Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Obrazac prethodne procjene za Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Kristijan Galešić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani, Ovim putem želim ukazati na nepovoljan položaj Zakupnika poljoprivrednog zemljišta koji imaju zabranu Aneksiranja Ugovora tj. izmjene Gospodarskog programa od 5 godine od dana sklapanja Ugovora. Odredba proizlazi iz Članka 32 tada važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu (39/13 i 48/15). Prilikom apliciranja na natječaj poljoprivrednici su bili dužni priložiti Gospodarski program popunjen vrstama sadnog sortimenta koje žele zasaditi. Naime, sam postupak od neposredno prije apliciranja na natječaj pa do sklapanja Ugovora traje duži period dok u tom periodu nastupaju nagle i ubrzane promjene na tržištu te dolazi za potrebom izmjene Gospodarskog programa kako bi poljoprivrednici mogli na vrijeme reagirati, biti učinkoviti i spremni prilagoditi se tržišnim 'kolebanjima' tj. promjenama. Predlažem da se izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu ukine zabrana Aneksiranja Ugovora od 5 godina ili smanji na 1 godinu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Mate Viduka OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani, koristim ovu priliku da ukažem na problem koji otežava podizanje višegodišnjih nasada na zakupljenom poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske. Zakupnici koji su potpisali ugovor o zakupu za višegodišnje nasade dok su bili na snazi stari Zakoni o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13, 48/15) mogu pristupiti sklapanju aneksa ugovora za izmjenu Gospodarskog programa nakon proteka pet odnosno deset godina. Prema Zakonu koji je trenutno na snazi (NN20/2018, 115/2018) nije vremenski ograničeno sklapanje aneksa, što sve zakupnike koji su potpisali ugovor o zakupu dok su na snazi bili stari Zakoni stavlja u neravnopravan položaj. Predlažem da se u izmjenama i dopunama Zakona ukine vremenska restrikcija aneksiranja ugovora za zakupnike koji su potpisali ugovore prije stupanja na snagu trenutnog Zakona. Napomenuo bih da poljoprivrednici svoje Gospodarske programe koji su sastavni dio natječaja za zakup moraju pisati bez da imaju realnu sliku o kvaliteti zemljišta koje se daje u zakup. Taj problem je posebno izražen na krškim priobalnim  terenima koji su obrasli makijom te se realno stanje može sagledati tek kada se površina iskrči, a onda je proces izmjene kulture koja je u Gospodarskom programu otežan. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 PP Orahovica d.o.o. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani, dostavljamo prijedloge izmjene predloženog OBRASCA PRETHODNE PROCJENE ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU na način kako slijedi uz obrazloženje: PRIJEDLOG: 5.1. UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA 5.1.1. Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz ne ne DA-veliki učinak 5.1.3. Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva ne ne DA - veliki učinak Utvrdite veličinu adresata: 5.1.16. Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge ne ne DA-veliki učinak 5.1.17. Srednji i veliki poduzetnici ne ne DA-veliki učinak 5.1.28. REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA: DA-učinak veliki, adresati veliki 5.2. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE 5.2.3. Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima ne ne DA-veliki učinak Utvrdite veličinu adresata: 5.2.6. Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge ne ne DA-veliki učinak 5.2.7. Srednji i veliki poduzetnici ne ne DA-veliki učinak 5.2.17. REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA: DA-učinak veliki, adresati veliki 5.4. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA 5.4.2. Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta ne ne DA-veliki učinak Utvrdite veličinu adresata: 5.4.15. Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge da ne DA-veliki učinak 5.4.16. Srednji i veliki poduzetnici ne ne DA-veliki učinak 5.4.27. REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA: DA-učinak veliki, adresati veliki 6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) 6.2. Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije? DA 6.4. Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike? DA Procjena učinaka propisa Potreba za PUP 8.1. Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1. DA 8.2. Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2. DA 8.4. Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4. DA MSP test 8.8. Provođenje MSP testa DA OBRAZLOŽENJE: Pozdravljamo inicijativu da se pronađe način kojim bi se olakšalo i ubrzalo raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u Republici Hrvatskoj. S obzirom da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu donesen bez provedenog postupka procjene učinka propisa, bitno je naglasiti posljedice koje će vrlo brzo proizaći provedbom natječaja za zakup, a odnose se na gospodarstvo, tržišno natjecanje i tržište rada. Prvi put u Republici Hrvatskoj u zakonskoj regulativi prioritet na natječaju za zakup nema dosadašnji zakupac koji je tijekom prethodnih godina investirao u razvoj poljoprivredne proizvodnje, zaposlio ljude i ispunio sve uvjete iz Ugovora o zakupu. Istekom Ugovora o zakupu u narednom periodu, poljoprivredni proizvođači sigurno gube tu zemlju, mnoge investicije koje su u tijeku ili su planirane, bit će zaustavljene, a i dolazi do gubitka interesa za ulaganje u daljnji razvoj poljoprivredne proizvodnje. Kod poljoprivrednih proizvođača (OPG-ova i pravnih subjekata) zbog gubitka zemljišta koje sada obrađuju, doći će do smanjenja ili ukupnog gubitka prihoda te će se posljedično pojaviti promjena politike banaka u odnosu na njih jer će banke, prepoznajući rizik, tražiti prijevremeni povrat sredstava što će pojedine proizvođače dovesti na rub opstanka. Također, otvara se pitanje, kako će se Država pobrinuti za one koji su investirali, zaposlili ljude, uredno plaćali svoje obveze prema Državi, ispunili sve uvjete iz Ugovora, a sada zbog gubitka zemljišta moraju otpustiti ljude, rasprodati mehanizaciju, rasprodati u bescjenje nekretnine (farme, skladišta i sl..) „tko želi kupiti hidroelektranu koja više nema svoju rijeku“, ugroženo im je poslovanje, banke će povući svoje investiranje i velika većina će završiti u stečaju…. Koje rješenje Država i ovaj zakon imaju za njih?! Ovdje dolazi do primjene ustavom i konvencijom (za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda) ustanovljeno tzv. načelo zaštite legitimnih očekivanja koje se štiti kako pred domaćim tako i pred Europskim sudom. U naravi zaštite legitimnih očekivanja krije se odgovor na pitanje može li se pojedinac osloniti na dosljednost državnog pravnog poretka te se pouzdati u njegov kontinuitet i predvidivost?! Zakon o suzbijanju diskriminacije – u čl. 2. st. 2. propisuje tzv. neizravnu diskriminaciju: „Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.“ Članak 8. istog Zakona kaže da se Zakon primjenjuje na postupanje svih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima te na postupanje svih pravnih i fizičkih osoba, osobito u područjima, između ostaloga, mogućnosti obavljanja samostalne ili nesamostalne djelatnosti te pristupa dobrima i uslugama te pružanju istih. Osim toga, po isteku Ugovora o zakupu koji se neće produžiti, ako se u imovni proizvođača nalazi knjižena neamortizirana vrijednost ulaganja na tuđoj imovini kao rezultat izvršenih investicija, na ostatak vrijednosti proizvođači moraju platiti PDV, a otpis takve imovine je porezno nepriznat rashod pa će isti još morati platiti porez na dobit 18%. Ovo će biti dodatna otežavajuća mjera za proizvođača, dosadašnjeg posjednika. Ograničenje maksimalne površine, kako je