrvatska može osnovati zdravstvene ustanove: Državni zdravstveni zavod, kliniku kao samostalnu ustanovu, kliničku bolnicu i klinički bolnički centar. Jedinica područne (regionalne) samouprave može osnovati zdravstvene ustanove: opću bolnicu, bolnicu, specijalnu bolnicu, dom zdravlja, zavod za hitnu medicinu, zavod za javno zdravstvo, polikliniku, lječilište, ustanovu za zdravstvenu njegu, ustanovu za palijativnu skrb i ljekarničku ustanovu. Grad može osnovati zdravstvene ustanove: bolnicu, specijalnu bolnicu, lječilište, ustanovu za zdravstvenu njegu i ustanovu za palijativnu skrb. Pravna osoba može osnovati trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti bolnice, specijalne bolnice, lječilišta, poliklinike, zdravstvene njege i zdravstvene skrbi. Fizička osoba, privatni zdravstveni radnik, može registrirati privatnu praksu u djelatnostima medicine, dentalne medicine, laboratorijske dijagnostike, zdravstvene njege u kući i ljekarništva. Za potrebe pružanja zdravstvene zaštite djelatnicima Ministarstva obrane i pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske, u sastavu Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske, osniva se vojno zdravstveno središte Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske kao vojna zdravstvena ustanova. Organizaciju i način rada ustanove iz stavka 6. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar nadležan za obranu, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje. Republika Hrvatska može osnovati zdravstvenu ustanovu radi pružanja zdravstvene zaštite osobama lišenih slobode. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
540 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Da li bi bilo moguće ograničiti da zdravstvene ustanove mogu osnivati samo RH, županije i gradovi a pravne i fizičke osobe mogu osnivati samo trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti? U tom slučaju naslov glave VI bi trebao biti OSNIVANJE I ORGANIZIRANJE PRUŽATELJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE čime bi se stvorila poveznica s budućim Nacionalnim registrom pružatelja zdravstvene zaštite. Time bi se jasnije uredio porezni i tržišni položaj javnih i privatnih pružatelja zdravstvenih usluga i njima značajno olakšalo poslovanje. Zakon o ustanovama u članku 1. ionako definira da se ustanova osniva bez namjere stjecanja dobiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
541 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 28. Članak 41a Iznimno od odredbe članka 41. stavka 3. ovoga Zakona, koncesiju za obavljanje djelatnosti medicine rada sukladno mreži medicine rada na prijedlog pročelnika ureda upravnog tijela nadležnog za zdravstvo, daje župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, uz suglasnost ministra. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
542 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. Sastavni dio dokumentacije… jest važeće odobrenje za samostalan rad… Prihvaćen Prihvaćen.
543 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 25. Iza Stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: “Nacionalnim planovima definira se razvoj pojedinih skupina zdravstvenih ustanova.” Nije prihvaćen Nacionalnim planom definira se razvoj bolničkog sustava.
544 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. Smatram da bi trebalo navesti “sukladno Nacionalnim planovima razvoja pojedinih skupina zdravstvenih ustanova” umjesto da se navodi samo Nacionalni plan bolnica. Da li to znači da se odustalo od izrade Nacionalnog plana specijalnih bolnica? Također smatram da bi među mjerila za određivanje mreže javne zdravstvene službe bilo potrebno dodati i dostupnost i kvalitetu telekomunikacijske infrastrukture. Primljeno na znanje Razvoj svih bolničkih ustanova u Republici Hrvatskoj koje nisu obuhvaćene Nacionalnim planom razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj od 2015. do 2016. definirat će se zasebnim planskim i operativnim dokumentima na razini Ministarstva zdravlja.
545 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. Predlažem slijedeći tekst članka za raspravu o konačnom tekstu: “Zdravstveni turizam je specifičan spoj istovremenog pružanja zdravstvenih usluga, ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu. Zdravstveni turizam je krovni pojam koji uključuje lječilišni turizam, medicinski turizam i medicinski wellness. Lječilišni turizam temelji se primarno na stručnoj i kontroliranoj primjeni prirodnih ljekovitih činitelja u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja te poboljšanja kvalitete života uz multidisciplinarni tim koji uključuje najmanje jednog doktora medicine sa važećim odobrenjem za samostalni rad. Medicinski turizam temelji se primarno na dijagnostičkim i terapijskim postupcima kurativne medicine uz multidisciplinarni tim koji uključuje najmanje jednog doktora medicine ili doktora dentalne medicine sa važećim odobrenjem za samostalni rad. Medicinski wellness temelji se primarno na stručnom i kontroliranom provođenju preventivno-zdravstvenih programa uz multidisciplinaran tim koji uključuje najmanje jednog zdravstvenog djelatnika sa važećim odobrenjem za samostalni rad. U zdravstvenom turizmu mogu se primjenjivati i metode integralne, komplementarne i tradicionalne medicine što će biti uređeno posebnim pravilnikom koji će donijeti ministar nadležan za zdravlje. Korisnik zdravstvenih usluga u turizmu je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć radi dijagnostičkih i terapijskih postupaka, postupaka medicinske rehabilitacije, primjene prirodnih ljekovitih činitelja, preventivno-zdravstvenih programa koje pruža multidisciplinarni tim, a sve u cilju liječenja, očuvanja, poboljšanja zdravlja i unaprjeđenja kvalitete života. Korisnik zdravstvenih usluga u turizmu iz prethodnog stavka nije osoba koja zdravstvenu uslugu koristi kao osiguranik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Zdravstveni turizam obavlja se u okviru registriranih djelatnosti pravnih i fizičkih osoba, a na temelju rješenja o odobrenju rada nadležnih tijela.” Primljeno na znanje Zakonskim prijedlogom predviđa se da je zdravstveni turizam specifičan oblik pružanja zdravstvenih usluga u turizmu u okviru kojeg se koriste dijagnostički i terapijski postupci, postupci medicinske rehabilitacije, prirodni ljekoviti činitelji, provode preventivno-zdravstveni programi uz multidisciplinaran tim, a sve u cilju liječenja, očuvanja, poboljšanja zdravlja i unaprjeđenja kvalitete života.
546 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 3. Predlažem koristiti hrvatski izraz “međusektorska” umjesto “intersektorska” suradnja i definirati tko donosi propis kojim se ona uređuje. Djelomično prihvaćen Komentar je prihvaćen u dijelu koji se odnosi na uvođenje izraza: "međusektorska suradnja".
547 Ljiljana Pintarić Mlinar KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. a) na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, visokoškolske kvalifikacije stječu tri profila edukacijsko-rehabilitacijskih stručnjaka: logopedi, socijalni pedagozi i edukacijski rehabilitatori. b) među kompetencijama koje stječu magistri edukacijske rehabilitacije, a imaju ih i svi profili stručnjaka koji se prema čl. 1 Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/11) smatraju edukacijskim rehabilitatorima ističemo „...znanja i sposobnosti planiranja i evaluacije programa u području bazične perceptivno-motoričke stimulacije, perceptivno-motoričkog razvoja, rehabilitacije igrom, poticanja senzorne integracije, peripatologije, primijenjene analize ponašanja, strukturiranih programa s vizualnom podrškom, sustave potpomognute komunikacije... metode kreativne art/ekspresivne terapije, metode komplementarne terapije, kao i široki spektar drugih rehabilitacijskih postupaka u području rehabilitacijske medicine, psihosocijalne onkologije, rehabilitacijske tehnologije“ čime smatramo da imaju kompetencije i za rad u zdravstvenim ustanovama. c) dio nastavnika koji sudjeluju u izvedbi preddiplomskog studijskog programa Rehabilitacije i diplomskog studija Edukacijske rehabilitacije (u području oštećenja vida, motoričkih poremećaja, kroničnih bolesti i sofrologije, odnosno Inkluzivne edukacije i rehabilitacije) po svom su temeljnom obrazovanju liječnici, dio kojih je u naslovna nastavna zvanja biran u području društvenih znanosti, polju edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti. d) edukacijski rehabilitatori na popisu su reguliranih profesija, a na Statut Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora dana je suglasnost tadašnjeg ministra zdravstva i socijalne skrbi Nažalost, do danas travnja, 2015. godine primjena dijagnostičko - terapijskih postupaka i dalje otežava položaj korisnika, ponajprije djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom čime su im narušena Ustavna prava i prava zagarantirana Standardnm pravilima UN-a o izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom te Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom UN. Istovremeno ishodi učenja i kompetencije stečene sveučilišnom naobrazbom na Fakultetu na kojem su se više od 50 godina provodili znanstveni projekti iz područja prava svih navedenih skupina (djece i mladih s razvojnim teškoćama i odraslih osoba s invaliditetom ), objavljeni znanstveni radovi, priručnici i programi rada, nejednako se vrednuju i ugrožena su autonomna prava sveučilišno obrazovanih stručnjaka - magistara rehabilitacijske edukacije i magistara socijalne pedagogije. Ovo posljednje svakako može postati predmetom diskriminacije zaposlenih u sustavu zdravstva te apeliramo da se u aktualnom Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti s konačnim prijedlogom Zakona uvrste u jednako pravni položaj s ostalim radnicima zaposlenim u sustavu zdravstva i magistri edukacijske rehabilitacije kao i magistri socijalne pedagogije. U uvjerenju da je naš prijedlog vrijedan doprinos Ustavnoj osnovi za donošenje ovoga zakona te da ćete na tragu najsuvremenijih trendova pristupa zdravstvenoj zaštiti djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom uvažiti naše prijedloge za UO HKER, doc. dr.sc.Ljiljana Pintarić Mlinar, v.d. predsjednica Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
548 Ljiljana Pintarić Mlinar KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Objašnjenje a) na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, visokoškolske kvalifikacije stječu tri profila edukacijsko-rehabilitacijskih stručnjaka: logopedi, socijalni pedagozi i edukacijski rehabilitatori. b) među kompetencijama koje stječu magistri edukacijske rehabilitacije, a imaju ih i svi profili stručnjaka koji se prema čl. 1 Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/11) smatraju edukacijskim rehabilitatorima ističemo „...znanja i sposobnosti planiranja i evaluacije programa u području bazične perceptivno-motoričke stimulacije, perceptivno-motoričkog razvoja, rehabilitacije igrom, poticanja senzorne integracije, peripatologije, primijenjene analize ponašanja, strukturiranih programa s vizualnom podrškom, sustave potpomognute komunikacije... metode kreativne art/ekspresivne terapije, metode komplementarne terapije, kao i široki spektar drugih rehabilitacijskih postupaka u području rehabilitacijske medicine, psihosocijalne onkologije, rehabilitacijske tehnologije“ čime smatramo da imaju kompetencije i za rad u zdravstvenim ustanovama. c) dio nastavnika koji sudjeluju u izvedbi preddiplomskog studijskog programa Rehabilitacije i diplomskog studija Edukacijske rehabilitacije (u području oštećenja vida, motoričkih poremećaja, kroničnih bolesti i sofrologije, odnosno Inkluzivne edukacije i rehabilitacije) po svom su temeljnom obrazovanju liječnici, dio kojih je u naslovna nastavna zvanja biran u području društvenih znanosti, polju edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti. d) edukacijski rehabilitatori na popisu su reguliranih profesija, a na Statut Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora dana je suglasnost tadašnjeg ministra zdravstva i socijalne skrbi Nažalost, do danas travnja, 2015. godine primjena dijagnostičko - terapijskih postupaka i dalje otežava položaj korisnika, ponajprije djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom čime su im narušena Ustavna prava i prava zagarantirana Standardnm pravilima UN-a o izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom te Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom UN. Istovremeno ishodi učenja i kompetencije stečene sveučilišnom naobrazbom na Fakultetu na kojem su se više od 50 godina provodili znanstveni projekti iz područja prava svih navedenih skupina (djece i mladih s razvojnim teškoćama i odraslih osoba s invaliditetom ), objavljeni znanstveni radovi, priručnici i programi rada, nejednako se vrednuju i ugrožena su autonomna prava sveučilišno obrazovanih stručnjaka - magistara rehabilitacijske edukacije i magistara socijalne pedagogije. Ovo posljednje svakako može postati predmetom diskriminacije zaposlenih u sustavu zdravstva te apeliramo da se u aktualnom Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti s konačnim prijedlogom Zakona uvrste u jednako pravni položaj s ostalim radnicima zaposlenim u sustavu zdravstva i magistri edukacijske rehabilitacije kao i magistri socijalne pedagogije. U uvjerenju da je naš prijedlog vrijedan doprinos Ustavnoj osnovi za donošenje ovoga zakona te da ćete na tragu najsuvremenijih trendova pristupa zdravstvenoj zaštiti djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom uvažiti naše prijedloge za UO HKER, doc. dr.sc.Ljiljana Pintarić Mlinar, v.d. predsjednica Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
549 Ljiljana Pintarić Mlinar KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Članak 14. Stavak 3. (članak 27.stavak 2 i 3) Predlaže se da stavak 3 glasi: «U promicanju zdravlja i provođenju pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini, a posebno palijativnoj skrbi, zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina mogu sudjelovati i psiholog, sva tri profila stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila: mag. edukacijske rehabilitacije, magistar logopedije i mag. socijalne pedagogije logoped, socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedina specifična pitanja te zaštite.» Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
550 LJILJANA VUKOTA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Zakon mora obuhvatiti na cjelovit način definiciju zdravlja (ne samo bolesti) i sve nacionalne dokumente među kojima i Nacionalnu strategiju o mentalnom zdravlju. Također mora procijeniti i obuhvatiti sve resurse koji će omogućiti njegovu realizaciju. U segmentu podrške bolesnicima i brige za mentalno zdravlje liječnici kao struka nisu dovoljan resurs da pokriju potrebe bolesnika i građana kako u kurativnom tako i u preventivnom smislu. Nisu dovoljni niti svojim brojem, a niti stečenim znanjima kroz naobrazbu, niti to trebaju biti. Psiholozi kao autonomna struka mogu pokriti značajan dio potreba bolesnika i u mnogim postupcima su neophodni kod postavljanja dijagnoza i provođenja terapija. Zakonodavac će pogriješiti ako ih ne uvrsti u resurse s kojima će provoditi Zakon. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
551 LJILJANA VUKOTA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Zdravstveni sustav je izgubio jako puno brisanjem psihologa s popisa zdravstvenih radnika.Evo samo jednog aspekta koji je meni blizak. To je otežalo razvoj zdravstvene psihologije, Posljedično kao i uvijek, šteta pada na bolesnike jer im se onemogućava savjetovanje i skrb stručnjaka koji će integrirati njihove tegobe i pristupati holistički. Promjene štetnih i pogubnih životnih navika kroničnih bolesnika, palijativna skrb, rehabilitacija, osnaživanje za povratak u svijet rada i druge socijalne uloge i još puno toga upravo jest posao psihologa u zdravstvu. Rezultat uključivanja psihologa u proces liječenja i rehabilitacije ima značajne osobne, društvene i ekonomske reperkusije. I najvažnije - to mora biti integrirano u sustav na razini zakona. Bilo bi dobro da se zakonodavac podsjeti na Štampara kad bude odlučivao o prijedlozima psihologa. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
552 Maja Golec KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Budući da su mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uvršteni u Međunarodnu klasifikaciju bolesti i srodnih zdravstvenih problema, klinički psiholozi očito se bave poslovima zdravstvene zaštite i zdravstveni su radnici. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
553 Maja Knepr Šegina (HZTA) KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, uključujem se u ovu raspravu komentarom vezano za pripajanje Zavoda za toksikologiju i antidoping Zavodu za javno zdravstvo. Jasno je da imate namjeru smanjiti broj Agencija i Zavoda u njihovom broju i nadate se uštedi. Koliko sam ja upoznata Zavod za toksikologiju sam sebe financira i nema veze sa državnim financijama, dakle nema osnove na tom polju. Ukoliko se ide logikom sistematizacije poslovanja tu je tek manja logika. Zavod za toksikologiju je jedan od rijetkih zavoda i institucija općenito koje rade posao upravo onako kako treba i sa punom svrhom. Kao korisnik njihovih usluga registracije sigurnosno tehničkih listova i obrazovanja zaposlenika smatram da bi se njihova učinkovitost uvelike smanjila pripajajući ih nekom većem aparatu. Svi ljudi koji tamo rade su stručni i točno znaju što rade i na svako pitanje imaju potpun i stručan odgovor. Nema čekanja od 2 tjedna na odgovor, jer u poslovanju sa kemikalijama često nema tog vremena. Stoga vas kao pojedinac i predstavnik organizacije u kojoj radim molim da razmislite o ideji spajanja koja nikome neće donijeti ništa pozitivno. Zakon o kemikalijama člankom 7. stavkom 3 stavlja Zavod za toksikologiju kao instituciju koja će se u ime Ministarstva zdravlja obavljati stručne poslove vezane za kemikalije. Ovim spajanjem bi se izgubila važnost samog Zavod koji kako sam već navela stručno, odgovorno i temeljito odrađuje svoj posao. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
554 Maja Lang Morović KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. PREDLAŽEM DA SE U Članak 26. UVEDE PROMJENA: – preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA osnovnim i srednjim školama te visokim učilištima na svom području, - BUDUĆI DA SE JAVNO-ZDRAVSTVENE AKTIVNOSTI U ZAJEDNICI I SURADNJI S DRUGIM RESORIMA MORAJU PROVODITI OD NAJRANIJE DOBI KAKO BI SE DOBILI NAJUČINKOVITIJI REZULTATI Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća u dijelu koji se odnosi na područje rada ove djelatnosti.
555 Majda Šimičev KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Radim već 30 godina kao medicinska sestra u Psihijatrijskoj bolnici Ugljan. Više od 26 godina sam radila na akutnim i kroničnim odjelima u ovoj ustanovi, a posljednje 4 godine kao glavna sestra u Psihijatrijskoj ambulanti. I u radu na odjelima kao i sada u ambulanti svakodnevno surađujem sa psiholozima koji su oduvijek nedjeljivi dio tima i njihovo mišljenje je uvažavano i potrebno radi što potpunijeg uvida u stanje pacijenata te pružanja njege i zaštite koja im je neophodna. Mišljenja sam kako bi i ostale kolegice, medicinske sestre pružile podršku psiholozima u ostvarivanju prava i dobivanju statusa zdravstvenog djelatnika. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
556 Majda Šimičev KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 73. .... Nije prihvaćen Komentar korisnika nije naveden.
557 Marica Miletić-Medved KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. Članak 34. b u cijelosti brisati kako predlaže i dr Dražen Gorjanski! Obrazloženje: Radi se o neprincipijelnom miješanju gospodarskih djelatnosti i zdravstvene zaštite zasnovane na medicini temeljenoj na dokazima (evidence based medicine). Oprez: Brisati svakako zadnji stavak članka gdje stoji:'metode i postupci medicinskog wellnesa uključuju i metode integralne, komplementarne i tradicionalne medicine koje će biti uređene posebnim pravilnikom'.... Eto na mala vrata egzotičnih alternativnih metoda zasnovanih na arhaičnoj antropologiji i sumnjivo pomiješanih sa službenom medicinom koja ima svoja strogo utvrđena znanstvena pravila!Ovim se stanovništvo dovodi u zabludu da su ljekovite alternativne terapije za koje NEMA dokaza djelotvornosti i sigurnosti ili su dokazano nedjelotvorne. Primljeno na znanje Zdravstveni turizam definiran je Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva 2012.-2020. godine.
558 Marija Kovač PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 113. Držimo opravdanim prijedloge koje su dali Ivandić i Juretić. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
559 Marija Lukačević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Smatram da bi klinički psiholozi svakako trebali dobiti status zdravstvenih djelatnika. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
560 Marija Matičević Ivanković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Klinički psiholozi samostalno i kao dio multidisciplinarnog tima pružaju usluge zdravstvene zaštite, provode postupke dijagnostičke procjene, savjetovanje i psihološke tretmane kod osoba oboljelih od različitih psihičkih i tjelesnih bolesti svih dobi. Kliničkim psiholozima treba priznati status zdravstvenih radnika. Marija Matičević Ivanković predsjednica Hrvatskog psihološkog društva Brodsko-posavske županije Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
561 Marija Novak KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 98. Osim prestanka koncesije, potrebno je regulirati nastavak rada privatne prakse svih zdravstvenih radnika privatne prakse iz članka 146 i 147, a čije je pravo na obavljanje privatne prakse prestalo po sili zakona. Konkretno, nakon smrti zdravstvenog radnika privatne prakse, njegovu djelatnost ne može nastaviti dijete iako zadovoljava uvjete iz članka 145. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
562 Marina Banko KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Smatram da psiholozi trebaju biti zdravstveni djelatnici jer je njihov doprinos zdravlju osoba svih dobnih skupina vrlo velik. Svojom stručnošću i širokim spektrom znanja iz različitih područja psihologije uvelike doprinose boljem oporavku korisnika zdravstvene zaštite, njihovom lakšem prihvaćanju tegoba, razumijevanju potrebnih medicinskih procedura i još mnogo toga. Kao članovi stručnih timova doprinose i olakšavaju rada ostalih medicinskih djelatnika pa stoga smatram da je važno priznati im status zdravstvenog djelatnika te ih na taj način učiniti ravnopravnima ostalim kolegama uz koje svakodnevno već i sada svojim radom doprinose zajednici. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
563 Marina Kereša KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Potpuno je opravdano da klinički i zdravstveni psiholozi budu zdravstveni djelatnici, jer rade sa pacijentima kojima je nužna zdravstvena i psihološka pomoć, jer samostalno provode psihodijagnostiku i psihoterapiju, koje je u cjelokupnoj medicinskoj obradi pacijenta od krucijalne važnosti, a iza kojeg psiholog stoji svojim znanjem i iskustvom, na temelju prethodno stečene i konstantne edukacije prema pravilima HPK. Zahvaljujući znanosti i napretku medicine preživljava sve veći broj neurorizične djece i djece sa teškoćama u razvoju, koja zahtijevaju kompleksan timski rad (pedijatri, neurolozi, defektolozi, logopedi, fizikalni terapeuti, nutricionisti, psihijatri i dr. specijalistima), u kojem je psiholog, kao psihodijagnostičar i savjetovatelj nužan dio. U OB Varaždin ne postoji dječji psihijatar, zbog čega veći broj psihijatrijskih dječjih pacijenata ima u tretmanu dječji psiholog, koristeći svoja psihoterapijska znanja i vještine. Zbog nedostatka kadra psihoterapijski rad sa obitelji kronično bolesnog djeteta uglavnom nitko ne obavlja. Zbog vrlo širokog obujma posla i zahtjevnosti, a s ciljem što sveobuhvatnije dijagnostike i tretmana pacijenata, smatram nužnim zapošljavanje većeg broja psihologa u zdravstvu. Marina Kereša, prof.psih., klinički psiholog, psihoterapeut, OB Varaždin Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
564 Marina Kešetović KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Obzirom da je i psihičko zdravlje jedan od vrlo bitnih aspekata općeg zdravstvenog stanja i funkcioniranja pojedinca, kao studentica psihologije i volonterka Hrabrog telefona smatram da bi se zakonskom regulativom kliničkim psiholozima trebao priznati status zdravstvenih djelatnika. Osim što su neizostavan dio svih multidisciplinarnih timova, klinički psiholozi igraju veliku ulogu u prevenciji i liječenju mentalnih poteškoća, a opće zdravlje pojedinca ne odnosi se samo na fizičko, već i na psihičko zdravlje. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
565 Mario Nemec KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Po pitanju priznavanja statusa zdravstvenog djelatnika kliničkim psiholozima, citirao bih definiciju kliničke psihologije prema Hrvatskoj psihološkoj komori: „Klinička psihologija je područje psihologije koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i ponašanja, procjenjivanjem sposobnosti i osobina pojedinaca i pružanjem psihološke pomoći“. Sa aspekta prvostupnika sestrinstva i to zaposlenog na odjelu psihijatrije, tvrdim da posao koji odrađuju klinički psiholozi ima takvu težinu, da je zapravo žalosno uopće raspravljati o tome jesu li ili nisu zdravstveni djelatnici. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
566 Mario Nemec KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Po pitanju priznavanja statusa zdravstvenog djelatnika kliničkim psiholozima, citirao bih definiciju kliničke psihologije prema Hrvatskoj psihološkoj komori: „Klinička psihologija je područje psihologije koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i ponašanja, procjenjivanjem sposobnosti i osobina pojedinaca i pružanjem psihološke pomoći“. Sa aspekta prvostupnika sestrinstva i to zaposlenog na odjelu psihijatrije, tvrdim da posao koji odrađuju klinički psiholozi ima takvu težinu, da je zapravo žalosno uopće raspravljati o tome jesu li ili nisu zdravstveni djelatnici. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
567 Marizela Đukić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Smatram da bi psiholozi trebali biti zdravstveni djelatnici. Marizela Đukić, studentica psihologije Hrvatskog katoličkog sveučilišta Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
568 Marko Buljevac KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Socijalni radnici zaposleni u sustavu zdravstva marginalizirani su i diskriminirani stručnjaci s nedovoljnom prepoznatošću u dosadašnjim zdravstvenim politikama. Budući da su kao stručnjaci neophodni u liječenju osobito određenih skupina pojedinaca (e.g. osobe koje se bore s ovisnostima, osobe s duševnim smetnjama), potrebno je itekako ispraviti dosadašnji propust koji se odnosi na njihov status u zdravstvu. Bolesti se treba pristupati ne samo s medicinskog i psihološkog, već i sa socijalnog aspekta u kojem socijalni radnici svojim znanjima i vještinama osiguravaju kvalitetu i uspješnost liječenja. Sugeriram da se važnost i vidljivost socijalnih radnika kroz različite zakone i pravilnike reguliraju na odgovarajući način, budući da kao stručnjaci sudjeluju u liječenju i rehabilitaciji pacijenata i nephodni su dio zdravstvene skrbi. Stoga trebaju dobiti status zdravstvenih radnika. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
569 Marko Rađa PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 114. Ovdje treba biti i nastavak teksta "pod uvjetom da isti ima odgovarajuću diplomu za to radno mjesto i valjano odobrenje za samostalan rad". Naime dešavalo se da DZ mora natrag zaposliti nekoga tko nema diplome ili licence (naravno nisu zaposleni i sada slijede sudski sporovi). Nije prihvaćen Komentar korisnika ne može se prihvatiti zbog ugrožavanja stečenih prava zdravstvenih radnika. Preduvjet za rad zdravstvenog radnika u sustavu zdravstva je valjano odobrenje za samostalni rad (licenca).
570 Marko Rađa KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 98. Apsolutno BRISATI ovaj članak - koncesija nakon koncesije - ministar tu nema što raditi jer je po njegovoj više puta javno izrečenoj izjavi domena županija. Ministar može samo regulirati nastavak rada ordinacije privatne prakse nakon prestanka koncesije (NARAVNO BEZ NOVE KONCESIJE - JER JE TO DOMENA ŽUPANIJE) Primljeno na znanje Cilj predložene zakonske norme je da ministar pravilnikom utvrđuje uvjete za nastavak rada u novom koncesijskom razdoblju u istoj ordinaciji privatne prakse.
571 Marko Rađa KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Ako je ministar već više puta javno rekao da su županije te koje su glavne i odgovorne za organizaciju zdravstvene zaštite na svom području onda predlažem izmjenu članka da to bude jasno vidljivo i u zakonu. ''Dom zdravlja provodi djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada, laboratorijske dijagnostike, zdravstvene njege, radiološke i druge dijagnostike, palijativne skrbi, sanitetskog prijevoza, fizikalne terapije i ljekarničke djelatnosti. Dom zdravlja obavezno provodi patronažnu zdravstvenu zaštitu, izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti i ustrojava dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na svom području. U radu dispanzera mogu sudjelovati svi zdravstveni radnici iz članka 124. ovog Zakona. Djelatnosti iz stavka 1.-3. ovog članka dom zdravlja obavlja i organizira sukladno planu i programu zdravstvene zaštite, kojeg donosi jedinica lokalne (regionalne) samouprave u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim ovlastima na području zaštite zdravlje i organizacije zdravstvene djelatnosti. Dom zdravlja može organizirati tim za provođenje kućnih posjeta. Dom zdravlja organizira, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe, koordinatora palijativne skrbi i može uz koordinatora organizirati mobilni palijativni tim. Raspored i način rada koordinatora palijativne skrbi uređuje odlukom jedinica područne (regionalne) samouprave. Dom zdravlja može organizirati radne jedinice za obavljanje djelatnosti u skladu s mrežom javne zdravstvene službe. Dom zdravlja organizira, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe, radne jedinice za obavljanje pojedinih specijalističkih djelatnosti, ovisno o posebnim potrebama s obzirom na zdravstveno stanje stanovništva. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na područjima sa specifičnim potrebama pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe u domu zdravlja mogu se organizirati i rodilište, stacionar za dijagnostiku i liječenje te palijativnu skrb.“ Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da dom zdravlja može provoditi djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada, laboratorijske dijagnostike, zdravstvene njege, radiološke i druge dijagnostike, palijativnu skrb, sanitetskog prijevoza, fizikalne terapije i ljekarničku djelatnost, te obvezno provodi patronažnu zdravstvenu zaštitu, izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti i ustrojava dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na svom području.
572 Marko Rađa KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. U stavku 5 - druga rečenica nema svoju funkciju ako nema alata kojima direktor DZ može obavezati pružatelje zdravstvene zaštite. Znači brisati "Svi ugovorni pružatelji zdravstvene zaštite obvezni su odazvati se pozivu direktora doma zdravlja i sudjelovati u provođenju zdravstvene zaštite na području toga doma zdravlja.“ ili u kaznene odredbe ugraditi kazne ako se pružatelji ne odazovu na poziv direktora DZ. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen u dijelu definiranja mehanizma koordinacije ugovornih pružatelja zdravstvene zaštite na području jedinice područne (regionalne) samouprave.
573 Marko Rađa KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. U stavku 8. potrebno je izmijeniti redoslijed ako stvarno nije namjera nasljeđivanje (PRODAJA) ordinacija i to na način da one kolege koji rade po zabačenim mjestima imaju prednost pri davanju koncesije - prijedlog teksta stavka 8 je: ''Pri davanju koncesije sljedeće nakon koncesije iz stavka 3. ovoga članka redoslijedom prvenstva pred ostalim kriterijima za odabir najpovoljnije ponude jesu: dosadašnji status istog koncesionara, radnik koji je obavljao zdravstvenu djelatnost 10 godina na području jedinice područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka Republike Hrvatske, odnosno u jedinici lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka Republike Hrvatske, kao i radnik koji je obavljao zdravstvenu djelatnost na otocima, u brdsko-planinskim područjima Republike Hrvatske i na područjima posebne državne skrbi sukladno posebnim propisima zaposlenog radnika doma zdravlja, radnik iste struke zaposlen kod koncesionara." Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da su pri davanju koncesije sljedeće nakon koncesije redoslijedom prvenstva pred ostalim kriterijima za odabir najpovoljnije ponude: dosadašnji status istog koncesionara, radnik iste struke zaposlen kod koncesionara, radnik koji je obavljao zdravstvenu djelatnost 10 godina na području jedinice područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka Republike Hrvatske, odnosno u jedinici lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka Republike Hrvatske, kao i radnik koji je obavljao zdravstvenu djelatnost na otocima, u brdsko-planinskim područjima Republike Hrvatske i na područjima posebne državne skrbi sukladno posebnim propisima.
574 Marko Stijić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Kao student završne godine diplomskog studija psihologije mišljenja sam da bi psiholozima trebao biti priznat status zdravstvenih djelatnika na temelju stručnog znanja, kompetencija i vještina koje posjedujemo, a koje pridonose dobrobiti pacijenata i ljudi općenito. Smatram da smo bitan i neizostavan dio tima zdravstvenih stručnjaka i kao takvi moramo biti i zakonski ravnopravno tretirani. Na taj način zasigurno ćemo lakše i jednostavnije implementirati teorijska i praktična znanja stečena tijekom studija i daljnjih edukacija u praktične svrhe od kojih će većina ljudi imati koristi. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
575 Martina Pučak KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Klinički psiholozi jesu zdravstveni djelatnici. Samostalna primjena psihodijagnostičkih instrumenata pri postavljanju dijagnoze dovoljno naglašava njihovu neophodnost i nezamjenjivost u zdravstenom sustavu, a primjena terapijskih postupaka kojima se unaprijeđuje PSIHOLOŠKO (a mnogo puta time i TJELESNO) ZDRAVLJE samo je dodatan razlog kako bi se na njih i kroz zakon gledalo tako. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
576 Matea Korda KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Klinički psiholozi igraju bitnu ulogu u dijagnostici i liječenju psihičkih poremećaja, čime pospješuju zdravlje i kvalitetu života svojih klijenata. Sukladno tomu, klinički psiholozi trebali bi dobiti status zdravstvenog djelatnika. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
577 Matej Ilić Buljan KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Smatram da bi psiholozi trebali dobiti status zdravstvenih djelatnika. Razlozi su sljedeći: - Psiholozi doprinose dijagnostičkom procesu pomoću psihologijskih testova/instrumenata. - Psiholozi imaju velik doprinos zdravstvu prilikom tretmana osoba oboljelih od teških bolesti koje su unutar tretmana u Kliničko - bolničkim centrima. - Klinički psiholozi su educirani u vidu raznih psihoterapijskih pravaca te time omogućavaju mnogim ljudima veću kvalitetu života. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
578 Matej Marinović KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. U Zakonu o zdra Predlaže se izmijeniti članak 159. stavak 2. na način da isti glasi: Zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 67 godina života i 15 godina staža osiguranja. Predlaže se brisati stavke 3. i 4. Prijedlog se temelji zbog nedostatka liječničkog zvanja te na generalnim tendencijama Europske unije da se produlji radni vijek, kako zbog nedostatka liječničkog zvanja tako i radi potrebe njihova što kasnijeg umirovljenja. Isto tako Zakonom o mirovinskom osiguranju postupno se uvode umirovljena sa 67 godina života. Hrvatska liječnička komora je predlagala ukidanje dobne granic od 65 godina, budući da istima daje licencu do 75 godine života, kao i razloga nepopunjenosti javne mreže zdravstvene zaštite a dobna granica je ograničavajući faktor u njenom popunjavanju. Hrvatska liječnička komora upozorava da zbog nedostatka liječnika uslijed smanjivanja broja studenata medicine i odljeva liječničkog kadra u druge zemlje, javna mreža zdravstvene zaštite ostaje nepopunjena. Primljeno na znanje Predložena zakonska norma predstavlja usklađivanje s propisima iz mirovinskog osiguranja.
579 Mateja Špehar KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Psiholozi zaposleni u domovima zdravlja provode psihodijagnostičku procjenu pacijenata na uputnicu psihijatra, iz navedenog smatram da im se treba priznati status zdravstvenih radnika, Mateja Špehar, mag.psih Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
580 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 64. Predlažemo da se iza članka 64. doda članak 64.a koji bi glasio: "U članku 94. mijenja se stavak 2. koji glasi: Naziv klinička ustanova iz stavka 1. ovog članka dodjeljuje ministar na prijedlog nadležnog fakulteta zdravstvenog usmjerenja." Primljeno na znanje Izmjena članka 94. Zakona o zdravstvenoj zaštiti nije predviđena ovim zakonskim prijedlogom.
