Izvješće o provedenom savjetovanju - PRIJEDLOG ZAKONA O POSTUPKU RAZDUŽIVANJA STRATEŠKIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. I AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d. PRIVATIZACIJOM TRGOVAČKOG DRUŠTVA HRVATSKE AUTOCESTE ODRŽAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.d. PUTEM INICIJALNE JAVNE PONUDE (IPO)

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Karlo Rukavina PRIJEDLOG ZAKONA O POSTUPKU RAZDUŽIVANJA STRATEŠKIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. I AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d. PRIVATIZACIJOM TRGOVAČKOG DRUŠTVA HRVATSKE AUTOCESTE ODRŽAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.d. PUTEM INICIJALNE JAVNE PONUDE (IPO), II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predlagatelj govori o u "još jednom" refinanciranju cijelog preostalog duga od 2.060 milijuna eura, a to je nemoguće ako je u pitanju još "jedno refinanciranje uz državno jamstvo". Smatram da bi se išlo u refinanciranje sukladno priljevu kreditnih obaveza po preostalim kreditima. Koji je scenarij ako se ne iskomunicira pravovremeno ili uopće sa DG Competition-om, ako se već planira ? Nije prihvaćen Nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
2 Karlo Rukavina PRIJEDLOG ZAKONA O POSTUPKU RAZDUŽIVANJA STRATEŠKIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. I AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d. PRIVATIZACIJOM TRGOVAČKOG DRUŠTVA HRVATSKE AUTOCESTE ODRŽAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.d. PUTEM INICIJALNE JAVNE PONUDE (IPO), II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Koja je to kreditna sposobnost HAC-a d.o.o. u trenutku kad ostaje bez prihoda od cestarine, temeljem koje bi mogao pregovarati o novom zaduženju ako on više nema nikakvih prihoda ili ako ih ima da li su oni dostatni da bude kreditno sposoban ? Hrvatske autoceste d.o.o. i da imaju prihode trebaju jamstvo Vlade RH, a to znači ponovno povećanje duga RH. Ozbiljne financijske institucije svakako će tražiti jamstvo. Jamstvo može biti i u obliku imovine a to znači jedino dionica HAC-ONC-a d.d. koje bi bile u vlasništvu HAC-a. Na taj način došlo bi do velikog RIZIKA u slučaju nemogućnosti otplate kredita, da davatelj kredita dođe u vlasništvo dionica. Kojim to dokumentom se Svjetska banka obavezala da će refinancirati dio preostalog duga 2.060 miliona eura? Pregovaranje i načelna suglasnost ne znači i pristanak Svjetske banke. Status HAC-a kao pregovarača bez prihoda od cestarine je nikakav, a sa jamstvom države je opet povećanje javnog duga. Nije prihvaćen Nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
3 Karlo Rukavina PRIJEDLOG ZAKONA O POSTUPKU RAZDUŽIVANJA STRATEŠKIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. I AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d. PRIVATIZACIJOM TRGOVAČKOG DRUŠTVA HRVATSKE AUTOCESTE ODRŽAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.d. PUTEM INICIJALNE JAVNE PONUDE (IPO), II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Govori se o primitku od 1,5 milijardi eura. Temeljem kojeg izračuna ili bar projekcije se došlo do te vrijednosti. Osnovni input za to je vrijednost buduće dionice HAC-ONC-a d.d. U razgovoru za Slobodnu Dalmaciju od 30.05.2015. godine resorni ministar ali prvenstveno predsjednik Skupštine HAC-a Siniša Hajdaš Dončić na pitanje novinara o projekciji moguće zarade od prodaje 60% dionica u vrijednosti 1,3 milijardi eura ni jednom riječju nije korigirao novinara glede očekivane zarade. Gdje je u dva dan od puštanja nacrta Zakona u javnu raspravu do članka nestalo 200 miliona eura? Na konkretno pitanje koliko će otprilike vrijediti paket dionica za jednog građanina , predsjednik Skupštine HAC-a odgovara da to nije u ovom trenutku moguće reći, te da će se to odrediti tijekom izrade IPO prospekta. Koji su elementi korišteni za procjenu vrijednosti 100% HAC-ONC-a d.d. od 2,5 milijardi eura. Kojom metodologijom i na temelju kojih ulaznih podataka. Nije prihvaćen Nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
4 Karlo Rukavina PRIJEDLOG ZAKONA O POSTUPKU RAZDUŽIVANJA STRATEŠKIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. I AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d. PRIVATIZACIJOM TRGOVAČKOG DRUŠTVA HRVATSKE AUTOCESTE ODRŽAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.d. PUTEM INICIJALNE JAVNE PONUDE (IPO), II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predlagatelj nacrta Zakona se služi terminom "Pod pretpostavkom uspješno provedene inicijalne javne ponude". Kako može biti "pretpostavka", odnosno predlagatelj nije naveo što će se dogoditi u slučaju "neuspješne" provedene inicijalne javne ponude dionica. Tko bi bio oštećena strana, HAC d.o.o., HAC-ONC d.d., Vlada RH kojoj bi stigla na naplatu jamstva kreditora recimo za kreditne obaveze ARZ-a ili recimo ne uspije se prodati planiranih 60%, nego samo 20% dionica. To ni jednom riječju nije spomenuto a to ima veliki financijski rizik za sve pa i za Republiku Hrvatsku i njezin javni dug, proračun. Ovo je preozbiljna transakcija da bi se za njenu uspješnost koristio termin " Pod pretpostavkom uspješene". Nije prihvaćen Nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
5 Karlo Rukavina PRIJEDLOG ZAKONA O POSTUPKU RAZDUŽIVANJA STRATEŠKIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. I AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d. PRIVATIZACIJOM TRGOVAČKOG DRUŠTVA HRVATSKE AUTOCESTE ODRŽAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.d. PUTEM INICIJALNE JAVNE PONUDE (IPO), II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predlagatelj izmjena Zakona o cestama Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture dana 27.05.2015. godine pokrenuo je javnu raspravu na stranicama DUDI-a. Mislim da se sa javnom raspravom trebalo pričekati do trenutka završetka javne rasprave o ovom prijedlogu Zakona i njegovog konačnog izgleda ukoliko bi se nastavilo sa zakonskom procedurom za njegovo usvajanje. Nije prihvaćen Nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
6 Karlo Rukavina PRIJEDLOG ZAKONA O POSTUPKU RAZDUŽIVANJA STRATEŠKIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. I AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d. PRIVATIZACIJOM TRGOVAČKOG DRUŠTVA HRVATSKE AUTOCESTE ODRŽAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.d. PUTEM INICIJALNE JAVNE PONUDE (IPO), II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Cilj ovog zakona nije navedeno nego je to samo povod za privatizaciju odnosno smanjenje javnog duga države koji Vlada ne zna ili nije u stanju smanjiti ni na koji drugi način. Kratkoročno to bi imalo efekt na statističkom nivou prezentacije u prvom kvartalu godine u kojem bi se to i tehnički provelo ali dugoročno ovo je štetan prijedlog i nije u interesu Republike Hrvatske a naročito HAC-a d.o.o., kao zakonski strateškog poduzeća od interesa RH. Ako bi se načelno i prihvatio ovaj model za kojeg smatram da je krivi i da uz to ima i elemenata kaznene odgovornosti, doprinos smanjenju javnog duga može se postići i prodajom manjeg udjela kojim se ne dovodi utjecaj Republike Hrvatske na upravljanje u budućem poduzeću HAC-ONC d.d. Primarni cilj je privatizacija. Radi se o prodaji upravljanja važne državne infrastrukture tj. prodajom budućih prihoda dugoročno. Da li se ovim zakonom kozmetički "spašava" država na kratki period ili dugoročno Hrvatske autoceste d.o.o. ? Nije prihvaćen Nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
