Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Obrascu prethodne procjene Zakona o nacionalnoj mirovini

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA "Očekuje se smanjivanje siromaštva starijih osoba te ublažavanje stigme siromaštva, kao i postizanje administrativnog pojednostavljenja u vidu smanjenja postupaka za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć." Ova formulacija će ostati samo slovo na papiru ukoliko iznosi koji budu definirani budu simboličke naravi. Potrebno je definirati minimalni iznos koji je potreban za redovne životne potrebe. Samo u tom slučaju će ovaj zakon imati smisla i ova očekivanja će biti ispunjena. Boboljšanja se neće dogoditi simboličkim iznosima nego konkretnim mjerama. Prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona između ostalih uvjeta definirat će se cenzusi prihoda/imovine koje je potrebno ispuniti za priznanje prava na nacionalnu mirovinu. Minimalni iznos prihoda već je definiran propisima iz sustava socijalne skrbi te se temeljem istoga ostvaruje zajamčena minimalna naknada. Institut nacionalne mirovine na drugi će način definirati uvjete za ostvarivanje prava, ali također utvrđivanjem cenzusa (dohodovnog i/ili imovinskog).
2 Mirsad Ajkić PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE U principu nisam protiv uvođenje takozvane nacionalne mirovine po meni bi možda bio logičniji naziv staračka mirovina zato što bi se za istu ostvarili pravo nakon 65 godina životne dobi u suprotnom oni koji rade oni bi u punu starosnu mirovinu sa 67 godina životne dobi. Ovih dana slušamo kako mirovinski fond jedva opstaje pa stoga pitanje od kuda će se to financirati da bi se ta vrsta mirovina financirala onda bi prihvatljivo da se odvoje povlaštene mirovine od radničkih i sigurno bi situacija bila puno jasnija a kroz taj vid bi bilo prostora za povećanjem onih najnižih mirovina jer povlaštene mirovine svojim prosjekom u mnogome utječu na prosjek radničkih mirovina i zato sam mišljenja da bi kroz proračun bi se trebale financirati povlaštene mirovine a skupinu nacionalnih mirovina oni koji ostvare 15 godina staža staviti u skupinu radničkih mirovina a oni koji nemaju staža a imaju starosnu dob takve financirati na način kako i povlaštene mirovine.Siguran sam da bi na taj način nekim skupinama mirovine porasle ne bi predstavljao problem za financirati nacionalne mirovine s tim da i tu skupinu razdvojiti oni sa 15 godina staža uvrstiti i dati im naziv starosna mirovina a oni koji imaju manje ili nikako radnog staža a dožive 65 godina i više ta bi skupina se mogla nazvati primatelji nacionalnih mirovina Nije prihvaćen Nacionalna mirovina je predviđena kao davanje koje će biti financirano iz državnog proračuna. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje transparentno putem svojih statističkih podataka koje redovno objavljuje prikazuje broj korisnika i kategorije mirovina ostvarenih prema posebnim propisima, što će se odnositi i na nacionalnu mirovinu. Naime, HZMO primjenjuje Pravilnik o načinu utvrđivanja visine sredstava koje RH osigurava u državnom proračunu za pokrivanje dijela obveza mirovinskog osiguranja, kojim se uređuje način utvrđivanja visine sredstava za obveze koje se ne osiguravaju temeljem doprinosa.