581 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 117. Prijedlogom izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti planira se ukidanje Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping, a prebacivanje svih poslova toga Zavoda u Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Hrvatska akademska zajednica, uključujući i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ima dugotrajnu plodnu i učinkovitu suradnju s Hrvatskim zavodom za toksikologiju i antidoping, kao stručnom ustanovom po pitanju toksikologije i dopinga. Suradnja se posebice odnosi na provedbu poslijediplomskog studija u kojoj sudjeluju djelatnici toga Zavoda. Zavod se etablirao na hrvatskoj sceni i prepoznatljiva je i renomirana ustanova čija su stručna iskustva često prezentirana u obliku plenarnih predavanja na znanstvenim skupovima u organizacije znanstvenih medicinskih ustanova. Dodadašnja uspješna suradnja Medicinskog fakulteta i Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping sasvim sigurno, ustrojstvom kako se predviđa izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti ne bi bila tako učinkovita. Zato predlažemo da se Zakon o zdravstvenoj zaštiti uskladi s prijedlogom koji je dao sam Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping u svojim komentarima i prijedlozima od 2. 06. 2015. godine putem ove iste stranice, e-savjetovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
582 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 65. Predlažemo da se iza članka 65. doda članak 65.a koji bi glasio: Članak 65.a „U članku 96. mijenja se stavak 1. koji glasi: Nastavnici i osobe u suradničkim zvanjima - zdravstveni radnici koji izvode nastavu u zdravstvenim ustanovama za potrebe visokih učilišta zdravstvenog usmjerenja mogu zasnovati istodobno radni odnos s jednom zdravstvenom ustanovom i s jednim ili najviše dva visoka učilišta zdravstvenog usmjerenja na način da u zdravstvenoj ustanovi, odnosno visokom učilištu obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom, tako da njihovo puno radno vrijeme iznosi 48 sati tjedno." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
583 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Predlažemo da se iza članka 80.b doda novi naslov i novi članak 80.c koji bi glasili: "Fakultet zdravstvenog usmjerenja Članak 80.b Fakultet zdravstvenog usmjerenja je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i stručni rad te pruža zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini studentima sveučilišta u čijem je sastavu. U svom sastavu ima djelatnost opće (obiteljske) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, specifične zdravstvene zaštite i ljekarničku djelatnost. Uvjete u pogledu prostora, opreme i radnika iz stavka 1. ovog članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravlje uz suglasnost ministra nadležnog za znanost i obrazovanje." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
584 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 35. Predlažemo da se iza članka 35. doda novi članak 35a koji bi glasio: "U članku 57. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: Upravno vijeće kliničke ustanove ima pet članova i čine ga predstavnici: -osnivača (predsjednik i 1 član), -radnika ustanove (2 člana), - nadležnog fakulteta zdravstvenog usmjerenja (1 član). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
585 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Predlažemo da se iza riječi:"zdravstvene ustanove," dodaju riječi: "fakulteti zdravstvenog usmjerenja". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
586 Međimurska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 1. Osvrćući se na prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti u dijelu koji se odnosi na daljnje funkcioniranje Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, a koji predlaže odvajanje izvanbolničkog liječenja ovisnosti u Dom zdravlja, te preformuliranje djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja u službu za promicanje zdravlja, iznosimo uočene brojne nedostatke takvog prijedloga. Mentalno zdravlje sastavni je dio općeg zdravlja pojedinca i cijele zajednice i predstavlja neizostavnu kariku u zaštiti zdravlja cijele populacije, a prevencija i tretman ovisnosti samo su jedno, nedjeljivo područje kojim se zaštita mentalnog zdravlja bavi. Kroz mrežu županijskih zavoda za javno zdravstvo stvorena je mreža službi koje su vodile brigu o prevenciji i izvanbolničkom liječenju ovisnosti te je kroz godine djelovanja postignuto dobro praćenje i dobra kontrola ovog problema. Multidisciplinarni pristup kroz tim stručnjaka koji su svojim kompetencijama i znanjima pridonosili provođenju brojnih programa, kako primarne, tako i sekundarne i tercijarne prevencije, pridonio je stabiliziranju broja ovisnika, njihovom dužem zadržavanje u tretmanu, a time i posredno doprinio da se ovisnici „maknu s ulice“ i spriječi se regrutiranje novih slučajeva. Rad službe značajno se prožima s ostalim službama u zavodima za javno zdravstvo, posebno sa službom školske medicine i javnog zdravstva te su zajedno kreirani i provedeni brojni preventivni programi. Uz programe primarne prevencije, naglasak je stavljan i na savjetovališni rad kojim se nastojalo obuhvatiti stanovništvo izloženo riziku za razvoj poremećaja mentalnog zdravlja te time prevenirati razvoj duševnih bolesti i poremećaja. Savjetovališta pri zavodima za javno zdravstvo prepoznata su od strane našeg stanovništva i iznimno dobro posjećena zbog lake dostupnosti i nestigmatizirajućeg okruženja. Ukoliko bi se realizirao predloženi zakon, došlo bi do rasformiravanja timova koji su djelovali u zaštiti mentalnog zdravlja te bi bili dovedeni u pitanje brojni započeti preventivni programi. Također bi se smanjila i kvaliteta pruženih usluga ovisnicima koji su populacija iznimno osjetljiva na promjene funkcioniranja sustava i potrebne su bile duge godine strpljivog rada kako bi se došlo do postojećeg stanja. Na funkcioniranju ovih službi temelji se i provedba brojnih strategija u zaštiti mentalnog zdravlja, primarno Nacionalne strategije za suzbijanje zlouporabe droga, itd. Zaštita mentalnog zdravlja veoma je široko i zahtjevno područje koje zahtijeva educirane i angažirane posebne timove stručnjaka posebno usmjerene toj tematici. U mnogim Zavodima u tijeku je specijalističko usavršavanje liječnika budućih psihijatara. Njihovo uključivanje u rad službi bit će obogaćivanje rada i omogućavanje boljeg rada i tretmana mentalnih problema u samom začetku. U suradnji s ostalim liječnicima, te drugim stručnjacima službe, psihijatar je samo jedna od potrebnih karika u lancu pružanja skrbi i zaštite te se nikako ne radi o „psihijatrizaciji ove službe“. Promicanje zdravlja jedno je od područja kojim se bavi i služba za zaštitu mentalnog zdravlja, u dijelu zaštite mentalnog zdravlja, ali se njime bave i ostale službe u zavodima za javno zdravstvo sukladno svojim drugim područjima djelovanja, a taj rad će se i nastaviti. Multidisciplinarni pristup neophodan je u radu s ovisnicima. Kvalitetnu skrb nije moguće pružiti samo djelovanjem psihijatrijske službe, a bez djelovanja ostalih struka poput psihologa, socijalnih pedagoga i socijalnih radnika. Ovim prijedlogom zakona ne definira se uloga psihologa u timu, a dobro je poznato da nije moguća zaštita mentalnog zdravlja, bez djelovanja psihologa koji svojim znanjem i kompetencijama značajno pridonosi ostvarenju programa službe za zaštitu mentalnog zdravlja. Živimo u vremenu međusobnog otuđenja, financijske i drugih oblika društvene krize i sve je više osoba s nekim oblikom problema mentalnog zdravlja. Mišljenja smo da bi trebalo pojačati brojčano i kadrovski timove za zaštitu mentalnog zdravlja, a nikako ne ići ka njihovom ukidanju ili preformuliranju u druge svrhe. Zavodi za javno zdravstvo po svojoj su vokaciji preventivne ustanove koje vode brigu o zaštiti zdravlja svojeg stanovništva. Bez sustavnog rada na zaštiti mentalnog zdravlja pojedinaca i društva u cjelini, nije moguće biti uspješan i postizati dobre rezultate preventivnih aktivnosti iz djelokruga rada zavoda. Djelomično prihvaćen Ovim zakonskim prijedlogom definiran je prijelazan rok u kojem je dom zdravlja obvezan u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovoga zakonskog prijedloga početi obavljati djelatnost izvanbolničkog liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući bolesti ovisnosti. U tom prijelaznom razdoblju izradit će se i novi prijedlog Strategije za suzbijanje zlouporabe droga. Specijalisti psihijatrije u timu s medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom i psihologom, socijalnim radnikom, odnosnom drugim stručnjakom za pojedina specifična pitanja te zaštite zavoda za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave koji rade na poslovima zaštite mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti prelaze u dom zdravlja u djelatnost izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja. Također, stavljanjem djelatnosti izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja na razinu Doma zdravlja, povećava se dostupnost liječenja i omogućava se razvoj „psihijatrije u zajednici“ u cilju deinstitucionalizacije osoba s duševnim smetnjama, uključujući i njihovu rehabilitaciju, a djelatnost će obavljati multidisciplinarni tim. Promicanje mentalnog zdravlja u zajednici ostaje kao dio djelatnosti koji provode zavodi za javno zdravstvo.
587 Međimurska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 1. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 40000 ČAKOVEC, Ivana Gorana Kovačića 1e Ravnateljstvo/računovodstvo tel: 040/31 17 90 Računovodstvo fax: 040/31 03 38 MB: 01120433 OIB: 21616787735 Osvrt na prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti u dijelu koji se odnosi na daljnje funkcioniranje Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, a koji predlaže odvajanje izvanbolničkog liječenja ovisnosti u Dom zdravlja, te preformuliranje djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja u službu za promicanje zdravlja, iznosimo uočene brojne nedostatke takvog prijedloga. Takve odredbe iščitavaju se u člancima 13, 14, 55, 69 i 118. Mentalno zdravlje sastavni je dio općeg zdravlja pojedinca i cijele zajednice i predstavlja neizostavnu kariku u zaštiti zdravlja cijele populacije, a prevencija i tretman ovisnosti samo su jedno, nedjeljivo područje kojim se zaštita mentalnog zdravlja bavi. Kroz mrežu županijskih zavoda za javno zdravstvo stvorena je mreža službi koje su vodile brigu o prevenciji i izvanbolničkom liječenju ovisnosti te je kroz godine djelovanja postignuto dobro praćenje i dobra kontrola ovog problema. Multidisciplinarni pristup kroz tim stručnjaka koji su svojim kompetencijama i znanjima pridonosili provođenju brojnih programa, kako primarne, tako i sekundarne i tercijarne prevencije, pridonio je stabiliziranju broja ovisnika, njihovom dužem zadržavanje u tretmanu, a time time i posredno doprinio da se ovisnici „maknu s ulice“ i spriječi se regrutiranje novih slučajeva. Rad službe značajno se prožima s ostalimslužbama u zavodima za javno zdravstvo, posebno sa službom školske medicine i javnog zdravstva te su zajedno kreirani i provedeni brojni preventivni programi. Uz programe primarne prevencije, naglasak je stavljan i na savjetovališni rad kojim se nastojalo obuhvatiti stanovništvo izloženo riziku za razvoj poremećaja mentalnog zdravlja te time prevenirati razvoj duševnih bolesti i poremećaja. Savjetovališta pri zavodima za javno zdravstvo prepoznata su od strane našeg stanovništva i iznimno dobro posjećena zbog lake dostupnosti i nestigmatizirajućeg okruženja. Ukoliko bi se realizirao predloženi zakon, došlo bi do rasformiravanja timova koji su djelovali u zaštiti mentalnog zdravlja te bi bili dovedeni u pitanje brojni započeti preventivni programi. Također bi se smanjila i kvaliteta pruženih usluga ovisnicima koji su populacija iznimno osjetljiva na promjene funkcioniranja sustava i potrebne su bile duge godine strpljivog rada kako bi se došlo do postojećeg stanja. Na funkcioniranju ovih službi temelji se i provedba brojnih strategija u zaštiti mentalnog zdravlja, primarno Nacionalne strategije za suzbijanje zlouporabe droga, itd. Zaštita mentalnog zdravlja veoma je široko i zahtjevno područje koje zahtijeva educirane i angažirane posebne timove stručnjaka posebno usmjerene toj tematici. U mnogim Zavodima u tijeku je specijalističko usavršavanje liječnika budućih psihijatara. Njihovo uključivanje u rad službi bit će obogaćivanje rada i omogućavanje boljeg rada i tretmana mentalnih problema u samom začetku. U suradnji s ostalim liječnicima, te drugim stručnjacima službe, psihijatar je samo jedna od potrebnih karika u lancu pružanja skrbi i zaštite te se nikako ne radi o „psihijatrizaciji ove službe“. Promicanje zdravlja jedno je od područja kojim se bavi i služba za zaštitu mentalnog zdravlja, u dijelu zaštite mentalnog zdravlja, ali se njime bave i ostale službe u zavodima za javno zdravstvo sukladno svojim drugim područjima djelovanja, a taj rad će se i nastaviti. Multidisciplinarni pristup neophodan je u radu s ovisnicima. Kvalitetnu skrb nije moguće pružiti samo djelovanjem psihijatrijske službe, a bez djelovanja ostalih struka poput psihologa, socijalnih pedagoga i socijalnih radnika. Ovim prijedlogom zakona ne definira se uloga psihologa u timu, a dobro je poznato da nije moguća zaštita mentalnog zdravlja, bez djelovanja psihologa koji svojim znanjem i kompetencijama značajno pridonosi ostvarenju programa službe za zaštitu mentalnog zdravlja. Živimo u vremenu međusobnog otuđenja, financijske i drugih oblika društvene krize i sve je više osoba s nekim oblikom problema mentalnog zdravlja. Mišljenja smo da bi trebalo pojačati brojčano i kadrovski timove za zaštitu mentalnog zdravlja, a nikako ne ići ka njihovom ukidanju ili preformuliranju u druge svrhe. Zavodi za javno zdravstvo po svojoj su vokaciji preventivne ustanove koje vode brigu o zaštiti zdravlja svojeg stanovništva. Bez sustavnog rada na zaštiti mentalnog zdravlja pojedinaca i društva u cjelini, nije moguće biti uspješan i postizati dobre rezultate preventivnih aktivnosti iz djelokruga rada zavoda. Članak 14. Nacrta prijedloga Zakona - osvrt i naš prijedlog – dopuna - specijalisti epidemiologije u timu sa osobom sa završenim specijalističkim diplomskim stručnim studijem sanitarnog inženjerstva ili diplomskim studijem sanitarnog inženjerstva*/ ili završenim sveučilišnim preddiplomskim ili stručnim studijem sanitarnog inženjerstva i sa medicinskim tehničarem ili sanitarnim tehničarem ... - naš prijedlog bi bio u skladu sa navedenim da su epidemiološki timovi prošireni (uz spec. epidemiologa – dipl.sanitarni inženjer/magistar sanitarnog inženjerstva ili sanitarni inženjer i sanitarni tehničar), odnosno da sastav epidemiološkog tima čine 3 osobe kao i do sada ali prema gore navedenim stručnim kvalifikacijama - *naš prijedlog je da se u epidemiološki tim doda i diplomirani sanitarni inženjer ili magistar sanitarnog inženjerstva (i/ ili sanitarni inženjer) zbog većih kompetencija i osposobljenosti za obavljanje poslova u samostalnom radu istog, sukladno završenom specijalističkom diplomskom stručnom studiju sanitarnog inženjerstva odnosno diplomskom studiju sanitarnog inženjerstva, a koje sanitarni inženjer sa završenim sveučilišnim preddiplomskim ili stručnim studijem sanitarnog inženjerstva nema. ** VSS , VŠS i SSS medicinskog sestrinstva završetkom svog školovanja nemaju kompetencije i nisu osposobljeni za obavljanje većine poslova u samostalnom radu iz djelokruga epidemiologije ( npr. složeniji poslovi vezani za higijensko-epidemiološke službe, provođenje sustava kvalitete HACCP, provođenje sanitarnog nadzora, sudjelovanje u procjeni zdravstvene ispravnosti hrane i predmeta opće uporabe, provođenju DDD mjera i sl.) te time niti ne mogu biti dio epidemiološkog tima Članak 14. Nacrta prijedloga Zakona - osvrt i naš prijedlog – dopuna - kod određivanja “tima” zdravstvene ekologije zbog upitne provedbe prijedloga gdje su specijalisti uže specijalnosti iz zdravstvene ekologije nositelji tima za zdravstvenu ekologiju u timu s najmanje zdravstvenim tehničarem predlažemo da nositelji tima budu specijalist epidemiologije ili diplomirani magistar sanitarnog inženjerstva pod uvjetom da ustanova zapošljava specijalista epidemiologa * ovdje valja obratiti pozornost da je u Zakonu potrebno voditi računa i o manjim zavodima, te da se ostavi mogućnost da voditelj ekološkog tima bude osim liječnika epidemiologa i magistar sanitarnog inženjerstva/dipl.sanitarnog inženjera koji su stručno kompetentni. Naime, manji Zavodi imaju epidemiološke timove s liječnicima spec. epidemiologije ugovorene s HZZO-om. Upravo je za male zavode bespredmetno provoditi još jednu specijalizaciju liječnika epidemiologa, ako se zna da glede sadržaja te načina funkcioniranja manjih zavoda, prisutnost epidemiologa u epidemiološkom timu je ugovorena s HZZO-om, te dostatna. Ovakvo rješenje za male zavode je racionalno te stručno opravdano. U protivnom će doći do ukidanja djelatnosti ekologije. Članak 14. Nacrta prijedloga Zakona - osvrt i naš prijedlog – dopuna - kod određivanja „tima“ javnog zdravstva valjalo bi stajati „specijalisti javnog zdravstva ili spec. epidemiologije u timu s stručnim prvostupnikom/prvostupnica sesetrinstva. - Smatramo da nikako u djelatnosti javnog zdravstva u timu uz liječnika spec. sudjeluje „najmanje medicinska sestra-tehničar“, jer je postojeći prijedlog korak natrag, s obzirom na Odluku o osnovama za sklapanje Ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN156/13), kojom je propisano da to mora biti najmanje stručni prvostupni/prvostupnica sesetrinstva. - Isto tako nigdje nije pokrenuto pitanje proširenja tima djelatnosti javnog zdravstva, a svjesni smo opsega posla i potrebe proširenja tima s određenim kadrom, kako bi javno zdravstvo moglo funkcionirati Članak 69. Nacrta prijedloga Zakona - osvrt i naš prijedlog – dopuna - Kod navođenja djelatnosti Zavoda navedena je djelatnost „mikrobiologija“ što nije stručno ispravno već je ispravno nazivlje djelatnosti „klinička mikrobiologija.“ Napominjemo da je prijedlog radne skupine Udruge poslodavaca u zdravstvu termin kliničke mikrobiologije primijenio prilikom sastavljanja primjedbe na zakon te takav prijedlog zakona dostavio Ministarstvu zdravlja. Ovo je prilika i obveza da se zakon uskladi sa nazivljem koje je i ozakonjeno u drugim propisima, pa npr. specijalizacija nosi nazivlje ¸“specijalizacija iz kliničke mikrobiologije“, a nazivlje društva je „Hrvatsko društvo za kliničku mikrobiologiju“ Ravnateljica prim. Marina Payerl-Pal, dr.med. Primljeno na znanje Ovim zakonskim prijedlogom definiran je prijelazan rok u kojem je dom zdravlja obvezan u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovoga zakonskog prijedloga početi obavljati djelatnost izvanbolničkog liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući bolesti ovisnosti. U tom prijelaznom razdoblju izradit će se i novi prijedlog Strategije za suzbijanje zlouporabe droga. Specijalisti psihijatrije u timu s medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom i psihologom, socijalnim radnikom, odnosnom drugim stručnjakom za pojedina specifična pitanja te zaštite zavoda za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave koji rade na poslovima zaštite mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti prelaze u dom zdravlja u djelatnost izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja. Također, stavljanjem djelatnosti izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja na razinu Doma zdravlja, povećava se dostupnost liječenja i omogućava se razvoj „psihijatrije u zajednici“ u cilju deinstitucionalizacije osoba s duševnim smetnjama, uključujući i njihovu rehabilitaciju, a djelatnost će obavljati multidisciplinarni tim. Promicanje mentalnog zdravlja u zajednici ostaje kao dio djelatnosti koji provode zavodi za javno zdravstvo.
588 Međimurska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Komentar, izmjene i nadopune čl.14. U Međimurskoj županiji, na razini primarne zdravstvene zaštite, zapošljavanje kliničkih psihologa na razini primarne zdravstvene zaštite bio bi značajan stručni suport u sveobuhvatnoj skrb za zdravlje, provedbi preventivnih i kurativnih mjera, zdravstvenom odgoju te suradnju s organizacijama i ustanovama koje mogu pridonijeti boljem zdravlju stanovništva. Pacijenti mnogo gube time što ne mogu direktno zatražiti psihološku uslugu, pa im je onemogućeno dobivanje preventivne, terapijske i savjetodavne usluge od strane psihologa. Ovime zdravstveni sustav postaje skuplji jer sve osobe s psihičkim problemima nekritički bivaju upućene psihijatrijskoj službi, dodatno opterećuju psihijatre i bolnički sustav. Stoga predlažemo da se u članku 14. napravi nadopuna „,zaštitu mentalnog zdravlja u okviru promicanja zdravlja mogu obavljati i specijalisti psihijatrije i klinički psiholozi, a izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti obavljaju specijalisti psihijatrije u timu s najmanje kliničkim psihologom i medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom“. Također smo mišljenja da bi zapošljavanje psihologa i logopeda na razini djelatnosti primarne zdravstvene zaštite koja svoju aktivnost usmjerava na zaštitu i unaprjeđenje zdravlja, trebao biti zakonom propisan standard u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite, čime bi se osigurala dostupnost usluga koje pružaju psiholozi svim pacijentima, te predlažemo sljedeću izmjenu i nadopunu čl.14. „U promicanju zdravlja i provođenju (pojedinačnih) mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini,( a posebno ) u palijativnoj skrbi, zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, kroničnih bolesnika i osoba svih dobnih skupina, posebice onih starijih od 65 godina (mogu sudjelovati) usluge pružaju klinički psiholog i logoped, a u provođenju pojedinačnih mjera sudjeluju socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedinačna specifična pitanja te zaštite. Također naglašavamo potrebu za zapošljavanjem kliničkih psihologa na razini sekundarne, specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, te pozitivnim ocijenjujemo mogućnost sklapanja ugovora za djelatnosti kliničke psihologije i logopedske djelatnosti. Sadašnji broj zaposlenih kliničkih psihologa u neskladu s potrebama stanovništva. Komentar na čl.82. Kako na razini sekundarne zdravstvene zaštite specijalisti raznih specijalnosti samostalno obavljaju poslove više razine zdravstvene zaštite, mišljenja smo da zbog razine kompetencija i složenosti poslova, koju imaju klinički psiholozi u provođenju dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih postupaka, te davanju brojnih mišljenja, između ostalih o stanju i prognozi bolesti i izboru terapijskih postupaka, kliničkim psiholozima treba priznati status zdravstvenih djelatnika. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen u dijelu koji se odnosi na tim za izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti, u kojem uz specijaliste psihijatrije te najmanje medicinsku sestru-medicinskog tehničara sudjeluju i psiholog, socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci za pojedina specifična pitanja. Također, zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
589 Međimurska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Hrvatska liječnička komora Povjerenstvo Međimurske županije I.G.Kovačića 1e Čakovec, 20.svibnja 2015.g. Na svojoj 16.sjednici Povjerenstvo Međimurske županije nakon rasprave o nacrtu prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti donijelo je sljedeće zaključke: OPĆENITE PRIMJEDBE: • Prijedlog o ukidanju obveze pribavljanja mišljenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i nadležne strukovne komore u svrhu smanjenja financijskog opterećenja za osnivača zdravstvene ustanove i smanjenja administrativnih prepreka prilikom osnivanja ustanove nije optimalno rješenje. Predloženim rješenjem ukida se mogućnost davanja kvalificiranog mišljenja ovlaštenih predstavnika struke i povećava mogućnost neadekvatne teritorijalne raspodjele zdravstvenih ustanova što može dovesti do smanjene dostupnosti svih oblika zdravstvene zaštite svim građanima. Ukoliko osnivač ustanovu želi uklopiti u javnu mrežu zdravstvenih ustanova i sustav plaćanja HZZO-a tada je logično da predstavnicima HZZO-a treba omogućiti sudjelovanje u postupku davanja dozvole za otvaranje nove ustanove. • Prijedlog o uvođenju upravnog nadzora na provedbom zakona i drugih propisa te zakonitošću rada i postupanja komora kojima su dane javne ovlasti u zdravstvenoj djelatnosti duboko zadire u autonomiju komora i krši principe samoregulacije reguliranih profesija u Europi. Javne ovlasti komorama je putem zakona dodijelio Hrvatski sabor i temeljem toga samo Sabor može donositi odluke kojima se bitno mijenja postojeći komorski sustav i područje samoregulacije reguliranih profesija, nikako ne imenovani djelatnici ministarstva putem rješenja kojima mogu poništavati rezultate izbora i miješati se u strogo stručna pitanja. Predloženi model je opterećen s mnoštvom nelogičnosti koje potencijalno mogu dovesti do niza zloupotreba i prouzročiti dugoročne nesagledivo loše posljedice po položaj svih reguliranih zdravstvenih profesija te dugoročno bespotrebno antagonizirati sve strukovne komore i nadležno ministarstvo. • Rok za davanje mišljenja nadležne strukovne komore ministarstvu nadležnom za poslove zdravlja ne bi trebao biti kraći od 30 dana od primitka potrebne dokumentacije, osim u slučajevima kada vitalni nacionalni interesi za Republiku Hrvatsku i održanje stabilnosti zdravstvenog sustava (situacije poput ratne ugroze, veće prirodne nepogode) nalažu žurno postupanje. Članak 12., čl. 36., čl. 37., čl. 39 do čl. 49. • Začuđuje inzistiranje na korištenju stranih riječi za odgovorne osobe u zdravstvenim ustanovama, izraza direktor (uobičajenog u poduzetništvu) umjesto uobičajenog izraza ravnatelj za glavnu rukovodeću osobu u javnoj ustanovi. Članak 27. • Zakonodavac bi trebao odrediti da se sredstva prikupljena od naplate koncesija moraju uložiti u poboljšanje uvjeta rada u postojećim zdravstvenim ustanovama na području jedinice područne (regionalne) samouprave ili u izgradnju i opremanje novih zdravstvenih ustanova Članak 30. • Članak o osnivačima bolnica umjesto predloženog trebalo bi razdvojiti u članak s dva stavka koja bi glasila „Bolnicu i specijalnu bolnicu koja ulazi u sustav mreže javne zdravstvene službe može osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave, grad te druga pravna i fizička osoba“, „Bolnicu i specijalnu bolnicu koja ne ulazi u sustav mreže javne zdravstvene službe može osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave, grad te druga pravna i fizička osoba“ Članak 37. • Razdvajanje funkcije ravnatelja na funkciju poslovnog direktora i medicinskog direktora je potrebno provesti u svim zdravstvenim ustanovama, bolnicama svih kategorija bez obzira na oblik vlasništva i osnivače. Dužnost ravnatelja je potrebno razdvojiti na dvije dužnosti uz vrlo precizno definiranje dužnosti bez mogućnosti preklapanja ovlasti i jasno definiranje sustava za rješavanje potencijalnog konflikta između dva ravnatelja, konkretno jačanje uloge Upravnog vijeća kao arbitra. • Medicinski direktor bi trebao imati završen studij medicine. U uvjetima pravnog okvira u kojem je sva zakonska odgovornost za provedbu dijagnostičkih i terapijskih postupaka još uvijek leži isključivo na liječnicima, u situaciji kada se građanski sudovi ravnaju po načelu „zapovjedne odgovornosti“ u sudskim postupcima o potencijalnim liječničkim pogreškama, to je jedino prihvatljivo rješenje za liječničku profesiju, svako drugo rješenje stavilo bi liječnike u neravnopravan položaj. Izmjena koja bi dozvolila da funkciju medicinskog direktora preuzmu predstavnici drugih reguliranih profesija bila bi prihvatljiva jedino u sklopu bitno opsežnije i kompleksnije cjelovite reforme zdravstvenog i kaznenog zakonodavstva koja bi uključila i detaljno osmišljeno prebacivanje liječničkih stručnih pogreški izvan područja kaznenog prava u područje građanskog prava. Naglašavamo da se pri tome ne misli na dekriminalizaciju kaznenih djela poput sudjelovanja u nezakonitom uzimanju organa i dijelova organa, provedbe kliničkih pokusa bez informiranog pristanka pacijenata, zloupotrebe povjerljivih podataka o bolesnicima. Članak 51. • Pravilnik o unutarnjem ustroju bolničkih ustanova nadležni ministar bi donosio obavezno tek nakon pribavljenog mišljenja komora Članak 68. • Vođenje registra licenciranih liječnika spada u izvorne ovlasti HLK. Sve strukovne komore moraju voditi registre svojih članova. Slijedom navedenog nelogično je da strukovna komora mora zamoliti odobrenje jednog državnog zavoda kako bi smjela vršiti jednu od svojih zadaća određenih Zakonom o liječništvu i drugim propisima. • Vođenje državnih javnozdravstvenih registara, zbog važnosti materije za dugoročno planiranje razvoja zdravstvenog sustava i procjenu mogućnosti sustava u slučajevima elementarnih nepogoda i drugih ugroza države, treba regulirati posebnim zakonom. Hrvatski sabor bi tada nadležnost za vođenje registra mogao prenijeti na HZJZ i strukovne komore. Strukovne komore bi bile dužne davati svoje podatke u središnji registar. Arbitar, u slučaju nesuglasja između HZJZ i službi strukovnih komora, u načinu prikupljanja podataka za središnji registar bio bi nadležni odbor za poslove zdravlja Hrvatskog sabora, koji izvorno i dodjeljuje javne ovlasti komorama, nikako ne ministarstva uprave i/ili zdravlja ili pojedini državni zavodi. Članak 82. • Pravilnik o nagrađivanju radnika za natprosječne rezultate u sustavu zdravstva nadležni ministar bi trebao donijeti nakon pribavljenog mišljenja strukovnih komora i sindikata zdravstvenih djelatnika, svake pojedine regulirane profesije u zdravstvu. Time bi se izbjegla majorizacija kakvu dozvoljava Zakon o reprezentativnosti sindikata. Rok za davanje mišljenja bi trebao biti isti kao i kod drugih pravilnika 30 dana. Članak 86. • Rješenje o priznavanju specijalizacije, odnosno uže specijalizacije obavljene u inozemstvu nadležni ministar donosi nakon pribavljenog mišljenja strukovne komore. Rok za davanje mišljenja ne smije biti kraći od 30 dana osim u iznimnim situacijama od vitalnog interesa za Republiku Hrvatsku kada to nalažu potrebe žurne reorganizacije mreže javne zdravstvene službe. Članak 93. • Razinu poznavanja hrvatskog jezika potrebnu za obavljanje poslove zanimanja pojedine regulirane profesije u zdravstvu određuje nadležna strukovna komora koja obavlja poslova iz područja javnih ovlasti za tu profesiju u Republici Hrvatskoj. Članak 188. • Upravni nadzor nad radom komore ministarstvo smije provoditi samo za poslove iz područja javnih ovlasti dodijeljenih komora temeljem programa nadzora kojeg je odobrilo nadležno tijelo Hrvatskog sabora koji je komori dao određene javne ovlasti. • Ministar nadležan za poslove zdravlja podnosio bi izvješće o provedbi upravnog nadzora kojeg provodi pravna služba ministarstva nadležnom tijelu Hrvatskog sabora, najmanje jednom godišnje. Strukovne komore imaju pravo dobiti na uvid izvješće prije slanja nadležnom tijelu Sabora i očitovati se o primjedbama koje sadrži izvješće. U slučaju da nadležno tijelo Sabora odbaci izviješće, nadležno je ministarstvo dužno ponovno provesti postupak i o tome izvijestiti nadležno tijelo Sabora. • Nadležno tijelo Sabora temeljem dobivenog izviješća, koje sadrži navode o bitnim odstupanjima od zakonom propisane procedure u obavljanju polova iz dodijeljenih javnih ovlasti, ima pravo zatražiti preispitivanje, izmjenu i ukidanje spornih rješenja, uključujući i sazivanje izvanredne sjednice skupštine komore zbog izmjene pravnih akta komore, koji su u suprotnosti sa zakonima Republike Hrvatske i direktivama Europske komisije. • Nadležno tijelo ili ovlaštena osoba koja provodi upravni nadzor nad provedbom javnih ovlasti po imenovanju od strane nadležnog ministra, dužna je predložiti mjere za otklanjanje uočenih nepravilnosti i o tome izvijestit nadležne u komori i ministra. Ukoliko nadležna tijela u komori odbiju provesti preporučene mjere tada ministarstvo upoznaje s problemom nadležno tijelo Sabora, koje ima pravo izviješće usvojiti, izmijeniti ili u cijelosti odbaciti. • Provedba disciplinskog postupka nad osobom za koju utvrdi odgovornost te kršenje zakonskih propisa u obavljanju poslova iz javnih ovlasti komore u nadležnosti je odgovarajućih tijela komore. • Ukoliko se tijekom nadzora uoče elementi kaznenog djela, osoba koja provodi nadzor dužna je podnijeti kaznenu prijavu nadležnom tijelu (državnom odvjetništvu) i o tome podnijeti izviješće ministru • Ministarstvo ne može imati ovlast razriješiti dužnosnike komore koji su zakonito izabrani ili od strane nadležnih tijela komore imenovani za obavljanje određene dužnosti. Takva mogućnost predstavlja grubo kršenje principa samoregulacije liječničke profesije i zadiranje u autonomiju strukovne komore koja se time stavlja u lošiju poziciju u odnosu na udruge građana s neobaveznim članstvom. S poštovanjem prim.dr.sc.Ivan Žokalj,dr.med. predsjednik Povjerenstva Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
590 MERICA JURETIĆ PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 113. PRIJEDLOG VEZANO UZ PREDLOŽENE IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI 1. Pozdravlja se stav Ministarstva zdravlja da se mora poštovati institut stečenih prava zdravstvenih radnika , koje predstavlja obavljanje privatne prakse na osnovu zakupa , koje pravo neki od zdravstvenih radnika ostvaruju već više od 18 godina. 2. Zbog stečenih prava zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu u zakupu, apsolutno se pozdravlja rješenje dato člankom 113 predloženih izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Upravo zbog pozitivnog razmišljanja predlagatelja očekuje se da će se prihvatiti slijedeći prijedlog: a) iza stavka 12 predloženog članka 113, predlaže se dodati stavak 13 koji bi glasio: “Iznimno , pravo na podnošenje zahjeva ministru za izdavanje novog rješenja o obavljanju privatne prakse sukladno članku 148 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, imaju zdravstveni radnici iz stavka 1 i 2 ovog članka, koji su 65 godina života navršili nakon 01.07.2013.g. a rješenjem ministra odobreno im je obavljanje privatne prakse na osnovu zakupa nakon 65 godine života.” obrazloženje: - postoji nemali broj zdravstvenih radnika koji su navršili 65 godina života i 20 godina staža osiguranja nakon 30.lipnja 2013.g. kada je stupio na snagu članak 49 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN broj 82/2013 i 159/2013), a do propisanog roka (30.09.2013.g.) nije donijet pravilnik o uvjetima za odobrenje nastavka rada u privatnoj praksi zdravstvenog radnika u slučaju prestanka privatne prakse na osnovu zakupa, to su ne svojom krivnjom stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na zdravstvene radnike koji nisu navšili 65 godina godina života i stoga su onemogućeni su realizirati svoje stečeno pravo u smislu mogućnosti nastavka rada u privatnoj praksi - smatra se da je to razumno rješenje prvenstveno u interesu osiguranika , kao i zbog dostupnosti i kontinuiranosti pružanja zdravstvene zaštite, a iz razloga što u slučajevima kada se djelatnost obavlja u prostoru koji nije vlasništvo doma zdravlja odnosno ljekarničke zdravstvene ustanove, i kada te institucije nemaju valjani dokument o raspolaganju tim prostorom dolazi do zatvaranja ljekarni odnosno ordinacija, kako to proizlazi iz stavka 8 predloženog članka 113 ovog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Naime ljekarna odnosno ordinacija vraća se u sastav doma zdravlja odnosno ljekarničke zdravstvene ustanove, samo u slučaju kada prestaje rad svih zdravstvenih radnika iz stavka 1 članka 113 (radi se o slučaju kada je prostor vlasništvo doma zdravlja odnosno ljekarničke zdravstvene ustanove ili kada te institucije rasplažu dokazom o valjanom raspolaganju prostorom). - smatra se da se radi o razumnom rješenju i iz razloga, što u slučaju da na određenom području ima veći broj ljekarni od broja koji se temelji na Pravilniku o uvjetima za određivanje područja na kojem će se osnivati ljekarne (Narodne novine broj 26/07, 118/07, 81/08 i 98/12) , pa zatvaranjem privatne prakse u zakupu nema mogućnosti za otvaranje ljekarne na istoj lokaciji, omogućava se zadržati isti novo zdravstvene zaštite s osnova dostupnosti i kontinuiranosti. - Naime i navedeni zdravstveni radnici spadaju u grupu zdravstvenih radnika sa stečenim pravima , pa bi u njihovom slučaju trebalo postupati u skladu s pravnom stečevinom Europske unije u načelu jednakog postupanja prema subjektima u istom pravnom položaju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
591 Mia Roje KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Mislim da se psiholozi trebaju priznati kao zdravstveni djelatnici jer uvelike doprinose očuvanju mentalnog zdravlja i opće subjektivne dobrobiti. Kao što znamo, po suvremenim definicijama zdravlje nije samo odsutstvo bolesti, nego se promatra iz humanističke perspektive čovjeka u cjelini. Iako psiholozi rade na tretmanu psihičkih teškoća, njihova posebnost i vrijednost u zdravstvenom sustavu po meni je upravo u poticanju opće dobrobiti i osobnog ostvarenja klijenata. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
592 Mihaela Rister Zec KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Zaposlena sam kao psiholog u Klinici za dječje bolesti Zagreb te bih ovim putem i ja željela naglasiti kako klinički psiholozi i psiholozi zaposleni u zdravstvu samostalno obavljaju dijagnostički, diferencijalno-dijagnostički i tretmanski rad s djecom i odraslima, aktivno sudjeluju u stvaranju i provođenju preventivnih programa i programa rehabilitacije u raznim područjima zdravstva i važan su član multidisciplinarnih timova. Mišljenja sam da je zaista opravdano i nužno kliničke psihologe i psihologe u zdravstvu zakonski klasificirati kao zdravstvene radnike. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
593 Mila Vasilj, dr.med KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. klinički psiholozi svakako bi trebali biti zdravstveni djelatnici!!!! Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
594 Milanka Ivandić PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 113. a) U stavku 4 predloženog članka 113, nakon točke dodaju se riječi: “Izuzetno dozvoliti će se preseljenje privatne prakse zakupom u novi prostor, kada prostor ne udovoljava uvjetima za obavljanje djelatnosti , u kojem će slučaju ministar izdati novo rješenje o obavljanju privatne prakse na način kako je to propisano stavkom 5 ovoga članka.” obrazloženje - Dio zdravstvenih radnika iz stavka 1 i 2 započeo je obavljati privatnu praksu u zakupu u poslovnim prostorima koji nisu bili, niti su sada sukladni važećim propisima o prostornim uvjetima za obavljanje zdravstvene djelatnosti. - U interesu je osiguranih osoba HZZO kao i ostalih korisnika zdravstvenih usluga da se zdravstvena djelatnost obavlja u prostornim uvjetima koji su propisani važećim propsima. - Ukoliko se ne prihvati dopuna ovoga stavka , nakon što zdravstvenom radniku prestane privatna praksa u zakupu sukladno članku 158 , doći će do zatvaranja ordinacije odnosno ljekarne. - Iz istog razloga u istom prostoru ordinaciju neće moći otvoriti niti Dom zdravlja, niti će ljekarnu moći otvoriti ljekarnička zdravstvena ustanova. Naime , niti dom zdravlja niti ljekarnička zdravstvena ustanova , ako bi htjeli nastaviti raditi u tom istom prostoru neće ispuniti uvjet vezan uz prostor. b) stavak 8 predloženog članka 113, trebalo bi samo gramatički doraditi , i to na način kako slijedi: “U slučaju prestanka rada svih zdravstvenih radnika iz stavka 1 ovog članka koji obavljaju djelatnost u jednoj jedinici zakupa sukladno članku 158. Zakona o zdravstvenoj zaštiti , prostor i, oprema vraćaju se domu zdravlja odnosno ljekarničkoj zdravstvenoj ustanovi, a kod ljekarni , domovi zdravlja i ljekarničke zdravstvene ustanove obvezuju se kupiti lijekove i medicinske proizvode u količini koja odgovara potrebnim zalihama ljekarne za mjesec dana, vodeći računa o godišnjem prometu kojeg je ljekarna ostvarila u godini koja prethodi godini u kojoj prestaje privatna praksa u zakupu.” obrazloženje: - naime iz teksta stavka 8 članka 113 nije jasno propisano da se u slučaju lijekova i medicinskih proizvoda radi o obvezi zaključenja ugovora o kupoprodaji . Lijekovi i medicinski proizvodi vlasništvo su nositelja privatne prakse u zakupu, pa se ne može raditi o njihovom vraćanju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