7 Karlo Rukavina PRIJEDLOG ZAKONA O POSTUPKU RAZDUŽIVANJA STRATEŠKIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. I AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d. PRIVATIZACIJOM TRGOVAČKOG DRUŠTVA HRVATSKE AUTOCESTE ODRŽAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.d. PUTEM INICIJALNE JAVNE PONUDE (IPO), II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Kojim konkretnim službenim dokumentom Vlade RH, Ministarstva, EU Komisije odnosno njezine Uprava za konkurentnost, ili neke druge institucije EU, se državna jamstva za Hrvatske autoceste d.o.o. konkretno tretiraju kao nedopuštena? Nikakva e-mail prepiska o kojoj se godinama priča i koja se kao argument za potrebu monetizacije i po modelu A a sad i B ne može prihvatiti i tretirati kao službeni dokument. Vlada RH je inače 2014. godine, EU Komisiji argumentirala da eventualno jamstvo HAC-u nikako nije državna potpora jer je riječ o ulaganjima u državnu infrastrukturu, autoceste, i to na tržištu na kojem nema konkurencije iz privatnoga sektora. Da li se ovaj stav Vlade RH za koji smatram da je ispravan, promijenio? DEFINICIJA DRŽAVNE POTPORE Definicija državnih potpora dana je u Članku 2, alineja 1. Zakona o državnim potporama (Narodne novine br.: 47 od 16.04.2014.), "− državna potpora je stvarni i potencijalni rashod ili umanjeni prihod države dodijeljen od davatelja državne potpore u bilo kojem obliku koji narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja stavljajući u povoljniji položaj određenog poduzetnika ili proizvodnju određene robe i/ili usluge utoliko što utječe na trgovinu između država članica Europske unije, u skladu s člankom 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU)". HAC d.o.o. nije ekonomski operator koji djeluje na tržištu, kao što je to slučaj u telekomunikacijama, HŽ Cargu, HŽ putničkom prijevozu itd. HAC d.o.o. bi bio operator kad bi imao u sklopu svog poslovanja prijevozničku tvrtku za cestovni promet čiji kamioni ili autobusi ne bi plaćali cestarinu te bi na taj način bilo operator u smislu usluge i na taj bi način kršio tržišno natjecanje. Ovdje se radi o infrastrukturi. Ni jednim strateškim dokumentom RH nije predviđena izgradnja novih pravaca autocesta koji bi bili konkurentni sadašnjoj mreži AC i sadašnjem upravitelju. Nije prihvaćen Nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
8 Karlo Rukavina PRIJEDLOG ZAKONA O POSTUPKU RAZDUŽIVANJA STRATEŠKIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. I AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d. PRIVATIZACIJOM TRGOVAČKOG DRUŠTVA HRVATSKE AUTOCESTE ODRŽAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.d. PUTEM INICIJALNE JAVNE PONUDE (IPO), II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U ovoj ocjeni stanja koja bi trebala biti polazna točka predlagatelju Zakona, konstatira se da je ukupni dug HAC-a i ARZ-a d.d. na dan 30. travnja 2015. godine 4.014 milijuna eura, odnosno da je zaduženost HAC-a 3.102 milijuna eura odnosno 23.544 milijuna kuna. Šest dana prije objavljivanja ovog nacrta Zakona i njegovog puštanja u javnu raspravu, dana 21. svibnja 2015. godine na 229. sjednici Vlade Republike Hrvatske prilikom obrazlaganja 8. točke dnevnog reda koja se odnosila na izdavanje suglasnosti za kreditno zaduženje HAC-a, ministar ali prvenstveno predsjednik Skupštine HAC-a javno pred svim članovima Vlade i predsjednikom Zoranom Milanovićem iznosi podatak da su samo Hrvatske autoceste d.o.o. na dan 30.travnja 2015. godine zadužene u iznosu od 34.000 milijuna kuna(audio i video zapis sa sjednice u 16:06 minuti). Temeljem ovakvog izlaganja Vlada RH je donijela Odluku i glasala (izvor: www:vlada.gov.hr). Matematičkom operacijom prvog stupnja (oduzimanje) 34.000 - 23.544 = 10.456 milijuna kuna tj. dobije se razlika. Osnovno pitanje je da li da vjerujemo predlagatelju ovog nacrta Zakona i na ostalim „ocjenama stanja“ kad je negdje u samo šest (6) dana nestalo ili je višak, više od 10.456 milijuna kuna tj. preko deset milijardi kuna? Nije prihvaćen Nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
9 Karlo Rukavina PRIJEDLOG ZAKONA O POSTUPKU RAZDUŽIVANJA STRATEŠKIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. I AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d. PRIVATIZACIJOM TRGOVAČKOG DRUŠTVA HRVATSKE AUTOCESTE ODRŽAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.d. PUTEM INICIJALNE JAVNE PONUDE (IPO) Naziv ovog zakona treba biti cilj a ne predradnje i trebao bi glasiti PRIJEDLOG ZAKONA O PRIVATIZACIJI TRGOVAČKOG DRUŠTVA HRVATSKE AUTOCESTE ODRŽAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.d. PUTEM INICIJALNE JAVNE PONUDE (IPO) Primljeno na znanje Navedeni prijedlog će biti razmotren.
10 Karlo Rukavina ZAŠTITA INTERESA I SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE I OBVEZA ISPLATE DOBITI PUTEM DIVIDENDE, Članak 12. Na koji način HAC d.o.o. može raditi poslove iz stavka 9. kad je ovim istim člankom 12,. stavkom 1. ,Ministarstvo nadležno za poslove prometa zaduženo je i odgovorno za nadzor provođenja Ugovora o upravljanju iz članka 6. ovog Zakona? Nije prihvaćen Nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
11 Karlo Rukavina ZAŠTITA INTERESA I SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE I OBVEZA ISPLATE DOBITI PUTEM DIVIDENDE, Članak 12. Da li konstatacijom o pravnom slijedniku predlagatelj Zakon predviđa likvidaciju društva HAC d.o.o. u određenom vremenskom periodu ? Nije prihvaćen Nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
12 Karlo Rukavina ZAŠTITA INTERESA I SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE I OBVEZA ISPLATE DOBITI PUTEM DIVIDENDE, Članak 12. Ako bi Sabor trebao donijeti odluku o potrebi raskidanja Ugovora, onda bi Sabor RH morao donijeti i Odluku o potrebi sklapanju Ugovora a to sve na prijedlog Vlade RH, tj. resornog ministarstva nadležnog za promet i Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Nije prihvaćen Nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
13 Karlo Rukavina ZAŠTITA INTERESA I SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE I OBVEZA ISPLATE DOBITI PUTEM DIVIDENDE, Članak 12. Ministarstvo nije ni organizacijski ni stručno kompetentno za nadzor provođenja Ugovora o upravljanju. Nadzor nad provedbom Ugovora jedino mogu raditi Hrvatske autoceste d.o.o. kao stručno organizirana tvrtka ali i kao zainteresirana strana kojoj je u interesu provođenje Ugovora u službi interesa društva tj. Vlasnika jednog dijela dionica ali i interesa države. Nije prihvaćen Nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
14 Karlo Rukavina POSTUPAK INICIJALNE JAVNE PONUDE , Članak 10. Ukoliko se donese posebna Odluka od strane Vlade RH o odustajanju procesa ali nakon likvidacije društva ARZ-a, a samim tim i preuzimanjem od strane RH svih kreditnih zaduženja likvidiranog društva, tad je direktno ugrožen javni interes i to je direktno u suprotnosti sa tvrdnjom iz prve rečenice dijela „III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno izdvajanje posebnih sredstava na teret državnog proračuna Republike Hrvatske“ Likvidacijom društva ARZ i preuzimanjem kreditnih obaveza, Vlada RH morat će isplatiti vrijednost svih kreditnih zaduženja koja su preuzeli na teret svih poreznih obveznika RH. Ako se pregovaralo i pregovara sa davateljima kredita ARZ-u da će se njihova potraživanja temeljem kredita isplatiti po završetku privatizacije HAC-ONC-a, nitko ne garantira da ti isti kreditori neće naplati odmah državna jamstva u slučaju prethodne odluke. Nije prihvaćen Nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
15 Karlo Rukavina POSTUPAK PRIVATIZACIJE TRGOVAČKOG DRUŠTVA HAC-ONC d.d. PUTEM INICIJALNE JAVNE PONUDE, Članak 8. Institucionalni ulagači su organizacije koje kupuju najveći dio vrijednosnih papira na financijskom tržištu. Svojom veličinom i značenjem mogu utjecati na cijene i ostale uvjete na tržištu. To mogu biti banke, mirovinski fondovi, ustanove osiguranja života i imovine, zaklade i drugi. Kao „mantra“ o opravdanosti provedbe monetizacije javnog duga po modelu „B“ koji bi se provodio sukladno ovakvom prijedlogu nacrta Zakona, predstavnici obnašatelja vlasti u RH iznose u javnosti predviđanja kako će to biti mirovinski fondovi koji posluju u Republici Hrvatskoj. Na koji način se može „zaštiti“ kupnja tih dionica od strane nekih drugih institucionalnih investitora, recimo istih banaka koje su i većinski kreditori Hrvatskih autocesta d.o.o., ako na javnoj ponudi budu uspješniji od domaćih mirovinskih fondova. Nije li upravo ovaj scenarij koji je moguć, direktno ugrožavanje nacionalnih interesa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Karlo Rukavina PRIJENOS PRAVA UPRAVLJANJA I ODRŽAVANJA, Članak 4. Temeljem kojih dokumenata bi HAC-ON d.d. imao obavezu graditi? Da li se tu misli na građenje samo popratnih objekata kao što su PUO-vi ili i proširenje postojećih prometnih pravaca ili i izgradnju novih prometnih pravaca? Nije prihvaćen Navedeno nije predmet uređenja ovog prijedloga zakona, već zakona koji se odnosi na upravljanje cestama kao javnim dobrom.