propisano Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi, nesumnjivo će u jednom trenutku dovesti do usitnjavanja poljoprivrednih površina koje sada obrađuje korisnik u mirnom posjedu temeljem višegodišnjih isteklih ugovora ili važećih ugovora o koncesiji, zakupu ili privremenom raspolaganju, a koje su veće površine od utvrđenog ograničenja. Sa druge strane, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta kao strateški cilj Vlade RH, utvrđen je i Strateškim planovima Ministarstva poljoprivrede. U cilju okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, i tadašnji ministar poljoprivrede g.Tolušić, više je puta u svojim istupima napominjao kako je jedan od ciljeva zaustaviti daljnje usitnjavanje poljoprivrednih površina što potvrđuje i izjava objavljena na službenim stranicama ministarstva poljoprivrede: http://www.mps.hr/hr/novosti/prva-godina-rada-vlade-najznacajniji-projekti-ministarstva-poljoprivrede : “Pripremili smo Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim ćemo ubrzati postupak raspolaganja zemljištem u vlasništvu države te u funkciju staviti i zapušteno privatno zemljište, što će povećati površinu obradivog poljoprivrednog zemljišta nužnog za proizvodnju hrane. Zaustavit ćemo trend usitnjavanja proizvodno tehnoloških cjelina i poticati okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Omogućit ćemo dodjelu poljoprivrednog zemljišta stočarima koji nemaju dovoljno poljoprivrednih površina u odnosu na broj grla stoke, mladima, domicilnim poljoprivrednicima kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost.“ Osim toga, kada je Vlada RH slala Zakon o poljoprivrednom zemljištu u Saborsku proceduru, jasno je na prvoj stanici obrazloženja naznačeno da se Zakonom želi, između ostalog, okrupniti poljoprivredno zemljište, te staviti u funkciju zapušteno poljoprivredno zemljište: „Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom: Cilj izrade i donošenja Prijedloga Zakona je smanjenje administrativnih zapreka u smislu potrebne dokumentacije koja se propisuje sukladno podzakonskim aktima ovoga Prijedloga Zakona kako bi se olakšalo raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, omogućio ostanak ljudi, pogotovo mlađe populacije u ruralnim područjima, okrupnjavanje zemljišta, stavljanje u funkciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta i državnog poljoprivrednog zemljišta koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje.“ Uvođenjem instituta ograničenja maksimalne površine u odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu, isti daje neograničenu moć jedinicama lokalne samouprave za određivanje maksimalne površine koja se može dati u zakup, pri čemu citirane odredbe ne sadrže niti jedan objektivni kriterij, mjerilo i/ili pravni standard osnovom kojeg se određuje ograničenje maksimalne površine poljoprivrednog zemljišta koje se može dati u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi. Takvo zakonsko uređenje može dovesti do neograničene primjene diskrecijskog prava i arbitrarnog postupanja nadležnih tijela jedinica lokalne samouprave, a posljedično tome do štetnih učinka na razvoj poljoprivredne djelatnosti u Republici Hrvatskoj u cjelini. Također, odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu prvi je puta zakonski omogućeno da o sudbini nekog poljoprivrednog proizvođača, njegovim ulaganjima i brojnim zaposlenima ne odlučuje tržište, već potpuno arbitrarno lokalni načelnici ili gradonačelnici i članovi lokalnih vijeća u ukupno 555 jedinica lokalne samouprave. Ne mali broj ljudi koji su članovi tijela lokalne samouprave izravno se bave poljoprivredom i imaju interes za zakup poljoprivrednog zemljišta u koje su dosadašnji zakupnici ulagali i povećali njegovu vrijednost. To je izvor značajnog sukoba interesa. Nadalje, većina jedinica lokalne samouprave donijela je Programe raspolaganja s utvrđenom maksimalnom površinom od 25Ha do 250Ha, pri čemu su pojedine jedinice lokalne samouprave, svjesne