595 Milica Žužić PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 113. Smatramo korektnim ovaj prijedlog konačnog rješenja privatne prakse u zakupu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
596 milihram gordana KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Podržavam izmjenu članka 82. Zakona, u smjeru da se kliničkim psiholozima utvrdi status zdravstvenih radnika. Naime, u svakodnevnom radu oni vrše važnu dijagnostiku i tretman pacijenata, te na taj način omogućavaju kvalitetniju i bolju zdravstvenu zaštitu. De facto su neophodni dio dijegnostike neurorazvojnih poremećaja i terapije istih, te vrlo važan segment u savjetovanju i liječenju kronično bolesne djece te savjetovanju i potpori njihovim roditeljima. Gordana, specijalista pedijatar, subspecijalista neuropedijatar Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
597 Miljenka Šimec KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI SOCIJALNI RADNICI ZAPOSLENI U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA na Odjelima palijativne skrbi svakako trebaju dobiti status zdravstvenih djelatnika,svakodnevno su na bolničkim odjelima uz bolesnike,obitelji i medicinsko osoblje, imaju završene Osnove Palijativne medicine na CEPAMET-u (Medicinskog fakulteta, Šalata 4, Zagreb). Socijalni radnik je član multidisciplinarnog tima u palijativnoj skrbi, te je kompetentan za: -pomoć timu za razumijevanje psihosocijanih problema pacijenata i njihovih obitelji -sudjeluju u dogovoru oko prijema,otpusta i smještaja bolesnika - kompetentan za socijalnu procjenu, te procjenu obiteljske dinamike -prikupljanje podataka o bolesniku iz drugih pomoćnih izvora u zajednici -procjenjuje i planira intervencije kod bolesnika radi adekvatnog zbrinjavanja -vodi računa o kontinuitetu zbrinjavanja terminalnog bolesnika -uključen je u terapijsko savjetovanje -provođenje psihosocijalnih terapijskih intervencija u terminalnoj fazi bolesti -timski radi u cilju rješavanja fizičko-psiholoških,socijalnih i duhovnih potreba bolesnika i obitelji u smislu suočavanja s bolešću i gubitkom -sudjeluje u procesu žalovanja koristeći interdisciplinarni timski rad -provode suport bolesniku i obitelji u rješavanju psihosocijalne i emocionalne problematike -pomažu bolesniku i obitelji da se adaptiraju na postojeću situaciju kroz savjetovanje i korištenje postojećih resursa Palijativnom skrbi se nastoji osigurati kvaliteta života bolesnika do smrti. MULTIDISCIPLINARNI TIM-omogućava podjelu uloga i prevenciju nastanka sindroma izgaranja. Svi u timu smo jednako važni (liječnik, med.sestra, socijalni radnik, psiholog, ...), stoga smatram da je opravdano priznati nam status zdravstvenog radnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
598 mira fajta KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Klinički psiholozi sudjeluju u dijagnostici, pišu nalaze za specijalističke djelatnosti, invalidske komisije...Rade psihoterapije, pa smatram da ih se treba svrstati u zdravstvene djelatnike. Po svemu navedenom oni to jesu. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
599 Mirjam Juginović KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Studentica sam psihologije i uvjerena sam da psiholozi trebaju biti zdravstveni djelatnici. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
600 mirjana stažić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Psihičko zdravlje je po međunarodnoj definiciji sastavni dio zdravlja, samim tim klinički psiholog je zdravstveni djelatnik. dr. Mirjana Stažić, spec.opće i subspecijalist abdominalne kirurgije Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
601 Mirjana Stupnišek KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Pozdravljam svaku dobru namjeru da se riješi status nezdravstvenih radnika sa završenim diplomskim studijem zaposlenih u sustavu zdravstva, a koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, ali smatram da je iznimno važno da se najprije riješi status svih zdravstvenih radnika sa završenim diplomskim studijem zaposlenih u sustavu zdravstva. Naime, u sustavu zdravstva Republike Hrvatske osim doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara medicinske biokemije i magistara farmacije, postoje i ostali zdravstveni radnici koji su završili diplomske studije na visokoobrazovnim institucijama, a ti zdravstveni radnici se u zakonu ne spominju (npr. magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike, magistri fizioterapije, magistri sestrinstva, magistri sanitarnog inženjerstva) te su zakinuti u ostvarivanju svojih prava stečenih formalnim obrazovanjem. Zbog toga je krajnje neprimjereno i diskriminirajuće da zakonski prijedlog proširuje članak 124. stavkom 3. krug zdravstvenih radnika na nezdravstvene, dok istovremeno nije našao način za uvođenje ostalih zdravstvenih radnika koji su završili diplomske studije i rade u sustavu zdravstva, u zakonske akte kako bi im na taj način omogućio ostvarivanje stečenih prava. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da se radnici koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
602 Mirjana Stupnišek KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Pozdravljam svaku dobru namjeru da se riješi status nezdravstvenih radnika sa završenim diplomskim studijem zaposlenih u sustavu zdravstva, a koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, ali smatram da je iznimno važno da se najprije riješi status svih zdravstvenih radnika sa završenim diplomskim studijem zaposlenih u sustavu zdravstva. Naime, u sustavu zdravstva Republike Hrvatske osim doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara medicinske biokemije i magistara farmacije, postoje i ostali zdravstveni radnici koji su završili diplomske studije na visokoobrazovnim institucijama, a ti zdravstveni radnici se u zakonu ne spominju (npr. magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike, magistri fizioterapije, magistri sestrinstva, magistri sanitarnog inženjerstva). Zbog toga je krajnje neprimjereno i diskriminirajuće da zakonski prijedlog proširuje krug zdravstvenih radnika na nezdravstvene, dok istovremeno nije našao način za uvođenje ostalih zdravstvenih radnika koji su završili diplomske studije i rade u sustavu zdravstva, u zakonske akte. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
603 Mirna Čagalj KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Uloga kliničkih psihologa u prevenciji, dijagnostici, edukaciji i terapiji u sklopu zdravstvenog sustava je značajna i nezamjenjiva. Mislim da bi klinički psiholozi trebali biti priznati kao zdravstveni radnici, a vjerujem da bi time njihov doprinos u skrbi za mentalno zdravlje bio još veći. Mirna Čagalj, studentica psihologije i volonterka Hrabrog telefona Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
604 Miroslav Mađarić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Teoretski bi trebalo preformulirati na način da privatnici ne mogu izabirati "lukrativne" djelatnosti/dijagnoze, a državnim bolnicama ostavljati "neprofitabilne". Ako privatnik želi konkurirati javnoj bolnici, mora primati SVE djelatnosti/dijagnoze kao i državna bolnica. Nažalost, to je nemoguće kontrolirati niti s time upravljati. Već sada imamo situaciju da pojedine državne bolnice odbijaju pacijente s neisplativim dijagnozama, kao primjer uzmite multiplu sklerozu, gdje je kod mnogih omjer 6.000 kn : 20.000 kn! To je argument zbog kojega privatne bolnice ne smiju biti u javnoj mreži i cijelu ovu izmjenu treba odbaciti! Dodatni razlog je taj, što privatnici nemaju ograničenja u upravljanju bolnicom koju imaju državne bolnice, a to je na početku postavljanje uprave bolnice od strane Ministarstva, pa zaštita djelatnika itd. Ne postoji niti jedan razlog da se uvode privatne bolnice u javnu mrežu, jer ionako bolnica u RH po svim usporedbama ima PREVIŠE! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
605 Morin Hukić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 71. Smatram neprihvatljivom predloženu formulaciju iz članka 71.stavka 3. da Hrvatski Zavod za transfuzijsku medicinu „može“ promidžbu darivanja, te organizaciju darivanja krvi obavljati u suradnji s Hrvatskim Crvenim križem. Stavak 3. trebao bi glasiti ovako: „Promidžbu darivanja, te organizaciju darivanja krvi Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu obavlja u suradnji s Hrvatskim Crvenim križem, na temelju posebnog ugovora.„ Obrazloženje: Uloga Hrvatskog Crvenog križa u dobrovoljnom davalaštvu krvi kao javnoj ovlasti opisana je u Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu. Također, povijesna uloga Hrvatskog Crvenog križa u utemeljenju i njegovanju davalaštva krvi te neposredan kontakt i odnos stvoren s dobrovoljnim darivateljima krvi u čitavoj državi putem Gradskih društava Crvenog križa, zaslužuju promjenu navedenog stavka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
606 Mreža mladih Hrvatske KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Smatramo da izmjene ovog zakona, koje naizgled vode privatizaciji osnovnih usluga javnog zdravstva, potencijalno smanjuju univerzalnu dostupnost zdravstva, što je Ustavom zagarantirano. U skladu s tim, smatramo da: 1. Reforma ovolikog razmjera te koja bitno materijalno mijenja sadržaj Zakona, nužno zahtjeva izradu potpuno novog zakona, ne samo izmjene. Također zahtjeva mnogo širu javnu raspravu, konzultaciju sa strukom te socijalnim partnerima. 2. Nedopustivo je da zakon koji toliko fundamentalno mijenja jednu od osnovnih socijalnih usluga ove države ide u hitan saborski postupak. Hitan postupak, prema poslovniku Sabora, prikladan je kad se radi ili o pitanjima obrane i drugih osobito bitnih državnih razloga ili o pitanjima usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s EU direktivama. Kako je jasno da se ovdje ne radi niti o jednom niti o drugom, smatramo da hitan postupak nije opravdan te se ozbiljno narušava kvaliteta zakonodavnog procesa, a posebice se to odnosi na mogućnost sudjelovanja javnosti. Smatramo da, kad se odlučilo mijenjati postojeći zakon, a ne donositi novi, tada to mora ići kroz standardni postupak dva čitanja u Saboru. 3. Osnovne teze iza ovog Zakona zahtijevaju opsežnije obrazloženje i snažnije analitičko utemeljenje. Iz priloženih Teza, koje su svedene na nepunu jednu stranicu, te Prethodne procjene nije vidljivo koji su to problemi koje se ovim izmjenama pokušava riješiti. Također, nije jasno zbog čega je upravo ovakva reforma, od svih mogućih identificiranih rješenja, izabrana kao najbolja iz aspekta interesa javnosti, što je ipak najbitniji faktor. 4. Zakon i izmjene zakona koji toliko fundamentalno mijenjaju koncept javne usluge, moraju iza sebe imati vrlo konkretnu analitičku podlogu i obrazloženje. Problematična je konstatacija u „Obrascu prethodne procjene“ pod točkom 9. „Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini?“, kojom se smatra da Zakon neće imati učinak na socijalno osjetljive skupine i socijalni status građana. Za takvu tvrdnju nije priložena nikakva podloga niti objašnjenje, što ukazuje da je Prethodna procjena napravljena neadekvatno te da je za izmjene ovolikog obujma potrebno napraviti mnogo širu analizu jer će nesumnjivo doći do značajnog utjecaja na spomenute skupine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
607 Nada Kegalj KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Školski sam psiholog više od 30 godina. Školski psiholog nema resursa za povećanje mentalnog zdravlja djece kao što ima klinički psiholog iz zdravstvenih ustanova. Mišljenja sam da je klinički psiholog (i kao član zdravstenog tima i kao dio ustanove u kojoj radi) zdravstveni radnik. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
608 NADICA MALNAR PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 113. Kada se bude razmatrala primjedba Istarske županije , treba voditi računa da je svaki zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu u zakupu kao grupnu praksu samostalni nositelj privatne prakse , samo je zaključio ugovor o međusobnim odnosima u grupnoj praksi sukladno odredbama koje reguliraju ortakluk, i stoga se mora voditi računa da li su se stekli uvjeti za njegov prestanak privatne prakse ili ne, Stoga njegova privatna praksa u zakupu ne može ovisiti o privatnoj praksi nekog od drugih zdravstvenioh radnika koji su sa njime u grupnoj praksi. Stoga smatram da je taj prijedlog neprihvatljiv. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
609 NADICA MALNAR PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 113. Prijedlog M.Juretić i M.Ivandić smatramo primjerenim stvarnom stanju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
610 Nadica Puškaš KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Pridružujem se komentarima kako socijalnim radnicima zakonskom regulativom uz ostale stručnjake treba odrediti status zdravstvenih radnika. Dosadašnja diskriminacija i marginalizacija u odnosu na ostale kolege istog stupnja obrazovanja, istog smjera društveno-humanističkih znanosti i jednake složenosti poslova koje obavljamo u istim zdravstvenim ustanovama ne smije se ponoviti. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
611 Nadica Puškaš KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Ovim prijedlogom zakona ne definira se uloga socijalnog radnika u djelatnosti zaštite mentalnog zdravlja, a dobro je poznato da nije moguća zaštita mentalnog zdravlja bez djelovanja socijalnog radnika koji svojim znanjem i kompetencijama značajno pridonosi ostvarenju programa službe za zaštitu mentalnog zdravlja. U stavku 1. potrebno je izmijeniti tekst tako da glasi: „...zaštitu mentalnog zdravlja u okviru promicanja zdravlja i izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti obavljaju specijalisti psihijatrije u timu s najmanje medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom uz sudjelovanje psihologa, socijalnog radnika, odnosno drugih stručnjaka za pojedina specifična pitanja te zaštite…“ Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
612 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. "Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave obavlja javnozdravstvenu djelatnost izvan područja jedinice područne (regionalne) samouprave za koju je osnovan samo uz prethodno pribavljen nalog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo radi omogućavanja stanovništvu podjednakih uvjeta zdravstvene zaštite.“. Prijedlog: uz nalog HZZJZ potrebno dodati i suglasnost regionalnog zavoda. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
613 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. "provodi specifičnu i preventivnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim srednjim školama te sveučilištima i visokim učilištima" Prijedlog: brisati sveučilišta jer prema definiciji agencije za znanost i visoko obrazovanje, sveučilište je sastavni dio visokih učilišta. Isti stavak dopuniti sa "spriječavanje, otkrivanje i liječenje bolesti školske djece i studenata koji se školuju izvan mjesta prebivališta." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
614 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. "Hrvatski zavod za javno zdravstvo uz suglasnost ministarstva može ugovarati provođenje mjera zdravstvene zaštite sa zavodima za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave i drugim provoditeljima zdravstvene zaštite prijenosom odgovarajućih ovlasti i sredstava Zavoda u nadležnost i raspolaganje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. " Prijedlog: brisati cijeli stavak jer se ugovaranje provođenja mjera zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ne može prenijeti sa županijskih ZZJZ na HZJZ obzirom da je svaki županijski ZZJZ samostalna jedinica čiji su vlasnici i osnivači županije tj. grad Zagreb. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
615 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. "Dom zdravlja na svome području koordinira provođenje zdravstvene zaštite koju provode zdravstvene ustanove..." prijedlog: izbaciti riječi zdravstvene ustanove jer DZ ne može koordinirati provođenje zdravstvene zaštite koju provode druge ustanove koje su samostalni pravni subjekti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
616 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. "Dom zdravlja organizira i skrbi o sustavu unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na svome području." predlažemo nadopunu "u suradnji sa županijskim zavodom za javno zdravstvo". Obzirom da županijski zavodi koordiniraju populacijski pristup zdravstvenoj zaštiti, svakako trebaju biti navedeni kao ravnopravni nositelji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
617 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 25. Upit: Molimo pojašnjenje vezano uz donošenje mreže javnozdravstvenih službi u odnosu na dosadašnju te u kojem će se obliku i na koji način regulirati Plan i program mjera? Primljeno na znanje Mrežu javne zdravstvene službe, uz prethodno pribavljeno mišljenje HZZO, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nadležnih komora i predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave, donosi ministar. Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora.
618 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. " i specijalisti školske i adolescentne medicine u timu s prvostupnicom sestrinstva ili medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom" prije navođenja specijalist školske i adolescentne medicine navesti specijalist školske medicine...jer u našoj djelatnosti rade specijalisti školske medicine a tek će novi specijalizanti steći naziv specijalisti školske i adolescentne medicine. Prijedlog teksta: specijalisti školske medicine ili specijalisti školske i adolescentne medicine u timu s prvostupnicom sestrinstva ili medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom "U promicanju zdravlja i provođenju pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini, a posebno palijativnoj skrbi, zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina mogu sudjelovati i psiholog, logoped i socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedina specifična pitanja te zaštite.“. prijedlog: iza djece predškolske i školske dobi dodati riječ studenti jer se mjere zdravstvene zaštite na primarnoj razini provode i sa njima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
619 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. "– preventivno-odgojnih i specifičnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata" Ispred preventivno odgojnih mjera potrebno je dodati: školske i adolescentne medicine jer preventivno odgojne i specifične mjere za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata provodi djelatnost školske i adolescentne medicine. Novi tekst bi glasio: - Školske i adolescentne medicine u vidu preventivno-odgojnih i specifičnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
620 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 8. Članak 16a Što točno znači načelo supsidijarnosti i u kakvom je odnosu sa cjelovitim pristupom u PZZ? Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da se načelom supsidijarnosti osigurava rješavanje zdravstvenog problema na najnižoj razini pružanja zdravstvene zaštite na kojoj je to moguće.
621 Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. Obvezno brisati zadnja dva stavka ovog članka. HZJZ može i treba nadzirati, koordinirati i evaluirati rad Zavoda za javno zdravstvo jedinica regionalne samouprave ali NE MOŽE zakonski ugovarati za druge samostalne pravne osobe poslove koje će onda podugovarati. Stvorit će se pravni problem jer ako HZZO ili Ministarstvo zdravlja ustupa dio novčanih sredstava za provođenje plana i programa mjera koje su u nadležnosti Zavoda za javno zdravstvo jedinica regionalne samouprave a ne sklopi se ugovor između županijskog zavoda i HZJZ pojaviti će se problem u provođenju Plana i programa mjera. Radi se o dva samostalna pravna subjekta koji bi morali sklopiti i potpisati OBOSTRANI ugovor ali i ne moraju jer jedna strana može biti nezadovoljna i teoretski ne želi sklopiti ugovor. Što onda?' Postoji li način da ga se prisili?? Ili kazni? I tko će onda provoditi te mjere??? Županijski zavodi nisu ispostave HZJZ niti su ustrojeni kao HZZO koji je jedna pravna ustanova s regionalnim i područnim ispostavama pa su te ispostave i dužne raditi sve ono što centrala odluči. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
622 Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 66. Ovo je nejasan članak . Ako trgovačko društvo može osnivati jedinica lokalne samouprave i to za obavljanje poslova koji ostvaruju dobit iz djelokruga rada Zavoda a to društvo ne može obavljati poslove od javnog interesa koji su u nadležnosti zavoda za javno zdravstvo, onda se pitamo koji su to poslovi i zbog čega suglasnost za osnivanje istih mora davati ministarr zdravlja? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
623 Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 5. S obzirom da je HZZO izišao iz riznice ( državnog proračuna) a djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo se do sada sklapala ugovorom sa HZZO ostaje nejasno kako će se nakon usvajanja Zakona financirati Županijski zavodi za javno zdravstvo ? Da li ugovorom sa HZZO-om koji imamo do 31.12.2015. ili nekim novim ugovorom? Pri tome mislim na djelatnosti koje su nabrojane u članku 5 i financiraju se iz državnog proračuna ( epidemiologija, javno zdravstvo i ostalo nabrojano) Primljeno na znanje Komentar korisnika ne odnosi se na ovaj članak.
624 Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 118. Ovaj članak brisati ili ukoliko ostaje definirati da se između doma zdravlja i županijskog zavoda postigne sporazum gdje je funkcionalno bolje i jednostavnije organizirati ovaj vid zdravstvene zaštite, te prepustiti konačnu odluku vlasniku i osnivaču, tj. županiji. Razlog za ovo je opravdana bojazan da će se urušiti sada već dobro organizirana skrb izvanbolničkog liječenja ovisnika u okviru zavoda za javno zdravstvo ukoliko dom zdravlja iz bilo kojih razloga ne bude u mogućnosti organizirati ovu djelatnost ( kadrovske ili prostorne manjkavosti) . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
625 Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. U zadnjem pasusu članka dodati " uz suglasnost nadležnog županijskog zavoda". Prihvaćen Prihvaća se slijedeći prijedlog izmjene: „Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave obavlja javnozdravstvenu djelatnost izvan područja jedinice područne (regionalne) samouprave za koju je osnovan samo uz prethodno pribavljen nalog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo radi omogućavanja stanovništvu podjednakih uvjeta zdravstvene zaštite i prethodnu suglasnost Zavoda za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj će se obavljati aktivnost.“.
626 Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. Iza stavka 21 dodati zadnja dva članka iz starog zakona koji glase: - može obavljati stručne poslove zaštite okoliša sukladno posebno propisima vezano uz zaštitu okoliša i zaštitu zraka - obavlja i ostale poslove za potrebe obavljanja javnozdravstvene djelatnosti sukladno posebnim propisima Djelomično prihvaćen Prihvaća se djelomično u dijelu koji se odnosi na „može obavljati stručne poslove zaštite okoliša sukladno posebnim propisima vezano uz zaštitu okoliša i zaštitu zraka.
627 Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. Brisati stavak 2. jer se ne slažemo da HZJZ ugovara poslove za županijske zavode čiji su osnivači i vlasnici županije, pa slijedom toga županijski zavodi samostalno trebaju ugovarati provođenje mjera zdravstvene zaštite za osiguranike sa svog područja. Poslove koje na nacionalnoj razini osmilsi i ugovori HZJZ županijski će zavodi kao i do sada odrađivati prema naputku HZJZ-a. Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća.
628 Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. U zadnjem stavku ovog članka brisati : "zdravstvene ustanove" jer ako netko treba koordinirati rad svih ugovorenih subjekata na području jedinica regionalne samouprave onda su to županijski zavodi za javno zdravstvo, a ne domovi zdravlja. Iz istog stavka u cijelosti brisati zadnju rečenicu. Nije prihvaćen Dom zdravlja temeljni je nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti.
629 Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. U stavku 1 dodati i gerontološku djelatnost i djelatnost zaštite mentalnog zdravlja Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
630 Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. U stavku 1 na kraju dodati zaštitu mentalnog zdravlja i gerontološku djelatnost. Nije prihvaćen Zaštita mentalnog zdravlja i gerontološka djelatnost čine dio javnozdravstvene djelatnosti.
631 Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. U dijelu članka u kojem se definira tim specijaliste epidemiologa u timu s osobom sa završenim sveučilišnim prediplomskim ili stručnim studijem sestrinstva ili sanitarnog inžinjerstva umjesto riječi "odnosno" treba dodati" i " medicinskog ili sanitarnog tehničara. Prihvaćen Prihvaćen.
632 Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. U dijelu članku iza specijalisti školske i adolescentne medicine staviti ili specijalist školske medicine U dijelu članka dodati i studente : U promicanju zdravlja i provođenju pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini, a posebno palijativnoj skrbi, zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske, školske dobi i studenata osoba starijih od 65 godina mogu sudjelovati i psiholog, logoped i socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedina specifična pitanja te zaštite.“. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno.
633 Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. Stavak 3 treba glasiti : preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim i srednjim školama te visokim učilištima i sveučilištima na svom području, Kod dijela članka: zdravstvene zaštite na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: promijeniti stavak tri - školske i adolescentne medicine u vidu preventivno-odgojnih i specifičnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata, Prihvaćen Prihvaća se.
634 Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 5. Iza stavka 1 dodati stavak 2: promicanje zdravlja školske djece i adolescenata. Iz članka nije jasno tko će ubuduće financirati javnozdravstvene djelatnosti tj. da li će se za epidemiologiju, promicanje zdravlja, javno zdravstvo i školsku medicinu i ekologiju sklapati ugovore sa HZZO ili direktno sa Ministarstvom zdravlja koje predstavlja državni proračun. ? Ili pak se predviđa da će HZJZ ugovarati za sve županijske zavode ovaj dio poslova ? Molimo da se u članku jasno definira tko će sklapati ugovore za ove djelatnosti koje se financiraju iz proračuna i s kim? Primljeno na znanje Komentar korisnika nije predmet ovoga zakonskog prijedloga.
635 NENAD DEJANOVIĆ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Zdravstveni radnici su :...i klinički psiholozi Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
636 NENAD DEJANOVIĆ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Klinički psiholozi u zdravstvu jesu zdravstveni djelatnici - - zaposleni su kako bi, na dobrobit pacijenata, radili psihodijagnostiku i psihoterapiju, i cijeli spektar poslova u okviru ovih područja, samostalno, odgovorno i učinkovito zajedno i u suradnji s drugim zdravstvenim djelatnicima - mogu naglasiti izvrsnu suradnji prije svega s liječnicima obiteljske medicine, pedijatrima, neuropedijatrima, psihijatrima, neurolozima, reumatolozima, internistima i mnogim drugim specijalistima. Poslovi su različiti, od procjene neurorizične djece, psihomotoričkog razvoja, psihodijagnostike različitih vrsta poremećaja i tegoba do dijagnostike i terapije demencija te u okviru palijativne skrbi, s pacijenticama/pacijentima gotovo svih razvojih dobi, i do procjena i odluka u okviru vještačenja, medicine rada, ispitivanja lijekova. Bilo bi lijepo kada bi liječnici koji su imali pozitivna iskustva u suradnji s kliničkim psiholozima to i napisali i pružili nam potporu. Hvala unaprijed Mr. Nenad Dejanović,prof. specijalist kliničke psihologije Vinkovci, Vukovarsko-srijemska županija Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
637 Nenad Devčić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. U članku 31. u konačnici se zapravo ništa nije promijenilo jer je članak 47. prepisan u svom izvornom obliku („Osnivač zdravstvene ustanove dužan je od ministarstva zatražiti ocjenu sukladnosti akta o osnivanju sa Zakonom o ustanovama i ovim Zakonom.“) te je ovakva izmjena nepotrebna. Međutim, promijenio se prvi prijedlog izmjena i dopuna koji je imao dodatak na citirani tekst odredbe čl.47.: …“te posebnim propisima kojima se uređuju nezdravstvene djelatnosti.“ Iz ovoga je razvidno da Ministarstvo zdravlja neće davati ocjenu sukladnosti akta o osnivanju (analogno tome i o promjeni ili usklađenju djelatnosti iz čl.52.) temeljem posebnih propisa kojima se uređuju nezdravstvene djelatnosti, već će to, kako stvari stoje, biti prepušteno nadležnom ministarstvu – u slučaju ugostiteljske djelatnosti i pružanju usluga u turizmu - Ministarstvu turizma. Međutim, ostaje nejasno u kakvom obliku i u kakvom postupku Ministarstvo turizma daje “suglasnosti” (poliklinika – čl. 57. (čl. 84. st.5.), bolnica – čl.59. (čl.85.a st.2.), opća bolnica – čl.60. (čl.86. st.3.), specijalna bolnica – čl.61. (čl.87.), lječilište – čl.64. (čl.91) jer po svemu sudeći “suglasnost nadležnog ministarstva” nije isto što i “ocjena sukladnosti” koju daje Ministarstvo zdravlja, u smislu odredbi čl.8. Zakona o ustanovama? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
638 Nenad Devčić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. Sva dosadašnja iskustva i praksa govore da je zdravstveni turizam nešto puno šire i kompleksnije od (isključivo) „specifičnog oblika pružanja zdravstvenih usluga u turizmu“. Smatram da na zdravstveni turizam treba gledati kao na „složenu gospodarsku aktivnost“ (kako to 2003.g. navodi dr.sc E.Kušen u “Znanstevno stručnoj podlozi za izradu propisa o zdravstvenom turizmu”). Stoga kao moguću-sveobuhvatnu definiciju zdravstvenog turizma predlažem: ZDRAVSTVENI TURIZAM je složena gospodarska aktivnost koju čini cjeloviti sustav komplementarnih usluga s područja djelatnosti zdravstva, turizma i ugostiteljstva, te kulture, športa i duhovnih aktivnosti, čime se osigurava holistički pristup zdravlju ljudi prilikom njihovog, organiziranog i medicinski nadziranog boravka u zdravstveno-turističkim odredištima, izvan mjesta njihova stalnog prebivališta, a sve u cilju liječenja, očuvanja, poboljšanja zdravlja i unaprjeđenja kvalitete života. Ako ovakvoj definiciji nije mjesto u ZZZ, onda je treba „smjestiti“ u Zakon o pružanju usluga u turizmu ili čak u poseban Zakon o zdravstvenom turizmu. U ZZZ bi definicija iz članka 34b mogla opstati samo uz dodatak „u smislu odredbi ovog Zakona.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
639 Nenad Devčić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Prema čl.44. Ustava „Svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe.“ Stoga držim da je upitna ustavnost zakonske odredbe o ograničavanju broja mandata direktora (ravnatelja) zdravstvenih ustanova, a pogotovo odredbe o mogućnosti da ministar u pojedinim slučajevima davanjem ili uskraćivanjem suglasnosti odlučuje o ponovnom imenovanju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
640 Nenad Devčić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Kao voditelj Sekcije lječilišnog turizma Zajednice zdravstvstvenog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (ZZT), ističem najvažnije ciljeve koje su postavile članice ZZT: da se zakonski definira i uredi područje zdravstvenog turizma te da se zdravstvenim ustanovama (specijalnim bolnicama i lječilištima) pri usklađenju zdravstvene djelatnosti s odredbama ZZZ i njihovom upisu u sudski registar, omogući i upis ugostiteljske djelatnosti i djelatnosti pružanja usluga u turizmu. Ukoliko ovim izmjenama i dopunama ZZZ ti ciljevi budu postignuti, ZZT pozdravlja i podržava izmjene i dopune Zakona. Međutim, neka zakonska rješenja dovode u pitanje optimizam članica ZZT (posebice članica Sekcije lječilišnog turizma – specijalnih bolnica i lječilišta, kao zdravstvenih ustanova) glede konačnog rješenja, pa ističu neke nejasnoće u predloženim zakonskim rješenjima. Prvo, smatramo da je zakonska definicija zdravstvenog turizma nedostatna jer ne uključuje izričito ugostiteljsku djelatnost i djelatnost pružanja usluga u turizmu. Zdravstveni turizam gledamo kao spoj zdravstva, ugostiteljstva i pružanja usluga u turizmu te se ne može cjelovito definirati samo preko jednog segmenta – „specifičnog pružanja zdravstvenih usluga u turizmu“. To nije samo akademsko pitanje definiranja sintagme „zdravstveni turizam“ jer na sadržaj zakonske definicije se kasnije nadovezuju prava i obveze nositelja zdravstvenog turizma glede registriranja i obavljanja ugostiteljske i turističke djelatnosti u okvirima zdravstvenog turizma. Drugo, nejasno je zašto specijalne bolnice u zdravstvenom turizmu imaju tretman, drugačiji (promijenjen u odnosu na prvi prijedlog izmjena i dopuna ZZZ) od svih ostalih zdravstvenih ustanova i trgovačkog društva. Naime, za zdravstvene ustanove (poliklinika-čl.57, bolnica-čl.59, opća bolnica-čl.60., lječilište-čl.64.) i trgovačka društva (čl.81.) stoji da mogu…„pružati turističke i srodne uslužne djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministarstva“, dok za specijalnu bolnicu (čl.61.) stoji da „može pružati i usluge iz djelatnosti zdravstvenog turizma u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministarstva.“ Naglašavamo da nam nije poznata namjera autora, ali nam se čini da je ova izmijenjena formulacija zapravo kontraproduktivna za specijalne bolnice jer po zakonskoj definiciji djelatnost(?) zdravstvenog turizma, koji predstavlja isključivo „specifično pružanje zdravstvenih usluga u turizmu, ne uključuje niti u naznakama obavljanje ugostiteljske djelatnosti i djelatnosti pružanja usluga u turizmu. Treće, kao konačan cilj istakli smo da zdravstvenim ustanovama treba omogućiti sudsku registraciju ugostiteljske djelatnosti i djelatnosti pružanja usluga u turizmu. Do sada to nije bilo moguće, mada „poseban propis - Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti još od 2006. godine omogućava lječilištima, a od 2013.g. i specijalnim bolnicama obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Međutim, Ministarstvo zdravlja je odbijalo dati pozitivnu ocjenu sukladnosti s odredbama Zakona o ustanovama i ZZZ (čl.52., u vezi s čl. 47.ZZZ) glede registracije ovih djelatnosti, iz razloga što nije bilo uporišta u ZZZ po kojem bi zdravstvene ustanove – kao ustanove osnovane s ciljem obavljanja zdravstvene djelatnosti kao javne službe, mogle obavljati ugostiteljsku djelatnost. Trgovački sudovi su odbijali provesti registracije-usklađenja djelatnosti bez pozitivne ocjene sukladnosti akta o promjeni odnosno usklađenju djelatnosti od strane jedinog nadležnog ministarstva za zdrasvstvene ustanove - Ministarstva zdravlja. Ministarstvo turizma je inzistiralo (i dalje inzistira) na urednim registracijama djelatnosti prilikom utvrđivanja uvjeta u postupku izdavanja rješenja za ugostiteljske usluge (čl.25. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti): pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka, pružanje usluga smještaja u objektima zdravstvenih ustanova (“lječilišni hotel”), tako da ne dolazi u obzir primjena članka 30. Zakona o ustanovama prema kojem „pored djelatnosti upisane u sudski registar ustanova može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti upisane u sudski registar ustanova, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz upisanu djelatnost“. Iz odredbe članka 31. (čl. 47 ZZZ). razvidno je dakle da se zapravo ništa nije promijenilo te da će Ministarstvo zdravlja davati ocjenu sukladnosti akta o osnivanju (analogno tome i o promjeni ili usklađenju djelatnosti iz čl.52.) sa Zakonom o ustanovama (čl.8.) i ZZZ. Po logici stvari i predloženim zakonskim rješenjima, Ministarstvo turizma trebalo bi dati zdravstvenim ustanovama suglasnost (ocjenu sukladnosti akta o osnivanju?) s odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakona o pružanju usluga u turizmu., Ako zdravstvene ustanove registriraju na trgovačkim sudovima obavljanje ugostiteljske djelatnosti i djelatnost pružanja usluga u turizmu, cilj je postignut. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
641 Nenad Devčić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Umjesto naziva "direktor" treba zadržati "ravnatelj", sukladno odredbama Zakona o ustanovama jer će s (opravdanom?) promjenom naziva trebati usklađivati brojne opće akte, što će proizvesti i dodatne troškove. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
642 Nezavisni hrvatski sindikati KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 1. Nakon što je Ministarstvo zdravlja izradilo Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, nezadovoljni predloženim zakonskim rješenjima, Nezavisni hrvatski sindikati su, zajedno s ostalim sindikalnim središnjicama, te predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca i Ministarstva zdravlja kroz rad tripartitne radne skupine, svojim primjedbama i prijedlozima nastojali poboljšati predložena rješenja. Tijekom rada radne skupine dio primjedaba i prijedloga sindikalnih središnjica uvažen je, dok je i nadalje ostao dio njih oko kojih nije postignuto suglasje pa su ostala otvorena da on njima končanu odluku donese ministar zdravlja. Smatrajući kako sindikalne središnjice svojim radom kroz radnu skupinu predstavljaju više od zainteresirane javnosti, to se Nezavisni hrvatski sindikati neće javljati svojim primjedbama i prijedlozima na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću oko navedenih zakona, no pozivaju predlagatelja zakona da po okončanju savjetovanja i analize pristiglih prijedloga zainteresirane javnosti ponovno sazove sastanak tripartitne radne skupine, kako bi sindikalnu i poslodavačku stranu informirala o končanim stavovima oko otvorenih pitanja, a sve s ciljem da se u nastavku razgovora unutar radne skupine dogovore tekstovi zakona prihvatljivi za sve strane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
643 Niko Visković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. Komentar: "Sutra"ćemo biti potpuno umreženi i radit ćemo preko kompjutora i video linka, dakle biti ćemo 24 sata na raspolaganju svojim pacijentima i glupo ih je odbijati i forsirati ih da sa liječnikom komuniciraju samo u radnom vremenu kojeg odredi ministarstvo i komora. U svijetu se sve više radi telemetriski, ljudi stoje doma i preko ekrana su u vezi sa svima u poduzeću zar da i mi ne možemo bolje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
644 Niko Visković PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 119. Komentar: U zdravstvu nema kriterija imamo da"svi su zdravi dok se ne razbole"zato nema djelovanja na ispravno življenje i pravilnu prehranu niti ima kazne kroz recimo gubitak uplata u dopunsko ako se pojedinac vlada po svom a ne slijedi upute liječnika i struke. U povijesnoj literaturi imamo da je krucijalna mjera za uspjeh Dubrovačke Republike bila ispravna zdravstveno socijalna politika, na njoj su oni gradili temelje svoje državice. Zato prihvatimo ideje koje su Dubrovačku Republiku pomagale u ekonomskom i svakom drugom pogledu da opstane stoljećima da biva i da cvate. To možemo i mi. Na nama je da Hrvatsku pomognemo da napreduje i opstane.Vratimo se stazama Profesora Štampara njegove zaboravljene ideje oživimo i učinimo medicinu učinkovitijom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
645 Niko Visković PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 119. Komentar: Iz prethodnog komentara imamo nadzor i savjete a ovdje želim iznijeti ideju da svi kroničari (slično osobnom bankaru) dobije svog savjetnika koji telemetriski određuje protokol i algoritme koje su dopuštene liječnicima učiniti tom pacijentu Prihvaćen Primljeno na znanje.