17 Karlo Rukavina PRIJENOS PRAVA UPRAVLJANJA I ODRŽAVANJA, Članak 4. Da li ovim prijedlogom nacrta Zakona, HAC-ONC d.d. kao društvo postaje i investitor u izgradnji? Temeljem kojeg Programa i Plana bi HAC-ONC d.d. investirao? Čime će se obavezati HAC-ON d.d. da nešto mora početi graditi ili rekonstruirati? Nije prihvaćen Nije predmet uređenja ovog prijedloga zakona, već zakona koji se odnosi na upravljanje cestama kao javnim dobrom.
18 Karlo Rukavina PRIJENOS PRAVA UPRAVLJANJA I ODRŽAVANJA, Članak 4. Četverogodišnji Program građenja i izvanrednog održavanja autocesta je u nadležnosti HAC-a. Ne može privatni vlasnik, u ovom slučaju većinski vlasnik HAC-ONC-a d.d. raditi Programe od interesa Republike Hrvatske. To je strateški dokument RH. Upravo na ovaj način kako je predloženo, ugrožen interes Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Nije predmet uređenja ovog prijedloga zakona, već zakona koji se odnosi na upravljanje cestama kao javnim dobrom.
19 Karlo Rukavina PRIJENOS PRAVA UPRAVLJANJA I ODRŽAVANJA, Članak 4. Što je sa dijelom A3 koji nije pod naplatom (Zagrebačka obilaznica)? Tko je nadležan za upravljanje a samim tim i za financiranje investicijskog održavanja? Što je sa dijelom koji nije pod naplatom (Riječka obilaznica)? )? Tko je nadležan za upravljanje a samim tim i za financiranje investicijskog održavanja? Što je sa mostom Krk i pristupnim cestama koje su pod naplatom? )? Tko je nadležan za upravljanje a samim tim i za financiranje investicijskog održavanja koja su na ovom objektu zbog dotrajalosti velika? Nije prihvaćen Nije predmet uređenja ovog prijedloga zakona, već zakona koji se odnosi na upravljanje cestama kao javnim dobrom.
20 Karlo Rukavina PREDMET I CILJ ZAKONA, Članak 1. Na koji način će se HAC d.o.o. zaduživati ako nema prihoda. Koja je njegova kreditna sposobnost? Odnosno ovim nacrtom Zakona nije nigdje definirano koji bi to bili prihodi HAC-a na temelju kojih bi on uredno poslovao. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, iako nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
21 Karlo Rukavina PREDMET I CILJ ZAKONA, Članak 1. Kao „alibi“ za ovaj nacrt Zakona, predlagatelj se dramatično koristi frazom „strateški interes Republike Hrvatske“. Upravo suprotno , ovakvim nacrtom Zakona dovodi se u pitanje strateški interes Republike Hrvatske koji bi predlagatelj, Državni ureda za upravljanje državnom imovinom trebao čuvati, sukladno ovlastima iz članka 15. Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Ovim nacrtom Zakona narušena su osnovna načela predmetnog Zakona a to su načelo javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti a naročito odgovornosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, iako nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
22 Karlo Rukavina PREDMET I CILJ ZAKONA, Članak 1. Isplata dobiti putem dividendi je poslovna odluka vlasnika na temelju pozitivnih poslovnih rezultata, a u ovom slučaju većinski vlasnik nije država. Nije ni spomenuto a kamoli bar pobliže definirano u kolikom iznosu odnosno postotku bi se ta dobit isplaćivala. Da li bi se dio dobiti koristio za unapređenje poslovanja ili bi u cijelosti išla isplata itd. Kao najfriškiji primjer neučinkovitosti države kao vlasnika udjela u temeljnom kapitalu društva ili razmjerno paketu dionica, je neprovođenje mjera u cijelosti iz Odluke o visini, načinu i rokovima uplate sredstava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u Državni proračun Republike Hrvatske za 2014. godinu koja se odnosila na pojedina društvima iz članka VI. predmetne Odluke, donešene na 167. sjednici Vlade RH od 11.lipnja 2014.godine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, iako nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
23 Karlo Rukavina PREDMET I CILJ ZAKONA, Članak 1. Zaštita interesa bi bila u provođenju restrukturiranja svih društava na temelju planova i procesa poslovanja sa usklađenim potrebama za materijalnim i ljudskim resursima potrebnim za njihovo provođenje s glavnim ciljem optimitizacije poslovanja i stvaranja profita bez političkih kadroviranja, uključujući i restrukturiranje HAC-ONC d.o.o.. Pojedina strateška društva i jesu strateška zbog interesa države, a samim tim se i ne mogu promatrati kroz čistu ekonomsku računicu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, iako nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
24 Karlo Rukavina PRIJEDLOG ZAKONA O POSTUPKU RAZDUŽIVANJA STRATEŠKIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. I AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d. PRIVATIZACIJOM TRGOVAČKOG DRUŠTVA HRVATSKE AUTOCESTE ODRŽAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.d. PUTEM INICIJALNE JAVNE PONUDE (IPO), III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA Nitko u Republici Hrvatskoj danas ne može jamčiti da će na ime primitaka iz poreza na dobit, Republika Hrvatska prosječno uprihoditi 250 miliona kuna godišnje idućih 50 godina. Ovo bi se moglo jedino dogoditi kad bi se stopa poreza na dobit koja je sad na snazi zajamčila kroz Ustav Republike Hrvatske na period od 50 godina, što nije slučaj ni u jednoj zapadnoj demokraciji ali ni u diktatorskim režimima diljem svijeta. Ukoliko želimo jačanje gospodarstva i privatnog sektora i privlačenje investicija onda bi se ova stopa poreza po logici stvari trebala smanjivati, kako bi Republika Hrvatska bila što konkurentnija na globalnom ekonomskom tržištu. To bi trebao biti jedan od strateških ciljeva i interesa države. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, iako nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
25 Karlo Rukavina PRIJEDLOG ZAKONA O POSTUPKU RAZDUŽIVANJA STRATEŠKIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. I AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d. PRIVATIZACIJOM TRGOVAČKOG DRUŠTVA HRVATSKE AUTOCESTE ODRŽAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.d. PUTEM INICIJALNE JAVNE PONUDE (IPO), III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA Da li je predlagatelj siguran da neće biti potrebe za izdavanjem posebnih sredstava na teret državnog proračuna ukoliko, kako je predlagatelj pretpostavio "Pod pretpostavkom uspješno provedene inicijalne javne ponude" ta javna ponuda bude provedena neuspješno ili ispod očekivanja ? Hrvatske autoceste d.o.o. nisu ni do sad bile na teret državnog proračuna već su uspješno vraćale kreditne obaveze. Model po kojem je i započeta izgradnja mreža autocesta u RH pretpostavljao je refinanciranja kredita do konačne otplate uz konstantan priljev sredstava od 0,6 kn po litri goriva iz energenata (tzv. Kapitalna pomoć iz proračuna) do trenutka zatvaranja kreditnih obaveza koje su bile namijenjene za izgradnju. Treba naglasiti da ova kapitalna pomoć iz proračuna nisu samo sredstava poreznih obveznika RH, već su to i sredstva i od tisuće stranih državljana (turista) koji za vrijeme sezone toče gorivo u Hrvatskoj ali i tisuće stranih državljana koji su tijekom cijele godine u tranzitu kroz Republiku Hrvatsku. Izgradnju infrastrukture financirali su i financiraju i oni. Odlukom Vlade RH o smanjenju primitaka na iznos od 0,2 kn/l i preusmjeravanjem razlike tih sredstava u Hrvatske ceste d.o.o. i HŽ Infrastrukturu d.o.o. koje ih nisu utrošili namjenski za investicije, narušen je cijeli model financiranja izgradnje mreža autocesta i ugrožena je financijska stabilnost HAC-a. Sa tom odlukom Hrvatske autoceste d.o.o. su samo u 2014. godini financijski oštećene za cca. 880 milijuna kuna, za koje su se morale zadužiti na tržištu kapitala i na to plaćati kamate. Ako se uzme u obzir i 2015. godina, Hrvatske autoceste financijski su oštećene za više od 1.760 milijuna kuna uvećano za kamate kod poslovnih banaka. Ovi podaci su vidljivi iz javno