mogućih posljedica predložile znatno veću maksimalnu površinu sve u cilju zaštite dosadašnjih ulaganja, a koje Programe Ministarstvo nije prihvatilo. Naglašavamo činjenicu da 200 poljoprivrednih subjekata u RH koji obrađuju više od 280 ha, a to su tvrtke, braniteljske zadruge, OPG i dr. koje raspolažu s manje od 15% ukupnih površina upisanih u Arkod, ostvaruju više od 72% ukupne poljoprivredne proizvodnje, zapošljavaju više od 12.700 radnika, investirali su u prethodnom razdoblju više od 11,6 mlrd. kuna samo u dugotrajnu materijalnu imovinu. Iz svega navedenog proizlazi kako bi primjenom opisanih i spornih instituta prava prvenstva i određivanja maksimalne površine imalo za posljedicu gubitak zemljišta, smanjenje proizvodnje, dohotka i zaposlenosti poljoprivrednih proizvođača, uz rizik da navedeni poslovni subjekti u takvim okolnostima i kraćem vremenskom periodu prestanu poslovati. Zbog svega prethodno navedenog, potrebno je detaljno sagledati i analizirati utjecaj na gospodarstvo provedbom natječaja po uvjetima kakvi su trenutno propisani odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Radi sprječavanja tih negativnih utjecaja, predlažemo izmjenu odredbi koje definiraju prava prvenstva kod dodjele zakupa te maksimalnu veličinu PTC koja se može dati u zakup. S obzirom na sve prethodno navedeno i prikazane izravne učinke, potrebno je pristupiti daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa i MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Cilj izmjena i dopuna Zakona je pojednostavljenje procedure raspolaganja, a ne izmjena kriterija za dodjelu poljoprivrednog zemljišta. Pojednostavljenjem procedura raspolaganja olakšalo bi se i ubrzalo raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u Republici Hrvatskoj. Slijedom navedenog predložene izmjene i dopune Zakona neće imati utjecaja na poduzetnike te smo mišljenja da nije potrebno provoditi MPS test.
4 PPK Valpovo d.o.o. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Vezano uz PRETHODNU PROCJENU ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU smatramo potrebnim ukazati nadležnom Ministarstvu poljoprivrede na, po našem mišljenju, najvažnija otvorena pitanja koja su se pojavila kao rezultat provedbe važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu i koja evidentno već sada proizvode negativne posljedice po gospodarstvo, a te će se posljedice sklapanjem novih Ugovora o zakupu temeljem javnih natječaja još više multiplicirati. Pozivamo nadležno Ministarstvo da razmotri donju argumentaciju te pokrenuti postupak izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu proširi sa zakonskim rješenjima i odredbama koje će doprinijeti razvoju poljoprivrede kao jedne od ključnih gospodarskih grana RH. 1. Prvi put u Republici Hrvatskoj u zakonodavnoj povijesti reguliranja raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH, Zakon o poljoprivrednom zemljištu iz 2018. (u daljnjem tekstu: Zakon) propisuje da prioritet na natječaju za zakup nema dosadašnji zakupnik. Ovo navodimo kao izniman problem jer se radi o zakupniku ( OPG, pravna osoba) koji je tijekom prethodnih godina investirao u razvoj poljoprivredne proizvodnje, u održavanje zemljišta, provodio agrotehničke mjere, čišćenje zemljišta, zapošljava lokalne radnike i godinama ispunjava sve obveze iz Ugovora i to prije svega obveze prema RH. Temeljem odredbi Zakona članak 36. definira pravo prvenstva na javnom natječaju na način kakav nije poznat u dosadašnjoj zakonodavnoj praksi. Trenutkom isteka Ugovora o zakupu, dotadašnji zakupnik, sigurno gubi zemlju kojom je do tada raspolagao jer ne ostvaruje prioritet na javnom natječaju. Posljedično, mnoge investicije koje su u tijeku ili su planirane, bit će zaustavljene, a dolazi i do gubitka interesa za ulaganje u daljnji razvoj poljoprivredne proizvodnje. Kod poljoprivrednih proizvođača (OPG-ova i pravnih subjekata) zbog gubitka zemljišta koje sada obrađuju, doći će