Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Aleksandar Varga | O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU NEREDA NA ŠPORTSKIM NATJECANJIMA, Članak 2. | Samo nomotehnička ispravka mojem dobrom prijatelju: u čl. 2. ovih izmjena navodi se u članku 4. stavku 1. podstavku 3. na kraju citiram "...podvrgavanju ispitivanja droga ili alkoholiziranosti mjernim uređajem." u čl. 6. ovih izmjena navodi se u članku 36. stavku 1. podstavku 3. na kraju citiram "...utvrđivanje prisutnosti droga ili alkohola u organizmu odgovarajućim mjernim uređajem (članak 4. stavak 1. podstavak 2.)," Zbog toga smatram da bi i u članku 4. stavku 1. podstavku 3. trebalo pisati na kraju citiram "...podvrgavanju ispitivanja droga ili alkoholiziranosti odgovarajućim mjernim uređajem." | Prihvaćen | Nomotehničkim uređivanjem Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima navedeno je usklađeno. |
2 | DAMIR GRUIĆ | O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU NEREDA NA ŠPORTSKIM NATJECANJIMA, Članak 5. | Predložena izmjena je nejasna. Iako u obrazloženju stoji da se uvodi kažnjavanje fizičke osobe koja unatoč zabrani policije održi, odnosno ne prekine športsko natjecanje kada je to sukladno članku 28. bio dužan učiniti, to nije u cijelosti točno. Naime, odredbama članka 38. stavka 2. 3. i 4. je za svaki prekršaj iz stavka 1. tog članka (a to bi sada bila i ova predložena izmjena), propisano kažnjavanje i pravne osobe koja je vlasnik ili korisnik sportskog objekta i odgovorne osobe u toj pravnoj osobi. Nadalje, iz načina na koji je napisana ova odredba nejasno je da li postoji prekršaj i u slučaju iz članka 28. stavka 4. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima (kada policija predlaže, a ne naređuje privremeni ili trajni prekid športskog natjecanja; što ako u tom slučaju službene osobe organizatora športskog natjecanja ne prihvate prijedlog policije). | Nije prihvaćen | Navedena dopuna odonosi se na fizičku osobu organizatora športskog natjecanja. Važeće odredbe Zakona odnose se na fizičku osobu obrtnika, na pravnu osobu te na odgovornu osobu u pravnoj osobi. |
3 | DAMIR GRUIĆ | O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU NEREDA NA ŠPORTSKIM NATJECANJIMA, Članak 2. | Podstavak 4. („Maskiranje lica kapom, maramom ili na drugi način radi prikrivanja identiteta ili posjedovanja odjevnih predmeta čija je namjena, pored osnovne namjene i za prikrivanje identiteta“). Ovako formulirana odredba je previše općenita i ostavlja previše prostora za zloupotrebu od strane onih koji bi ovaj Zakona trebali provoditi (ili po njemu postupati). Svaki odjevni predmet se može koristiti za prikrivanje identiteta. Zakonodavac bi trebao jasno propisati koji su to točno odjevni predmeti čije bi posjedovanje zabranjeno. Odredbe Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima se primjenjuju za vrijeme cijelog putovanja na športsko natjecanje i za vrijeme povratka sa istog. Ako osoba putuje iz Splita u Zagreb na utakmicu u zimskom periodu te bude zaustavljena primjerice u Kninu ili Gračacu ili na Plitvicama, dok pada kiša/snijeg, posjedovanjem majice sa kapuljačom/kape/šuškavca/zimske jakne sa kapuljačom… izložena je riziku da bude privedena i kažnjena po ovim odredbama. S druge strane, ako posjedovanje majice sa kapuljačom ili zimske jakne sa kapuljačom nije kažnjivo na putu za utakmicu, onda ne može biti kažnjivo niti na samom stadionu. Da bi se izbjegle nejasnoće, trebalo bi ili točno navesti koji odjevni predmeti se ne smiju posjedovati ili propisati kažnjavanje za posjedovanje odjevnih predmeta kojima se može prikriti identitet samo za one slučajeve kada je taj odjevni predmet zaista i iskorišten za prikrivanje identiteta prilikom počinjenja nekog protupravnog ponašanja koje je propisano ovim Zakonom. Podstavak 12. (pozivanje, poticanje ili sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na druge gledatelje, redare…) je u većem dijelu prepisana odredba članka 31. a stavka, jer zakonodavac određena kaznena djela propisana Zakonom o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima sada uključuje i u kategoriju protupravnih ponašanja (prekršaja) po ovim izmjenama; međutim u tom slučaju trebalo bi ubaciti u članak 2. i sadržaj odredbe članka 31. a st. 4. (Nema djela ako je osoba koja je sudjelovala u tučnjavi uvučena u nju bez svoje krivnje ili samo radi toga jer se branila ili razdvajala druge sudionike u tučnjavi). Ovako kako je sada predloženo, jednako