dostupnih službenih dokumenata. Upravo ovakva odluka je bila štetna za interes Republike Hrvatske na koji se predlagatelj uporno poziva prilikom obrazlaganja potrebe donošenja ovog i ovakvog Zakona. Za razliku od Hrvatskih autocesta d.o.o., Vlada RH uredno daje kreditna jamstva ali i preuzima kreditne obaveze drugih javnih poduzeća kao što su npr. Hrvatske ceste d.o.o. i HŽ Infrastruktura d.o.o. Primjer za to je vidljiv samo recimo iz dvije Odluke koje se odnose na HŽ Infrastrukturu d.o.o. i to, Odluke o davanju suglasnosti za preuzimanje duga trgovačkog društva HŽ Infrastruktura d.o.o., temeljem danih jamstava i neplaćenih obveznih davanja dužnika, povećanjem kapitala javnog dobra na iznos od 1.915.791.118,18 kn , sa sjednice Vlade RH br. 134. od 27.prosinca 2013. i Odluke o davanju suglasnosti za preuzimanje duga društva HŽ Infrastruktura d.o.o., temeljem danih jamstava i neplaćenih obveznih davanja dužnika, povećanjem kapitala javnog dobra na iznos od 1.418.375.105,25 kn sa sjednice Vlade RH br. 202. od 23.prosinca 2014. godine. Samo preuzimanjem ova dva duga SVI porezni obveznici Republike Hrvatske podmirit će dugovanje ovog trgovačkog društva u iznosu od 3.334.166.223,43 kune. (izvor: www:vlada.gov.hr). Znači ovdje se ne radi o davanju jamstva koje je već prije ishodovano prilikom sklapanja kreditnog aranžmana, već o preuzimanju duga temeljem tog istog jamstva. Povećanje kapitala javnog dobra samo je simpatičan alibi za neuspješno poslovanje i ne provođenje strukturnih reformi u tom istom trgovačkom društvu već dugi niz godina. O stanju pruga i brzinama na njima, stanju putničkog i teretnog prometa na tim istim prugama pod upravljanjem HŽ Infrastrukture d.o.o., o javnim natječajima koji se raspisuju za modernizaciju pruga te koji se poništavaju a za posljedicu imaju ne povlačenje bespovratnih sredstava iz EU fondova, čitamo svakodnevno ali najbolje o svemu tom je upoznat predsjednik Skupštine i tog društva, Siniša Hajdaš Dončić. Samo letimičnim uvidom u javno dostupnu dokumentaciju o poslovanju tih tvrtki vidljivo je da su oni prava "tempirana bomba" za vlasnika a i samim tim za proračun RH i stanje javnog duga. Problem javnog duga države treba rješavati kroz poslovanja javnih tvrtki koje direktno utječu na proračun i iz njega dobivaju sredstva, tj. sredstva svih poreznih obveznika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, iako nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
26 Karlo Rukavina II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, c) Posljedice koje će proisteći donošenjem ovoga Zakona Kao podloga za opravdanost tog trebala bi biti projekcija plana otplate obaveza u okviru sadašnjeg pravnog okvira (prihodi iz naknade iz goriva 0,2 kn/l) i projekcija otplate obaveza u okviru sadašnjeg pravnog okvira ali uz povrat prihoda iz naknade goriva na 0,6 kn/l od 01.siječnja 2016. godina idućih 50 godina na koliko predlagatelj planira dati autoceste i prihode na upravljanje institucionalnim ulagačima i ostalim. Dugoročna projekcija sa pretpostavkom povrata 0,6 kn/l od 01.siječnja 2016. godine pokazuje upravo suprotno, odnosno ima sve argumente da se ovakva ideja uopće o privatizaciji HAC-ONC-a ne započme, te da bi ona bila dugoročno štetna za interes Republike Hrvatske. Ta projekcija pokazuje da 2032. godine HAC-u nisu više potrebna sredstva od 0,6 kn/l goriva jer bi HAC d.o.o. iz vlastitih prihoda uspjevao pokriti sve kreditne obaveze u tom trenutku. Benefit države bi bio da od te godine ta sredstva ukoliko ih želi zadržati u naknadi iz goriva može upotrijebiti za vraćanje javnog duga ili u neke druge svrhe za izgradnju infrastrukture. Na nivou godine tu se radio cca. 1.436.521.000 kuna. Na nivou 33 godine odnosno do 2065. godine to je iznos od 47.405.175.000 kuna. Ovo je državni interes. Benefit države bi bio da od 2037. godine kada HAC d.o.o. ne bi više imao nikakvih kreditnih obaveza, sav suficit na nivou jedne godine cca. 840.000.000 kuna mogla koristiti na smanjenje javnog duga. To je za 590 milijuna kuna više od pretpostavke prihoda od poreza na dobit na godišnjem nivou od 250.000.000 kuna koji predlagatelj u nacrtu ovog Zakona koristi kao jedan od razloga. Ovo je državni interes. Samo od ova dva benefita, država od 2037. godine može koristiti godišnje 2.026.521.000 kn za smanjenje javnog duga ili za potrebe proračunske potrošnje. Ovo je javni interes države. Ova projekcija bi bila još pozitivnija, ukoliko bi se napravila likvidacija HAC-ONC-a i društvo vratilo u oblik prije njegovog osnivanja uz kvalitetno restrukturiranje. Samo na trošku upravljačkog kadra koji sad postoji u HAC-ONC-u napravile bi se znatne uštede. Ulaganje u infrastrukturu je dugoročno, tako da se ne može govoriti samo o nekom vršnom opterećenju 2019. godine što se tiče povrata kredita. Infrastruktura i njezina izgradnja, naročito državna koja je od strateškog interesa ne može se gledati kao ulaganje u kupnju novog automobila na kredit uz rok otplate 5 godina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, iako nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
27 Karlo Rukavina PRIJEDLOG ZAKONA O POSTUPKU RAZDUŽIVANJA STRATEŠKIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. I AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d. PRIVATIZACIJOM TRGOVAČKOG DRUŠTVA HRVATSKE AUTOCESTE ODRŽAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.d. PUTEM INICIJALNE JAVNE PONUDE (IPO), II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Hrvatske autoceste d.o.o. su investicije u izgradnju autocesta financirale iz kredita ali i iz naknada iz trošarina na energente (kapitalna pomoć iz proračuna) i vlastita prihoda, a ne samo iz kredita. Ovakva konstatacija daje krivu sliku, stvara krivu percepciju u javnosti ali i kod obnašatelja izvršne vlasti koji ne poznaju poslovanje HAC-a i stavlja naglasak samo na kreditna zaduženja. Nije prihvaćen Nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
28 Karlo Vajdić ZAŠTITA INTERESA I SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE I OBVEZA ISPLATE DOBITI PUTEM DIVIDENDE, Članak 14. (2) Vrijednost prava upravljanja.... Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se i po potrebi dopuniti.
29 Karlo Vajdić POSTUPAK INICIJALNE JAVNE PONUDE , Članak 10. Stavak 1. članka 10. određuje da će Vlada i HAC poduzeti sve potrebne odluke o načinu prodaje, cijeni, vremenu i uvjetima prodaje dionica u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog Zakona. Vrlo je nejasno o čemu se ovdje točno radi. Postupak inicijalne javne ponude uključuje odabir aranžera izdanja, izradu prospekta i još puno drugih postupaka za što je vrlo teško vjerovati da se može provesti u samo 60 dana, posebno kad bi se aranžeri birali otvorenim javnim natječajem (što bi se, zbog vrijednosti transakcije, trebalo provesti). Cijena se također može točno utvrditi gotovo tek na kraju cijelog procesa, nakon što se kroz izradu prospekta predstave svi rizici i sve bitne činjenice vezane uz vrijednost društva HAC-ONC i njegovog poslovanja. Nadalje, uvrštavanje dionica društva HAC-ONC na uređeno tržište kapitala ovisi o pravilima tog tržišta, a ona za najviše kotacije obično propisuju dosta stroge uvjete što se tiče poznatog poslovanja iz povijesti kompanije čiji se vrijednosni papiri uvrštavaju. HAC-ONC je relativno nova kompanija koja teško da burzi može pružiti financijske izvještaje za posljednje tri godine ili posljednjih pet godina svojeg poslovanja, osim ako predlagatelj zakona pod uvrštavanjem na uređeno tržište ne misli na najniže kotacije tih tržišta koje, iako u potpunosti legalne i prihvatljive, pružaju puno nižu zaštitu ulagateljima jer su pravila za uvrštenje puno blaža. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se i po potrebi doraditi.