do smanjenja ili gubitka prihoda te će se posljedično pojaviti promjena politike banaka u odnosu na njih jer će banke, prepoznajući rizik, tražiti prijevremeni povrat sredstava što će pojedine proizvođače dovesti na rub opstanka. Ovdje dolazi do primjene ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ustanovljeno tzv. načelo zaštite legitimnih očekivanja koje se štiti kako pred domaćim tako i pred Europskim sudom. U naravi zaštite legitimnih očekivanja krije se odgovor na pitanje može li se pojedinac osloniti na dosljednost državnog pravnog poretka te se pouzdati u njegov kontinuitet i predvidivost? Smatramo da je u postupak izmjene Zakona potrebno uključiti i izmjenu kriterija za pravo prvenstva na javnom natječaju kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice za dosadašnje legitimne korisnike, zakupce i koncesionare poljoprivrednog zemljišta. 2. Ograničenje maksimalne površine koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi, a koju bez jedinstvenog kriterija jednostrano određuju Jedinice lokalne samouprave i Gradovi, nesumnjivo će u jednom trenutku dovesti do usitnjavanja poljoprivrednih površina temeljem višegodišnjih isteklih ugovora ili važećih ugovora o koncesiji, zakupu ili privremenom raspolaganju, a koje su veće površine od utvrđenog ograničenja. Sa druge strane, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta kao strateški cilj Vlade RH, utvrđen je i Strateškim planovima Ministarstva poljoprivrede. Uvođenjem instituta ograničenja maksimalne površine u odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu, isti daje neograničenu moć jedinicama lokalne samouprave za određivanje maksimalne površine koja se može dati u zakup, pri čemu citirane odredbe ne sadrže niti jedan objektivni kriterij, mjerilo i/ili pravni standard osnovom kojeg se određuje ograničenje maksimalne površine poljoprivrednog zemljišta koje se može dati u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi. Takvo zakonsko uređenje može dovesti do neograničene primjene diskrecijskog prava i arbitrarnog postupanja nadležnih tijela jedinica lokalne samouprave, a posljedično tome do štetnih učinka na razvoj poljoprivredne djelatnosti u Republici Hrvatskoj u cjelini. Također, odredbama Zakona prvi je puta zakonski omogućeno da o sudbini nekog poljoprivrednog proizvođača, njegovim ulaganjima i brojnim zaposlenima ne odlučuje tržište, već potpuno arbitrarno lokalni načelnici ili gradonačelnici i članovi lokalnih vijeća u ukupno 555 jedinica lokalne samouprave. Ne mali broj ljudi koji su članovi tijela lokalne samouprave izravno se bave poljoprivredom i imaju interes za zakup poljoprivrednog zemljišta u koje su dosadašnji zakupnici ulagali i povećali njegovu vrijednost. To je izvor značajnog sukoba interesa. Nadalje, većina jedinica lokalne samouprave donijela je Programe raspolaganja s utvrđenom maksimalnom površinom od 25Ha do 250Ha, pri čemu su pojedine jedinice lokalne samouprave, svjesne mogućih posljedica predložile znatno veću maksimalnu površinu sve u cilju zaštite dosadašnjih ulaganja, a koje Programe Ministarstvo nije prihvatilo. Naglašavamo činjenicu da 200 poljoprivrednih subjekata u RH koji obrađuju više od 280 ha, a to su tvrtke, braniteljske zadruge, OPG i dr. koje raspolažu s manje od 15% ukupnih površina upisanih u Arkod, ostvaruju više od 72% ukupne poljoprivredne proizvodnje, zapošljavaju više od 12.700 radnika, investirali su u prethodnom razdoblju više od 11,6 mlrd. kuna samo u dugotrajnu materijalnu imovinu. Ovo je tema koja ne bi smjela ostati neriješena izmjenom važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Predlažemo izmjenama Zakona jasno utvrditi kriterije za utvrđivanje maksimalne površine koji se jednako primjenjuju na sve jedinice lokalne samouprave i gradove, uvažavajući stečena prava, ulaganja i doprinos dosadašnjih zakupnika. 