646 Niko Visković PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 119. Komentar: Pored raznih komisija u bolnicama i u HZZO nužna su povjerenstva koja odlučuju o skupim lijekovima, o tome kada kurativno liječenje prelazi u palijativno, uz tu odluku ide prestanak nesvrsihodnog liječenja beznadno bolesnog. Tu su i komisije koje prate stanje na računima pojedinaca i daju mišljenje dali je od liječnika predložen postupak isplatljiv i svrsishodan ili nije i ne treba trošiti novce na te postupke. Komisija za praćenje osobe na bolovanju dali se drži uputa koje važe za osobu na bolovanju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
647 Niko Visković PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 119. Komentar: PDV je potrebno usitniti i iz istog izdvojiti dio za zdravstvo i u tom dijelu opet usitniti na dijelove i davati kao poticaj poljoprivrednicima za trošak zdravstvene zaštite time će oni imati manje troškove i jeftinije poljoprivredne proizvode. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
648 Niko Visković PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 119. Komentar: U zakonu nemamo puno o telemedicini kao da se čeka što će učiniti drugi. Svjesni smo da kroz e-medicinu zdravstvo ubrzano napreduje. Bez zakona mi tu znanost kočimo. Imamo e-recepte, e-uputnice, skoro će video link vide konferencije, A zašto nemamo zakon o tome kao i video ordinacije ili kao što ima Švicarska video panele u kojima specijalisti raznih specijalnosti preko videa i javne televizije pregledavaju bolesne. Nešto slično ima i Novi Zeland. Zašto liječnike ne prate informatičari da na radnu površinu odnosno karton bolesnika ne stave algoritme pravila ili poduke starijih kolega i zdravstvene vlasti. Ideja je da pacijenta pratimo detaljnije da za svaki lijek imamo tablicu nuspojava i interakcije sa ostalim lijekovima koje koristi. Zar ne bi vrijedilo da imamo grafički prikaz duljine bolovanja i preostalih dana određenog za bolovanje. Ili na radnoj površini da se vide algoritmi za predloženu bolest ili da se klikom na simptome dobije popis mogućih bolesti. Medicina nam je uglavnom u malom prstu ali koncentracija pada pa odgađamo dijagnozu tražeći nove nalaze i pretrage a sve na štetu sviju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
649 Niko Visković PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 119. Komentar: Odavno u svijetu i kod nas vlada pravilo da 1% populacije jedne zemlje troši od 25% do 30% sredstava za zdravstvo. Slijedećih 5% potroše 60% zdravstvenog novca što kada se zbroji ispada da tih 6% ili u Hrvatskoj to je oko 260 000 osoba potroši od 85 do 90% zdravstvenog novca svake godine. Preostalih 10 do 15% potroše 44% populacije a preostalih 50% državljana ne potroše niti jednu kunu. Moje viđenje je slijedeće ako organiziramo nultu zdravstvenu zaštitu ili narodnu samo zaštitu smanjili bi broj onih u kategoriji 44% koji potroše od 10 do 15% novca (to je od 2,2 milijarde do 3,3 milijarde kuna) taj novac bi se koristio za teže bolesnike. Dobili bi još nešto a to je kasnije nastupanje teških bolesti koje terete zdravstvo. Ako bi dobrom preventivom smanjili broj teže bolesnih za 5% bilo bi ih 11 000 manje i oni bi koštali zdravstvo za 550 miliona kuna na godinu manje.Manje ovih u B kategoriji znači da će ih biti manje i u najskupljoj A kategoriji što daje dalje uštede i više novca za bolesnu djecu i bolji komfor za sve. Oni iz D kategorije koji se sami liječe bi da im pružimo stručno vođene seminare da se poduče za samo liječenje ostali dulje zdravi i možda bi pomogli C kategoriju (44%) da sami sebe pregledaju i ranije zatraže zdravstveni pregled kao prevencija ili skrining sa svrhom da se ranije dijagnosticira teško stanje zbog kojeg tu osobu premještamo u B ili A kategoriju bolesti.Odgoda liječenja je ono što sebi nitko ne smije priuštiti jer prečesto to biva igra sa vlastitim životom (bitkom). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
650 Niko Visković PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 119. Komentar: Financiranje zdravstvene zaštite dosad su snosili poslodavci i Država kroz PDV i osigurani kroz dopunsko osiguranje.Dio su troškova pokrivale su Županije Sada bi to trebalo promjeniti: Za svaki DTP postupak ili uslugu nužno je odrediti nosioca osiguranja koji će biti terećen za izvršenu uslugu, ono što se pokrije osiguranjem može se medicinski skrbit, sve što nije osigurano pada u kategoriju plati sam ako tražiš baš tu uslugu. Svaki osiguravatelj radi jer ostvaruje dobit a konkurencija njegove cijene čini razumnim. Pravila postoje ona su jasna i treba ih kopirati. Svijet te regule prakticira uspješno desetljećima. Treba trošak skinuti sa HZZO koji sada svaki trošak plaća i vlada se kao da raspolaže vrećom bez dna. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
651 Niko Visković PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 119. Prava pacijenata su svakome dobro poznata a kada se upita za obaveze pacijenta koje on mora znati svi ušute ili odmahne rukom jer nisu bitne niti nose ikakvu kaznu za neposluh. Pojedinac mora znat za obvezu i za kaznu ako ju ne slijedi. Tako je u drugim zemljama. tamo se zna da za neposluh pojedinac plača slijedeći pregled koji nije besplatan (Njemačka) Brojne su kazne i stupnjevi kažnjavanja za nemar, neposluh ili nebrigu o svom zdravlju. Socijalizam po mjeri čovjeka više ne stanuje ovdje da nečiji nemar snose svi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
652 Niko Visković PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 119. Komentar: Imamo centraliziranu uplatu novca za zdravstvenu zaštitu što nije dobro usput to je relikt socijalizma i treba biti zamijenjen. Potrebno je da se sve usluge segmentiraju i za svaku da se odredi cijena koju pojedinac ili netko u njegovo ime treba da uplati. Bez uplate nema usluge. Pojedinac sebe osigurava za moguće događaje u budućnosti i kroz te uplate on sebi osigurava dobru, odličnu ili najbolju uslugu kada mu jednog dana bude potrebna. Sada on se osigura i sutra zahtjeva i dobije ono što u svijetu nikad ne bi dobio. Zašto ne bi pojedinac kroz male uplate sebi osigurao pravo na pomagala kao što su leće, naočale, cipele, perike, zubala, kolica, antidekubitusni madraci, pelene, i brojne druge potrepštine koje sada terete državni proračun. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
653 Niko Visković PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 119. Komentar: U izmjenama zakona nema spomena liječničke službe u domovima za stare i nemoćne koji bi mogli postati idealna nadopuna turizmu. Kroz rad takvih institucija moguća su značajna ulaganja, zapošljavanja i zarada. sve stoji jer nemamo zdravstvene regule i zakone koje to moraju prethodit a ne slijedit. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
654 Niko Visković PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 119. Primarna zdravstvena zaštita u EU rješava 75% dok Hrvatska manje od 50% svih slučajeva, mi imamo naviku da kada se ustvrdi kronična bolest da se za nju pacijenti isključivo savjetuju sa specijalistom njima su timovi primarne zdravstvene zaštite samo da pišu trebovanje i uputnice može im biti jer sekundarne specijalističke usluge su potpuno besplatne. Zbog toga su zadnjih godina porasle za 30%. Zdravstvena vlast dopušta nikoga ne uskraćuje pa logično treba da snosi posljedice ili da mijenja sistem. Pitanje je na koji način? dopusti pacijentu kazni liječnika ili daj smjernice koje financijski discipliniraju pojedinca. Zdravstvene usluge moraju biti i besplatne i skupe. Kada se traži dijagnoza moraju biti besplatne ali kontrole ne jer nisu uvijek nužne, niti se baš uvijek moraju obaviti u klinici. Mora se težiti da se većina kontrolnih pregleda usmjeri na nižu razinu zdravstvene zaštite. Kvaliteta specijalista pada jer se bave prevelikim brojem kontrolnih pregleda i postaju preopterećeni. Naknade za bolovanja, invalidnosti i porodiljski opterećuju HZZO za 12 do 14% dok u drugim zemljama taj trošak snose sustavi osiguranja osiguravajućih društava.Također kod nas 80% svih troškova osiguranja snose poslodavci a trebala bi osiguravajuća društva. Trebamo mijenjati sistem i izdvojiti bolovanja iz troška poslodavca dopustiti onom tko želi biti plaćen dok boluje da se pripremi i uplati osiguranje za sva buduća bolovanja.(Izuzeti povrede na radu, trudnićka i njege djece koja bi bila iz drugih izvora, recimo PDV-a. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
655 Niko Visković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. Članak 41. dodaje se stavak 12 koji glasi: "Svaki poslovni subjekt izvan javne mreže zdravstvene zaštite (trgovačko društvo)za pravo na rad pokreće u zadanom roku postupak davanja koncesija za obavljanje privatne (ne javne) zdravstvene službe pred Županiskim zavodom za zdravstvo. " Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
656 Niko Visković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 25. U članku 37. stavak 1. nadopunjava riječju nulta ispred primarna pa sada glasi: „Mrežom javne zdravstvene službe određuju se za područje Republike Hrvatske, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave, potrebni kapaciteti za pružanje zdravstvene zaštite na nultoj, primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite.“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
657 Niko Visković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Članak 77. stavak 3. nadopunjuje se novom rečenicom koja glasi: "Prevencije se organiziraju na nultoj razini zdravstvene zaštite u i izvan prostorija Doma Zdravlja. Preventivni rad je Javno zdravstveno organiziran a provode ga educirani laici i medicinski zdravstveni radnici svih profila." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
658 Niko Visković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Članak 77. stavak 2. nadopunjuje se i glasi: "Dom zdravlja organizira i skrbi o sustavu unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na svome području samostalno i sa Županiskim zavodom za javno zdravstvo na nultoj razini zdravstvene zaštite." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
659 Niko Visković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 53. ¸U članku 76. stavak 1. mijenja se i glasi: "Dom zdravlja je zdravstvena ustanova za pružanje zdravstvene zaštite stanovništvu određenog područja u sklopu zdravstvene djelatnosti na nultoj, primarnoj i sekundarnoj razini, osim bolničkog liječenja.“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
660 Niko Visković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. Komentar: Svrha koncesija je prihod državi. Kroz koncesije se naplačuju položaj, prirodne ljepote razvijenost infrastrukture kao i mineralna, vodna blaga kojim raspolaže Republika Hrvatska. Koncesija je dakle naplata nečeg što oduvijek postoji ili su to izgradili naši preci ili ima prirodnu ljepotu. Naplatu tih prava su Ustavna (Članak 2 Ustava Republike Hrvatske). Republika Hrvatska je dužna brinuti o zdravlju građana, zato je novac koncesija mora biti upotrebljen za zdravstvenu zaštitu tamo gdje se gase zdravstvene ustanove jer nemaju standardni broj pacijenata. Slično je u Novoj Zelandiji gdje država stimulira rad liječnika na otocima u zabitnim ruralnim područjima. Zdravstveni timovi su nagrađeni različitim vrijednostima DTP postupaka i drugim privilegijamo kroz koje oni djelomično prate financiski standard gradskih liječnika. Za timove na periferiji države važe drugačiji porezni zakon.(niže stope veće olakšice). Potrebno je da Vlada poradi na koncesijama za razno razne usluge koje sada ostaju izvan porezne naplate. Zamislite dva hotela dvojice brače jedan u Popovom polju a drugi indentičan u svemu tamo gdje je sada hotel Ekselcijor kojeg bi vi izabrali prvi ima cijene hotela sa 2 zvjezdice u Dubrovniku drugi ima 5 zvijezdica a prvi popunjenist 21% drugi 85% na razini cijele godine. Za radnike osobni dohoci su isti kao i brojni drugi troškovi. Sada nema koncesije u Dubrovniku za pogled na stari Grad pa profit ide vlasniku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
661 Niko Visković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. Iza članka 101 dodati 101. a: "Fond radnih sati u primarnoj zdravstvenoj zaštiti određen je radom sa osiguranicima. Za svakog u prosjeku liječnik izdvaja 45 minuta za prve i ponovne preglede. Za kučne posjete po osiguraniku se izdvaja 15 minuta godišnje, 5 za pregledjedan kroz četiri godine i 10 minuta za dolazak. Po osiguraniku određuje se 10 ninuta na godinu za administrative poslove a pet minuta za ostale svakodnevne poslove (CEZIH, raćuni, kompjutor. Za osobnu doedukaciju je određeno 10 ninuta i za seminare, kongrese 1 minuta. Sveukupno to je 86 minuta po osiguraniku na godišnjoj razini, što daje godišnji fond sati rada od 2500 sati." Od cijeloukupnog fonda sati za prosječan tim (1700 osiguranika) za pacijente su rezervirana svakog radnog dana pet sati. Te sate određuje prethodni članak." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
662 Niko Visković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. Članak 162. stavak 11. Iza istog dodati rečenicu: "Početak, završetak i raspored radnog vremena ovisno raznih faktora kao što su regialnost, godišnjeg doba, specifičnosti populacije, kao i drugih faktora zbog kojih privremeno uz suglasnost komore može biti drugačije radno vrijeme kako u početku, završetku i trajanju sve uz poštivanja prava pacijenta kako je navedeno u stavku 1 ovog članka.". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
663 Niko Visković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. Članak 192. Stavak 10 nadopuniti rečenicom: "Za sigurnost pružanja zdravstvene zaštite odgovornost snosi zdravstveni radnik jednako kao i upravitelj/odgovorna osoba." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
664 Niko Visković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. Članak 162. stavak 8. nadopuniti sanovom rečenicom:"Za prekovremeni rad od 48 do 60 sati tijedno poslodavac je obvezan posloprimca platiti po dvostrukoj blagdanskoj satnici a za svaki rad iznad 60 sati tijedno posloprimac će biti plačen četverostruke blagdanske sate". Ovim se traži da poslodavac primi nove radnike u radni odnos i da se potakne zapošljavanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
665 Niko Visković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 95. Članak 150. stavak 3 iza zdravstvenog djelatnika staviti točku a"iste struke." da se briše. Obrazloženje: ne mijenja se djelatnost nema zapošljavanja medicinskih radnika drugih specijalnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
666 Niko Visković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. Na članak 102. dodaje se četvrti stavak koji glasi:"Hrvatski zavod za transfuzisku medicinu u večinskom vlasništvu ima Imunološki Zavod Zagreb" u kojem obrađuje neškodljive krvne pripravke, pohranjuje ih, i tu proizvodi ljekove od krvi." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
667 Niko Visković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 7. U članku 11. iza riječi:cjelovitog pristupa dodaj se riječi:"u formi narodne samo zaštite na nultoj zdravstvenoj razini koja prethodi primarnoj" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
668 Niko Visković KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. Umjesto antidoping trebali bi koristiti Hrvatsku riječ protu-opojnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
669 Nikola Babić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Klinički sam psiholog i sudski vještak s diplomom grupnog psihoterapeuta uz brojne dodatne edukacije iz polja psihodijagnostike i psihoterapije te svakodnevno aktivno sudjelujem u timskom radu na poljima dijagnostike, psihoterapije i psihoedukacije na više odjela psihijatrijske bolnice - naravno uz aktivno uključivanje i u druge aktivnosti ustanove. Rad kliničkog psihologa u potpunosti je vezan za pacijenta u brojnim segmentima liječenja od prijema do otpusta a povremeno je to i kontakt nakon liječenja kod pacijenata koji se samoinicijativno javljaju sa svojom povratnom informacijom. Posao kliničkog psihologa posao je sa specifičnom populacijom bolesnika koji zahtijeva visoku razinu profesionalnosti i profesionalne odgovornosti a nerijetko ga prati kako moralna satisfakcija tako i profesionalno opterećenje. Zbog svega navedenoga mišljenja sam da je priznavanje psihologa kao zdravstvenog djelatnika jednostavno zdravorazumski što potvrđuje i mišljenje drugih struka poglavito liječnika i medicinskih sestara s kojima najčešće surađujemo. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
670 Nikola Petričević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Kroz stručno osposobljavanje, koje sam odrađivao u Zavodu za javno zdravstvo, uvjerio sam se da su psiholozi neizostavni dio zdravstvenog interdisciplinranog tima. Primjenom psihodijagnostičkih instrumenata i terapijskih postupaka te donošenjem procjena ne samo da imaju veliku ulogu u liječenju, već i u prevenciji psihičkih poremećaja. Također, iz prve ruke sam vidio da je očit nedostatak psihologa u zdravstvenom sustavu, s obzirom na obujam posla. mag.psih. Nikola Petričević Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
671 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. U stavku 3. iza riječi „hitnih stanja u medicini“ dodati riječi „drugih izvanrednih događaja u obavljanju djelatnosti“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
672 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. Odredba o djelatnostima županijskih zavoda treba ostati otvorena norma u skladu s odredbom 13. Konačnog prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
673 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. Odredba o djelatnostima županijskih zavoda treba ostati otvorena norma u skladu s odredbom 13. Konačnog prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
674 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. Predlažemo brisati stavak 2. istoga članka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
675 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 66. U odredbi izmijenjenog članka 98. važećega Zakona, predlažemo brisati stavke 7. 8 i 9. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
676 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 19. Brisati riječ "državnih". Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaća djelatnosti klinika, kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara i državnih zdravstvenih zavoda.
677 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. U članku 69 iza "provodi mjere gerontološke zdravstvene zaštite" umetne se "te predlaže zdravstvene mjere i postupke za zaštitu zdravlja starijih osoba u suglasju sa zdravstvenim potrebama i funkcionalnom sposobnosti, po dobnoj i socijalnoj strukturi stanovništva." te iza dodati novi stavak "provodi mjere gerontološke zdravstvene zaštite, prati, proučava, provodi, evaluira i izvješćuje o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj onesposobljenosti starijih osoba te predlaže zdravstvene mjere i postupke te gerontološke norme". Nije prihvaćen Gerontologija nije zasebna djelatnost već je dio javnozdravstvene djelatnosti.
678 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. U članku 67, iza "Hrvatski zavod za javno zdravstvo uz suglasnost ministarstva moze ugovarati provodenje mjera zdravstvene zastite sa zavodima za javno zdravstvo jedinica pcdrucne (regionalne) samouprave i drugim provoditeljima" umetne se "a u suglasju sa zdravstvenim potrebama i funkcionalne sposobnosti, dobne i socijalne strukture stanovništva" Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća, jer se isto podrazumijeva.
679 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 64. U članku 64, iza"Ljeciliste rnoze pruzati turisticke i srodne usluzne djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima u skladu s posebnim propisima" umetne se "uz pribavljanje stručnog mišljenja Referentnih centara i uz suglasnost nadleznog ministarstva." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
680 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 61. U članku 61, iza "specijalna bolnica rnoze pruzati i usluge iz djelatnosti zdravstvenog turizma u skladu 5 posebnim propisima" te se umetne " uz stručno mišljenje Referentnih centara" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
681 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. U članku 57, iza "Poliklinika ovisno o djelatnostima za koje se osniva moze osigurati uvjete" umetne se "za dnevnu bolnicu za starije i dnevnu bolnicu za Alzheimerove bolesnike" te iza "Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih i istih specijalističklh i uzih specljalistickih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalisticke, odnosno uze specijalisticke djelatnosti i laboratoriju umetne se "a ovisno o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti osoba starijih od 65 godina." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
682 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. U članku 56, stavak 1, iza "Ustanova iz stavka 1. ovoga clanka moze obavljati fizikalnu terapiju i fizikalnu terapiju u kuci" umetne se "uz stručnu metodološku pomoć gerontološkojavnozdarvstvenih timova uz zdravstvenu zaštitu starijih osoba od 65 godina." Nije prihvaćen Gerontologija nije zasebna djelatnost već je dio javnozdravstvene djelatnosti.
683 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. U članku 55, iza stavka 7, "Dom zdravlja može organizirati tim za provođenje kućnih posjeta" umetne se "a osobito mobilne gerontološke timove (liječnik specijalist opće/obiteljske doeduciran iz gerontologije i gerijatrije, medicinska sestra prvostupnik doeducirana iz gerijatrijske zdravstvene njege, prvostupnik fizioterapeut s posebnom izobrazbom iz gerontologije, magistar nutricionizma posebno educiran iz gerontologije, gerontonjegovateljice, po potrebi gerontokineziolog, odnosno drugi stručnjaci i suradnici za pojedine specifične poslove iz gerontološke i gerijatrijske zaštite) uz koordinaciju i stručno-metodološku pomoć gerontološkojavnozdravstvenih timova iz regionalnih zavoda za javno zdravstvo." Nije prihvaćen Gerontologija nije zasebna djelatnost već je dio javnozdravstvene djelatnosti.
684 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. U članku 30 iza "Bolnicu" umetne se "bolnicu za dugotrajno liječenje (gerijatrijsku bolnicu)" Nije prihvaćen Zakonski prijedlog, kao ni važeći zakon, ne poznaje pojam:"bolnica za dugotrajno liječenje (gerijatrijsku bolnicu)".
685 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. Učlanku 24, iza "Zdravstvena djelatnost kao javna sluzba obavlja se u mreži javne zdravstvene sluzbe i izvan mreze javne zdravstvene sluzbe te sukladno Nacionalnom planu razvoja klinickih bolnickih centara, klinickih bolnica, klinika" umetne se "bolnica za dugotrajno liječenje (gerijatrijska bolnica)" Nije prihvaćen Zakon o zdravstvenoj zaštiti ne poznaje pojam: "bolnica za dugotrajno liječenje (gerijatrijska bolnica)".
686 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. U članku 20, iza "Djelatnost zdravstvenih zavoda dio je zdravstvene djelatnosti koja se obavlja na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini, a obuhvaca javnozdravstvenu djelatnost" umetne se "gerontološkojavnozdravstvenu djelatnost" te iz a"Zdravstvena djelatnost na razini drzavnih zdravstvenih zavoda obuhvaca javnozdravstvenu djelatnost" umetne se i "gerontološkojavnozdravstvenu djelatnost" Nije prihvaćen Gerontologija nije zasebna djelatnost već je dio javnozdravstvene djelatnosti.
687 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. U članku 14, iza "Poslove u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini obavljaju doktori medicine, specijalisti obiteljske (opće) medicine" umetne se "liječnik specijalist opće/obiteljske medicine doeduciran iz gerontologije i gerijatrije, diplomirana medicinska sestra doeducirana iz gerijatrijske zdravstvene njege, prvostupnik fizioterapeut s posebnom izobrazbom iz gerontologije, magistar nutricionizma posebno educiran iz gerontologije, po potrebi gerontokineziolog, odnosno drugi stručnjaci i suradnici za pojedine specifične poslove iz gerontološke i gerijatrijske zaštite" te iza "specijalisti uze specijalnosti zdravstvene ekologije u timu s najmanje sanitarnim tehničarorn" umetne se "specijalist javnog zdravstva/epidemiologije/doeduciran iz gerontologije u timu s diplomiranom medicinskom sestrom doeduciranom iz gerijatrijske zdravstvene njege, magistar nutricionizma doeduciran iz gerontologije/gerontokineziolog" Nije prihvaćen Gerontologija nije zasebna djelatnost već je dio javnozdravstvene djelatnosti.
688 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. U članku 13, iza 23 stavka, "preventivno-odgojnih i specificnlh mjera za zdravstvenu zastltu skolske djece i studenata" umetne se novi stavak "gerontologije" te u stavku 35 iza "palijativne skrbi" umetne se (palijativnopedijatrijska skrb, onkološko-palijativna skrb, palijativnogerijatrijska skrb) - gerontologije Nije prihvaćen Gerontologija nije zasebna djelatnost već je dio javnozdravstvene djelatnosti.
689 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 5. U članku 5, u stavku 6, iza "zdravstveno-statisticku i drugu socijalno-medicinsku djelatnost" umetne se "gerontološkojavnozdravstvenu djelatnost" Nije prihvaćen Gerontologija nije zasebna djelatnost već je dio javnozdravstvene djelatnosti.
690 Odsjek za kulturalne studije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Psiholozi bi trebali biti priznati kao zdravstveni djelatnici jer sudjeluju u dijagnostici i terapiji kliničkih pacijenata, odnosno osoba koje koriste usluge iz područja zdravstvenog sustava. To je samo po sebi dovoljan razlog da psiholozi koji rade u zdravstvu dobiju takav status. Oni su u stalnom kontaktu i suradnji s psihijatrima koji naravno imaju status zdravstvenih djelatnika, što psihologe stavlja u sekundaran položaj, a to nikako ne odgovara realnoj situaciji gdje su procjena, mišljenje i istraživanja psihologa od ključne važnosti za tretman pacijenata. Također, vani psiholozi već imaju status zdravstvenih djelatnika, što je dodatni argument za činjenje ovog važnog i nužnog koraka u zdravstvu. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
691 Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Ovaj članak Zakona svojim sadržajem sugerira opredjeljenje Ministarstva zdravlja ka Biomedicinskom modelu razumijevanja zdravlja i bolesti. Ovaj model moderna svjetska znanost smatra nedostatnim, te se je još od 70-tih godina prošlog stoljeća uviđa potreba za primjenom tzv. Biopsihoscijalnog modela, na kojem se temelje svi moderni zdravstveni sustavi razvijenih zemalja. Glavni uzroci pobola i smrti u pučanstvu su kronične bolesti na koje izravno i neizravno utječe stil života. Stoga preventivne i tretmanske aktivnosti trebaju biti usmjerene ka prepoznavanju rizičnih psihosocijalnih čimbenika koji će povećati vjerojatnost nezdravih oblika doživljavanja i ponašanja, te promjenu već usvojenih navika. Izostavljanje psihološke struke iz ovih poslova smatramo potpuno pogrešnim i neprimjerenim medicini 21. stoljeća jer se radi o potpunom zanemarivanju psihosocijalnih čimbenika. Izostavljanje psihologa iz primarne zaštite (prije svega djece i obitelji, ali i ostalih skupina) je neracionalno, jer se izostavlja struka koja se educira za znanstveno proučavanje psiholoških procesa koji su u osnovi zdravlja i bolesti, kao i primjenu tih spoznaja u promidžbi i očuvanju zdravlja, poboljšanju sustava zdravstvene zaštite i u oblikovanju zdravstvene politike, prevenciji bolesti i nemoći te u poboljšanju ishoda liječenja bolesnih i nemoćnih. Ovdje valja nabrojati niz kompetencija koje psiholozi imaju, a koji svaki racionalni sustav zdravstva prepoznaje kao važan za zaštitu zdravlja, ali i namjensko trošenje materijalnih sredstava: od programe suzbijanja pušenja, alkoholizma, prekomjerne tjelesne težine, zloporabe opojnih droga i zloporabe lijekova. Zatim, programe za identifikaciju rizičnih skupina bolesnika radi rane prevencije, programe motiviranja pacijenata na redovite kontrolne preglede, na redovita cijepljenja protiv zaraznih bolesti, na bolje pridržavanje zdravstvenih uputa i liječničkih savjeta, te uspostavljanja bolje komunikacije između zdravstvenih radnika i pacijenata što povratno vodi većem zadovoljstvu pacijenata pruženim uslugama u zdravstvu. Mogućnosti primjene psiholoških znanja i vještina u unaprjeđenju učinkovitosti terapijskih postupaka u zdravstvu uključuju ublažavanje ili suzbijanje brojnih zdravstvenih stanja (kroničnoga stresa, problema spavanja, kronične boli, visokoga krvnog tlaka, raznih psihosomatskih smetnji), ublažavanje negativnih posljedica hospitalizacije, smanjenje anksioznosti i straha prije kirurških zahvata. Terapijski programi bave se, također, psihološkim poteškoćama što prate teške i neizlječive bolesti (rak, AIDS), presađivanje organa, smrt i umiranje i sl. Osim opravdanja koje proizlazi iz povećane učinkovitosti prevencije, procjene, terapije i rehabilitacije – ako se, uz medicinske, primjenjuju i psihološke intervencije – primjena psiholoških intervencija u zdravstvu ima i dokazano financijsko opravdanje. Brojne su zdravstvene uštede izravna ili neizravna posljedica dobro provedenih psiholoških intervencija u prevenciji, procjeni, terapiji i rehabilitaciji bolesti. To jamči i njihovo šire uvođenje u buduće popise standardnih zdravstvenih usluga, a pogotovo zanimanje osiguravajućih zdravstvenih zavoda za njihovu primjenu zbog smanjenja sve većih zdravstvenih troškova njihovih osiguranika. Posebno se velike uštede mogu postići programima za poboljšanje pridržavanja uputa i liječničkih savjeta koji se tiču smanjenja upotrebe skupih lijekova i nalaženja sigurnih metoda identifikacije i isključivanja iz daljnjih skupih dijagnostičkih pretraga najmanje 30% pacijenata, za koje se vjeruje da traže zdravstvene usluge prije svega zbog psihološki uvjetovanih simptoma.Stoga je naš prijedlog svakako uvrstiti psihologe na primarnu razinu zaštite pučanstva. Snažne i znanstveno utemeljene argumente za uključivanje psihologa u primarnu zaštitu (a kunemo se u medicinu temeljenu na dokazima) možete naći na primjerice: http://www.apa.org/about/gr/issues/health-care/primary-care.aspx Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
692 Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Među zdravstvene djelatnike svakako treba uvrstiti i kliničke psihologe. Nekoliko je argumenata na kojima temeljimo ovo mišljenje: Status kliničkog psihologa dodjeljuje Hrvatska psihološka komora a na temelju poslijediplomskog usavršavanja (poslijediplomskim studijem kliničke psihologije ili drugim oblicima cjeloživotniog obrazovanja). Na Odsjeku za psihologiju se izvodi Poslijediplomski studij kliničke psihologije koji odgovara svjetskim standardima izobraze. Studijski program je prošao rigorozne vanjske recenzije, te recenzije profesora s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Temeljem tih recenzija je 2009.g. MZOS izdao dopusnicu studijskom programu. U programu studija koji je dobio dopusnicu jasno su navedene kompetencije koje se stječu završetkom studija, a koje glase: Studij osposobljava psihologe za obavljanje najsloženijih poslova iz područja kliničke psihologije bez obzira u kojem sustavu se taj rad odvija (zdravstvo, socijalna skrb, vojska, privatna praksa, obrazovanje, itd.). Nakon završenog studija, kandidati će moći samostalno provoditi zahtjevne diferencijalno-dijagnostičke, te savjetodavne postupke. Usvojena visoko specijalizirana znanja iz područja kliničke psihologije, te specijalistička znanja iz dodirnih područja, posebno psihijatrije, neurologije i neuroznanosti omogućit će studentima da nakon završenog studija uspješno obavljaju posao kliničkog psihologa. Studij uključuje razvijanje vještina psihodijagnostičkog i savjetodavnog rada s različitim populacijama: djecom, odraslima, oboljelima od različitih psihičkih i tjelesnih bolesti. Po završetku studija studenti će biti osposobljeni za provođenje najzahtjevnijih psiholoških ekspertiza u kliničkoj praksi i za donošenje odluka koje se na njima osnivaju. S obzirom na veliku izbornost kolegija, studenti će, prema svojim interesima, biti osposobljeni i za pojedina uža područja kliničkog rada: zdravstvenu psihologiju, neuropsihologiju, dječju kliničku psihologiju. Prema dokumentima Svjetske zdravstvene organizacije, kao i u praksama zemalja Europske unije, klinički psiholozi sudjeluju ili kao dio tima ili kao samostalni stručnjaci u dijagnostičkom, savjetodavnom i psihoterapijskom procesu u radu s različitim skupinama psihički i tjelesno oboljelih osoba svih dobi, te sudjeluju u osmišljavanju, organizaciji i provođenju preventivnih aktivnosti. Poslijediplomski specijalistički studij kliničke psihologije je usmjeren ka usvajanju navedenih kompetencija, te se očekuje da tijekom i nakon završetka poslijediplomskog studija klinički psiholozi budu integralni dio zdravstvenih timova, odnosno da imaju status zdravstvenih djelatnika. Zbog navedenog nužno je kategorizirati i priznati studijski program Poslijediplomskog specijalističkog studija kliničke psihologije kao obrazovni program zdravstvenoga smjera na kojem se obrazuju zdravstveni radnici. - Smatramo nelogičnim i kaotičnim da jedno ministarstvo (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta) izdaje dopusnice za poslijediplomske studije u kojima je jasno naznačeno stjecanje kompetencija, koje drugo ministarstvo (Ministarstvo zdravlja) ne prepoznaje kao dio zdravstvene zaštite pučanstva, usprkos smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije i praksama u zemljama EU. prof.dr.sc. Nataša Jokić-Begić, Predstojnica Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
693 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 118. S obzirom da smo ranije predložili da u nadležnosti zavoda za javno zdravstvo ostane djelatnost "zdravstvene zaštite mentalnog zdravlja" članak 118. predloženih izmjena i dopuna Zakona nepotreban je. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
694 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 98. Ovaj članak nikako ne treba dodati jer je postupak dodjele koncesije već uređen člankom 41. važećeg Zakona koji smo predložili ne mijenjati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
695 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. U članku 101. važećeg Zakona treba svakako zadržati u nadležnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo djelatnost "zdravstvene zaštite mentalnog zdravlja" koju mogu obavljati i doktori medicine drugih specijalnosti, a ne samo psihijatri, kako smo to komentirali uz izmijenjeni članak 27. važećeg Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
696 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. U članku 78. važećeg Zakona svakako treba zadržati odredbu "Dom zdravlja obvezan je uz odluku osnivača, osigurati da po prestanku koncesije i privatne prakse, u svakoj odobrenoj djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ima najmanje 30% ordinacija" te slijedom toga zadržati postojeću obveznu doma zdravlja da u svom sastav ima djelatnosti koje se daju u koncesiju, a sve u svrhu jednostavnije organizacije i bolje dostupnosti zdravstvene zaštite na području županije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
697 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. Predlažemo da se tekst članka 41. važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti ne mijenja, odnosno da davanje koncesija ostane u isključivoj nadležnosti župana s obzirom na članak 9. i 56. Zakona, odnosno s obzirom na obveze i odgovornosti županije za funkcioniranje zdravstvenog sustava, posebno primarne zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
698 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 26. Predlažemo da se u članku 37. stavak 3. važećeg Zakona koji nije predmet ovih izmjena i dopuna i u članku 38., prema predloženim izmjenama i dopunama stavku 4. rok od 30 dana mijenja u rok od 90 dana s obzirom da je predviđeno da mišljenje daje predstavničko tijelo i u tom slučaju zbog procedure sazivanja predstavničkog tijela i procedure koja prethodi pripremi materijala za predstavničko tijelo potreban je duži rok od propisanih 30 dana. Ukoliko ostane rok od 30 dana, predlažemo da se odredi da mišljenje na mrežu daje Župan. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
699 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. U predloženom članku 13. izmjena i dopuna Zakona, a kojim se mijenja članak 26. važećeg Zakona, u stavku 1. predlažemo izmijeniti podstavak 16. tako da glasi: "zaštita mentalnog zdravlja, a u stavku 2. podstavak 3. izmijeniti tako da glasi: "školske i adolescentne medicine", a podstavak 10. izmijeniti tako da glasi: "zaštita mentalnog zdravlja". Nije prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđa se izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja, uključujući ovisnost, na razini primarne zdravstvene zaštite.