30 Karlo Vajdić UGOVOR O UPRAVLJANJU , Članak 6. U stavku 1. članka u alineji navodi se izraz "negativni bodovi" iako se niti u članku niti u cijelom zakonu nigdje ne objašnjava o kakvim se negativnim bodovima radi, niti koja je njihova svrha. Lako moguće da je izraz i njegovo značenje poznat predlagatelju zakona, ali ovako napisan stavak ne nudi nikakvo objašnjenje o čemu se točno radi. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
31 Karlo Vajdić PRIJENOS IMOVINE TRGOVAČKOG DRUŠTVA ARZ d.d. NA REPUBLIKU HRVATSKU, Članak 2. Stavak 2. nalaže da RH danom upisa prijenosa preuzima sva prava i obaveze društva ARZ, no ostaje nejasno na koji će se način regulirati trgovački i pravni odnosi koje društvo ARZ sada ima s trećim kompanijama. Ako, primjerice, kompanija ABC sada s društvom ARZ ima sklopljen ugovor temeljem kojeg ono ima u koncesiji određeni dio zemljišta i na njemu ima izgrađenu benzinsku stanicu ili odmorište, ili ako kompanija DEF ima sklopljen višegodišnji ugovor temeljem kojeg ona prodaje ARZ-u robu ili obavlja usluge za ARZ, koja će institucija Republike Hrvatske biti zadužena za praćenje i daljnje pregovore vezane uz te ugovore. Hoće li to biti ministarstvo prometa, vlada, neka agencija? Ovako sročen stavak 2. ostavlja dosta pravne nesigurnosti oko sadašnjih poslovnih odnosa ARZ-a s trećim kompanijama. Primljeno na znanje Razmotrit će se i po potrebi doraditi.
32 Karlo Vajdić PRIJEDLOG ZAKONA O POSTUPKU RAZDUŽIVANJA STRATEŠKIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. I AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d. PRIVATIZACIJOM TRGOVAČKOG DRUŠTVA HRVATSKE AUTOCESTE ODRŽAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.d. PUTEM INICIJALNE JAVNE PONUDE (IPO) Dugogodišnja praksa pokazuje da zakonsko reguliranje privatizacijskih procesa u Hrvatskoj ne znači previše pa, kao prvo, ostaje nejasno zašto se privatizacija (i uz nju vezani procesi) društva HAC-ONC uopće pokušava na ovaj način regulirati i provesti. Zakoni o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija, Industrije nafte, Hrvatske elektroprivrede ionako su bili poštivani sporadično (posljednji je i ukinut nakon što je godinama bio neprimjenjen), a njihovo nepoštivanje nije donosilo nikakve penale. S druge strane, niz drugih privatizacija prošao je bez posebnih zakona (posljednji primjer je Croatia osiguranje). Isto tako, prave efekte u društvu prilikom privatizacija vrednijih državnih kompanija donosili su drugi akti (poput dioničkih ugovora i ugovora o upravljanju) tako da se ovaj prijedlog zakona nažalost, čini se, svodi tek na to da bi se konačno donesenim zakonom u javnosti stvorio nekakav privid da će privatizacija društva HAC-ONC biti u korist države i građana, puno više kao nekakav "oglas", a zabrinjavajuće manje kao zakon koji će se poštovati. U tom smislu, recimo, kao jednu od glavnih primjedbi navodim nepostojanje bilo kakvih prekršajnih ili kaznenih odredbi u prijedlogu zakona koje bi određivale što se dešava ako se koji od članaka ne ispoštuje. Prijedlogom zakona se predviđa mnogo procesa, ali nigdje ne stoji što će se desiti zaduženima za te procese, ako ih ne provedu. Nije prihvaćen Pitanja prekršajnih i kaznenih odredbi zbog nepoštivanja zakona riješena su drugim posebnim zakonima.
33 Nezavisni cestarski sindikat STUPANJE NA SNAGU, Članak 17. Predlaže se da se prijedlog zakona izmjeni na način da se članak 17. briše, te da se dodaju novi članci 17. i 18. u slijedećem tekstu: “Članak 17. Nakon usvajanja konačnog prijedloga ovog Zakona u Hrvatskom saboru o njegovom će usvajanju Hrvatski sabor raspisati državni referendum. Članak 18. Ovaj Zakon stupa na snagu danom utvrđenja rezultata državnog referenduma iz članka 17. ovog Zakona, pod uvjetom da se za njegovo usvajanje izjasnila većina izašlih birača.” Naime, Ustavni sud je svojom odlukom broj U-VIIR-1158/2015 od 21. travnja 2015. godine u III. točki izreke obvezao Vladu Republike Hrvatske da u slučaju pokretanja novog postupka za sklapanje istog ili bitno sličnog pravnog posla (naš nalgasak) od kojeg je Vlada RH odustala Odlukom o prestanku važenja Odluke o davanju suglasnosti na prijedlog modela monetizacije javnog duga vezanog uz društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. kroz dodjelu koncesije za upravljanje i održavanje autocesta (klasa: 022-03/15-04/139, ur. broj: 50301-05/18-15-1 od 16. travnja 2015.), uvaži činjenicu da je riječ o odluci za koju birači smatraju da bi trebala biti donesena na referendumu. Predmetnim prijedlogom zakona nesumnjivo se radi o raspolaganju pravom upravljanja hrvatskim autocestama koje je bitno slično tom istom raspolaganju putem pravnog posla koncesije. Naime, predmet oba pravna posla je dodjeljivanje  poslova iz predmeta poslovanja Hrvatskih autocesta d.o.o. trećim pravnim subjektima koje da sada nisu bile ovlaštene obavljati navedene poslove  - u slučaju namjeravane koncesije koncesionaru, a u predmetnom slučaju društvu HAC-ONC d.d.. Kao prilog navedenoj tvrdnji navodimo izvadak iz studije koju je za potrebe Vlade Republike Hrvatske izradio savjetnik za usluge monetizacije javnog duga vezanog uz društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. Temeljem prijedloga Savjetnika Vlada RH usvojila je na svojoj 102. sjednici 4. srpnja 2013. godine Odluku o davanju suglasnosti na prijedlog modela monetizacije javnog duga vezanog uz društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. kroz dodjelu koncesije za upravljanje i održavanje autocesta. U navedenoj studiji u poglavlju 4. “Opcije monetizacije” pod točkom 4.1. naslova “Razmotrene opcije” navodi se, među ostalim, i slijedeće: “(...) Privatizacija operatera autocesta Privatizacija (uključujući moguću inicijalnu javnu ponudu) HAC-a i/ili ARZ-a ili njihovog slijednika za naplatu cestarine i upravljanje i održavanje HAC ONC-a razmotrena je i odbačena pod pretpostavkom da bi MPPI svejedno morao zaključiti konačni ugovor o koncesiji s privatiziranim društvom, zbog čega bi se bit transakcije na kraju opet svela na koncesiju. (...)”. Iz citiranog nesumnjivo slijedi da se u oba pravna posla bit transakcije svodi na ustupanje (koncesiju) upravljanja i održavanja odnosno da se i u slučaju privatizacije operatera inicijalnom javnom ponudom radi o pravnom poslu koji je bitno sličan koncesiji. Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog brisanja članka 17. i predloženog dodavanja čl. 17. i čl. 18. Naime, iz Odluke Ustavnog suda ne postoji obveza za unošenje takve odluke u nacrt zakona.