3 Zoran Anušić PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Ovaj obrazac prethodne procjene Zakona o nacionalnoj mirovini ne pruža uvid u problem kojeg se želi riješiti. Podatak da u RH 53000 starijih osoba stava nije ispunilo minimalne uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu te nemaju drugih prihoda nije dovoljan. Prema obrazloženju, smatra se kako ove osobe spadaju u najsiromašnije osobe u državi, ali bi osim takve pretpostavke to trebalo analizirati prije predlaganja uvođenja nacionalne mirovine i samog zakona. Također, kaže se da u nedostatku drugih primanja ove osobe traže pomoć iz sustava socijalne skrbi, a ostvarenje prava na takvu pomoć ovisi o imovinskom ili dohodovnom cenzusu, čije se potvrđivanje i provjera periodično provodi. Prvo je pitanje koliko je osoba od 53,000 ostvarilo socijalnu pomoć? Da li oni koji je nisu ostvarili nisu ni zatražili, ili nisu prošli imovinski cenzus? Svrha socijalne pomoći (zajamčenog minimalnog dohotka) upravo je zaštita od apsolutnog siromaštva onih koji nemaju ni dohotka ni imovine. Zajamčeni minimalni dohodak u RH dobro cilja potrebite i ne rasipa javni novac. Drugo pitanje na koje treba odgovoriti je da li postojeći sustav socijalne pomoći može tu funkciju obaviti kao i socijalna mirovina. Treće je pitanje da li je imovinski cenzus u socijalnoj pomoći primjeren za najstarije stanovništvo, pogotovo u ruralnim područjima, na isti način kao i ostale kategorije ili je potrebna neka vrsta „pozitivne diskriminacije“ (da li starija osoba bez prihoda treba prepisati državi kuću na selu ili zemlju u zamjenu za socijalnu pomoć kao i ostale kategorije?). Argumentirani odgovori na ova i druga pitanja trebali bi prethoditi savjetovanju s javnošću na ovu temu. Citirana analiza IJF ne pruža odgovore na ključne dileme uvođenja socijalne mirovine. Upravo suprotno, analiza IJF ograničava se samo na starije osobe bez mirovine, ne i njihov socijalni profil, i otvara mnoštvo pitanja uključujući i pitanje interakcije socijalne mirovine i postojećeg sustava socijalne pomoći. Umjesto citirane rečenice iz zaključka te analize mogle su se recimo izabrati ove iz kojih ne proizlazi da taj rad podržava potrebu za izradom nacrta zakona: „Programi socijalnih mirovina moraju se dobro uklopiti u ukupnu sliku sustava socijalne pomoći i skrbi u svakoj zemlji. Potrebno je razmotriti postoje li drugi programi koji služe ostalim dobnim ili specifičnim skupinama (npr. osobama s invaliditetom)? Ako ne postoje, onda socijalna mirovina, pogotovo ako je univerzalna, narušava načelo horizontalne jednakosti  što znači da su starije osobe na neki način dostojnije (ili zaslužnije) za ostvarivanje podrške od ostalih potrebitih skupina, kao što su siromašna djeca i/ili zaposlene obitelji s niskim dohotkom. ....... Nadalje, neminovno se javlja pitanje učinkovitosti: treba bi osigurati materijalnu podršku putem sustava socijalnih mirovina ili uključivanjem starijih osoba u druge programe socijalne pomoći? Različite zemlje to rješavanju na raznovrsne načine.“ „Najkraće, iako su djelovanje i snaga utjecaja socijalne mirovine zasad još dosta nepoznati, utvrđivanje visokog iznosa takve mirovine najvjerojatnije nepovoljno utječe i na odnos prema drugim mirovinama. Time se narušava pravednost mirovinskog sustava jer slične mirovine dobivaju osiguranici koji su radili određeni broj godina i/ili imali redovni dohodak te plaćali doprinose i oni koji to nisu činili. Socijalna mirovina je sama po sebi izraz solidarnosti, a njezini korisnici ne moraju nužno biti siromašni ako ne žive sami ili ako raspolažu većom imovinom.“ Smatram da se u slučaju socijalne ili nacionalne mirovine radi o vrlo važnom konceptu socijalne politike kojem bi se trebalo pristupiti ozbiljno i sustavno, uz jasnije i uvjerljivije argumente za njeno uvođenje od prezentiranih. Prihvaćen Nacrt prijedloga zakona o nacionalnoj mirovini bit će rezultat rada široke radne skupine sastavljene od dionika iz svih relevantnih skupina (predstavnika akademske zajednice, socijalnih partnera, predstavnika umirovljenika), koja će kroz svoj rad osvijetliti sve aspekte uvođenja nacionalne mirovine i utvrditi kriterije za njeno korištenje. Neizostavno će nastojati da taj institut u konačnici koriste osobe starije životne dobi kojima su prihod, odnosno imovina nedovoljni za dostojanstven život. Kod utvrđivanja kriterija za priznanje prava svakako će se voditi računa o imovnom/dohodovnom statusu osoba koje bi mogle koristiti to pravo te se neće dozvoliti preklapanje prava sa sličnim institutima iz sustava socijalne skrbi (zajamčenom minimalnom naknadom).