700 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. U članku 14. predloženih izmjena , a kojim se mijenja članka 27. važećeg Zakona predlažem izmjenu stavka 2. tako da glasi: "Poslove u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini obavljaju doktori medicine, specijalisti obiteljske (opće) medicine, specijalisti pedijatrije, specijalisti ginekologije, specijalisti medicine rada, specijalisti medicine rada i sporta i specijalisti školske i adolescentne medicine u timu s medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom, specijalisti hitne medicine u timu s najmanje medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom sa završenom edukacijom sukladno standardima iz hitne medicine, doktor medicine sa završenom edukacijom sukladno standardima iz hitne medicine u timu s najmanje medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom sa završenom edukacijom sukladno standardima iz hitne medicine, dvije medicinske sestre - medicinska tehničara sa završenom edukacijom sukladno standardima iz hitne medicine, doktori dentalne medicine u timu s najmanje dentalnim asistentom, odnosno medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom, specijalisti epidemiologije u timu s osobom sa završenim specijalističkim diplomskim stručnim studijem sanitarnog inženjerstva ili diplomskim studijem sanitarnog inženjerstva ili završenim sveučilišnim preddiplomskim ili stručnim studijem sanitarnog inženjerstva i osobom sa završenim sveučilišnim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim ili specijalističkim stručnim studijem sestrinstva ili sanitarnim tehničarom,specijalisti epidemiologije ili javnozdravstvene medicine s užom specijalizacijom iz zdravstvene ekologije u timu s najmanje sanitarnim tehničarom u timu s najmanje sanitarnim tehničarom, specijalisti javnog zdravstva u timu s najmanje medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom, specijalisti medicinske biokemije, odnosno osobe sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem medicinske biokemije u timu s osobom sa završenim sveučilišnim preddiplomskim ili stručnim studijem laboratorijske dijagnostike, odnosno laboratorijskim tehničarom, magistri farmacije u timu s farmaceutskim tehničarom, primalje u timu s primaljom-asistentom te patronažne sestre, djelatnost promicanja zdravlja obavljaju specijalisti epidemiologije ili javnog zdravstva ili školske i adolescentne medicine u timu s najmanje medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom, zaštitu mentalnog zdravlja, uključujući ovisnosti obavljaju specijalisti psihijatrije, ili drugi specijalisti (obiteljska medicina, javno zdravstvo, školska medicina) u timu s najmanje medicinskom sestro - tehničarom (SSS i VŠS), psihologom ili defektologom ili magistrom socijalnog rada dok mjere zdravstvene zaštite starijih od 65 godina mogu obavljati specijalisti javnog zdravstva s posebnom edukacijom iz gerontologije s najmanje medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom sa završenom edukacijom sukladno standardu gerontološko javnozdravstvene zaštite, pružanje palijativne skrbi obavljaju doktor specijalist s posebnom izobrazbom iz palijativne skrbi, medicinska sestra opće njege s posebnom izobrazbom iz palijativne skrbi, prvostupnik sestrinstva s posebnom izobrazbom iz palijativne skrbi, prvostupnica fizioterapije s dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi, prvostupnik fizioterapije s posebnom izobrazbom iz palijativne skrbi te po potrebi magistar psihologije s posebnom edukacijom za pristup pacijentu na palijativnoj skrbi i magistar socijalnog rada s posebnom edukacijom za pristup pacijentu na palijativnoj skrbi." U promicanju zdravlja i provođenju pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini, a posebno palijativnoj skrbi, zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina mogu sudjelovati i psiholog, logoped i socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedina specifična pitanja te zaštite.“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
701 Petra Čeč KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Smatram kako je krajnje vrijeme da se ispravi apsurd u kojem klinički psiholozi nisu priznati kao zdravstveni djelatnici, unatoč svojim specifičnim znanjima i vještinama kojima unapređuju i pomažu pacijentima te samim time čine sastavni i neophodni dio čitavog zdravstvenog sustava. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
702 PETRA VALIDŽIĆ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI HZTA je jedinstvena institucija u Republici Hrvatskoj koja pruža podršku hrvatskom gospodarstvu i građanstvu. Zavod stalno informira i savjetuje pravne i fizičke osobe o promjena vezanim za kemikalije koje se dešavaju na razini Europske Unije. Na svojoj web stranici vrlo dobro informira pravne osobe vezane za sve Zakone i zakonske promjene, osiguran je help desk koji izuzetno dobro funkcionira jer su odgovori promptni i konkretni te su educirani djelatnici stalno dostupni. Ukidanje HZTA odnosno njegovo pripajanje i prenošenje poslova u neku drugu instituciju zahtjevalo bi izmjene mnogih Zakona i podzakonskih akata, a time i dodatne troškove. Uz to rad Zavoda bi bio znatno usporen pa bi pomoć pravnim i fizičkim osobama bila znatno neučinkovita i zakašnjela. U Zavodu rade stručni djelatnici koji se neprestano educiraju te time pružaju podršku pravnim osobama što je od neizmjerne važnost. Bilo kakvo njegovo ukidanje ili pripajanje bi imalo veliki utjecaj na gospodarstvo i na građanstvo jer je tijekom svih ovih godina HZTA postao renomirana i prepoznatljiva institucija u Republici Hrvatskoj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
703 Petra Vargek KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Godinu dana odrađivala sam vježbenički staž na psihijatrijskoj djelatnosti gdje radno mjesto psihologa obuhvaća samostalnu psihodijagnostičku obradu (procjenu ličnosti, kognitivnog funkcioniranja, razvojnog statusa te odstupanja u pogledu istih) te se sukladno procjeni provodi tretman u vidu kognitivne rehabilitacije, savjetovanja/psihoterapije psihičkih smetnji i psihopatoloških stanja. Psiholozi u zdravstvu su također uključeni u različite prevencijske programe. Navedeno upućuje da psiholozi, jednako kao i ostali stručnjaci kojima je priznat status zdravstvenih djelatnika, obavljaju djelatnost koja se odnosi na zaštitu i očuvanje te poboljšanje zdravlja ljudi. Čini mi se da je posao kliničkog psihologa podcijenjen, a priznavanje statusa zdravstvenih djelatnika zasigurno bi pridonio ugledu struke. Možda bi se priznavanjem statusa otvorilo i više radnih mjesta za psihologe u zdravstvu, pa bi mladi psiholozi poput mene dobili šansu i zaposliti se u zdravstvenom sektoru. Za sada je, čini se, lakše iseliti iz države i pronaći posao u inozemnim zdravstvenim ustanovama gdje se posao psihologa više cijeni. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
704 Poliklinika za rehab. osoba sa smetnjama u razvoju SDŽ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. U novom prijedlogu Izmjena Zakona ne spominju se edukacijski rehabilitatori kao važni sudionici u dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji djece, mladeži i odraslih osoba sa invaliditetom, dok se spominju logopedi, socijalni radnici i psiholozi. Mišljenja smo da je Ministarstvo zdravlja dužno ispraviti nelogičnost i neprincipjelnost u donošenju novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, te da i edukacijski rehabilitatori trebaju dobiti status zdravstvenih radnika. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
705 Poliklinika za rehab. osoba sa smetnjama u razvoju SDŽ PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 118. Temeljem prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti Dom zdravlja bio bi obvezan početi obavljati djelatnost izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja. Po tom prijedlogu domovi zdravlja postaju određeni koordinatori nekih djelatnosti, u njima se razvija sekundarna zdravstvena zaštita, ali pitanje je kako to provesti (financijski i kadrovski). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
706 Poliklinika za rehab. osoba sa smetnjama u razvoju SDŽ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 1. Direktiva stara 26 god.nije razlog za žurnu izmjenu Zakona. Provedba izmjena Zakona u hitnoj proceduri je neopravdana. Izmjenu Zakona je nedopustivo napraviti bez konzultacija sa Županijama kao osnivačima zdravstvenih ustanova, te je svakako potrebno provesti redovnu proceduru bez žurbe s mogućnošću organiziranja sastanaka s predstavnicima Ministarstva zdravlja. Nove izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju donose novi zakonodavni okvir te odudaraju od osnovnih načela javnog zdravstva, a to je dostupnost i učinkovitost. Zdravstvena skrb stanovništva i u demografski osiromašenim područjima će biti ugrožena novim modelom što je ukidanje osnovnih ljudskih prava na jednakost u osiguranju zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Odredbe Direktive koje su se odnosile na zaštitu zdravlja i sigurnost pojedinog radnika bile su detaljno razrađene u Zakonu o zaštiti na radu (“Narodne novine”, broj 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09) koji je bio na snazi do lipnja 2014. godine. Donošenjem novog Zakona o zaštiti na radu preventivna je djelatnost prvenstveno usmjerena na obveze poslodavca vezane za tehničke mjere zaštite na radu i provođenje inspekcijskog nadzora nad provođenjem Zakona, osnivanje Zavoda za zaštitu na radu kao tijela sa javnim ovlastima u području zaštite na radu, dok je dio koji se odnosi na zdravstvenu zaštitu na radu izostavljen uz uputu da će se to područje riješiti propisima iz područja zaštite zdravlja. Stoga je potrebno, zakonskim prijedlogom propisati mjere koje osiguravaju da radnici posjeduju potrebne zdravstvene sposobnosti za obavljanje posla, osigurati specifičnu edukaciju radnika za pružanje prve pomoći na poslovima koji rade, osiguranja edukacije radnika o štetnostima, opasnostima i naporima kojima su izloženi na svakom poslu i mjestu rada kod poslodavca te prepoznavanju početnih znakova oštećenja zdravlja ili postojanja profesionalne bolesti.
707 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu je vodeća znanstvenoistraživačka i obrazovno-nastavna institucija u Republici Hrvatskoj u području biotehnologije, prehrambene tehnologije i nutricionizma koji uz neprestano osuvremenjivanje, praćenje i uvažavanje europskih sveučilišnih tradicija i suvremenih trendova provodi aktivnosti za unapređenje znanstveno-istraživačkog i obrazovno-nastavnog procesa. Znanstvena istraživanja na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu izvode u suradnji s fakultetima srodnih područja kao i s onima koji djeluju u području prirodnih znanosti, a posebice medicine. Stalno unaprjeđivanje i osuvremenjivanje nastavnog procesa, temelji se na međunarodno prepoznatom doprinosu znanosti u području djelovanja Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta kao i na stalnom razvoju primjene znanstvenih istraživanja i stručnih radova. Svoj duboko ukorijenjen i prepoznat status ravnopravnog dionika znanstveno-istraživačkog i obrazovnog procesa unutar europskog prostora uz stalni razvoj svojih osnovnih djelatnosti tj. obrazovnog procesa, temeljenoga na integraciji znanstveno-istraživačkoga, nastavnog i stručnog rada, Prehrambeno-biotehnološki fakultet zadržava i dodatno oplemenjuje kroz međunarodnu suradnju na svim područjima svoga djelovanja te poticanjem mobilnosti nastavnika i studenata. Temeljem svih tih činjenica dužnost nam je reagirati i istaknuti prigovor na odredbe konačnog nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Uočili smo da se ni ovim nacrtom propustila ispraviti diskriminacija naspram magistra odnosno diplomiranih inženjera biologije, kemije, kemijske tehnologije, prehrambene tehnologije, biotehnologije, upravljanja sigurnošću hrane koja je učinjena odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Ne nalazimo valjane razloge zbog kojih se gore spomenute osobe ne bi priznale i prepoznale kao zdravstveni radnici obzirom da obavljaju iste ili slične poslove kao i zakonom definirani zdravstveni radnici na način da samostalno obavljaju, sudjeluju i svojim radom doprinose složenim procesima dijagnostike i liječenja u okviru svog zaposlenja u sustavu zdravstva. U sustavu zdravstva radi oko 140 magistra biologije i 186 magistra kemije kao nezdravstveni radnici na visoko sofisticiranim uređajima u humanoj dijagnostici i u kontroli te sprječavanju širenja bolesti putem hrane, vode i zraka. Također magistri kemije, kemijske tehnologije, prehrambene tehnologije i biotehnologije u sustavu zdravstva rade na visoko-sofisticiranim uređajima za kromatografiju s različitim detektorima (GC-ECD, GC-MS; GC-MS/MS, GC-FID, GC-NPD), tekućinsku kromatografiju (LC-UV, LC-FLD, ICP-MS i LC-MS/MS), ionsku kromatografiju, spektrometriju kao što su AAS (atomska apsorpcijska spektrometrija): plamena, grafitna i AES (atomska emisijska spektrometrija) u području zdravstvene ekologije, humane dijagnostike, toksikologije i forenzičke medicine. Ponavljamo da spomenute kategorije radnika, koji se važećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti definiraju kao zdravstveni suradnici, u istim prostorijama sa zdravstvenim radnicima, samostalno obavljaju iste složene laboratorijske analize u sustavu zdravstva zajedno sa zdravstvenim radnicima, ali se, na sramotu Republike Hrvatske, istovremeno različito novčano iskazuje vrijednost njihova posla. Također, u važećoj Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama primijećena je nejasnoća i pogrešno definiranje radnih mjesta zdravstvenih suradnika, kao i novi pojam „nezdravstveni djelatnici“ koji se ne može dovesti u vezu sa definicijama iz važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a ni s ovim Nacrtom. Držimo da bi se morali magistra odnosno diplomiranih inženjera biologije, kemije, kemijske tehnologije, prehrambene tehnologije, biotehnologije, upravljanja sigurnošću hrane zaposleni u zdravstvenim ustanovama zakonom definirati kao zdravstveni radnici jer oni također neposredno u okviru svog zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke, te su po završenom fakultetu izrazito bliski biomedicinskim strukama. Iz svega navedenog predlažemo da se definicija zdravstvenih radnika dopuni na način da se uključe radnici koji rade u sustavu zdravstva, a stekli su neko od sljedećih akademskih naziva: magistra odnosno diplomiranih inženjera biologije, kemije, kemijske tehnologije, prehrambene tehnologije, biotehnologije, upravljanja sigurnošću hrane, kao i radnici koji rade u sustavu zdravstva, a po struci su viši prehrambeni tehnolog, viši kemijski tehnolog, kemijski tehničar i prehrambeni tehničar. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
708 PSIHOLOŠKI CENTAR TESA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Postavlja se pitanje zbog čega se pristupilo ovom modelu da se dio zdravstvenih djelatnika definira na zakonskoj a drugi dio na podzakonskoj razini, pravilnikom? Znači li to da je ministar kompetentniji od zakonodavca? Kako je uopće došlo do toga da se zdravstveni radnik definira fakultetom na kojem je završio studij, a ne djelatnošću koju obavlja u zdravstvenom sustavu? Opravdano se može postaviti pitanje radi li se tu o diskriminaciji? U naprednim zemljama svijeta je psiholog stručnjak za mentalno zdravlje a psiholog koji radi u zdravstvenom sustavu i samostalno pruža usluge zdravstvene zaštite (i dijagnostike i liječenja) je zdravstveni djelatnik (radnik). Ako netko u sustavu zdravstva prima uputnice za dijagnostiku i tretman i samostalno provodi i dijagnostiku i tretman, nije li on nužno zdravstveni djelatnik? Upravo to u sustavu zdravstva radi klinički psiholog, samostalno pruža usluge zdravstvene zaštite, samostalno provodi postupke kliničke psihologijske dijagnostičke procjene i kliničke tretmane (psihološko savjetovanje i psihoterapiju, ali i cijeli niz drugih tretmana usmjerenih na očuvanje i unaprjeđenje zdravlja). Klinički psiholog ima, ne samo kompetencije koje je stekao formalnim obrazovanjem, nego i kompetencije koje nadzire i regulira Hrvatska psihološka komora preko instituta priznavanja statusa kliničkog psihologa, u okviru kojeg priznaje stručne kompetencije stečene kroz dodatnu izobrazbu iz područja kliničke psihologije (primarno završetkom Poslijediplomskog sveučilišnog studija kliničke psihologije, i kroz druge oblike stručnog usavršavanja, npr. psihoterpijske edukacije, koja se velikim dijelom provode upravo u zdravstvenom sustavu) ali nužno i kroz kliničko iskustvo (koje se primarno stječe u zdravstvenom sustavu), zbog čega je klinički psiholog neosporno zdravstveni djelatnik. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
709 PSIHOLOŠKI CENTAR TESA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Većina nas se sjeća vremena kad su psiholozi bili sastavni članovi timova primarne zdravstvene zaštite, kad su bili članovi tima za mentalno zdravlje u okviru primarne zdravstvene zaštite, kad su u Domovima zdravlja radili psiholozi i kad ste u svom kvartu mogli otići na razgovor kod psihologa u domu zdravlja, kad ste zajedno sa svojim djetetom mogli otići na razgovor kod psihologa u kvartovski dom zdravlja. To je pravi javno-zdravstveni pristup, pristup po mjeri čovjeka, to je bila prava zaštita mentalnog zdravlja i prevencija mentalnih bolesti, Tada niste, kao danas „morali čekati da postanete psihički bolesni“ kako bi mogli zatražiti pomoć. Mogli ste se javiti psihologu na samom početku i dobiti ranu psihološku pomoć, tako da se poremećaj nikada ne razvije. Nedavno sam u razgovoru s kolegicom iz Slovenije saznao da su oni zadržali timove za mentalno zdravlje na primarnoj razini i da tamo još uvijek može roditelj nakon svađe sa svojom adolescenticom otići na razgovor kod psihologa u kvartovski dom zdravlja. Jako često čujemo da ministar zdravlja i drugi političari stalno u prvi plan stavljaju uštede u zdravstvu. Ne znam jesu li pri tome svjesni koliko poskupljuju zdravstvenu zaštitu time što ne stavljaju psihologe na razinu primarne zdravstvene zaštite, jer uštedu će donijeti upravo to da vi psihološku pomoć potražite i dobijete u svojoj lokalnoj zajednici, u svom domu zdravlja odmah čim vas nešto počne mučiti na psihičkom planu. Takva rana intervencija psihologa koji je dostupan tamo gdje čovjek živi i boravi će dovesti do velike financijske uštede jer takav pacijent u mnogim slučajevima ni neće morati tražiti pomoć na psihijatrijama, neće trošiti novac iz državnog proračuna na ležanje u bolnici, i puno manje će trošiti skupe psihijatrijske lijekove. Pa zar je tako teško odabrati racionalno i jeftino rješenje? Zašto si to radimo? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
710 Ranko Antun Pezelj PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 113. U cjelosti podržavam prijedloge Juretić i Ivandić Prihvaćen Primljeno na znanje.
711 Renata Vinski KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Svima nama koji smo zaposleni u zdravstvu potpuno je jasno koja je uloga kliničkih psihologa, te da su neizostavni u radu s pacijentima, te da svojim iskustvom pomažu u dijagnostici i uspješnom liječenju pacijenata. Smatram da bezuvjetno klinički psiholozi jesu zdravstveni radnici i kao takvi trebaju imati priznat status. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
712 Romilda Roje KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Predlažem da se u članku 14. u dijelu "zaštitu mentalnog zdravlja u okviru promicanja zdravlja mogu obavljati i specijalisti psihijatrije, a izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti obavljaju specijalisti psihijatrije u timu s najmanje medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom" nadopuni i klinički psiholog kao dio tima, jer klinički psiholozi i sada jesu dio timova u zaštiti mentalnog zdravlja na primarnoj razini. S obzirom da samostalno obavlja svoju djelatnost u okviru takvih timova, mišljenja sam da klinički psiholozi trebaju biti zdravstveni djelatnici. Mr.spec.Romilda Roje, klinički psiholog, KBC Split Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen u dijelu da psiholog sudjeluje u pružanju izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti. Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
713 Romilda Roje KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Nadopuna teksta: zdravstveni radnici su klinički psiholozi. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
714 Romilda Roje KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Specijalist sam kliničke psihologije i kognitivno-bihevioralni psihoterapeut. U KBC-u radim preko 16 god. i svakodnevno usko surađujem sa svojim kolegama psihijatrima i pedijatrima. Svojim specifičnim znanjima i vještinama stečenim višegodišnjom i kontinuiranom izobrazbom, svakodnevno kao dio tima sudjelujem u dijagnostici i liječenju naših bolesnika (hospitalnih i ambulantnih). Svakodnevno samostalno primijenjujem psihodijagnostička sredstva za koje je osposobljen samo psiholog i time kao dio tima sudjelujem u postavljanju dijagnoza. Kroz grupnu i individualnu psihoterapiju, za koju sam završila specifičnu višegodišnju edukaciju, samostalno sudjelujem u liječenju naših bolesnika. Mi klinički psiholozi u KBC-u dio smo i forenzičkog psihijatrijskog tima, u kojem samostalno i ravnopravno s kolegama psihijatrima sudjelujemo u vještačenju najzahtjevnijih forenzičkih slučajeva. Važno je naglasiti da sve postupke u procesu dijagnostike i liječenja bolesnika, u kojima klinički psiholog sudjeluje, klinički psiholog obavlja samostalno temeljem specifičnih znanja i vještina koje je stekao kroz dugogodišnju i kontinuiranu izobrazbu. Od 2013.god. klinički psiholozi samostalno obavljaju psihoterapijske postupke za koje su educirani. Zadnjih nekoliko mjeseci (od 01.04.2015.) klinički psiholozi su prepoznati od strane HZZO-a kao samostalna djelatnost i tako smo ugovoreni (djelatnost kliničke psihologije 2220000). Temeljeg svega navedenog mišljenja sam da su klinički psiholozi značajna karika u timovima u procesu dijagnostike i liječenja naših građana i da zaslužujemo da se ispravi višegodišnja nepravda, te da se klinički psiholozi uvrste u zdravstvene djelatnike. Mr.Romilda Roje, spec.kliničke psihologije Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
715 Ružica Tomić Kezunović KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Smatram da je Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping (HZTA) postao prepoznatljiv po svom radu, prije svega po stručnosti, susretljivosti i brzini. Vrlo često se u radu s kemikalijama susrećemo s pitanjima na koja je potrebno dobiti odgovor u što kraćem vremenskom roku. Pripajanje HZTA bilo kojoj instituciji moglo bi narušiti učinovitost Zavoda za toksikologiju, a time i otežati svima nama koji se u svom radu susrećemo s kemikalijama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
716 Sanja Mršić Jurina KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Kao specijalist kliničke psihologije više od 20 godina sam radila u zdravstvenom sustavu, u psihijatrijskoj ustanovi i u centru za mentalno zdravlje s djecom, mladima i odraslima. Na temelju stečenog radnog iskustva u zdravstvu, te sada iz perspektive rada u jednom drugom sustavu mogu potvrditi da su psiholozi u zdravstvu u svom svakodnevnom radu u direktnom kontaktu s pacijentima s kojima potpuno samostalno provode dijagnostičke i terapijske postupke kako na različitim bolničkim odjelima (psihijatrija, neurologija, pedijatrija, onkologija, ginekologija, itd.), tako i u centrima za mentalno zdravlje u zavodima za javno zdravstvo. Unatoč složenim i odgovornim poslovima na kojima rade nisu formalno-pravno priznati kao zdravstveni djelatnici te su u nizu prava izjednačeni s profilima zanimanja koja nisu u neposrednom kontaktu s pacijentima. Osim toga,da bi psiholog mogao obavljati poslove u području zdravstvene zaštite kvalitetno, na visokoj stručnoj razini i na punu dobrobit korisnika usluga, mora se kontinuirano stručno usavršavati. Međutim, stečene stručne kvalifikacije poput npr. specijalizacije iz kliničke psihologije zdravstveni sustav niti prepoznaje niti priznaje. Dugogodišnje, neopravdano neuključivanje psihologa u skupinu zdravstvenih djelatnika povremeno su javno prepoznavali i priznavali i pripadnici visoke politike. Tako je bivši ministar zdravlja prof.dr.sc. R.Ostojić u svom intervju portalu "Politika plus" još 2013. godine, između ostalog, izjavio da će "psiholozi i biolozi postati zdravstveni radnici", baš kao i sadašnji ministar prim. Siniša Varga, koji je 16.4.2015. godine u "Jutarnjem listu" izjavio da će "psiholozi, uz ostale suradničke struke postati zdravstveni djelatnici". Psiholozi u hrvatskom zdravstvenom sustavu zapravo godinama djeluju kao zdravstveni djelatnici, te smatram da je sada trenutak da im se to formalno-pravno napokon i prizna. mr.Sanja Mršić Jurina, specijalist kliničke psihologije, grupni analitičar, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
717 Sanja Mršić Jurina KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Psiholozi su 90-ih godina prošlog stoljeća neopravdano izbačeni iz sustava primarne zdravstvene zaštite nekakvom odlukom tko zna čime motiviranom i unatrag dugih 25 godina stručnjaci ( uglavnom psiholozi i psihijatri ) nizom stručnih i znanstvenih dokaza strpljivo pokušavaju argumentirati činjenicu da je takva odluka bila pogrešna i da psiholozi trebaju ponovo postati neizostavni članovi timova koji provode poslove na planu promicanja zdravlja i zdravstvene zaštite. Unatoč tome, člankom 14. ponovo se predviđa da psiholog samo može sudjelovati u promicanju zdravlja i provođenju mjera zdravstvene zaštite, čime je odluka o prisutnosti psihologa u timu vrlo fleksibilno određena, odnosno ostavljena na izbor pojedinom poslodavcu. Kao specijalist kliničke psihologije godinama sam, između ostalog, radila u Centru za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti u Sisku te sam dobro upoznata s našim doprinosom u području mentalnog zdravlja. Psiholozi uz druge članove tima ( spec.školske medicine, spec.psihijatre, soc.radnike, med.sestre i dr. suradnike ) ravnopravno sudjeluju u provedbi poslova univerzalne (primarne) prevencije ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, poteškoća ponašanja, školskog neuspjeha, poteškoća učenja, nasilja i posljedica nasilja među djecom i nad djecom, poremećaja hranjenja, te brojnih dr.problema u području mentalnog zdravlja. Također su ravnopravni provoditelji različitih programa selektivne (sekundarne)prevencije, dok na planu indicirane(tercijarne)prevencije daju svoj specifičan profesionalni doprinos u samostalnoj provedbi dijagnostičkih i terapijskih postupaka. Osim toga, kroz svoj dugogodišnji rad s djecom, mladima i s njihovim roditeljima, te suradnju sa školama mogu reći da potrebe za uslugama psihologa daleko premašuju postojeće kapacitete, te da psiholozi i iz tog razloga trebaju biti neizostavan član timova u području mentalnog zdravlja. mr.Sanja Mršić Jurina, specijalist kliničke psihologije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
718 Sara Lulić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Smatram da kliničke psihologe treba uvrstiti među zdravstvene djelatnike jer svojim znanjima i kompetencijama doprinose boljem i kvalitetnijem dijagnostičkom procesu te očuvanju mentalnog zdravlja i psihološke dobrobiti. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
719 Sara Milavec KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Zaštita mentalnog zdravlja, koja je jedna od svrha djelatnosti psihologa trebala bi biti jednako dostupna svakom pojedincu. Upravo je ovo jedan od razloga zašto je potrebno da se i klinički psiholozi smatraju zdravstvenim djelatnicima. Hrvatska se kao zemlja Europske unije može i mora ugledati na primjere dobre prakse ostalih članica u kojima su psiholozi također svrstani u zdravstvene djelatnike. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
720 Severina Mamić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Priznavanjem psihologa kao zdravstvenih djelatnika konačno bi se istakla važnost psihičkog i socijalnog zdravlja pojedinca, a ne samo njegova fizička dobrobit. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
721 Silvana Krnić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Smatram da kliničke psihologe, koji rade u zdravstvenim ustanovama, treba uvrstiti među zdravstvene djelatnike, ne samo zbog sudjelovanja u procesu dijagnostike već i u provođenju prevencijskih programa i tretmana, nužnih za očuvanje mentalnog zdravlja populacije. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
722 Silvija Bosnar (Chromos Agro d.d.) PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 117. Članak 117. izaziva zabrinutost, jer može uzrokovati produljivanje postupka dobivanja dokumentacije i vremena provođenja nužne edukacije. Sukladno tome cijeli postupak od zaprimanja zahtjeva do izdavanja dokumentacije može se drastično produžiti što je suprotno ciljevima rješavanja dijela toksikološke dokumentacije u što kraćem vremenu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
723 Siniša Brlas KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Kao dugogodišnji stručnjak koji u sustavu zavoda za javno zdravstvo radi na prevenciji i suzbijanju ovisnosti uvjeren sam kako je ovaj sustav jedan od najboljih sustava u području hrvatskog zdravstva i jedino je unutar javnozdravstvenog sustava koji promiče zdravlje kroz prevenciju mogao postići ovako izvrsne biopsihosocijalne učinke. Premještanjem u sustav domova zdravlja izgubio bi se presudan preventivni učinak tretmana ovisnika unutar indicirane prevencije jer domovi zdravlja ne provode preventivne aktivnosti. Pozivam da se prihvate argumenti nas koji smo od početka stvarali ovaj sustav unazad 15 godina. Primljeno na znanje Ovim zakonskim prijedlogom definiran je prijelazan rok u kojem je dom zdravlja obvezan u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovoga zakonskog prijedloga početi obavljati djelatnost izvanbolničkog liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući bolesti ovisnosti. U tom prijelaznom razdoblju izradit će se i novi prijedlog Strategije za suzbijanje zlouporabe droga. Specijalisti psihijatrije u timu s medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom i psihologom, socijalnim radnikom, odnosnom drugim stručnjakom za pojedina specifična pitanja te zaštite zavoda za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave koji rade na poslovima zaštite mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti prelaze u dom zdravlja u djelatnost izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja. Također, stavljanjem djelatnosti izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja na razinu Doma zdravlja, povećava se dostupnost liječenja i omogućava se razvoj „psihijatrije u zajednici“ u cilju deinstitucionalizacije osoba s duševnim smetnjama, uključujući i njihovu rehabilitaciju, a djelatnost će obavljati multidisciplinarni tim. Promicanje mentalnog zdravlja u zajednici ostaje kao dio djelatnosti koji provode zavodi za javno zdravstvo. Kadrovska struktura dodatno će se osigurati funkcionalnim povezivanjem, korištenjem postojećih kapaciteta i izobrazbom, gdje se ukaže potreba, a domu zdravlja se daje ključna uloga u osiguravanju skrbi za zdravlje u zajednici.
724 Siniša Brlas KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Psiholozi bi u novom tekstu Zakona konačno trebali postati zdravstveni radnici. Razlog za to je sasvim jasan: psiholozi u zdravstvenom sustavu provode stručne postupke i sudjeluju u liječenju (na primjer ovisnika) jednako kao i liječnici, dakle rade s istom populacijom pacijenata. Ovdje ne treba posebno isticati o kojemu se području psihologije radi već treba obuhvatiti sve psihologe. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
725 Slavka Blaško KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Predlažem u čl.113.st.4, nakon točke dodati sljedeći tekst: “Izuzetno dozvoliti će se preseljenje privatne prakse zakupom u novi prostor, kada prostor ne udovoljava uvjetima za obavljanje djelatnosti , u kojem će slučaju ministar izdati novo rješenje o obavljanju privatne prakse na način kako je to propisano stavkom 5 ovoga članka.” Obrazloženje: Dio zdravstvenih radnika iz stavka 1 i 2 započeo je obavljati privatnu praksu u zakupu u poslovnim prostorima koji nisu bili, niti su sada sukladni važećim propisima o prostornim uvjetima za obavljanje zdravstvene djelatnosti. - U interesu je osiguranih osoba HZZO kao i ostalih korisnika zdravstvenih usluga da se zdravstvena djelatnost obavlja u prostornim uvjetima koji su propisani važećim propsima. - Ukoliko se ne prihvati dopuna ovoga stavka , nakon što zdravstvenom radniku prestane privatna praksa u zakupu sukladno članku 158 , doći će do zatvaranja ordinacije odnosno ljekarne. - Iz istog razloga u istom prostoru ordinaciju neće moći otvoriti niti Dom zdravlja, niti će ljekarnu moći otvoriti ljekarnička zdravstvena ustanova. Naime , niti dom zdravlja niti ljekarnička zdravstvena ustanova , ako bi htjeli nastaviti raditi u tom istom prostoru neće ispuniti uvjet vezan uz prostor. Nije prihvaćen Zdravstveni radnici koji privatnu praksu obavljaju na osnovi zakupa mogu nastaviti obavljati privatnu praksu na osnovi zakupa u koliko raspolažu prostorom, a na temelju rješenja ministra kojim mu je odobreno obavljanje privatne prakse na osnovi zakupa. Prenošenje prava obavljanja privatne prakse na osnovi zakupa na drugog nositelja zdravstvene djelatnosti, kao i preseljenje obavljanja privatne prakse zakupom u novi prostor zabranjeno je.