34 Nezavisni cestarski sindikat PRIJEDLOG ZAKONA O POSTUPKU RAZDUŽIVANJA STRATEŠKIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. I AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d. PRIVATIZACIJOM TRGOVAČKOG DRUŠTVA HRVATSKE AUTOCESTE ODRŽAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.d. PUTEM INICIJALNE JAVNE PONUDE (IPO) Komentari na Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude (IPO) Vlada RH predloženim Zakonom želi postići nekoliko ciljeva, najvažniji od kojih je razduživanje HAC-a d.o.o. i ARZ-a d.d. zbog nemogućnosti navedenih društava da uredno podmiruju kreditne obveze. Razduživanje HAC-a d.o.o. i ARZ-a d.d. bi se postiglo na način da bi se društvo ARZ d.d. ugasilo, a njegova imovina prenijela u vlasništvo Republike Hrvatske te bi se pritom sukladno Zakonu o cestama povjerilo HAC-u d.o.o. na upravljanje. HAC d.o.o. bi potom pretvorio društvo HAC-ONC d.o.o. u svojem vlasništu u dioničko društvo te bi u tako restrukturiranom društvu koje ne bi sadržavalo obaveze HAC-a, HAC d.o.o. prodajom 60% udjela u HAC-ONC d.d. stekao 1,5 milijardi kuna koji bi mogli pomoći pri restrukturiranju i otplati kreditnih zaduženja tog društva. HAC-ONC d.d. bi također prema projekcijama Vlade kao predlagatelja, trebao biti iznimno profitabilna firma koja bi kroz porezne prihode uplaćene kroz poslovanje trebalo pomoći društvu HAC d.o.o i pri otplati preostalih kreditnih zaduženja. Međutim, prijedlog zakona, baš kao i cijeli plan otplate kreditnih zaduženja putem privatizacije poduzeća HAC-ONC d.d. iz cijelog niza razloga ne predstavljaju adekvatna rješenja za rješavanje problema duga autocesta niti odgovarajući model upravljanja autocestama koje su i po Zakonu o cestama javno dobro u općoj upotrebi. U nastavku ćemo iznijeti osnovne argumente koji potkrijepljuju našu tvrdnju. Prije toga ipak spominjemo i jednu pozitivnu stvar koju zakon predlaže, a to je ukidanje društva ARZ d.d. i prijenos njegove imovine Republici Hrvatskoj te sukladno Zakonu tada i davanje njegove bivše imovine na upravljnje HAC-u d.o.o. Naime, društvo ARZ d.d. koje upravlja dionicom autoceste Zagreb-Rijeka je upravo kao i HAC d.o.o., javno poduzeće koje se bavi upravljanjem i održavanjem autocestama. S obzirom na sličnost poslova održavanja i upravljanja, baš kao i na već postojeću integriranost sustava naplate cestarine, ne postoji niti jedan razlog zašto se poduzeće ARZ d.d. ne bi pripojilo HAC-u s ciljem objedinjavanja usluga koja su ta poduzeća pružala, povećanja efikasnosti, smanjivanja troškova kroz ukidanje dupliranja organizacijskih struktura i resursa, niže troškove poslovanja te ujednačavanja razine kvalitete pruženih usluga. Plan pripajanja poslovanja društva ARZ d.d. HAC-u d.o.o. na način predložen Zakonom je dobro zamišljen i koristan za poboljšavanje procesa upravljanja autocestama. Međutim smatramo da taj proces treba ići i korak dalje. HAC d.o.o. je kao organizacija osnovana s ciljem ubrzane gradnje autocesta. S obzirom da je tu funkciju uspješno dovršio, ne postoji više potreba za zadržavanjem HAC-a d.o.o. kao zasebne organizacije te predlažemo da se on na isti način (kao i društvo ARZ d.d. društvu HAC d.o.o.) pripoji društvu Hrvatske ceste d.o.o. s ciljem racionalizacije troškova upravljanja, povećanjem efikasnosti i općenito objedinjavanjem upravljanja cestama na području Republike Hrvatske. Glavni problem drugog dijela zakona koji se odnosi na prodaju udjela u poduzeću HAC-ONC d.d. je strateške naravi koja za sobom povlači cijeli niz negativnih ekonomskih posljedica. Primjedbe navodimo i obrazlažemo detaljno u nastavku: 1. Zatvaranje poslovnog modela i ekonomska računica gradnje autocesta ne smije se temeljiti na prihodima ostvarenima od naplate cestarine i drugih direktnih usluga pruženih na području autoceste kao javnog dobra Pogrešno je autoceste promatrati iz konteksta financijskog poslovanja poduzeća koje se bavi njegovom izgradnjom, održavanjem i upravljanjem. Naime, razlog zbog kojeg države grade autoceste nije poslovni pothvat pri kojem će se pokrenuti poduzetnički posao koji će ujedno kreirati dobru zaradu za vlasnika kroz direktne prihode ostvarene kroz naplatu cestarine i popratne usluge (koncesije za benzinske postaje, restorane, naknade za prijevoz specijalnog tereta i sl.). U ekonomskom kontekstu autoceste imaju mnogo širu ulogu kroz širenje potencijala društvenog i ekonomskog razvoja područja kroz koja prolaze. Od skraćivanja vremena transporta roba, mogućnosti kreiranja disperziranih proizvodnih i distribucijskih kapaciteta u krajevima u kojima to ranije nije bilo moguće, unapređenja poslovanja postojećih poduzeća koji na temelju nove infrastrukture mogu ponuditi nove ili bolje proizvode i usluge, preko razvoja turizma i mogućnosti razvoja novih turističkih destinacija pa do poboljšanja dostupnosti javnih usluga u prije teže dostupnim područjima (policija, hitna pomoć, vatrogasci, gorska služba spašavanja, hitne intervencije  i sl. ). Ekonomska korist od svih tih aktivnosti kroz povećanje ekonomske aktivnosti i pripadajuću naplatu poreza višestruko nadmašuje korist koja se može ostvariti pukom naplatom na naplatnim kućicama te se svakako treba uzeti u obzir pri izradi svih studija vezanih uz poslovanje autocesta, a prije donošenja odluka o njihovom financiranju i načinu njihovog upravljanja. Različita istraživanja pokazuju da je multiplikatorski efekt ulaganja u gradnju autocesta blizu 3x što je skoro dvostruko veći nego očekivani efekt javnih investicija iz raspoložive literature (Sylvain Leduc and Daniel Wilson, Highway Grants: Roads to Prosperity?, FRBSF Economic Letter, 2012-35). Države koje na taj integrirani način pristupaju izgradnji i financiranju autocesta su najčešće i u potpunosti odustale od naplate cestarina građanima (Njemačka, Nizozemska, Belgija, Luksemburg), a usprkos tome imaju najrazvijenije sustave autocesta u Europi.  Države koje imaju uhodane naplate cestarine su uglavnom tranzitne države i države s velikim udjelom prometa stranaca u turističke svrhe, međutim niti kod njih taj prihod nije dovoljan da pokrije troškove gradnje autocesta niti se to od njega očekuje. 2. Društva HAC d.o.o. i ARZ d.d. nisu ekonomski operateri koji djeluju na tržištu jer nema mogućnosti konkurencije pri pružanja usluga vožnje autocestama, ne postoji mogućnost uvođenja paralelne (tržišne) infrastrukture te je i odredbama Zakona o cestama jasno da se radi o poduzećima koja upravljaju javnim dobrom te samim time imaju poseban položaj u odnosu na poduzeća koja posluju slobodno na tržištu. U obrazloženju motiva za donošenje zakona se navodi potreba ukidanja trenutnih vladinih potpora društvima HAC d.o.o. i ARZ d.d. zbog toga jer se, prema mišljenju predlagatelja, radi o ekonomskim operatorima koji djeluju na tržištu te da sukladno tome i pravilima EU ne mogu biti korisnici državnih potpora.  Smatramo da predlagatelj zakona u ovom slučaju kreće od pogrešnih postavki. Naime, prema članku 3., stavak 1. Zakona o cestama, javne ceste su javno dobro u općoj uporabi i u vlasništvu Republike Hrvatske. Zbog same njihove prirode u hrvatskoj pravnoj praksi, javnim dobrima mogu upravljati država i jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, javne ustanove (muzeji, arhivi, knjižnice), te posebna javna poduzeća (Dr. sc. Mario Jelušić, Javno vlasništvo u pravnom sustavu Republike Hrvatske, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu » God. 46 (2009), Broj 1 (91)), koje bi u slučaju autocesta bili HAC d.o.o. i ARZ d.d. Osim toga, zbog samog karaktera javnog dobra, teško je zamislivo da postoji alternativna autocesta kojom bi upravljao neki drugi – tržišno orijentirani operater što također ukazuje na nelogičnost argumenta predlagatelja da se u slučaju autocesta i društava HAC d.o.o. i ARZ d.d. radi o društvima koja posluju na tržištu i po tržišnim principima.  Smatramo da zbog navedenih razloga argumentacija o nužnosti privatizacije društva HAC-ONC d.d. s ciljem sprečavanja primanja državnih potpora od strane tih poduzeća je bespredmetna i da bi se trebalo fokusirati na jasno pozicioniranje autocesta kao javnog dobra te jačanje javnog poduzeća koji njima upravlja (HAC d.o.o. ili HC d.o.o.) kao odgovornog i učinkovitog upravljača tim javnim dobrom. Nadalje, predlagatelj kroz cijeli prijedlog Zakona operira s krivom pretpostavkom da je bilo koja poslovna odluka s financijskim posljedicama oblik državne potpore u slučaju da dolazi od poduzeća u vlasništvu države. U tom smislu zanemaruje se činjenica da je za utvrđivanje prisutnosti državne potpore potrebno napraviti tzv. test racionalnog privatnog investitora. Samo ona postupanja države kao vlasnika koje u jednakoj situaciji ne bi poduzeo i racionalni privatni investitor mogu biti okarakterizirana kao postupanja na koju se primjenuju pravila o državnim potporama. Cijeli prijedlog zakona utemeljen je na pretpostavci da je državnu potporu potrebno pod svaku cijenu izbjeći jer ista nije dozvoljena. Međutim, u onim situacijama koje potpadaju pod pravila o državnim potporama potrebno je napraviti daljnje testove da bi se utvrdilo je li utvrđena državna potpora dopuštena ili nije (što uključuje i neke daljnje korake i postupke u koje je uključena i Europska Komisija). U slučaju usluga od općeg ekonomskog interesa, kao što je primjer u predmetnom slučaju, prije svega radi se o tzv. Altmark testu, odnosno o četiri kriterija koja moraju biti zadovoljeni da bi državna potpora bila dopuštena. Navedeni kriteriji razvijeni su u presudi Europskog suda pravde C-280/00. Predlagatelj u obrazloženju prijedloga zakona nije proveo navedeni test već na paušalan način procjenjuje da bi zakonsko rješenje koje bi na bolji način zaštitilo interes Republike Hrvatske bilo nedopušteno s aspekta državne pomoći. Međutim, upravo pristupom usvojenim u prijedlogu Zakona predlagatelj riskira da povrijedi propise o državnim potporama. Naime, prema relevantnoj sudskoj praksi (C-288/11 P) gradnja infrastrukture (u konkretnom slučaju cestovne infrastrukture) preduvjet je obavljanja kasnije djelatnosti te je s njom neodvojivo povezana. U tom smislu, prijedlog kojim se nepokriveni troškovi ulaganja u cestovnu infrstrukturu prebacuju na teret države, a od istih se oslobađa operator te infrastrukture (u konkretnom slučaju predlaže se da to bude HAC-ONC d.d. u većinskom privatnom vlasništvu), može predstavljati nedopštenu državnu potporu takvom operatoru cestovne infrastrukture tj. potencijalnom HAC-ONC d.d.