3. Izmjenom Zakona treba predvidjeti i dodatnu kontrolu izvršavanja obveza prema RH od strane ponuditelja. Uz do sada propisanu izjavu da je ponuditelj platio sve obveze s osnove korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, predlažemo predvidjeti i dodatni uvjet - redovito podmirivanje obveza iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za prethodne tri godine. Zakon o OPGu propisuje da su nositelj OPG i članovi OPG koji obavljaju gospodarsku djelatnost poljoprivrede kao jedino ili glavno zanimanje upisom u Upisnik OPG-ova obveznici mirovinskog osiguranja te obveznici zdravstvenog osiguranja sukladno posebnim propisima. Obzirom na zakonsku obvezu propisanu posebnim Zakonom, smatramo da bi prilikom utvrđivanja prioriteta propisanih Zakonom o poljoprivrednom zemljištu članak 36. stavak 1. točka a) i c) trebalo Pravilnikom o provođenju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta i zakup za ribnjake u vlasništvu Republike Hrvatske propisati obvezu dostavljanja potvrde o redovnom podmirivanju obveza iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za prethodne tri godine. Ova dopuna je predložena iz razloga da se spriječi da se na javni natječaj prijavi ponuditelj koji je registrirao OPG samo u svrhe prijave na javni natječaj s ciljem pribavljanja poticaja a da se navedeni OPG stvarno ne bavi aktivno poljoprivrednom proizvodnjom odnosno da mu poljoprivreda nije primarna djelatnost, čime se stavljaju u neravnopravni položaj svi oni poljoprivrednici kojima je to primarna djelatnost odnosno oni koji se aktivno i kontinuirano bave poljoprivrednom proizvodnjom. Uostalom javni poredak na sličan način onemogućava zlouporabe u postupcima javne nabave pa ne vidimo razlog zašto se u Pravilniku ne bi na isti način zaštitio javni interes i interes RH. 4. Retroaktivna primjena revalorizacije propisana člankom 102. Zakona prema našem saznanju nije prošla propisanu Saborsku proceduru za usvajanje odredbi Zakona koji imaju takav status. Pozivamo Ministarstvo da Izmjenom Zakona provede propisanu proceduru. 5. Revalorizacija propisana Zakonom kao i Pravilnik o načinu revalorizacije osjetljiva je tema koja ima bitan utjecaj na poslovanje poljoprivrednika zakupnika zemljišta u vlasništvu RH. Određivanje jedinične revalorizirane zakupnine mora se temeljiti na stručnoj i znanstvenoj podlozi posebno ako se radi o značajnom povećanju cijene zakupnine odnosno naknade. Nametanjem dvostruke početne zakupnine, bez stručne i znanstvene podloge, dolazi do povrede ustavom i konvencijom (za zaštitu ljudskih prava) ustanovljenog tzv. načela zaštite legitimnih očekivanja. To načelo između ostaloga znači da kada se pravni režim mijenja zakonskim putem, pojedincima kojima je ranije, u skladu s prijašnjim pravnim režimom priznato kakvo pravo ili su sukladno prijašnjem režimu osnovano očekivali ostvarivanje nekoga prava te se nalazili u specifičnom pravnom položaju, treba omogućiti ostvarivanje toga prava, premda ono nije usklađeno s novim pravnim režimom. Osim toga i ustavna odredba iz čl. 90. Ustava RH glasi da zakoni i drugi propisi ne mogu imati povratno djelovanje. Dakle, ovakvo reguliranje stavlja u izgled da će nezadovoljni pojedinci ustati s tužbama pred Ustavnim sudom RH pobijajući odredbe koje bi dirale u njihova stečena prava, odnosno koje bi povrijedile njihova legitimna očekivanja, a posljedice ukidanja takvih odredbi i vraćanje neosnovano plaćenih iznosa bi mogle biti velik problem po proračun RH. Zbog svega prethodno navedenog, predlažemo da se Revalorizacija izračunava temeljem već ugovorenih zakupnina korigiranih za prosječnu godišnju stopu inflacije. Stopa inflacije je stručan i znanstveno definiran pojam kojim se prikazuje povećanje agregatne razine cijena u odnosu na vrijednost novca. S obzirom na sve prethodno navedeno i prikazane izravne učinke, potrebno je pristupiti daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa i MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa Primljeno na znanje Primljeno na znanje.