726 Slavko Medo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Smatram da je suvišno raspravljati da li su klinički psiholozi zdravstveni djelatnici. Postavimo si pitanje:"Gdje rade klinički psiholozi i koja je njihova uloga u cijelom procesu liječenja naših pacijenata? Ne samo da svojim znanjem i iskustvom pridonose u dijagnostici raznih psihičkih poremećaja, nego bez njihove pomoći bilo bi jednostavno nemoguće sagledati potrebe naših pacijenta i pružiti im adekvatno liječenje. Psiholozi su neizostavni član tima u dijagnostici i liječenju. na temelju dugogodišnjeg iskustva rada na psihijatrijskim odjelima moram naglasiti bitnost kliničkih psihologa u cjelokupnom zbrinjavanju pacijenata. Smatram jedino ispravnim da se kliničkim psiholozima prizna status zdravstvenih djelatnika. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
727 Slavko Medo KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Smatram da je suvišno raspravljati da li su psiholozi zdravstveni djelatnici. Kako je to inače u našem društvu sve zamršeno, umjesto da se sve pojednostavi kao u naprednim zemljama Europe, tako je i ova zavrzlama s psiholozima. Svatko od nas treba si postaviti pitnje:" Gdje rade psiholozi i što rade, te kolika je njihova uloga u cijelom procesu liječenja naših pacijenata? Zahvaljujući njihovom znanju i predanosti u radu s pacijentima dolazimo do bitnih podataka koji omogućuju drugim zdravstvenim djelatnicima, psihijatrima , medicinskim sestrama, liječnicima drugih profila da lakše dijagnosticiraju pojedine poremećaje i omoguće adekvatno liječenje. Psiholozi čine tim s drugim zdravstvenim djelatnicima , pa bi njihovom izostavom se narušila kohezija, koja bi u konačnici bila na štetu naših pacijenata. Stoga smatram da se psiholozima treba priznati status zdravstvenih djelatnika. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
728 Slobodan Jović KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Psiholozi kao dio tima medicine rada sudjeluju u obveznim sistematskim pregledima radnika, odnosno, pružaju usluge zdravstvene zaštite te sukladno tome trebaju imati i status zdravstvenih djelatnika. Kada budu priznati kao zdravstveni djelatnici, psiholozi koji su privatnici, a s posebnom dopusnicom iz medicine rada, moći će zatražiti i direktnu naplatu psihološke usluge od HZZO-a, a ne kao do sada, putem faktura ispostavljenih medicinama rada jer HZZO ne isplaćuje zakonom propisane psihološke usluge direktno psiholozima (fizičkim ili pravnim osobama) zato što nisu zdravstveni djelatnici!? Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
729 snježana berger-richter KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Što će biti s timovima opće medicine koji imaju broj pacijenata manji od 1300, ako budu primorani na koncesiju? Znamo da je taj broj nedovoljan da ostvarimo mjesečnu plaću bar kakva je sadašnja, u domu zdravlja. A još ako se radi o liječnicima koji putuju u ruralnu sredinu i do 25 km udaljenu od mjesta stanovanja? Primljeno na znanje Ovim zakonskim prijedlogom ukida se obveza domu zdravlja da zadrži 30% djelatnosti koje se daju u koncesiju. Broj koncesija određuje županija.
730 SNJEŽANA BILAĆ KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 1. Zaposlena sam u Specijalnoj bolnici "Goljak" kao klinički psiholog, uz još tri kolegice. U svom svakodnevnom poslu samostalno dijagnosticiramo i liječimo pacijente. Po opisu posla i potrebnom obrazovanju (brojni zdravstveni kolegiji i poslijediplomsko obrazovanje - specijalizacija iz kliničke psihologije i psihoterapijske edukacije) smatramo da zadovoljavamo kriterije za zdravstvene djelatnike. Kroz novu šifru psihologijske djelatnosti 2220000 pružamo cjelovitu zdravstvenu uslugu našim pacijentima te kao ravnopravni članovi multidisciplinarnog tima određujemo funkcionalni profil pacijenta i program njegovog liječenja. Provodimo samostalno različite dijagnostičke postupke, savjetovanja, rehabilitaciju kognitivnih funkcija i psihoterapiju. Sve ovo navodim kao argument za konačno priznavanje statusa zdravstvenih djelatnika psiholozima u čl. 82 Nacrta. Predlažem da izmjena članka bude direktno u Zakonu, a ne da se regulira posebnim pravilnikom. Imam dvogodišnje iskustvo u radu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (Tim za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Centar). Prevencija se pokazala kao najbolja mjera za zaštitu mentalnog zdravlja djece i odraslih, uz značajne uštede u sustavu. Stoga predlažem i ponovno zapošljavanje psihologa na razini primarne zdravstvene zaštite (čl. 14. Nacrta). Djelomično prihvaćen U promicanju zdravlja i provođenju pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini, a posebno palijativnoj skrbi, zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina mogu sudjelovati i psiholog, logoped i socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedina specifična pitanja te zaštite, a u izvanbolničkom liječenju mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti uz specijalisti psihijatrije u timu s najmanje medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom sudjeluju i psiholog, socijalni radnik, odnosno drugih stručnjaka za pojedina specifična pitanja.
731 Specijalna bolnica Biokovka Makarska PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 123. Zanimljiva je hitnost postupka donošenja zakona zbog usklađenja sa Direktivom Vijeća 89/391 od 12. lipnja 1989. godine Službeni list SFRJ br. 183/89‐( samo 26 godina ). Primljeno na znanje Komentar korisnika ne odnosi se na ovaj članak.
732 Specijalna bolnica Biokovka Makarska PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 123. Člankom 123. utvrđen je rok od 5 godina od stupanja na snagu zakona za usklađenje poslovanja ustanova sa navedenim, a glede medicinsko tehničkih uvjeta, prostora i dr. Prednji rok pokazuje svu opravdanost donošenja zakona po hitnom postupku. Primljeno na znanje Komentar korisnika ne odnosi se na ovaj članak.
733 Specijalna bolnica Biokovka Makarska PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 121. Člankom 121.propisana je obveza usklađivanja Statuta sa zakonom u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu. Kako je prethodnim člankom rok za donošenje provedbenih propisa također 3 mjeseca postavlja se pitanje odnos Statuta sa tim propisima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
734 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 105. Člankom 105. potpuno su prepisane odredbe Zakona o radu vezane za raspored radnog vremena, jednako i nejednako trajanje, preraspodjela radnog vremena, prekovremeni rad i dr. Odredbe Sporazuma „ Biokovke“ sa Radničkim vijećem su gotovo identične Izmjenama zakona. Nije prihvaćen Komentar korisnika ne odnosi se na ovaj članak.
735 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 88. Člankom 88. se definira da radnici iz točke 21. nemaju obvezu pripravničkog staža. Primljeno na znanje Komentar korisnika nije predmet ovoga članka.
736 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. Člankom 85. uvodi se zabrana dopunskog rada u djelatnosti ustanove ne samo za direktore već i sve odgovorne osobe svih ustrojstvenih jedinica. Dvojbeno u odnosu na ostale izmjene. Prihvaćen Komentar korisnika nije predmet ovoga članka.
737 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Člankom 82. nabrojeni su koji se radnici u zdravstvenom sustavu smatraju zdravstvenim radnicima, a koji to do sada nisu bili: magistar biologije, psiholog, nutricionist, socijalni radnik i dr. Također Ministarstvo sebi uzima za pravo donošenja propisa o nagrađivanju natprosječnih rezultata rada. Navedenim se derogiraju kolektivni ugovori i osnovna prava vlasnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
738 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 81. Člankom 81. trgovačkom društvu se dozvoljava pružati turističke i srodne uslužne djelatnosti u posebnim organizacionim oblicima uz suglasnost nadležnog ministarstva. Ovakvom definicijom se upućuje da ministarstvo zdravlja nije nadležno za te djelatnosti čime se trgovačko društvo stavlja u povoljniji položaj u odnosu na ustanovu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
739 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 80. Člankom 80. otvorena je mogućnost osnivanja trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe i ukinuto ograničenje da društvo mora imati zdravstvene radnike u stalnom radnom odnosu. Navedeno će omogućiti da javno postaje privatno i urušavanje zdravstvene zaštite i postojećih zdravstvenih ustanova. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
740 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 52. Člankom 52. ukida se obveza ustrojavanja odjela u općim i specijalnim bolnicama. Dvojbeno. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da uvjete za unutarnji ustroj i organizaciju bolničkih zdravstvenih ustanova pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje HZZO-a i nadležnih komora.
741 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. Člankom 50. upravljanje, tijela i Statut zdravstvenih ustanova čiji je osnivač jedinica područne ili lokalne samouprave više se ne uređuju Zakonom o ustanovama već Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Ovim se derogira važeći zakon o ustanovama i oduzimaju osnivačka prava vlasniku, a ostaje obveza osnivača iz članka 56. ZOZZ o pokrivanju gubitaka. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da se upravljanje, tijela i statut zdravstvenih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave uređuju sukladno odredbama ovoga Zakona.
742 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. Člankom 39. uvodi se mogućnost bolnicama da imaju poslovnog i medicinskog direktora umjesto zamjenika. Izmjenama su riješene kompetencije ali nije subordinativni odnos i pojedinačna odgovornost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
743 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Članak 37. za imenovanje direktora i zamjenika (ranije ravnatelja) umjesto godina radnog iskustva uvodi se 5 godina radnog iskustva na poslovima upravljanja i ograničenje izbora na najviše 2 mandata, osim uz suglasnost ministra zdravlja. Ova izmjena ograničava natjecanje mladima i još dodatno etatizira imenovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
744 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. Članak 32. spominje da je zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta osnivač priložiti i suglasnost drugih tijela koji su nositelji nezdravstvenih djelatnosti. Rečenim se potvrđuje zaključak iz točke 13. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
745 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. Člankom 31. osnivač je dužan od Ministarstva zdravlja zatražiti ocjenu suglasnosti akta o osnivanju za zakonom o ustanovama i zakonom o zdravstvenoj zaštiti i posebnim propisima kojim se uređuju nezdravstvene djelatnosti. Iza propisa o nezdravstvenoj djelatnosti se očito krije outschorsing, izdvajanje i privatizacija, a ne ispunjavanje uvjeta za tu djelatnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
746 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 25. Člankom 25. više se mrežom javne zdravstvene službe ne utvrđuje broj zdravstvenih ustanova s kojima HZZO sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite već se samo određuju potrebni kapaciteti na nivou države, područne i lokalne samouprave. Navedeno pokazuje namjeru zaključivanja ugovora sa HZZO‐m i izvan mreže. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
747 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. Člankom 24. pored mreže javne zdravstvene službe uvodi se Nacionalni plan razvoja kao ključni operativni dokument kojeg donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade. U nacionalnom planu su izostavljene specijalne bolnice i lječilišta što pokazuje nebrigu predlagatelja za iste. Primljeno na znanje Razvoj svih bolničkih ustanova u Republici Hrvatskoj koje nisu obuhvaćene Nacionalnim planom razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj od 2015. do 2016. definirat će se zasebnim planskim i operativnim dokumentima na razini Ministarstva zdravlja.
748 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Člankom 22. ukida se mogućnost organiziranja zdravstvene djelatnosti u vojsci. Prihvatljivo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
749 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. Člankom 21. definira se zdravstveni turizam kao specifičan oblik pružanja zdravstvenih usluga u turizmu u kojem se koriste medicinski postupci uz multidisciplinarni tim, a sve u svrhu liječenja, poboljšanja zdravlja i unaprijeđenja kvalitete života. Utvrđuje se što je to lječilišni, medicinski turizam i medicinski wellness. To mogu obavljati zdravstvene ustanove i trgovačka društva za zdravstvenu djelatnost po odobrenju nadležnog tijela. Navedeno je uopćeno i nejasno jer se ne poboljšava zdravlje i unaprijeđuje kvaliteta života turizmu već osobama i to ne samo medicinskim uslugama već i pratećim ugostiteljskim i turističkim uslugama turistima. Također je nužno da se precizira tko daje odobrenja za rad u zdravstvenom turizmu. Za zdravstvenu djelatnost Ministarstvo zdravlja, a ostale djelatnosti Ministarstvo turizma. Primljeno na znanje Vezano uz definiciju zdravstvenog turizma, navodi se da je ista određena Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva 2012.-2020.
750 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. Člankom 15. se omogućava obavljanje palijativne skrbi i na sekundarnoj razini u bolničkim zdravstvenim ustanovama, a ne samo iznimno. Prihvatljiv prijedlog. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
751 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. Člankom 10. u specifičnu zdravstvenu zaštitu više ne ulazi dijagnostički postupci i liječnički pregledi za utvrđivanje radne sposobnosti za sve već samo za mjesta sa posebnim uvjetima rada . Prihvatljiv prijedlog. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
752 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 6. Člankom 6. ukinuto je ograničenje samo na turističku sezonu mogućnost povećanja standarda zdravstvene zaštite ugovorom sa jedinicom lokalne samouprave ili turističke zajednice. Dobar prijedlog. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
753 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 5. Člankom 5. Izmjena u državnom proračunu se ne osiguravaju sredstva za svo stanovništvo i ukinuta je obveza organiziranja hitne medicinske pomoći na državnim cestama. Navedeno omogućava segregaciju stanovništva i zdravstvenu zaštitu samo onima koji imaju novac te očito prikrivenu privatizaciju državnih cesta. Nije prihvaćen Ovim zakonskim prijedlogom osiguravaju se sredstva u državnom proračunu za svu hitnu medicinsku pomoć cijelom stanovništvu, osim za osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za koje sredstva osigurava HZZO.
754 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 4. Člankom 4. Izmjena je ukinuta obveza države za osiguravanje zdravstveno ispravne hrane, vode za piće, predmete opće uporabe, zaštite od buke, kakvoću zraka, zbrinjavanje otpadnih tvari i drugih kemikalija i zračenja. Navedenom izmjenom se otvaraju vrata GMO hrani, privatizaciji i liberalizaciji javnih dobara i potpuna kolonizacija života građana. Nije prihvaćen Člankom 4. zakonskoga prijedloga predlaže se djelomična izmjena članka 5. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a ne izmjena cijelog članka.
755 Specijalna bolnica Biokovka Makarska KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 2. Člankom 2. Izmjena je ukinuta obveza brige o vlastitom zdravlju, zabrana ugrožavanja zdravlja drugih i obveza pružanja prve pomoći. Navedenom izmjenom se otvaraju vrata devastaciji, štetnim tehnologijama, toksičnim sredstvima, otpadu i sl. , te eliminiranju solidarnosti i humanosti u Hrvatskoj. Nije prihvaćen Člankom 2. ovoga zakonskoga prijedloga predlaže se izmjena stavka 1. članka 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
756 Spomenka Tomasic KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Psiholozi svakako zaslužuju da budu priznati kao zdravstveni djelatnici jer su u svakodnevnom kontaktu s bolesnicima kao i svi ostali zdravstveni dijelatnici. Ima ih premalo u odnosnu na potrebe i njihov rad je nezamjenjiv. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
757 Spomenka Tomasic KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Mišljenja sam da klinički psiholozi moraju biti zastupljeni na razini primarne zdravstvene zaštite jer su vrlo važni u pružanju usluga pacjentima, njihovim obiteljima i samim zdravstvenim djelatnicima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
758 SSZSSH podružnica poliklinika SUVAG Zagreb KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Predlaže se u članku 27. stavku 2. i 3. riječi: „psiholog, logoped i socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedina specifična pitanja te zaštite.“ zamijeniti riječima: „ psiholog, logoped, fonetičar i socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedina specifična pitanja te zaštite.“. Objašnjenje: U Poliklinici SUVAG, u individualnom procesu rehabilitacije slušanja i govora, rade stručnjaci nekoliko profila: fonetičari, logopedi, kineziterapeuti i defektolozi. Svi oni pacijentima s poremećajima slušanja i govora, govorno-jezičnim teškoćama i teškoćama komunikacije, pružaju zdravstvene usluge primjenjujući iste rehabilitacijske postupke prema načelima Verbotonalne (VT) metode, odnosno obavljaju poslove iste složenosti. Poliklinika SUVAG, ranije Centar SUVAG, svoj postanak duguje originalnoj znanstvenoj misli akademika Petra Guberine i njegovih suradnika fonetičara, lingvista, liječnika, glazbenih i plesnih pedagoga, učitelja i drugih. Njegovo shvaćanje zvuka i pokreta u jeziku te ideja o jedinstvu slušanja i govora i ostalih čovjekovih osjeta, iznjedrila je misao o globalnom i strukturalnom pristupu u razumijevanju čovjekova doživljaja svijeta koji ga okružuje. Svoja razmišljanja, istraživanja i eksperimentiranja, u kojima je usko surađivao s vodećim svjetskim znanstvenicima svog vremena, strukturalistima, utkao je u jedinstvenu znanstvenu teoriju koju danas poznamo kao VERBOTONALNI SISTEM (VT SISTEM). Stoga je, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 1961. godine utemeljio Katedru za primijenjenu i teorijsku fonetiku kao posve novi studij, proizašao iz potrebe za obrazovanjem stručnjaka koji će u svom radu moći primjenjivati polazišta tako različitih disciplina kao što su lingvistika, stilistika, književnost, scenska umjetnost, glazba, pokret, neuroznanost, otorinolaringologija, psihologija, akustika… Osnivanjem škole govorništva, studij fonetike još upotpunjen. Zbog ovog originalnog, multidisciplinarnog pristupa, program studija fonetike Zagrebačkog sveučilišta uskoro postaje u svijetu poznat kao “Zagrebačka škola fonetike“. Time je, s jedne strane, utemeljen fonetski pristup u razumijevanje svih sastavnica hrvatskog književnog jezika, a s druge strane ostvareno je kvalitetno polazište za daljnji razvoj i primjenu verbotonalnog sistema u dijagnostici i liječenju slušnih i govorno jezičnih teškoća. Poliklinika SUVAG, u kojoj danas uz fonetičare djeluju i logopedi, kineziterapeuti, defektolozi, liječnici specijalisti različitih specijalizacija (otorinolaringolozi, neurolozi, fizijatri, neuropedijatri…) te fizioterapeuti i medicinski tehničari različitih profila, tako je postala središnja svjetska ustanova za primjenu i širenje Verbotonalne metode u dijagnostici i liječenju teškoća sluha i govora. Stoga smatramo da fonetičarima koji obavljaju dijagnostiku i liječenje, bezuvjetno treba priznati status zdravstvenih djelatnika. Primljeno na znanje Člankom 14. ovoga zakonskog prijedloga definiraju se timovi za poslove u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini. Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
759 STRUČNI RAZRED PSIHOLOGA U MEDICINI RADA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Klinički psiholozi i psiholozi unutar zdravstvenog sustava pružaju usluge zdravstvene zaštite te sukladno tome trebaju imati status zdravstvenih radnika. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
760 STRUČNI RAZRED PSIHOLOGA U MEDICINI RADA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. U čl.14, dijelu st.2. koji se odnosi na zaštitu mentalnog zdravlja i izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti, koje obavljaju specijalisti psihijatrije potrebno je dodati "u timu s najmanje kliničkim psihologom i medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom". U dijelu st.2. ovog članka koji se odnosi na pružanje palijativne skrbi, umjesto "po potrebi psiholog s posebnom edukacijom za pristup pacijentu na palijativnoj skrbi" treba izostaviti "po potrebi" te navesti " i psiholog koji posjeduje posebnu dopusnicu za područje palijativne skrbi". Obrazloženje: Klinički psiholozi od prije provode mjere u zaštiti mentalnog zdravlja i izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti, kao i u palijativnoj skrbi, dakle obavljaju poslove u zdravstvenoj djelatnosti . Stoga je krajnje vrijeme da dobiju status zdrastvenih djelatnika, kao što je to regulirano u ostalim državama članicama EU. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen u dijelu da psiholog sudjeluje u pružanju izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti.
761 STRUČNI RAZRED PSIHOLOGA U MEDICINI RADA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. U stavku 2. u petom redu iza teksta "medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom opće njege" treba dodati "a specijalisti medicine rada i specijalisti medicine rada i sporta u timu i s psihologom koji posjeduje Posebnu dopusnicu za područje medicine rada". Obrazloženje:Prema pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada za veliki broj poslova propisana je obavezna psihološka obrada radi utvrđivanja i praćenja psihičkih sposobnosti radnika. Nalaz i mišljenje psihologa je sastavni dio ocjene radne sposobnosti zbog čega je psiholog neizostavni član tima medicine rada. Osim ovoga psiholog sudjeluje i u procjeni psihosocijalnih čimbenika kao rizika na radnom mjestu te daljnjim intervencijama u njihovoj prevenciji i/ili rješavanju posljedica. Na temelju članka 59. stavka 4. Zakona o psihološkoj djelatnosti (NN 47/03.) i članka 17. Statuta Hrvatske psihološke komore (NN 15/04.), a prema odluci Upravnog odbora HPK od 2007. godine psiholog koji radi u području medicine rada mora posjedovati Posebnu dopusnicu za područje medicine rada za čije je stjecanje propisana dodatna edukacija. Nije prihvaćen Komentar korisnika nije predmet ovoga zakonskog prijedloga.
762 STRUČNI RAZRED PSIHOLOGA U MEDICINI RADA KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. U čl.10, novom stavku 2.koji se dodaje i glasi "Specifičnu zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini provodi tim medicine rada u suradnji s drugim stručnjacima, a na sekundarnoj razini i na razini državnog zavoda Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu koji sudjeluje u dijagnostici i utvrđivanju profesionalne bolesti." iza "tim medicine rada" treba dodati "koji čine specijalist medicine rada/specijalist medicine rada i sporta, prvostupnik/ca sestrinstva ili medicinska sestra.medicinski tehničar i psiholog s Posebnom dopusnicom za područje medicine rada." Objašnjenje: Prema pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada za veliki broj poslova propisana je obavezna psihološka obrada radi utvrđivanja i praćenja psihičkih sposobnosti radnika. Nalaz i mišljenje psihologa je sastavni dio ocjene radne sposobnosti zbog čega je psiholog neizostavni član tima medicine rada. Osim ovoga psiholog sudjeluje i u procjeni psihosocijalnih čimbenika kao rizika na radnom mjestu te daljnjim intervencijama u njihovoj prevenciji i/ili rješavanju posljedica. Na temelju članka 59. stavka 4. Zakona o psihološkoj djelatnosti (NN 47/03.) i članka 17. Statuta Hrvatske psihološke komore (NN 15/04.), a prema odluci Upravnog odbora HPK od 2007. godine, psiholog koji radi u području medicine rada mora posjedovati Posebnu dopusnicu za područje medicine rada za čije je stjecanje propisana dodatna edukacija. Primljeno na znanje Komentar korisnika odnosi se na članak 14. ovoga zakonskog prijedloga.
763 Suzana Tomić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Kao djelatnica Psihologijskog odsjeka PB Ugljan samostalno provodim psihodijagnostičku obradu pacijenata svih psihijatrijskih dijagnoza, kao i grupni psihoterapijski rad. Svakodnevno surađujem sa psihijatrima koji se nerijetko oslanjaju na dijagnostičku impresiju i mišljenje psihologa, a u svrhu poboljšanja života pacijenata i utvrđivanja pravilne terapije. Uzimajući u obzir da se zaista bavimo pružanjem usluge zdravstvene zaštite, mišljenja sam da nam se kao takvim treba dati i status zdravstvenog djelatnika. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
764 Suzi Majer KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Kao psihijatrica s dugogodišnjim stažom ne mogu zamisliti kako bi izgledao moj svakodnevni posao bez suradnje sa kliničkim psihologom. Doprinos kliničkih psihologa u dijagnostici i diferencijalnoj dijagnostici, koterapijskom radu u grupama i psihoterapiji psihičkih poremećaja u radu na svakom psihijatrijskom odjelu je od velike važnosti. Suvremeni trendovi u zaštiti mentalnog zdravlja podrazumijevaju multidisciplinarnost. Status zdravstvenih djelatnika koji bi trebali imati klinički psiholozi omogućio bi zapošljavanje kliničkih psihologa na bolničkim odjelima kojih je sada nedovoljan broj. Suzi Majer, dr. med. specijalist psihijatar Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
765 Šibensko-kninska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Ovim putem ulažemo primjedbu na sam način i postupak donošenja izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti po "hitnoj" proceduri u ovolikom obimu i velikom broju izmjena. Ovako velike fundamentalno-terminološke, stručne i funkcionalne izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, potrebno je primjereno provesti u redovitoj proceduri putem aktivne i otvorene javne rasprave svih dionika u sustavu zdravstva, te ovakav način donošenja istog smatramo neprimjerenim. U članku 12. Prijedloga izmjena Zakona, predložena izmjena članka 23. u stavku 4. u izmijenjenoj riječi: "Direktor" umjesto riječi: "Ravnatelj" za zdravstvene ustanove (slijedom u članku 59. i dalje u tekstu Zakona) nije prihvatljiva i treba ostati riječ : "Ravnatelj" za zdravstvene ustanove sukladno Zakonu o ustanovama, a izmjena u stavku 5. s izmijenjenom riječju: "Direktor" za trgovačko društvo, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima je u redu. U članku 27. Prijedloga izmjena Zakona, predložena izmjena članka 41. da se postupak davanja koncesija, iznimno od odredbi stavka 3.-ga pokreće na zahtjev ministra, te iznimno po odredbi stavka 6.-ga, a na temelju obavijesti zainteresiranog radnika doma zdravlja, također pokreće na zahtjev ministra, nije prihvatljiva budući da ove odredbe zadiru u nadležnost Županije za popunjavanje Mreže javno zdravstvene službe i davanje koncesija iz članka 9. Zakona. U istom članku "kriterije za izračun iznosa naknade za koncesiju" treba precizirati ne dovodeći ih u odnos sa iznosom zakupa koji je potpuno neovisan pravni odnos. U članku 55. Prijedloga izmjena Zakona, kojim se mijenja članak 78. Zakona, prijedlog da dom zdravlja može provoditi djelatnost ...cit: "izvanbolničkog liječenja mentalne bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti..." - treba brisati, te navedenu djelatnost ostaviti u djelatnosti službi za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo županija. U istom članku 78. Prijedloga izmjena Zakona, treba ostati nepromijenjen stavak 2. Zakona po kojem 30% ordinacija iz svake djelatnosti ostaje u domu zdravlja, izvan postupka davanja istih u koncesije javno zdravstvene službe na primarnoj razini. Primljeno na znanje Promjene u zdravstvenom sustavu izrazito su važne svim građanima RH, pa su tako sve izmjene koje poboljšavaju dostupnost, učinkovitost i kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite pacijentima uvijek hitne, a upravo je to cilj i svrha zakonskih izmjena koje predlaže Ministarstvo zdravlja. Temelj održivosti solidarnog javno zdravstvenog sustava je smanjiti financijski rizik, zbog čega je Ministarstvo u sklopu Nacionalnog programa reformi VRH definiralo osam reformskih mjera te za njih pripremilo akcijski plan provođenja. Kako bi se te mjere provele nužno je promijeniti zakonsku regulativu, zbog čega su izrađeni nacrti prijedloga izmjena i dopuna Zakona. Prijedlozi jamče provođenje reformi čiju provedbu očekuje i ocjenjuje Europska komisija, a ne provedu li se do kraja ove godine Europska komisija će povući mjere namijenjene svim zemljama u prekomjernom deficitu. Iz tog razloga predlaže se donošenje navedenih zakonskih izmjena po hitnom postupku. Također, u oba prijedloga izmjena Zakona radi se usklađivanje s EU Direktivama i pozitivnim propisima RH. Novim prijedlozima pacijentima se osigurava kvalitetnija i dostupnija zdravstvena usluga bez povećanja participacije za pacijente. Pacijenti će kao i dosad moći s uputnicom odlaziti kod liječnika bez povećanja participacije. Planira se da pacijent dobije specijalističke usluge u domovima zdravlja, gdje će one sada biti dostupnije, pa neće morati putovati do udaljenih bolnica i biti stavljeni na liste čekanja. To će rasteretiti bolnice, smanjiti liste čekanja i donijeti uštede za cijeli sustav zdravstva, koje ćemo usmjeriti u povećavanje kvalitete usluga za pacijente. Upravo je kvalitetnija i dostupnija zdravstvena zaštita jedan od ključnih faktora u zadržavanju stanovnika u ruralnim sredinama, pa se tako novom reformom otvara mogućnost županijama da kroz angažman dodatnog stručnog kadra putem koncesije prošire vrstu usluga koja se nudi njihovim stanovnicima. Pacijenti tako više za određene usluge neće morati putovati u veće bolničke centre, a time se istovremeno osigurava i smanjenje čekanja na uslugu i brže rješavanje njihovih zdravstvenih problema. Također, stavljanjem djelatnosti izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja na razinu Doma zdravlja, povećava se dostupnost liječenja i omogućava se razvoj „psihijatrije u zajednici“ u cilju deinstitucionalizacije osoba s duševnim smetnjama, uključujući i njihovu rehabilitaciju, a djelatnost će obavljati multidisciplinarni tim. Promicanje mentalnog zdravlja u zajednici ostaje kao dio djelatnosti koji provode Zavodi za javno zdravstvo.
766 Tamara Brezičević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Svakodnevni rad socijalnih radnika kao ravnopravnih članova multidisciplinarnih timova u okviru službi za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, zavoda za javno zdravstvo, u svim segmentima rada ( individualno, obiteljsko savjetovanje, rad na modifikaciji ponašanja, zdravstveno-socijalne intervencije i sl.) čini socijalnog radnika zdravstvenim radnikom. Nije mi jasno čemu toliki antagonizam prema socijalni radnicima i neprestano omalovažavanje struke. Stalno se pozivamo na iskustva naših zapadnih kolega i njihove modele rada ali mi se čini da iskustva vezana uz zapadne modele po pitanju socijalnih radnika nikako da sažive u našem društvu. Tamara Brezičević, dipl.soc.radnica Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
767 Tamara Milovanović KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Smatram da bi se kliničkim psiholozima trebao dodijeliti status zdravstvenih djelatnika. Psiholozi u zdravstvenim ustanovama samostalno provode psihodijagnostičke postupke, savjetovanje i psihoterapiju što je neizostavan dio liječenja. Dugogodišnja praksa ukazuje na to da su sastavni dio multidisciplinarnih timova koji sudjeluju u promociji i zaštiti mentalnog zdravlja. Struka se unapređuje i kroz znanstveno-istraživački rad a njihova znanja i kompetencije u tom području su iznimno cijenjeni od strane suradničkih struka. Tamara Milovanović, mag.psych. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
768 Tatjana Bakula-Vlaisavljević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Smatram da su klinički psiholozi važni sudionici u procesu liječenja osoba sa psihičkim smetnjama i kao dio tima i kao samostalni terapeuti i zato trebaju imati status zdravstvenog radnika. Tatjana Bakula-Vlaisavljević, dr. med. spec. neuropsihijatrije Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
769 Tatjana Benko PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 117. Prijdlogom izmjena Zakona o zdravstvenoj zastiti o ukidanju Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping (HZTA) pripajanjem Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo moze uzrokovati niz nezeljanih posljedica koje mogu samo nastetiti hrvatskom gospodarstvu. Uloga HZTA je od neizmjerne vaznosti za hrvatsko gospodarstvo. Jedine konkretne i pravovremene odgovore i pomoc dobili smo upravo od Hrvatskog zavoda za tokiskologiju i antidoping koji je uvijek bio na “nasoj” strani, spreman nam pomoci brzim savjetom, edukacijom, ovjerom dokumenta ili brzim uvodjenjem kemikalija u Registar kako bi nesmetano mogli obavljati svoj svakodnevni posao. HZTA se svojim strucnim dugogodisnjim radom istice kao renomirana ustanova u RH koja pomaze gospodarstvu da bude konkurentno na Europskom trzistu i u korak s vrlo zahtjevnim Europskim Direktivama. Smatram da bi se ukidanjem Hrvatskog zavoda za tokiskologiju i antidoping kao neovisne ustanove smanjila ucinkovita suradnja izmedju Zavoda i gospodarstva. Potrebno je promovirati HZTA na visi nivo unutar Ministarstva zdravlja, a ne pripajati ga drugim ustanovama jer jedino kao samostalna ustanova moze bolje i ucinkovitije funkcionirati i biti od vece pomoci hrvatskom gospodarstvu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
770 Tea Tarčuku KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Krajnje je vrijeme da se ukloni stigma vezana za mentalne bolesti i da se mentalnom zdravlju da prioritet. Priznavanje psihologa kao zdravstvenih djelatnika važan je korak u tom smjeru! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
771 Tihana Katić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Kao studentica psihologije, smatram da psiholozi trebaju biti zdravstveni djelatnici. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
772 Tina Novak KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Psiholozi jesu jedan od profila zdravstvenih djelatnika i moraju biti kao takvi i priznati. Nažalost, svjedoci smo "moderne medicine" koja se orijentira samo na fizičko zdravlje, činjenice o psihičkom zdravlju stoje u knjigama i tema su velikog broja radova, a nažalost jako malo od toga se provodi. Psiholozi bi trebali biti puno brojniji u zdravstvenim ustanovama i sudjelovati u svim vidovima liječenja. Tina (med.sestra) Koronarna j. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
773 Tina Novak KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Psiholozi jesu jedan od profila zdravstvenih djelatnika i moraju biti kao takvi i priznati. Nažalost, svjedoci smo "moderne medicine" koja se orijentira samo na fizičko zdravlje, činjenice o psihičkom zdravlju stoje u knjigama i tema su velikog broja radova, a nažalost jako malo od toga se provodi. Psiholozi bi trebali biti puno brojniji u zdravstvenim ustanovama i sudjelovati u svim vidovima liječenja. Tina (med.sestra) Koronarna j. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
774 Tomislav Franić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. U svezi članka 82. smatram da klinički psiholozi trebaju dobiti status zdravstvenih djelatnika. Po zanimanju sam dječji psihijatar i usko surađujem s njima i oni u svom radu po upućivanju na psihologijsku procjenu sami u bitnom dijelu određuju koje dijagnostičke instrumente koristiti. Također i daju interpretaciju nalaza s konačnim zaključkom. Ukoliko povučemo paralelu s npr. Inžinjerima medicinske radiologije koji (opravdano) imaju status zdravstvenih djelatnika onda klinički psiholozi imaju veću samostalnost i ingerencije u smislu odabira dijagnostike a da ne govorim o interpretaciji nalaza. Također smatram da bi klinički psiholozi trebali biti prepoznati i proznati kao zdravstveni djelatnici jer mogu pružiti i određene vidove tretmana a ne samo dijagnostike. Doc. dr. sc. Tomislav Franić, dr.med. psihijatar, subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije, KBC Split Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
775 Tomislav Marjanović KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Provedba izmjena zakona u hitnoj proceduri je neopravdana. Zakon se bavi zdravljem svih ljudi u Hrvatskoj i jednostavno je OPASNO naprečac i u žurbi bez adekvatne javne rasprave forsirati izmjene zakona. Smatram kako je potrebno obustaviti proceduru po hitnom postupku i krenuti u redovnu proceduru uz jasna obrazloženja ciljeva koje se žele postići tim izmjenama. Ovdje to nije vidljivo i procedura nije demokratska. Primljeno na znanje Promjene u zdravstvenom sustavu izrazito su važne svim građanima Republike Hrvatske, pa su tako sve izmjene koje poboljšavaju dostupnost, učinkovitost i kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite pacijentima uvijek hitne, a upravo je to cilj i svrha zakonskih izmjena. Temelj održivosti solidarnog javno zdravstvenog sustava je smanjiti financijski rizik sustava, zbog čega je Ministarstvo zdravlja u sklopu Nacionalnog programa reformi Vlade Republike Hrvatske definiralo osam reformskih mjera te za njih pripremilo Provedbeni plan. Najavljena tehnička misija Europske komisije koja dolazi u Republiku Hrvatsku nakon pozitivne ocjene Nacionalnog programa reformi 2015., ukazuje na važnost provođenja mjera sukladno predloženoj dinamici u Provedbenom planu i namjere da Europska komisija od samog početka nadzire spremnost provođenja mjera sukladno rokovima koji su zadani u Provedbenom planu. Kako je u Provedbenom planu za smanjenje fiskalnih rizika u zdravstvu navedena dinamika promjene zakonske regulative, kao preduvjeta za provođenje reformskih mjera, svako odstupanje od predloženog, pogotovo na samom početku provođenja Provedbenog plana, doprinijet će gubitku kredibiliteta Republike Hrvatske za provođenje mjera. Ako se reformske mjere koje se odnose na sustav zdravstva neće moći provesti sukladno navedenom Provedbenom planu, ugrozit će se provođenje cijelog paketa reformskih mjera koje je predložilo Ministarstvo zdravlja i time može bitno utjecati na ocjenu provedbe ukupnog Nacionalnog programa reformi 2015. od strane Europske komisije. S obzirom da je za provođenje navedenih mjera nužno promijeniti važeću zakonsku regulativu i stvoriti zakonom određene pretpostavke, Ministarstvo zdravlja izradilo je nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Provođenje reformskih mjera i Provedbenog plana za smanjenje fiskalnih rizika zdravstvenog sustava zahtjeva donošenje navedenog zakona u što kraćem roku. Također zbog potrebe daljnjeg usklađivanja domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskog sabora, predlaže se donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s konačnim prijedlogom zakona po hitnom postupku.