-u. 3. Prodaja društva HAC-ONC d.d. privatnim investitorima nije racionalan način rješavanja duga poduzeća HAC d.o.o. i ARZ d.d. jer bi direktni prihodi od korištenja autocesta od strane poduzeća HAC d.o.o. ili povezanog poduzeća HAC-ONC d.o.o. srednjeročno i dugoročno bili veći izvor prihoda za otplatu duga od prihoda ostvarenih posredno kroz porezne prihode i naknade. Prema izračunima predlagača poduzeće HAC-ONC d.d. bi trebalo biti visoko profitabilno poduzeće koje će godišnje samo od poreza na dobit uprihoditi oko 33 milijuna EUR godišnje što znači da bi godišnja dobit trebala iznositi oko 165 milijuna EUR koji bi pod pretpostavkom podjednako efikasnog upravljanja mogli značajno poboljšati sposobnost otplate postojećeg duga u odnosu na situaciju u kojoj se taj dug treba vraćati većim dijelom iz drugih izvora. Neracionalnost odluke o prodaji poduzeća HAC-ONC s ciljem ostvarenja dodatnih prihoda u iznosu od 1,5 milijardi EUR koji bi mogli biti iskorišteni za otplatu duga, je tim više vidljiva ukoliko se primijeti da se tim iznosom ne pokriva ukupni iznos duga koji trenutno iznosi nešto više od 4 milijarde eura tako da najveći dio duga i dalje ostaje obaveza države s bitno smanjenim mogućnostima njegovog financiranja od strane prihoda samih autocesta nakon prodaje poduzeća ovlaštenog za upravljanje njima.  Ukoliko bi se prihvatio model po kojem se upravljanje autocestama ne tretira kao tržišna poslovna aktivnost, država bi bila u mogućnosti naći povoljnije i kvalitetnije načine reprograma postojećeg kratkoročnog duga i njegovo pretvaranje u dugoročni kako bi se značajniji udio dospjelih obaveza mogao financirati iz vlastitih prihoda proizašlih kroz upravljanje autocestama kao javnim dobrom. 4. Predaja 3% udjela u društvu HAC-ONC d.d. Fondu hrvatskih branitelja te pravo prvokupa do 57% udjela u društvu građanima RH nije racionalna ekonomska investicija koja je u interesu tih skupina zbog procikličnog karaktera navedene investicije. Privatni investitori u društvo HAC-ONC d.d. kao svoj primarni interes za kupnju udjela u društvu vide mogućnost ostvarivanja financijskog povrata na svoju investiciju. Financijski povrat se može ostvariti kroz racionalizaciju i uštede u poslovanju te kroz povećanje prihoda kroz povećanje cijena i količine naplaćenog prometa na  autocestama. Valja primijetiti da su uštede u poslovanju uzrokovane troškovima održavanja i povećanje prihoda kroz povećanje količine prometa međuovisni jer kroz povećanje prometa dolazi i do povećanja troškova održavanja tako da se ti ciljevi međusobno isključuju. Prema tome kao jedina preostala mogućenost ostaje povećanje cijena usluga koje će najvećim dijelom zahvatiti građane RH (uključujući i branitelje), a koji su i predloženi kupci udjela društva HAC-ONC d.d. Taj prociklički odnos direktno negativno utječe na troškove korisnika autocesta (odnosno budućih imatelja udjela u društvu HAC-ONC d.d.-a) koji zauzvrat dobivaju eventualne indirektne benefite kroz možebitno povećanje isplate dividendi sukladno njihovom suvlasničkom udjelu. Racionalni investitori bi u takvom ulaganju vidjeli znatan rizik te ne bi takvo ulaganje smatrali povoljnim i privlačnim. 5. Kupnja udjela u društvu HAC-ONC d.d. od strane dijela strukturnih investitora (domaći mirovinski fondovi) ne predstavlja racionalnu investiciju koja na najbolji mogući način  štiti interese imatelje njihovih udjela Prema planu predlagatelja, znatan udio u društvu HAC-ONC d.d. bi trebao biti ponuđen i institucionalnim investitorima među kojima se kao najizgledniji kandidati spominju domaći mirovinski fondovi. Zbog argumentacije slične onoj iz prethodne točke jer se i u ovom slučaju radi o procikličkom financijskom odnosu u kojemu su interesi mirovinskih fondova maksimizacija dobiti ostvarene u društvu HAC-ONC d.d., a koja se može prije svega postići povećanjem cijene usluga. Istovremeno povećanje cijene usluga će najvećim dijelom biti ostvaren kroz povećanje troškova korisnika autocesta među kojima je upravo najznačajnija skupina radno aktivnog stanovništva Hrvatske, a koji su ujedno i imatelji udjela u mirovinskim fondovima. Prema tome korisnici mirovinskih fondova će imati izravne dodatne troškove koji će se akumulirati u mirovinskim te će se u idealnom slučaju prenijeti u vrijednost budućih mirovina međutim bez bilo kakve novostvorene dodane vrijednosti. Takav financijski transfer bi bio prihvatljiv jedino u slučaju da je investicija mirovinskog fonda uložena u infrastrukturu koja stvara direktne benefite korisnicima mirovina (poput domova umirovljenika, stvaranja infrastrukture za poboljšanje socijalnih i drugih usluga za osobe starije životne dobi što u ovom konkretnom primjeru nije slučaj). Zbog toga smatramo da kupnja udjela u društvu HAC-ONC d.d. ne predstavlja racionalnu investiciju za domaće mirovinske fondove.   Zaključno, predlaže se da se prijedlog zakona izmjeni na način da se članak 17. briše, te da se dodaju novi članci 17. i 18. u slijedećem tekstu: “Članak 17. Nakon usvajanja konačnog prijedloga ovog Zakona u Hrvatskom saboru o njegovom će usvajanju Hrvatski sabor raspisati državni referendum. Članak 18. Ovaj Zakon stupa na snagu danom utvrđenja rezultata državnog referenduma iz članka 17. ovog Zakona, pod uvjetom da se za njegovo usvajanje izjasnila većina izašlih birača.” Naime, Ustavni sud je svojom odlukom broj U-VIIR-1158/2015 od 21. travnja 2015. godine u III. točki izreke obvezao Vladu Republike Hrvatske da u slučaju pokretanja novog postupka za sklapanje istog ili bitno sličnog pravnog posla (naš nalgasak) od kojeg je Vlada RH odustala Odlukom o prestanku važenja Odluke o davanju suglasnosti na prijedlog modela monetizacije javnog duga vezanog uz društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. kroz dodjelu koncesije za upravljanje i održavanje autocesta (klasa: 022-03/15-04/139, ur. broj: 50301-05/18-15-1 od 16. travnja 2015.), uvaži činjenicu da je riječ o odluci za koju birači smatraju da bi trebala biti donesena na referendumu. Predmetnim prijedlogom zakona nesumnjivo se radi o raspolaganju pravom upravljanja hrvatskim autocestama koje je bitno slično tom istom raspolaganju putem pravnog posla koncesije. Naime, predmet oba pravna posla je dodjeljivanje  poslova iz predmeta poslovanja Hrvatskih autocesta d.o.o. trećim pravnim subjektima koje da sada nisu bile ovlaštene obavljati navedene poslove  - u slučaju namjeravane koncesije koncesionaru, a u predmetnom slučaju društvu HAC-ONC d.d.. Kao prilog navedenoj tvrdnji navodimo izvadak iz studije koju je za potrebe Vlade Republike Hrvatske izradio savjetnik za usluge monetizacije javnog duga vezanog uz društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. Temeljem prijedloga Savjetnika Vlada RH usvojila je na svojoj 102. sjednici 4. srpnja 2013. godine Odluku o davanju suglasnosti na prijedlog modela monetizacije javnog duga vezanog uz društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. kroz dodjelu koncesije za upravljanje i održavanje autocesta. U navedenoj studiji u poglavlju 4. “Opcije monetizacije” pod točkom 4.1. naslova “Razmotrene opcije” navodi se, među ostalim, i slijedeće: “(...) Privatizacija operatera autocesta Privatizacija (uključujući moguću inicijalnu javnu ponudu) HAC-a i/ili ARZ-a ili njihovog slijednika za naplatu cestarine i upravljanje i održavanje HAC ONC-a razmotrena je i odbačena pod pretpostavkom da bi MPPI svejedno morao zaključiti konačni ugovor o koncesiji s privatiziranim društvom, zbog čega bi se bit transakcije na kraju opet svela na koncesiju. (...)”. Iz citiranog nesumnjivo slijedi da se u oba pravna posla bit transakcije svodi na ustupanje (koncesiju) upravljanja i održavanja odnosno da se i u slučaju privatizacije operatera inicijalnom javnom ponudom radi o pravnom poslu koji je bitno sličan koncesiji. Primljeno na znanje Primaju se na znanje općenito navedene sugestije i komentari. Isti su različiti od predloženog ekonomskog pravnog modela, ali će se sugestije i komentari razmotriti u kontekstu poboljšanja postojećeg prijedloga zakonskog rješenja. Ne prihvaća se prijedlog brisanja članka 17. i dodavanja čl. 17 i čl. 18. Naime, iz Odluke Ustavnog suda ne postoji obveza za unošenje takve odluke u nacrt zakona.
35 Srećko Primorac PRIJEDLOG ZAKONA O POSTUPKU RAZDUŽIVANJA STRATEŠKIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. I AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d. PRIVATIZACIJOM TRGOVAČKOG DRUŠTVA HRVATSKE AUTOCESTE ODRŽAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.d. PUTEM INICIJALNE JAVNE PONUDE (IPO) Nastavno na prva dva komentara Molim da mi pošaljete mail adresu.Poslao bih vam privitak u kojem se nalazi komentar zakona sa zamolbom da ga upišete umjesto mene. Sa štovanjem,Srećko Primorac Nije prihvaćen U komentaru nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
36 Srećko Primorac PRIJEDLOG ZAKONA O POSTUPKU RAZDUŽIVANJA STRATEŠKIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. I AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d. PRIVATIZACIJOM TRGOVAČKOG DRUŠTVA HRVATSKE AUTOCESTE ODRŽAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.d. PUTEM INICIJALNE JAVNE PONUDE (IPO) Prvi moj komentar na predloženi zakon je vaš program masakrirao do nečitljivosti..Dali moderator može nešto učiniti? Srećko Primorac Primljeno na znanje U komentaru nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude.
37 Srećko Primorac PRIJEDLOG ZAKONA O POSTUPKU RAZDUŽIVANJA STRATEŠKIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. I AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d. PRIVATIZACIJOM TRGOVAČKOG DRUŠTVA HRVATSKE AUTOCESTE ODRŽAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.d. PUTEM INICIJALNE JAVNE PONUDE (IPO) RAZDUŽIVANJEM HAC-a i ARZ-a ZA 1,5 MILIJARDU EURA PRIVATIZACIJOM HAC-ONC-a PLAĆA SE POREZ NA DOBIT 1,196 MILIJARDI EURA Plan aktivnosti predviđa donošenje zakona o razduživanju HAC-a i ARZ-a za 1,5 milijardu eura djelomičnom privatizacijom HAC-ONC-a putem IPO-a prije ljetne stanke Sabora, a provođenje IPO-a krajem godine. U obrazloženju prijedloga zakona nema izračuna cijene? Da li je to dobra cijena i tko je napravio procjenu? Da li savjetnici monetizacije koji nisu točno izračunali cijenu koncesije? http://objektivno.hr/otvoreno-pismo-premijeru-umanjujete-za-milijarde-koncesije-autocesta-44332 U studiji MPPI - Monetizacija javnog duga vezano za društva HAC i ARZ (str19.) u kojoj se elaboriraju modeli monetizacije se navodi: “Privatizacija HAC-a i ARZ-a ili njihovog slijednika za naplatu cestarine i upravljanje i održavanje HAC-ONC-a razmotrena je i odbačena jer bi se morao zaključiti konačni ugovor o koncesiji s privatiziranim društvom, zbog čega bi se bit transakcije na kraju opet svela na koncesiju“. Stoga predloženi zakon sadrži elemente privatizacije u kojoj HAC-ONC bez restrukturiranja postaje visoko profitabilna tvrtka u svjetskim okvirima (tabela 1), hibridnog ugovora o upravljanju na 50 godina (umjesto da upravlja tvrtkom, prikuplja prihod od cestarina te po kriterijima učinkovitosti prima ugovorenu naknadu za upravljanje, prijenosom poslovanja svi prihodi postaju prihod HAC-ONC-a) i hibridne koncesije ili naknade za upravljanje u iznosu od 0,5% prihoda cestarina ali ne i ostalih prihoda. HAC-ONC tvrtka za održavanje i naplatu cestarina u 100% vlasništvu HAC-a i ARZ-a privatizira se prodajom 57% dionica (IPO) i prijenosom bez naknade 3% dionica Fondu hrvatskih branitelja za iznos od 1,5 milijardi eura. Tim iznosom će R.H. kao pravni slijednik ARZ-a, koji će se likvidirati, isplatiti dug ARZ-a od 458 milijuna eura, a HAC dug od 1,042 milijarde eura. Nakon IPO-a stanje preostalog duga HAC-a bi trebalo iznositi 2,060 milijarde eura, a stanje duga R.H. (temeljem duga preuzetog od likvidiranog društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.) 454 milijuna eura. Predloženim zakonom o razduživanju preostali dug HAC-a se isplaćuje iz dividende HAC-ONC-a, a dug R.H. iz poreza na dobit HAC-ONC-a do konačnog podmirenja tih obaveza. HAC-ONC će tijekom 50 godina ostvarivati godišnji ukupni prihod od najmanje 250 milijuna eura (ukupni prihod HAC d.o.o. i ARZ d.d. u 2014.), a u obrazloženju prijedloga zakona se navodi da će plaćati porez na dobit godišnje 33 milijuna eura. Ukupni iznos poreza na dobit u idućih 50 godina je 1,650 milijarde eura (iznosi nisu diskontirani). Kad se od iznosa 1,650 milijardi eura podmiri dug R.H.od 454 mil. eura ostaje iznos 1,196 milijardi eura. Razduživanjem HAC-a i ARZ-a za 1,5 milijarde eura djelomičnom privatizacijom HAC-ONC-a zbog otplate duga iz dividende plaća se porez na dobit u iznosu od 1,196 milijardi eura u periodu od 50 godina. Monetizacijom javnog duga koncesijom kao i izdavanjem obveznica uz djelomično refinanciranje i obavezno restrukturiranje dug se ne podmiruje iz dividende pa se ne plaća porez na dobit. Tabela 1 Simulacija godišnjeg poslovnog rezultata HAC-ONC-a (bez restrukturiranja) (simulacija napravljena prema godišnjem ukupnom prihodu 250 mil. eura i porezu na dobit 33 mil. eura) Ukupan prihod 250 mil. eura Ukupan rashod 85 mil. eura Bruto dobit 165 mil. eura Porez na dobit 33 mil. eura Neto dobit 132 mil. eura Privatizacijom HAC-ONC bez restrukturiranja postaje visoko profitabilna tvrtka u svjetskim okvirima - Stopa bruto dobiti na ukupan prihod: 66%; Stopa neto dobiti na ukupan prihod: 52% P.S. Zašto je u tijeku monetizacije Vlada 27.12.2013. (N.N., 3.1.2014.) donijela program građenja i održavanja javnih cesta od 2013.-2016. u iznosu od 23 milijarde kn koji uključuje i investicije u izgradnju autocesta HAC-a i ARZ-a u ukupnom iznosu od 5,5 milijarde kn i to za 2013. cca 1,747 milijardi kn, 2014. cca 1,276 milijarde kn, 2015. cca 1,078 milijarda kn i 2016. cca 1,451 milijarde kn. Primorac Srećko Primljeno na znanje Razmotrit će se.