776 Trans Aid KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 78. U članku 115. stavku 1. briše se rečenica "Nacionalno zdravstveno vijeće daje mišljenje vezano uz promjenu spola." obrazloženje: Nacionalno zdravstveno vijeće bavi se općim planiranjem i razvojem zdravstva u Republici Hrvatskoj te ne odlučuje niti daje mišljenja o pojedinačnim zahtjevima građanstva. Nadalje, Lista stručnjaka koji imaju iskustva u radu s transseksualnim osobama objavljena u NN 59/2015 se može primijeniti u Pravilniku o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu, te se time pojednostavljuje proces pravnog priznanja roda koji prema preporukama Vijeća Europe mora biti brz, transparentan i pristupačan postupak, što ovdje neće biti slučaj dok god je to pitanje u nadležnosti Nacionalnog zdravstvenog vijeća. Mišljenje stručnjaka sa spomenute Liste stručnjaka, bi izmjenom navedenog Pravilnika postalo službeni dokument po kojem će postupati Uredi državne uprave radi promjene upisa spola u maticama rođenih, a sukladno članku 9.a. Zakona o državnim maticama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
777 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 76. U članku 110. Zakona radi uređivanja različitih standarda u djelatnosti hitne medicine, predlaže se dodati podstavak: „- donosi standarde u djelatnosti hitne medicine“. Nije prihvaćen Zakonskim prijedlogom nije se mijenjala stipulacija članka 110. izuzev podstavka 18.
778 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. Konačnim Nacrtom prijedloga izostavljen je članak 105. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim je bio mijenjan članak 162a. sada važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a isti propisuje način organizacije radnog vremena i mogućnost uvođenja nejednakog radnog vremena po danima, odnosno tjednima. Mišljenja smo da je institut nejednakog rasporeda radnog vremena kako je bio zamišljen u članku 105. Nacrta i koji je predviđen člankom 66. Zakona o radu omogućuje poslodavcima da racionaliziraju poslovanje. Pogotovo poslodavcima kod kojih je rad organiziran od 0-24 sata, odnosno koji su dužni osigurati kontinuiranu zdravstvenu službu. Institutom nejednakog rasporeda radnog vremena omogućava se da poslodavac organizira poslovanje u ustanovi sukladno potrebama službe i obimu posla. Institut nejednakog rasporeda radnog vremena kroz određeno razdoblje, kako to propisuje i Zakon o radu u navedenom članku 66., trebao bi biti omogućen i poslodavcima u zdravstvu kada je u uvjetima nužne racionalizacije potrebno organizirati službu. Stoga se predlaže da institut nejednakog rasporeda radnog vremena kroz određeno razdoblje (npr. 4 mjeseca), ukoliko ne bude reguliran Kolektivnim ugovorima, ostane reguliran barem kao mogućnost Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Skrećemo pažnju da stavak 6. navedenog članka nije usklađen sa člankom 67. stavkom 6. Zakona o radu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
779 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 98. Člankom 98. Konačnog Nacrta prijedloga dodaje se novi članak 159. a. koji propisuje da nakon prestanka koncesije ministar pravilnikom utvrđuje uvjete za nastavaka rada novog koncesionara u istoj ordinaciji privatne prakse. Smatra se da bi se nakon prestanka koncesije (iz bilo kojeg razloga) ordinacija trebala vratiti u Dom zdravlja, te provesti novi postupak dodjele koncesije. Slično, neslaganje postoji oko članka 114. Konačnog Nacrta Prijedloga kojim se propisuje da se Ugovor o radu zdravstvenog radnika u timu koncesionara, kojemu je bivši poslodavac Dom zdravlja, prenosi na Dom zdravlja u slučaju ako koncesionaru prestane koncesija, posebice obzirom na članak 159. a. Konačnog Nacrta prijedloga. Povratak radnika u Dom zdravlja iz tima koncesionara opravdan je jedino ako se ordinacija vraća u sastav Doma zdravlja. Konačni Nacrt prijedloga zadržava postojeće uređenje oko zakupa ljekarničkih jedinica s čime također izražavamo neslaganje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
780 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. Člankom 101. Konačnog Nacrta prijedloga mijenja se članak 162. Zakona na način da se više ne predviđa dežurstvo kao način organiziranja rada i radnog vremena u zdravstvenim ustanovama. Navedenu kategoriju dežurstva nije trebalo ukidati, već samo detaljno razraditi u smislu da li radnik može raditi 24 sata ili samo 16 sati u dežurstvu. Ukoliko predlagatelj zakona ostaje pri predloženom ukidanju, potrebno je sukladno tome uskladiti način rada i u djelatnosti hitne medicine. Prema tome, u članku 163. stavak 1. točka 1. iza riječi „24 sata“ brisati „te pripravnost i dežurstvo prema potrebama stanovništva.“ Stavci 6. i 7. navedenog članka nisu usklađeni sa člankom 65. stavkom 3. Zakona o radu (Narodne novine, broj 93/14). Primljeno na znanje Zakonski prijedlog nije isključio dežurstvo kao oblik rada, međutim s obzirom da Direktiva o radnom vremenu dežurstvom smatra redovitim radnim vremenom tako je stipuliran stavak 2. ovoga članka, koji obuhvaća i dežurstvo.
781 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 75. Nejasni su razlozi izmjena sadržanih u članku 75. Konačnog Nacrta prijedloga kojim se mijenja članak 109. Zakona na način da se daju veće ovlasti Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu posebice mogućnost ugovaranja za županijskim zavodima. U članku 75. Konačnog Nacrta prijedloga kojim se mijenja članak 109. stavak 2. Zakona potrebno je jasnije definirati djelatnost hitne medicine, a provođenje hitnog medicinskog prijevoza će se definirati pravilnikom sukladno članku 109. stavku 5. Nacrta zakona o zdravstvenoj zaštiti. Predlaže se izmijeniti stavak 1. tako da glasi: ''Hrvatski zavod za hitnu medicinu jest zdravstvena ustanova koja organizira, koordinira i nadzire djelatnosti hitne medicine na području Republike Hrvatske'' Stavak 2. istoga članka trebao bi glasiti: „Djelatnost hitne medicine obuhvaća provođenje mjera hitnoga medicinskog zbrinjavanja oboljelih i ozlijeđenih osoba na mjestu događaja, tijekom prijevoza oboljelih i ozlijeđenih osoba vozilima hitne medicinske službe u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu te provođenje mjera i postupaka hitnog medicinskog zbrinjavanja u bolničkim ustanovama“. U istome članku potrebno je promijeniti stavke koji propisuju donošenje pravilnika i to na način da sve pravilnike iz tog članka donosi ministar na prijedlog Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, kao i pojasniti što podrazumijeva odredba stavka 7. članka. Nejasni su razlozi izmjena kojim se daju veće ovlasti Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu, posebice mogućnost ugovaranja za županijskim zavodima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
782 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. Vezano uz članak 69. Konačnog Nacrta prijedloga kojim se mijenja članak 101. Zakona, Izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja, uključujući ovisnosti, treba ostati, kako je bilo i dosadašnje zakonsko rješenje. Osim toga, zbog nedostatka psihijatara u manjim sredinama treba dozvoliti, da nositelji timova u izvanbolničkom liječenju mentalnih bolesti i poremećaja, uključujući ovisnosti, budu liječnici drugih specijalnosti (legalizacija postojećeg stanja), kao i definirati epidemiološki tim na način, da ga čine 3 izvršitelja, kako je sada regulirano kadrovskim normativima HZZO-a (Pravilnik o kadrovskim normativima). Podržava se promocija zdravlja, kao nova djelatnost zavoda za javno zdravstvo i predlaže se u Zakonu definirati strukturu timova. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno u dijelu koji se odnosi na definiranje epidemiološkog tima i na promociju zdravlja.
783 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 60. U člancima 60. i 61. propušteno je decidirano navođenje ugostiteljske djelatnosti što je osobito važno. Dosad je registracija ove djelatnosti bolnica ovisila o tumačenjima i prihvaćanjima registracijskih sudova kod podnošenja zahtjeva za registriranje djelatnosti, a koji nisu jednako primjenjivali zakonske odredbe. Osim toga, nova konstrukcija radi razliku između usluga općih bolnica u odnosu na specijalne bolnice što nije logično, posebice jer su upravo specijalne bolnice nositelji zdravstvenog turizma. Stoga, predlaže se članak 21. Konačnog Nacrta prijedloga kojim se mijenja članka 34. b. Zakona definirati da glasi: „Zdravstveni turizam je specifičan spoj istovremenog pružanja zdravstvenih usluga, ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu.“. Na taj način bile bi uklonjene eventualne kasnije dileme i različitost tumačenja pojedinih normi, posebice članka 61. Konačnog Nacrta prijedloga, odnosno članka 81. Zakona. Također, nužno je usklađivanje odredbi o zdravstvenom turizmu s drugim važećim pravnim propisima kojima su u ovakvoj formulaciji suprotne, npr. članak 3. stavak 3. Zakonom o pružanju usluga u turizmu, (Narodne novine, broj: 68/07, 88/10,30/14, 89/14 i 152/14). Nejasni su razlozi za izmjene sadržane u člancima 67. i 68. Konačnog Nacrta prijedloga kojim se mijenjaju članci 99. i 100. Zakona na način da se Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo daju puno veće ovlasti, posebice mogućnosti ugovaranja za županijskim zavodima i drugim provoditeljima zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
784 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Nije dovoljno definirana nadležnost domova zdravlja, kao ni obveza i odgovornost svih sudionika, posebice nedostaje definiranje mehanizam kojima bi Dom zdravlja mogao koordinirati ugovorne pružatelje zdravstvene zaštite na svom području i eventualne sankcije u slučaju neodaziva. Obzirom na dosadašnje poteškoće oko organiziranja dežurstva i radnih subota, za očekivati je da će se ova odredba zakona, na način kako je formulirana, teško moći primijeniti u praksi, što će pak dovesti u pitanje načelo kontinuiranosti i dostupnosti zdravstvene zaštite pacijentima. Bez sadržajnih i provedbenih odredbi ove odredbe neće imati primjenu u organizaciji zdravstvene zaštite. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen u dijelu definiranja mehanizma koordinacije ugovornih pružatelja zdravstvene zaštite na području jedinice područne (regionalne) samouprave.
785 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. U specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju direktor svakako treba imati i pomoćnika za medicinsku rehabilitaciju (ili za fizioterapijsku djelatnost). Općenito, nisu jasni razlozi za promjenu termina „ravnatelj“ terminom „direktor“, posebice obzirom na činjenicu da je riječ da se na zdravstvene ustanove primjenjuje Zakona o ustanovama koji regulira pojam i ulogu "ravnatelja". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
786 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. U članku 24. potrebno je dodati novi stavak koji glasi: ''Zdravstvena djelatnost hitne medicinske pomoći obavlja se isključivo kao javna služba.'' Isto tako, predlaže se da Nacionalni plan razvoja osim navedenih bolnica obuhvati i specijalne bolnice u Republici Hrvatskoj, obzirom da Nacionalni plan definira razvoj bolničkog sustava u cjelini. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
787 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Članak 55. Konačnog Nacrta prijedloga kojim se mijenja sadašnji članak 78. Zakona i to na način da se zakonskim prijedlogom ukida obveza zadržavanja u domu zdravlja 30% svake djelatnosti koja se daje u koncesiju, smatra se lošijim rješenjem od dosadašnjeg. Takvim uređenjem neće se unaprijediti dostupnost i kontinuitet zdravstvene zaštite, isto kako se neće niti spriječiti odlazak liječnika iz zemlje. Veće mogućnosti za ulaskom u koncesiju nema utjecaja na odlazak liječnika iz zemlje. No, domovi zdravlja dovesti će se u situaciju da u svom sastavu imaju samo ordinacije u ruralnim sredinama, s malim brojem pacijenata i s manjkom financijskih sredstava. Dom zdravlja može pozitivno poslovati samo ako ima u svom sastavu barem 30% timova te na temelju „solidarnosti“ timova koji imaju veći broj pacijenata nadoknađivati gubitke timova s malim brojem pacijenata. Postavlja se pitanje tko će zanavljati medicinsku opremu i financirati održavanje prostora Doma zdravlja u kojim djeluju koncesionari. U stavku 6. istog članka utvrđeno je da jedinica područne (regionalne) samouprave uređuje raspored i način rada koordinatora palijativne skrbi, ali su nejasni izvori financiranja. Nejasno je kako i za koje usluge se organiziraju dispanzeri. Također, valja uzeti u obzir i moguća preklapanja u pružanju usluga kroz dispanzere Doma zdravlja s drugim zdravstvenim ustanovama, kao nedostatak liječnika specijalista koji bi radili u dispanzerima. Posebno sporno smatra se davanje ovlasti ministru da umjesto župana u definiranoj situaciji podnosi zahtjev za pokretanje postupka davanja koncesije! Primljeno na znanje Zakonskim izmjenama predlaže se ukidanje dosadašnjeg ograničenja od maksimalno 30% udjela koncesionara u domovima zdravlja, što znači da će županije samostalno moći odlučiti o broju koncesionara koji im je potreban kako bi građanima na svom području ponudili zdravstvenu zaštitu na najvišem nivou. Kao nastavak procesa u kojem je 75% ordinacija u 4 osnovne djelatnosti primarne zdravstvene zaštite (opća praksa, pedijatrija, ginekologija, stomatologija) već u koncesiji, tijekom 3 do 5 godina županije bi, u što većem broju, ordinacije u navedene četiri djelatnosti organizirali kroz rad koncesionara. Istovremeno, domovi zdravlja bi se više orijentirali na specijalističku medicinu, za što su i bolje opremljeni. Prošlogodišnja analiza rada obiteljskih liječnika pokazala je da su liječnici koncesionari obavili više preventivnih i drugih pregleda, posebno onih za koje je bila potrebna oprema i dodatna edukacija, u značajno su većem opsegu upravljali kroničnim bolestima, te su veći broj pacijenata zbrinuli sami ili u sklopu skupne prakse, ne šaljući ih u bolnice. U skrbi prosječan tim doma zdravlja ima 1363 pacijenata, a koncesionar 1763 pacijenata. Nova uloga domova zdravlja je donijeti rasterećenje i veće zadovoljstvo pacijentima koji će uslugu dobivati brže i kvalitetnije, uz smanjenje listi čekanja i sa širim rasponom dostupnih usluga na jednom mjestu. Dom zdravlja postao bi koordinator za zdravlje u zajednici, povezujući sve dionike u zdravstvenom sustavu kako bi pacijent bio pravodobno i kvalitetno zbrinut bilo da se radi o liječenju kod obiteljskog liječnika, bolnici, provođenju postupaka u domu pacijenta od strane patronažne sestre, njege ili fizioterapeuta, ili provođenju preventive, savjetovanja i koordinacije s ostalim resorima poput škola, vrtića, domova umirovljenika i socijalnih službi.
788 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 5. nejasno je što se podrazumijeva pod točkom 5., odnosno, „Republika Hrvatska iz državnog proračuna osigurava sredstva za: (….) hitnu medicinsku pomoć, osim za osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Primljeno na znanje Ovim zakonskim prijedlogom osiguravaju se sredstva u državnom proračunu za svu hitnu medicinsku pomoć cijelom stanovništvu, osim za osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za koje sredstva osigurava HZZO.
789 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 59. Ugostiteljsku djelatnost (koja uključuje pružanje usluga smještaja, prehrane i točenja pića i napitaka) obvezno treba decidirano i nedvojbeno navesti kako bi se izbjegli svi mogući daljnji nesporazumi i dvojbe oko registracije djelatnosti na trgovačkom sudu i izdavanja rješenja o obavljanju ugostiteljske djelatnosti, što je do sada bio slučaj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
790 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 64. stavak 2. - Lječilište može pružati usluge u turizmu te obavljati ugostiteljsku i srodne uslužne djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministarstva. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da lječilište može pružati turističke i srodne uslužne djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministarstva.
791 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 60. stavak 3. - Opća bolnica može pružati usluge u turizmu te obavljati ugostiteljsku i srodne uslužne djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministarstva. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da opća bolnica može pružati turističke i srodne uslužne djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministarstva.
792 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 59. stavak 2. - Bolnica može pružati usluge u turizmu te obavljati ugostiteljsku i srodne uslužne djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministarstva. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da bolnica može pružati turističke i srodne uslužne djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministarstva.
793 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 59. stavak 2. - Bolnica ne može pružati djelatnosti, već usluge u turizmu te obavljati ugostiteljsku i srodne uslužne djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministarstva. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da bolnica može pružati turističke i srodne uslužne djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministarstva.
794 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. Sukladno odredbama Zakona o pružanju usluga u turizmu i Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti treba decidirano, uz pružanje usluga u turizmu, navesti i obavljanje ugostiteljske djelatnosti na način: stavak 5. -Poliklinika ne može pružati djelatnosti, već usluge u turizmu te obavljati ugostiteljsku i srodne uslužne djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministarstva. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da poliklinika može pružati turističke i srodne uslužne djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministarstva.
795 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. stavak 5. - Poliklinika može pružati usluge u turizmu te obavljati ugostiteljsku i srodne uslužne djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministarstva. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da poliklinika može pružati turističke i srodne uslužne djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministarstva.
796 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 60. Djelatnosti se ne pružaju nego obavljaju, a usluge se pružaju. Nije prihvaćen Zakonskim prijedlogom zdravstveni turizam se definira kao specifičan oblik pružanja zdravstvenih usluga u turizmu u okviru kojeg se koriste dijagnostički i terapijski postupci, postupci medicinske rehabilitacije, prirodni ljekoviti činitelji, provode preventivno-zdravstveni programi uz multidisciplinaran tim, a sve u cilju liječenja, očuvanja, poboljšanja zdravlja i unaprjeđenja kvalitete života.
797 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. u zadnjem stavku iza riječi "multidisciplinaran tim" dodati riječi "zdravstvenih radnika" te nastaviti koji uključuje "najmanje" liječnika, medicinsku sestru i fizioterapeuta"... Prihvaćen Zakonski prijedlog predviđa da medicinski wellness podrazumijeva organizirano provođenje preventivno-zdravstvenih programa uz multidisciplinaran tim koji uključuje liječnika, medicinsku sestru-medicinskog tehničara, kineziologa, psihologa, fizioterapeuta, a u svrhu prevencije bolesti te očuvanja i unapređenja zdravlja.
798 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. u stavku 6., iza riječi "dijagnostičkih i terapijskih postupaka", dodati tekst "kirurških zahvata, usluga dentalne medicine i slično". Nije prihvaćen Pojam "dijagnostički i terapijski medicinski postupak" je širi pojam, nego što korisnik predlaže.
799 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. Stavak 6. i 7. i dalje nisu usklađeni sa člankom 65. stavkom 3. Zakona o radu Primljeno na znanje Zbog specifičnosti sustava zdravstva ovaj zakonski prijedlog predviđa mogućnost rada i dužeg od 48 sati, samo uz pristanak radnika.
800 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. Ukidanje kategorije dežurstva nije prihvatljivo jer je ta kategorija odvajala rad u dežurstvu (koji je u pravilu i prekovremeni rad), od kategorije prekovremenog rada u smislu da za dežurstvo nije bio potreban pisani zahtjev poslodavca, a koji je potreban za prekovremeni rad. Čak dapače kategoriju dežurstva je trebalo detaljno razraditi u smislu da li radnik može raditi 24 sata ili samo 16 sati u dežurstvu. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog nije isključio dežurstvo kao oblik rada, međutim s obzirom da Direktiva o radnom vremenu dežurstvom smatra redovitim radnim vremenom tako je stipuliran stavak 2. ovoga članka, koji obuhvaća i dežurstvo.
801 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. alineja 5. - gubitak koji pokriva osnivač ne bi smio biti razlog za razrješenje direktora u sadašnjem sustavu vrednovanja zdravstvenih usluga Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
802 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. u stavku 8. - Neopravdano je ograničavanje mandata za direktora, jer na takav se način eliminira mogućnost opstanka kvalitetnog kadra, tim više što postoje jasni alati za smjenu direktora ako ne obavlja poslove na zadovoljavajući način. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
803 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. brisati stavak 2. kao nepotreban Nije prihvaćen Korisnik nije obrazložio razloge nepotrebnosti.
804 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. Predviđena je i mogućnost obavljanja djelatnosti palijativne skrbi i na sekundarnoj razini, iako je to nužnost jer palijativa na primarnoj razini ne raspolaže s ležajnim kapacitetima. Nije prihvaćen Posteljni kapaciteti u djelatnosti palijativne skrbi nalaze se i na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti (ustanova za palijativnu skrb, stacionar doma zdravlja). Palijativna skrb se ne mora obavljati u svim zdravstveni ustanovama na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti, već je navedeno predloženo kao mogućnost ovisno o potrebama stanovništva.
805 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 6. podstavak 8. - tekst "organizira provedbu postupaka objedinjene javne nabave za zdravstvene ustanove čiji je osnivač", nije jasno definiran i taj princip nije predviđen za ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
806 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 5. iza zadnje alineje staviti zarez, i dodati novu alineju koja glasi: "- financiranje specijalizacija doktora medicine." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
807 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 122. – nejasno što ta odredba točno znači. Primljeno na znanje Zakonskim prijedlogom predlaže se usklađivanje poslovanja zdravstvenih ustanova vezano uz članak 50. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
808 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 121. Predlaže se produžiti rok za usklađenje statuta na najmanje 6 mjeseci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
809 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 121. Rok za usklađenje statuta od 3 mjeseca prekratak, posebice za ustanove koje imaju promjenu djelatnosti, te prije usklađenja statuta trebaju provesti postupak promjene djelatnosti i ishođenja suglasnosti Županijske skupštine i Ministarstva zdravlja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
810 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. Stavak 2. – predlaže se brisati u cijelosti - Ugovaranje mjera zdravstvene zaštite treba ostati neposredno, između pravnog subjektu koji daje usluge i naručitelja usluga, što je jedino sukladno Zakonu o ustanovama, kao i činjenici da su županijski zavodi samostalne pravne osobe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
811 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 60. Neophodno razjasniti definiciju "u posebnim organizacijskim oblicima". Da li to znači da bi se osnovala nova pravna osoba (subjekt) ili bi se samo funkcionalno odvojeno vodilo poslovanje tih djelatnosti? Napominjemo da ukoliko bi to bilo samo funkcionalno ustrojavanje, da bi bilo i dalje puno nedoumica i preklapanja u važećim propisima (kao npr: radnici iz tih djelatnosti bi i dalje imali ista prava iz rada i po osnovi rada kao i radnici iz zdravstva, tj primjenjivali bi se jedinstveni pravni propisi idr. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
812 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Predlaže se u članku 59. stavku 2. na kraju teksta brisati točku i staviti zarez te dodati tekst koji glasi: „u ostalim zdravstvenim ustanovama direktor ima pomoćnika za pravne poslove i pomoćnika za ekonomske poslove, te pomoćnika za kvalitetu zdravstvene zaštite, sukladno posebnom zakonu .“ U članku 59., iza stavka 10., dodaje se novi stavak 11. koji glasi: Za direktora, zamjenika direktora, pomoćnike direktora i odgovorne osobe unutarnjih ustrojstvenih jedinica ne mogu biti imenovane osobe protiv kojih se vodi postupak ili koje su osuđene za ista ona kaznena djela koja predstavljaju i zapreku za prijam u državnu službu, prema odredbama Zakona o državnim službenicima." Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen u dijelu koji se odnosi na pomoćnika nadležnog za financije.
813 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Navedenu zakonsku regulativnu smatramo ograničavajućom i nedostatnom, jer ista ne omogućuje direktorima drugih zdravstvenih ustanova (osim KBC-a, kliničkih bolnica i ustanova u sanaciji) imenovanje pomoćnika direktora za pravne poslove i pomoćnika direktora za ekonomske poslove. Ističemo da postoje i druge zdravstvene ustanove koje imaju potrebu imenovati navedene pomoćnike, zbog složenosti pravnih i ekonomskih poslova, te odgovornosti koje imaju osobe koje ih obavljaju. Navedeno se posebno odnosi na Opće i Specijalne bolnice, ali i druge zdravstvene ustanove, kad direktor, odnosno upravno vijeće procijene, da je zbog složenosti i odgovornosti rada na navedenim poslovima neophodno imenovati te pomoćnike. Dapače, pomoćnik za pravne poslove i pomoćnik za ekonomske poslove u svim zdravstvenim ustanovama rade isti posao, a isto tako, ako dipl.iur. i dipl.oec. i nisu pomoćnici, opet obavljaju poslove pomoćnika, jer je opseg i sadržaj poslova isti, naročito u zdravstvenim ustanovama u kojima je uposlen po jedan izvršitelj (dipl.iur. i dipl.oec.), jedino je ušteda na plaći. Također se skreće pozornost za zdravstvene ustanove kao što su KBC-i i kliničke bolnice imaju veći broj zaposlenih diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista odnosno cijele timove stručnjaka za različita područja prava odnosno ekonomije, dok u drugim ustanovama ta mogućnost ne postoji. Diplomirani pravnici u zdravstvenim ustanovama svakodnevno rješavaju složene pravne probleme iz svih područja rada i poslovanja. Njihova stručna tumačenja osnova su za zakonit rad kako direktora, tako i zdravstvene ustanove u cijelosti, postupanje sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti i drugim propisima koji reguliraju rad zdravstvenih ustanova. Također je jednako velika odgovornost diplomiranih ekonomista za obavljanje ekonomsko financijskih poslova u zdravstvenim ustanovama, stoga je neobično je da su za razdoblje sanacije propisani takvi pomoćnici, dok za redovno poslovanje nisu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
814 Udruga ravnatelja zdravstvenih škola RH KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. Kao član multidisciplinarnog tima u provođenju medicinskog wellnessa predlažemo uključivanje fizioterapeutskog tehničara s dodatnom edeukacijom iz područja wellessa. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da medicinski wellness podrazumijeva organizirano provođenje preventivno-zdravstvenih programa uz multidisciplinaran tim koji uključuje liječnika, medicinsku sestru-medicinskog tehničara, kineziologa, psihologa, fizioterapeuta, a u svrhu prevencije bolesti te očuvanja i unapređenja zdravlja.
815 Udruga Specijalne Jedinice Policije BAN Koprivnica KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 14. - predložena nadopuna Članak 14. „Poslove u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini obavljaju doktori medicine, specijalisti obiteljske (opće) medicine, specijalisti pedijatrije, specijalisti ginekologije, specijalisti medicine rada, specijalisti medicine rada i sporta i specijalisti školske i adolescentne medicine u timu s prvostupnicom sestrinstva ili medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom, odnosno medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom opće njege, a specijalisti medicine rada i specijalisti medicine rada i sporta u timu i s psihologom s posebnu dopusnicom za područje medicine rada, specijalisti hitne medicine u timu s najmanje medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom, odnosno medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom opće njege s dodatnom edukacijom iz hitne medicine, doktor medicine s dodatnom edukacijom iz hitne medicine u timu s najmanje medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom odnosno medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom opće njege s dodatnom edukacijom iz hitne medicine, prvostupnica sestrinstva sa završenim stručnim usavršavanjem u obliku specijalizacije iz hitne medicine u timu najmanje s medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom, odnosno medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom opće njege s dodatnom edukacijom iz hitne medicine, ili medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom, odnosno medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom opće njege sa završenim stručnim usavršavanjem u obliku specijalizacije iz hitne medicine u timu s najmanje medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom, odnosno medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom opće njege s dodatnom edukacijom iz hitne medicine, doktori dentalne medicine u timu s najmanje dentalnim asistentom, odnosno medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom, specijalisti epidemiologije u timu s osobom sa završenim sveučilišnim preddiplomskim ili stručnim studijem sestrinstva ili sanitarnog inženjerstva, odnosno medicinskim tehničarom ili sanitarnim tehničarom, specijalisti uže specijalnosti zdravstvene ekologije u timu s najmanje sanitarnim tehničarom, specijalisti javnog zdravstva u timu s najmanje medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom, specijalisti medicinske biokemije, odnosno osobe sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem medicinske biokemije u timu s osobom sa završenim sveučilišnim preddiplomskim ili stručnim studijem laboratorijske dijagnostike, odnosno laboratorijskim tehničarom, magistri farmacije u timu s farmaceutskim tehničarom, primalje u timu s primaljom-asistentom te patronažne sestre, djelatnost promicanja zdravlja obavljaju specijalisti epidemiologije ili javnog zdravstva ili školske i adolescentne medicine u timu s najmanje medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom,zaštitu mentalnog zdravlja u okviru promicanja zdravlja mogu obavljati i specijalisti psihijatrije i klinički psiholozi, a izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti obavljaju specijalisti psihijatrije u timu s najmanje kliničkim psihologom i medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom , dok pružanje palijativne skrbi obavljaju doktor medicine odnosno doktor medicine specijalist s dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi, medicinska sestra-medicinski tehničar opće njege ili prvostupnica sestrinstva s dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi, prvostupnica fizioterapije s dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi, te (po potrebi ) psiholog s posebnom( edukacijom za pristup pacijentu na ) dopusnicom za područje palijativne skrbi, i socijalni radnik s posebnom edukacijom za pristup pacijentu na palijativnoj skrbi. U promicanju zdravlja i provođenju (pojedinačnih) mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini,( a posebno ) u palijativnoj skrbi, zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba ostalih dobnih skupina, a posebno starijih od 65 godina, kroničnih bolesnika (mogu sudjelovati) usluge pružaju klinički psiholog i logoped, a u provođenju pojedinačnih mjera sudjeluju socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedinačna specifična pitanja te zaštite. Članak 82.- predložena nadopuna Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i/ili neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke. Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja, odnosno učilištu ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje obrazovnog programa zdravstvenog usmjerenja. Iznimno od stavka 1. ovog članka, zdravstvenim radnicima smatraju se i magistri psihologije sa statusom kliničkog psihologa, a zaposleni su u sustavu zdravstva i pružaju usluge zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
816 Udruga Specijalne Jedinice Policije BAN Koprivnica KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Svi klinički psiholozi, bilo gdje na razini primarne zdravstvene zaštite, a posebice klinički psiholozi psihoterapeutski educirani i s iskustvom individualnih i grupnih psihoterapija, savjetovanja i psihosocijalne pomoći i skrbi u radu s braniteljima i stradalnicima te članovima njihovih obitelji su bili i ostali prva i posljednja crta napada i obrane kod psihičkih smetnji, poremećaja i bolesti te istinski edukacijsko-terapijski suport, ali često i jedina snaga žurne krizne intervencije te kao takovi svi klinički psiholozi, bez obzira gdje su uposleni u sustavu javnog zdravstva, domova zdravlja i bolnica, neizostavno trebaju imati neupitni status zdravstvenih radnika, daleko ispred nekih više tehničkih ili više društvenih struka u zdravstvu, te slijedom toga i imati ozakonjena odgovarajuća prava i obveze s uporištem u samom Zakonu, a ne (samo) u podzakonskim propisnicima, jer oni stvarno i činjenično u svojoj biti te naravi posla i jesu zdravstveni radnici o kojima presudno ovisi mentalno zdravlje pacijenata i svih ugroženih i potrebitih društvenih skupina, a posebice braniteljskih i stradalničkih te članova njihovih obitelji - prema dugogodišnjem ratnom i poslijeratnom iskustvu pojedinaca i udruga. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
817 Valentina Novak KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Da li itko u zdravstvenom sustavu stvarno vjeruje da klinički psiholozi nisu zdravstveni djelatnici? Prvostupnik sam sestrinstva na palijativnom odjelu. Svakodnevno razgovaram s oboljelima u raznim stadijima bolesti i raznim dobnim skupinama te njihovim obiteljima. Bazična edukacija medicinskih sestara bilo kojeg stupnja je nedostatna za izazove s kojima se suočavamo. Važnost kliničkog psihologa tu je neprocjenjiva koliko za kvalitetu života oboljelog o kojoj tako rado pričamo, toliko i za članove njegove obitelji i sve članove tima koji brine o njemu. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
818 Vanda Božić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Kao studenta psihologije uče me o tome kako psiholozi rade i trebaju raditi u zdravstvenim ustanovama. Uče nas da sudjelujemo u multidisciplinarnim timovima koji rade na dijagnosticiranju poremećaja, testiranju i planiranju daljnjeg tretmana, rehabilitaciji i liječenju klijenata psihoterapijskim putem. Smatram da psiholozi, te neki drugi pripadnici pomagačkih struka, imaju važnu i nezamjenjivu ulogu u zdravstvu, te da bi zbog toga trebali biti priznati kao zdravstveni djelatnici. Vanda Božić, studentica psihologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i volonterka Hrabrog telefona. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
819 Vesna Jedvaj KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI članak 82 prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti - Neizmjerno je vazno da klinicki psiholozi dobiju status zdravstvenih radnika. Neosporno je da je njihova pomoc potrebna, da ih je ionako premalo u sustavu i u zemlji koja je prosla rat. Ono sto moze covjeku pruziti dobar klinicki psiholog - ponekad niti najbolji psihijatar ne moze. SVAKAKO da su ZDRAVSTVENI RADNICI; priznajmo im to jer je to istina i jer to zasluzuju. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
820 Virovitičko-podravska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 98. Članak 98. Konačnog prijedloga potrebno je brisati, što znači da se u važećem Zakonu članku 159. ne dodaje članak 159 a. Primljeno na znanje Cilj predložene zakonske norme je da ministar pravilnikom utvrđuje uvjete za nastavak rada u novom koncesijskom razdoblju u istoj ordinaciji privatne prakse.
821 Virovitičko-podravska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. Nejasno je da li zavodi za javno zdravstvo mogu ponovno obavljati preventivne i protuepidemijske postupke DDD ili samo nadzor kao i sada? Podržava se promocija zdravlja kao nova djelatnost zavoda za javno zdravstvo te se predlaže u Zakonu definirati strukturu timova. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
822 Virovitičko-podravska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Hrvatski zavod za javno zdravstvo si uzima velike ovlasti u organiziranju svih djelatnosti i davanja suglasnosti županijskim zavodima za javno zdravstvo za provođenje pojedinih djelatnosti u okviru njihovih nadležnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
823 Virovitičko-podravska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Odredba članka 55. Konačnog prijedloga treba glasiti: ''Dom zdravlja provodi djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada, laboratorijske dijagnostike, zdravstvene njege, radiološke i druge dijagnostike, palijativne skrbi, sanitetskog prijevoza, fizikalne terapije i ljekarničke djelatnosti. Dom zdravlja obavezno provodi patronažnu zdravstvenu zaštitu, izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti i ustrojava dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na svom području. U radu dispanzera mogu sudjelovati svi zdravstveni radnici iz članka 124. ovog Zakona. Djelatnosti iz stavka 1.-3. ovog članka dom zdravlja obavlja i organizira sukladno planu i programu zdravstvene zaštite, kojeg donosi jedinica lokalne (regionalne) samouprave u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim ovlastima na području zaštite zdravlje i organizacije zdravstvene djelatnosti.'' Stavci 3. – 9. ovog članka ostaju nepromijenjeni. Nadalje, prebacivanje djelatnosti liječenja mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti iz zavoda za javno zdravstvo predstavlja smanjenje opsega rada zavoda te smo stava da isto treba ostati kako je bilo i dosadašnje zakonsko rješenje. Zbog nedostatka psihijatara u manjim sredinama treba dozvoliti da nositelji timova u izvanbolničkom liječenju mentalnih bolesti i poremećaja, uključujući ovisnosti, budu liječnici drugih specijalnosti. Uvjeti ustrojavanja dispanzerskih djelatnosti su nedorečeni i nedefinirani. Prema odredbama ovog članka, sanitetski prijevoz se organizira samo u okviru djelatnosti doma zdravlja - u Virovitičko-podravskoj županiji je on organiziran u okviru Zavoda za hitnu medicinu. Također se postavlja pitanje kako župan može uređivati odlukom raspored i način rada koordinatora palijativne skrbi ako je on zaposlenik doma zdravlja ili to on nije?? (nedefinirano). Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da dom zdravlja može provoditi djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada, laboratorijske dijagnostike, zdravstvene njege, radiološke i druge dijagnostike, palijativnu skrb, sanitetskog prijevoza, fizikalne terapije i ljekarničku djelatnost, te obvezno provodi patronažnu zdravstvenu zaštitu, izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti i ustrojava dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na svom području. Organiziranjem izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti u okviru doma zdravlja povećava se dostupnost te se stvaraju temelji za razvoj "psihijatrije u zajednici" uključujući i rehabilitaciju osoba s mentalnim bolestima, a što će provoditi multidisciplinarni tim. Koordinator se može ustrojiti u okviru doma zdravlja ili ustanove za njegu u kući sukladno definiranom broju koordinatora u mreži javne zdravstvene službe. Uz koordinatora može se uspostaviti i mobilni palijativni tim.
824 Virovitičko-podravska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Odredbom stavka 5. ovog članka definirano je da Dom zdravlja na svome području koordinira provođenje zdravstvene zaštite koju provode zdravstvene ustanove, grupne prakse i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju javnu zdravstvenu službu na osnovi koncesije, međutim upitno je kojim instrumentima i ovlastima će koordinirati kada i sada imamo problema u organiziranju radnog vremena s koncesionarima u svim oblicima, a da ne govorimo da su tvrdnje o boljem radu koncesionara neutemeljene jer svakodnevno dobivamo informacije o nezadovoljstvu pacijenata smanjenjem opsega zdravstvene skrbi i neprimjerenim ponašanjem pojedinih liječnika do razmjera drskosti i bahatosti. Isti gotovo uopće ne sudjeluju u aktivnostima koje bi po prirodi svog zvanja trebali kao npr. obavljanje kućnih posjeta za vrijeme predviđeno radnim vremenom, upućuju pacijente na hitnu pred kraj radnog vremena, mrtvozorenje - gotovo svi koncesionari su tražili razrješenje ove dužnosti, tražena izvješća o radu dostavljaju uz veliki otpor, kako ih obvezati da poštuju preuzete ugovorene obveze, odnosno kako ih sankcionirati. Nadalje, organiziranje radnog vremena je i sada problem osobito od petka do ponedjeljka. U ruralnim sredinama, često od petka ujutro do ponedjeljka popodne nema ordinacije koja radi, samo ordinacije doma zdravlja dežuraju, a za koncesionare HZZO ne sankcionira takav oblik nepoštivanja radnog vremena. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen u dijelu definiranja mehanizma koordinacije ugovornih pružatelja zdravstvene zaštite na području jedinice područne (regionalne) samouprave.
825 Virovitičko-podravska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. U konačnom tekstu Zakona treba ugraditi formulaciju za mandate ravnatelja (direktora), tako da ona glasi: “Direktor zdravstvene ustanove imenuje se na vrijeme od četiri godine”, što podrazumijeva da sadašnji ravnatelji (direktori) nastavljaju svoj mandat. Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da mandat direktora traje četiri godine.
826 Virovitičko-podravska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. U članku 27. Konačnog prijedloga u stavku 8. potrebno je izmijeniti redoslijed pri dodijeli koncesije tako da isti glasi: ''Pri davanju koncesije sljedeće nakon koncesije iz stavka 3. ovoga članka redoslijedom prvenstva pred ostalim kriterijima za odabir najpovoljnije ponude jesu: dosadašnji status istog koncesionara, radnik koji je obavljao zdravstvenu djelatnost 10 godina na području jedinice područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka Republike Hrvatske, odnosno u jedinici lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka Republike Hrvatske, kao i radnik koji je obavljao zdravstvenu djelatnost na otocima, u brdsko-planinskim područjima Republike Hrvatske i na područjima posebne državne skrbi sukladno posebnim propisima zaposlenog radnika doma zdravlja, radnik iste struke zaposlen kod koncesionara. Nadalje, ukoliko bi se u koncesije davale sve ordinacije opće-obiteljske medicine, dentalne, zdravstvene zaštite, zdrav. zaštite žena i zdravstvene zaštite predškolske djece javio bi se problem organiziranja zdravstvene zaštite u ruralnim neatraktivnim područjima kojih u VPŽ ima dosta, a liječnici su deficitarni i „u prolazu“ te smatramo da bi trebalo razmotriti ovaj prijedlog, odnosno zaštiti stanovništvo, a osobito ako se uvode i nove djelatnosti iz Prijedloga (deficit stručnog kadra je dugogodišnji problem koji sada eskalira). Kriteriji za izračun koncesijske naknade koje određuje ministar i koji se vezuju uz oblik i visinu zakupa je diskutabilan. Vezano uz odredbu stavka 4. ovog članka, kojom se postupak dodjele koncesije pokreće na zahtjev ministra - upitno je poznavanje ministra sa stanjem na terenu, odnosno na osnovu kojih kriterija će odlučivati o ovoj ovlasti. Također se postavlja pitanje zakupa prostora novim koncesionarima - da li će to biti obaveza ili mogućnost doma zdravlja s obzirom da će domu zdravlja trebati prostor za organiziranje novih djelatnosti Primljeno na znanje Zakonski prijedlog predviđa da su pri davanju koncesije sljedeće nakon koncesije redoslijedom prvenstva pred ostalim kriterijima za odabir najpovoljnije ponude: dosadašnji status istog koncesionara, radnik iste struke zaposlen kod koncesionara, radnik koji je obavljao zdravstvenu djelatnost 10 godina na području jedinice područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka Republike Hrvatske, odnosno u jedinici lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka Republike Hrvatske, kao i radnik koji je obavljao zdravstvenu djelatnost na otocima, u brdsko-planinskim područjima Republike Hrvatske i na područjima posebne državne skrbi sukladno posebnim propisima.
827 Virovitičko-podravska županija KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Potrebno je definirati epidemiološki tim na način da ga čine 3 izvršitelja, kako je sada regulirano kadrovskim normativima HZZO-a (Pravilnik o kadrovskim normativima) Prihvaćen Prihvaćen.
828 Vlasta Siriščević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Cjelokupan, u ovom trenutku tridesetogodišnji radni staž, ostvarila sam u KBC-u "Split" u Splitu, radeći na mjestu kliničkog psihologa na Klinici za psihijatriju pri kojoj je zaposleno ukupno 5 psihologa. Uz nas na Klinici za psihijatriju, jedna kolegica je zaposlena na Klinici za neurologiju, a jedna na Klinici za pedijatriju. U cijelom KBC-u "Split" nas je, dakle, ukupno sedam.Svi mi smo, poput svih psihologa u zdravstvenim ustanovama, u svom svakodnevnom radu u direktnom kontaktu s bolesnicima, kako ambulantnim tako i odjelnim. K nama ih, s ambulantnim ili odjelnim uputnicama na kojima bilježimo svoje usluge, upućuju psihijatri, neurolozi, pedijatri te specijalisti obiteljske medicine. U radu s bolesnicima provodimo psihodijagnostičke postupke, savjetovanja te individualnu i grupnu psihoterapiju. Kad se radi o psihodijagnostičkom aspektu, naš rad uključuje iscrpan razgovor s bolesnikom, primjenu psihodijagnostičkih instrumenata, analizu, interpretaciju i integraciju dobivenih rezultata te konačno pisanje opsežnog nalaza i mišljenja. Naše mišljenje, utemeljeno na rezultatima takvog višesatnog i često višekratnog rada sa svakim pojedinim bolesnikom uvažava se, primjerice, prilikom diferencijalno-dijagnostičkog određenja o kakvom se poremećaju zapravo radi, prilikom uključivanja farmakoterapije, promjene količine propisanog lijeka, prilikom prestanka korištenja psihofarmaka te prilikom praćenja bolesnikova stanja. Uz pismeni oblik mišljnja, posebice vrijednom smatram komunikaciju s liječnikom-specijalistom o svakom pojedinom bolesniku. Uz dobro poznavanje kliničke psihologije, u našoj struci je, ovisno o tome gdje radimo, potrebno i poznavanje psihijatrije, neurologije i pedijatrije. Činjenicu da, uvažavajući sve navedeno, ipak nismo zdravstveni djelatnici, smatram pogreškom koja proizlazi iz nedovoljnog poznavanja prirode i svrhe našeg rada, a tako i zanemarivanja činjenice da psiholozi nedvojbeno sudjeluju u procesu liječenja. Tu pogrešku bi, uzimajući u obzir i činjenicu da je u zemljama EU drugačija situacija po tom pitanju, trebalo ispraviti i pravedno svrstati psihologe zaposlene u zdravstvenim ustanovama u zdravstvene djelatnike. Vlasta Siriščević, Klinika za psihijatriju KBC "Split", Split Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
829 Vojko Rožmanić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Klinički psiholozi su posebno educirani za rad sa bolesnicima i u najtežim stanjima i trenucima. Posjeduju posebna znanja koja su primjenjiva u zdravstvu. Sudjeluju u timskim ekspertizama, postavljanju dijagnoza te u tretmanu bolesnika. Pišu nalaze, provode samostalno dijagnostiku i tretman. U drugim zemljama ravnopravni su po statusu sa ostalim liječnicima specijalistima te bi to stoga bilo očekivano i u našoj zemlji. Kod nas uglavnom su adekvatno prihvaćeni od liječnika te sa njima surađuju jako dobro i puno iako im je status u našim zdravstvenim ustanovama nepriznat. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
830 Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. Ugovaranje provođenja mjera i usluga mora ostati neposredno, između onoga koji traži provedbu mjera i usluga i to plaća i onoga koji provodi te mjere i daje usluge. Neprihvatljiva je treća strana, a pogotovo kada se radi o natječajima. Županijski zavodi za javno zdravstvo su samostalni subjekti koji imaju svog vlasnika i osnivača i ne mogu biti ni na koji način financijski ovisni o “volji” HZJZ-a. Ovakvim prijedlogom poslovi se centraliziraju a županijski zavodi bi bili ispostave HZJZ-a. Prema važećem zakonu o ustanovama županijski zavodi za javno zdravstvo su samostalni pravni subjekti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
831 Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. Brisati stavak 2. Nije prihvaćen Predmetnim prijedlogom želi se ojačati učinkovitost izvršenja ugovornih obveza i provođenja aktivnosti na nivou zavoda za javno zdravstvo.
832 Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 66. Vezano uz stavak 7 (koji predlažemo izbrisati): Osnivanje trgovačkih društva regulirano je Zakonom o trgovačkim društvima, pa je ova odredba suvišna i nejasna. Naime u propisu nije definirano što je to javnozdravstveni interes, a stvarna situacija je da postoje trgovačka društva koja obavljaju poslove iz djelatnosti županijskih zavoda i to u području DDD-a i stručnih poslova iz zaštite okoliša (zdravstvena ekologija) pa je nejasno što se želi postići ovom odredbom. Također Zavodi ne ostvaruju dobit. (potvrđeno rješenjem Ministarstva financija), jer obavljaju poslove od općeg interesa s ciljem očuvanja i zaštite zdravlja vlastite populacije i turista koji posjećuju Republiku Hrvatsku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
833 Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 66. Brisati stavak 7 i sve stavke koji se nastavljaju na njega. Brisati stavak 12, ili dodati riječ "državnih": "Uvjete za unutarnji ustroj državnih zdravstvenih zavoda pravilnikom propisuje ministar." Primljeno na znanje Radi ujednačavanja uvjeta rada u zavodima za javno zdravstvo potrebno je pravilnikom urediti unutarnji ustroj zavoda.
834 Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. Pod djelatnost zavoda za javno zdravstvo vratiti "prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti". Ključno pitanje je zašto mijenjati nešto što dobro funkcionira i time ugroziti konačne ishode? Predlagatelj zakona očito ne poznaje problematiku mentalnog zdravlja ili je ne poznaju odgovorne osobe iz HZJZ-a? Ovim Prijedlogom ZOIDZOZ napravljena je značajna intervencija kojom se zadire u veoma osjetiljivo područje od javnog interesa, koje je definirano s više nacionalnih strategija. Evaluirana je učinkovitost sustava od strane nezavisnogI nstituta TRIMBOS iz Nizozemske /2011/, sustav je ocijenjen kao učinkovit , jeftin i jedinstven, dobio naziv Hrvatski model . Predlagatelj nije naveo da je konzultirao niti jedno stručno društvo koje pokriva ovu problematiku. Smatramo da se značajne izmjene u ovom području moraju donositi u redovitom a ne hitnom postupku nakon široke rasprave svih čimbenika društva . Kako je ovim zakonom definirana psihijatrija u zajednici? Zapravo se otvaraju psihijatrijske ambulante u domovima zdravlja, obzirom na to da je tim za izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja, uključujući ovisnosti definiran da se sastoji od psihijatra i med. sestre. Ovaj Prijedlog ZOIDZOZ nije u skladu s Nacionalnim strategijama koje reguliraju područje zaštite mentalnog zdravlja poglavito s Nacionalnom strategijom suzbijanja zloporabe droga u RH za razdoblje 2012 do 2017.g /“U Republici Hrvatskoj u liječenju ovisnika najveću ulogu ima sustav izvanbolničkog liječenja, odnosno mreža službi za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo, a koordinator je Hrvatski zavod za javno zdravstvo“/ Mentalni poremećaji po tvrdnjama SZO zahvaćaju 25 % svjetske populacije. Ovisnost je globalni društveni problem koji zahvaća sva društva i sve društvene slojeve, dakle problem od javnog interesa, javnozdravstveni je i mora biti kao takav djelatnost zavoda za javno zdravstvo. Domovi zdravlja su i do sada imali mogućnost osnovati dispanzere u bilo kojem području zaštite zdravlja, pa i mentalnog, a pogotovo zakonom iz 2003 g. pa se nije napravilo ništa jer nisu imali potrebne ljudske i druge resurse, a nemaju ih ni sada. U međuvremenu je ovo područje zaživjelo unutar Zavoda za javno zdravstvo, razvilo se postalo učinkovito i multidisciplinarno, jer je zaštita mentalnog zdravlja / uključujući ovisnosti kao dio mentalnog zdravlja/ široko pitanje koje treba sagledati multidisciplinarno i intervenirti multidisciplinarno, a sastav timova ovim Prijedlogom ZOIDZOZ gubi multidisciplinarnost, a samim time i učinkovitost. Prema ovom prijedlogu Zakona definiran je tim izvanbolničkog liječenja…koji se sastoji isključivo od spec. psihijatrije i med. sestre. Ostali članovi dosadašnjih timova za zaštitu mentalnog zdravlja ostaju u Zavodima za javno zdravstvo u djelatnosti promicanja zdravlja? Kad i kako će se definirati koji poslovi ostaju u nadležnosti Zavoda, a koji prelaze u Dom zdravlja? Što se točno odnosi na liječenje, spadaju li u to i usluge savjetovanja? Kako će poslove prevencije koje je dosad obavljao cjelokupni tim sada odrađivati psihijatar i med. sestra? Korisnici usluga u odjelima za mentalno zdravlje ovakvom organizacijom unutar Zavoda dobivaju sveobuhvatniju uslugu koju pružaju stručnjaci različitih profila. ZZJZ-i su županijske ustanove i svojim radom obuhvaćaju cijelu županju. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ne postoji županijski Dom zdravlja već nekoliko „gradskih“, dakle u koji Dom zdravlja prelazi tim iz županijskog zavoda? Zašto je zakonom uvjetovan obavezan prelazak zaposlenika iz ZZJZ-a u Dom zdravlja, kad isti zakon u drugom članku dopušta drugim zaposlenicima (doduše državnim) mogućnost izbora? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
835 Zdravko Kolundžić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Logopedi zaposleni u zdravstvenim ustanovama samostalno provode dijagnostičke postupke i postavljaju dijagnozu prema MKB, isto tako samostalno provode terapijske programe. Rad logopeda u zdravstvu se provodi kroz preventivan i savjetodavan rad. Širok raspon logopedske patologije omogućuje rad u jedinicama intenzivnog liječenja i odjelima neurologije (afazije, disfagije, dizartrije), odjelima otorinolaringologije, audiologije i fonijatrije (alaringealni govor, disfonije, disfagije), odjelima za rehabilitaciju i pedijatriju. Logopedi usluge dijagnostike i terapije pružaju i u okviru konzilijarno-polikliničke zdravstvene zaštite, a zbog bolje dostupnosti usluge trebalo bi isto omogućiti u u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. U gotovo svim zemljama Europske unije logopedi su zdravstveni radnici. Zbog svega navedenoga logopedima bi trebalo priznati status zdravstvenih radnika. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar. Također, zakonskim prijedlogom predviđena je i mogućnost pružanja logopedskih usluga i na razini doma zdravlja u okviru dispanzerskih djelatnosti.
836 zemira medved KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Psiholog koji je zaposlen u sustavu zdravstva je ravnopravni član svakog terapijskog tima uz liječnika psihijatra i ostale pomagačke profesije i ima svako pravo nazivati se zdravstvenim radnikom. Pozdravljam izuzimanje i promociju kliničkih psihologa kao posebno definirane i educirane skupine unutar struke, jer se radi o posebnoj "specijalizaciji" kroz dodatnu izobrazbu i novčano ulaganje u stručnost. Krajnji je čas da se nepravda učinjena psiholozima i naročito kliničkim psiholozima u zdravstvu ispravi!!! Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
837 Zoran Zoričić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Više od 50 godina klinički psiholozi rade u zdravstvenom sustavu i percipirani su od strane pacijenata kao i liječnika s kojima surađuju kao zdravstveni djelatnici. U današnje vrijeme sastavni su dio multidisciplinarnih timova u brojnim djelatnostima, a naročito u zaštiti mentalnog zdravlja. Doprinos kliničkih psihologa u dijagnostičko terapijskom radu, razina kompetencija i odgovornosti u radu s pacijentima na svim razinama zdravstvene zaštite , optimiziraju rad brojnih liječnika specijalista kojih u sustavu nedostaje, kao i kliničkih psihologa. U poslijediplomskoj edukaciji klinički psiholozi su polaznici istih edukacija kao i psihijatri i u nekim područjima, kao što je psihoterapija, podjednako su kompetentni za rad s pacijentima. Sudjeluju u edukaciji zdravstvenih djelatnika na veleučilištima, sveučilištima i u poslijediplomskim stručnim studijima, aktivni su sudionici brojnih stručnih skupova, Zbog primjene psihodijagnostičkih instrumenata ubrzavaju dijagnostiku, doprinose odabiru terapijskih postupaka, doprinose uspješnijim ishodima liječenja i rehabilitaciji pacijenata. Zapošljavanje kliničkih psihologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti rasteretio bi i ovako premalen broj kliničkih psihologa zaposlenih u bolnicama i doprinio kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti mentalnog zdravlja. Predlažem da se u članku 14. u dijelu u kojem se definira tim za zaštitu mentalnog zdravlja naprave sljedeće izmjene:“ .... zaštitu mentalnog zdravlja u okviru promicanja zdravlja mogu obavljati i specijalisti psihijatrije i klinički psiholozi, a izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti obavljaju specijalisti psihijatrije u timu s najmanje kliničkim psihologom, socijalnim radnikom i medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom, ...“. Zoran Zoričić, dopredsjednik Hrvatskog društva za alkoholizam i druge ovisnosti i predsjednik HSKLA Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
838 Zoran Zoričić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Službe za prevenciju i tretman bolesti ovisnosti prema prijedlogu zakona idu u Domove zdravlja. Struka pokazuje zabrinutost za uspješnost trancizije inače stabilnog sustava, te zaključuje kako je sustav liječenja ovisnika u Hrvatskoj stabilan i dobro funkcionira, a preseljenje u Domove zdravlja ima smisla ako će se time unaprijediti skrb za ovisnike. U slučaju preseljenja iz sustava Zavoda za javno zdravstvo izuzetno je važno da se presele cjeloviti multidisciplinarni timovi koji se sastoje najmanje od psihijatra, med. sestre/tehničara, psihologa, soc. radnika i u prelaznom periodu liječnika ostalih specijalizacija koji su educirani i imaju dugogodišnje iskustvo u liječenju ovisnika. Domovi zdravlja mogu preuzeti cjeloviti sustav liječenja ovisnika, no za to je potrebno minimalno 5 godina. Potrebno je uzeti u obzir trenutne specifičnosti zaposlenih u županijskim centrima za javno zdravstvo i lokalne epidemiološke potrebe te upotpuniti timove stručnjacima koji nedostaju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
839 Zoran Zoričić KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Svakako smatram u duhu interdisciplinarnog pristupa da su psiholozi koji rade unutar timova zdravstveni radnici. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
840 Željko Ključević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. "Hrvatski zavod za javno zdravstvo koordinira, stručno usmjerava i prati kvalitetu rada zavoda za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave.“. Postavlja se pitanje:"Raspolaže li HZZJZ za ovaj stavak odgovarajućim ljudskim resursima?" odgovor je NE, stoga brisati ovaj stavak. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
841 Željko Ključević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 66. Zavodima za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) koji su nastavna baza medicinskog ili nekog drugog fakulteta, učilišta i sl treba i dalje ostaviti mogućnost naziva "Nastavni". Osim toga bilo bi neophodno napraviti kategorizaciju zavoda za javno zdravstvo jer nisu svi zavodi istih kapaciteta i resursa niti mogu biti isti po kapacitetima i resursima jer su drugačije potrebe lokalne zajednice u kojoj djeluju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
842 Željko Ključević PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 118. Ovo je neprimjenjivo u većini županijskih zavoda za javno zdravstvo, osim možda u Gradu Zagrebu i PGŽ, pogotovo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Predlagatelj zakona očito ne poznaje, a odgovorne osobe HZZJZ RH loše savjetuju, a dobro znaju sadašnji sastav timova zaštite mentalnog zdravlja i izvan bolničkog liječenja. Timovi su multidisciplinarni, osim psihijatara uključeni su specijalisti epidemiologije, školske medicine, javnog zdravstva te stručni suradnici raznih profila / psiholog, defektolog, soc.radnik I sl/. Što se tiče stanja u županijskom zavodu SDŽ od 4 ugovorena tima psihijatar je nositelj u jednom timu, a u ostala tri su epidemiolog i specijalist školske medicine. Stoga ako se usvoji ovakvo zakonsko rješenje u SDŽ neće biti izvan bolničkog liječenja i tretmana menatlnih bolesti i poremećaja (uključujući ovisnost) jer ga neće imati tko provesti. Rok prilagodbe od 6 mjeseci je iznimno kratak, za ovako nešto trebaju godine /5-6 g./ Djelomično prihvaćen Dom zdravlja obvezan je u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovoga zakonskog prijedloga početi obavljati djelatnost izvanbolničkog liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući bolesti ovisnosti. Specijalisti psihijatrije u timu s medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom i psihologom, socijalnim radnikom, odnosnom drugim stručnjakom za pojedina specifična pitanja te zaštite zavoda za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave koji rade na poslovima zaštite mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti prelaze u dom zdravlja u djelatnost izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja.
843 Željko Ključević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. dodati.... analizira epidemiološko stanje, planira, predlaže i sudjeluje u provođenju mjera i aktivnosti za sprečavanje, rano otkrivanje mentalnih bolesti i poremećaja dodati…– surađuje sa zdravstvenim i drugim ustanovama i zdravstvenim radnicima u provedbi dijagnostike, tretmana i liječenja mentalnih bolesti i poremećaja dodati.. – sudjeluje u planiranju, predlaganju i provođenju mjera za sprečavanje, rano otkrivanje i suzbijanje kroničnih masovnih bolesti uključujući bolesti ovisnosti, Primljeno na znanje Komentar korisnika uključen je na odgovarajući način u sadašnji prijedlog u okviru poslova zavoda za javno zdravstvo, odnosno doma zdravlja.
844 Željko Ključević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. dodati u javno zdravstvene djelatnosti "Zaštita mentalnog zdravlja" Stavak 2 je neprihvatljiv,pravno izrazito dubiozan, ugovoranje provođenja mjera i usluga mora ostati neposredno, jednostavno između onoga koje traži provedbu mjera i usluga i to plaća i onoga koji provodi te mjere i daje usluge neprihvatljiva je treća strana, a pogotovo kada se radi o natječajima. Županijski zavodi za javno zdravstvo su samostalni subjekti koji imaju svog vlasnika i osnivača i ne mogu biti ni na koji način financijski ovisni o “volji” HZZJZ. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
845 Željko Ključević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. dodati .. izostavljen je pomoćnik za kvalitetu !!!? pitanje kvalitete je veoma važno Primljeno na znanje "Pomoćnik za kvalitetu" utvrđen je drugim zakonskim propisom.
846 Željko Ključević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti, promijeniti u Zaštita mentalnog zdravlja te premjestiti u kategoriju "može provoditi" Nije prihvaćen Zakonski prijedlog predviđa da dom zdravlja može provoditi djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada, laboratorijske dijagnostike, zdravstvene njege, radiološke i druge dijagnostike, palijativnu skrb, sanitetskog prijevoza, fizikalne terapije i ljekarničku djelatnost, te obvezno provodi patronažnu zdravstvenu zaštitu, izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti i ustrojava dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na svom području.
847 Željko Ključević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. "Dom zdravlja na svome području koordinira provođenje zdravstvene zaštite koju provode zdravstvene ustanove, grupne prakse i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju javnu zdravstvenu službu na osnovi koncesije. Svi ugovorni pružatelji zdravstvene zaštite obvezni su odazvati se pozivu direktora doma zdravlja i sudjelovati u provođenju zdravstvene zaštite na području toga doma zdravlja.“. Ovaj stavak držim pravno izrazito dubioznim, jer su u pitanju samostalne pravne osobe i direktor Doma zdravlja im ne može biti nadređen ni u kojem smislu. Primljeno na znanje Jedinica područne (regionalne) samouprave koordinira rad svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost.
848 Željko Ključević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. dodati ...zaštiti mentalnog zdravlja, Prihvaćen Zakonski prijedlog predviđa da zdravstvena djelatnost na razini državnih zdravstvenih zavoda obuhvaća javnozdravstvenu djelatnost, djelatnost transfuzijske medicine, djelatnost medicine rada, djelatnost transplantacije, djelatnost hitne medicine i djelatnost telemedicine.
849 Željko Ključević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. promicanje zdravlja, a posebice promicanje, unapređenje, zaštita mentalnog zdravlja( uključujući ovisnosti) je široko pitanje koje se tiče svih te ga kao takvoga treba promatrati multidisciplinarno i multidisciplinarno mu timski pristupati, a to znači uz navedeno timu treba dodati stručne suradnike različitih disciplina( psiholog, defektolog, soc radnik i sl), stoga naziv treba biti "zaštita mentalnog zdravlja ", jer problematika ovisnosti je dio mentalnog zdravlja. „U promicanju zdravlja i provođenju pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini, a posebno palijativnoj skrbi, zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina mogu sudjelovati i psiholog, logoped i socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci, suradnici i volonteri za pojedina specifična pitanja te zaštite.“. /dodati ...zaštiti mentalnog zdravlja, Djelomično prihvaćen U timu za izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti uključujući i bolesti ovisnosti uz psihijatra i medicinsku sestru sudjeluju psiholozi, socijalni radnici odnosno drugi stručnjaci za pojedina specifična pitanja te zaštite.
850 Željko Ključević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti," promijeniti u Zaštita mentalnog zdravljja", jer je potreban cjeloviti pristup uključujući prevenciju i tretman, a ne samo liječenje, a ovisnosti su problematika mentalnih poremećaja Primljeno na znanje Stavljanjem djelatnosti izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja na razinu Doma zdravlja, povećava se dostupnost liječenja i omogućava se razvoj „psihijatrije u zajednici“ u cilju deinstitucionalizacije osoba s duševnim smetnjama, uključujući i njihovu rehabilitaciju, a djelatnost će obavljati multidisciplinarni tim. Promicanje mentalnog zdravlja u zajednici ostaje kao dio djelatnosti koji provode Zavodi za javno zdravstvo.
851 Željko Ključević KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Ovaj Prijedlog Zakona nije u skladu sa Nacionalnim strategijama koje reguliraju područje zaštite mentalnog zdravlja poglavito s Nacionalnom strategijom suzbijanja zloporabe droga u RH za razdoblje 2012 do 2017.g Citat iz važeće strategije /“U Republici Hrvatskoj u liječenju ovisnika najveću ulogu ima sustav izvanbolničkog liječenja, odnosno mreža službi za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo, a koordinator je Hrvatski zavod za javno zdravstvo“/ Mentalni poremećaji po tvrdnjama SZO zahvaćaju 25 % svjetske populacije. Ovisnost je globalni društveni problem koji zahvaća sva društva i sve društvene slojeve, dakle problem od javnog interesa, javnozdravstveni je i mora biti kao takav djelatnost zavoda za javno zdravstvo. Predlagatelj zakona očito ne poznaje problematiku mentalnog zdravlja/ili je ne poznaju odgovorne osobe iz HZZJZ RH !!!!!?/ Ovim Prijedlogom Zakona napravljena je značajna intervencija kojom se zadire u veoma osjetiljivo područje od javnog interesa , koje je definirano s više nacionalnih strategija. Evaluirana je učinkovitost sustava od strane nezavisnog Instituta TRIMBOS iz Nizozemske /2011/, sustav ocijenjen kao učinkovit , jeftin i jedinstven, dobio naziv „Hrvatski model” . Domovi zdravlja su i do sada imali mogućnost osnovati dispanzere u bilo kojem području zaštite zdravlja, pa i mentalnog, a pogotovo zakonom iz 2003 g. pa se nije napravilo ništa jer nisu imali potrebne ljudske i druge resurse, a nemaju ih ni sada. U međuvremenu je ovo područje zaživjelo unutar Zavoda za javno zdravstvo, razvilo se postalo učinkovito i multidisciplinarno, jer je zaštita mentalnog zdravlja / uključujući ovisnosti kao dio mentalnog zdravlja/ široko pitanje koje treba sagledati multidisciplinarno i intervenirati multidisciplinarno, a sastav timova ovim Prijedlogom Zakona gubi multidisciplinarsnost, a samim time i učinkovitost. Inzistiranje na strogoj potrebi isključivo čisto preventivne djelatnosti svrstati u sustav zavoda za javno zdravstvo da bi se zadovoljila forma iz prošlosti je iracionalno u odnosu na realno sadašnje stanje gdje je sustav zaštite mentalnog zdravlja uključujući ovisnosti izrazito učinkovit, funkcionalan i jeftin. Optimalno bi bilo dozvoliti lokalnoj i regionalnoj samoupravi, dakle vlasniku, a vlasnik Doma zdravlja i Zavoda za javno zdravstvo je isti, donijeti odluku u kojoj organizacijskoj cjelini sustav zaštite mentalnog zdravlja uključujući ovisnosti je najučinkovitiji na određenom području. Ovakav pokušaj presađivanja ovakovog sustava imati će za posljedicu gubitak učinkovitosti i funkacionalnosti što će se odraziti negativnim učincima za društvo u cjelini. Oživljavanje Domova zdravlja na predloženi način otvara mnoge nejasnoće, prvenstveno koliko će to sve koštati, koliko je svima poznato novaca nema, gdje će pronaći sve potrebne kadrove / pogotovo specijaliste /, ako bi se išlo na školovanje specijalista onda ponovno se otvara pitanje novca, osim toga školovanje traje 5-6 godina, što za to vrijeme? Slijedom navedenog ovaj dio definitivno nije za izmjene po hitnom postupku. Djelomično prihvaćen Ovim zakonskim prijedlogom definiran je prijelazan rok u kojem je dom zdravlja obvezan u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovoga zakonskog prijedloga početi obavljati djelatnost izvanbolničkog liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući bolesti ovisnosti. U tom prijelaznom razdoblju izradit će se i novi prijedlog Strategije za suzbijanje zlouporabe droga. Specijalisti psihijatrije u timu s medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom i psihologom, socijalnim radnikom, odnosnom drugim stručnjakom za pojedina specifična pitanja te zaštite zavoda za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave koji rade na poslovima zaštite mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti prelaze u dom zdravlja u djelatnost izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja. Također, stavljanjem djelatnosti izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja na razinu Doma zdravlja, povećava se dostupnost liječenja i omogućava se razvoj „psihijatrije u zajednici“ u cilju deinstitucionalizacije osoba s duševnim smetnjama, uključujući i njihovu rehabilitaciju, a djelatnost će obavljati multidisciplinarni tim. Promicanje mentalnog zdravlja u zajednici ostaje kao dio djelatnosti koji provode zavodi za javno zdravstvo. Kadrovska struktura dodatno će se osigurati funkcionalnim povezivanjem, korištenjem postojećih kapaciteta i izobrazbom, gdje se ukaže potreba, a domu zdravlja se daje ključna uloga u osiguravanju skrbi za zdravlje u zajednici.
852 Ženska soba - Centar za seksualna prava KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Klinički psiholozi/inje trebaju biti klasificiani kao zdravstveni djelatnici jer je njihov doprinos unutar preventivnih i tretmanskih programa zaštite mentalnog zdravlja neizostavan i jedinstven. Psiholozi/ginje posjeduju napredna znanja i vještine primjene i interpretacije suvremenih psihodijagnostičkih instrumenata, odredbama Hrvatske psihološke komore određeni su zahtjevi za trajnim usavršavanjem unutar pripadajućih stručnih razreda, te specifičnim znanjima i vještinama pridonose unaprijeđivanju kvalitete zdravstvenog sustava. Djelomično prihvaćen Zakonskim prijedlogom predviđeno je da radnike koji pružaju usluge zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva utvrđuje pravilnikom ministar.
853 Ženska soba - Centar za seksualna prava KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 14. Psiholozi/inje su neizostavni dio stručnih multidisciplinarnih timova koji rade u primarnoj prevenciji u području zaštite i promicanja mentalnog zdravlja. Usluge psihologa/inja ne može nadomijestiti ni jedna druga uključena struka, te sa svojim specifičnim znanjima i vještinama pružaju jedinstveni doprinos u zdravstvenom sustavu, prije svega u provođenju psihološke dijagnostike i procjene, te u planiranju i provedbi preventivnih programa zaštite mentalnog zdravlja za različite ciljane populacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.