bi se kažnjavala i osoba napadača i osoba koja se samo branila od napada ili pokušala razdvojiti sudionike u tučnjavi. Ako je zakonodavac kod kaznenih djela propisanih ovim Zakonom predvidio ovakvu mogućnost, onda bi istu stvar trebalo primijeniti (prepisati) i u ovom dijelu. | Djelomično prihvaćen | Odredba je izmijenjena tako da se protupravnim ponašanjem smatra posjedovanje predmeta namijenjenih prikrivanju identiteta. Dakle, navedena izmjena i dopuna Zakona odnosi se na predmete namijenjene prikrivanju identiteta maskiranjem (radi se o primjerice kapama tzv. „fantomkama“, zatim kapama tzv. „fantomkama“ ušivenim ispod podstave osnovnog odjevnog predmeta, primjerice zimske jakne). Predmet izmjena i dopuna nisu odjevni predmeti kao primjerice navijački šalovi, marame i sl.. S obzirom da se sva protupravna ponašanja iz predmetnog Zakona procesuiraju pred nadležnim sudovima, tijekom sudskog postupka utvrđuje se pojedinačna, osobna odgovornost svake od osoba te nema potrebe za posebnim navođenjem u Zakonu da se neće kazniti osoba koja nije sudjelovala u tučnjavi i sl. |
4 | IVAN DUŠAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Ovim putem želim istaknuti da ne postoji zabrana vrijeđanja ljudi na spotskim borilištima temeljem seksulane orijentacije, prema tome ukoliko je neki igrač homoseksulane orijentacije, poruke i povici tipa "Pederu" ne mogu biti kažnjivi. Kao ni poruke "HNS pederi" i slično. Stoga napiminjem da upozorite djelatnike policije da ni smiju kažnjavati ljude zbog takvih povika ili oduzimati ljudima transparente na kojima piše "HNS pederi" | Nije prihvaćen | Pored Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima policija je dužna provoditi i druge pozitivne pravne propise, a u navedenom prijedlogu radi se o odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije. |
5 | IVAN DUŠAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA | Postoji i nešto o čemu zakonodavac ovdje ne govori, a to je možda i najveći problem na sportskim borilištima - veliko nezadovoljstvo javnosti zbog nezakonitog i protupravnog postupanja policije prema nedužnim građanima. Svjedoci smo da je policija u mnogo navrata nezakonito primjenila silu na sporskim borilištima, kao i to da su pojedinci neopravdano kažnjeni, iako nisu ničim ugrozili sportska natjecanja. Nezakonito postupanje policije izaziva bijes navijača na sportski borilištima i to je ono što ih možda najviše potiče na nasilje prema policiji i zaštitarima. Nepotreba uporaba sile od strane policije samo dodatno potiče nerede i stoga molim Ministarsto da educira policijske djelatnike da se problemi rješavaju uz minimalnu uporabu sile, a osobito da se izbjegava policijsko postupanje prema gledateljima koji su u dobroj vjeri, bez ikakvih zlih namjera došli na sportska borilišta. | Nije prihvaćen | Provedba mjera osiguranja javnih okupljanja i primjena sredstava prisile u slučaju potrebe temelji se na odredbama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima i Zakona o javnom okupljanju, a u odnosu na športska natjecanja primjenjuju se i odredbe Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima. U slučaju primjene sredstava prisile od strane policijskih službenika ista se primjenjuju prema odredbama Zakona o policijsku poslovima i ovlastima. |
6 | IVAN DUŠAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA | Ovim putem skrećem pažnju zakonodavcu na problematičnost odredbe kojom se zabranjuje pjevanje pjesama ili dobacivanje natjecateljima ili drugim gledateljima poruka čiji sadržaj iskazuje ili potiče mržnju na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti kao i zabrana unošenja transparenata sa tim sadržajem (čl 39 zakona). Ta odredba je podloga za nezakonito postupanje policije i u slučajevima iskazivanja poruka čiji je cilj vrijeđanje određenih ljudi radi iskazivanja nezadovoljstva njihovim radom. Kao najbolji primjer mogu se navesti poruke "ACAB", "Ćiro pederu", "Mamiću cigane" i "HNS pederi". Ovim porukama navijači izražavaju svoje nezadovoljstvo određenim ljudima i to je njihovo pravo izražavanja slobode govora koja se ne može ograničiti na sportskim objektima.. Osim toga, zakonom nije predviđeno vrijeđanje temeljem seksualne orijentacije, primjerice "HNS pederi" ili temeljem zanimanja, primjerice "ACAB". Molim zakonodavca da dodatno educira policijske djelatnike i da jasno tumačenje ove odredbe zakona kako bi se spriječilo nezakonito postupanje policije u tim slučajevima. Hvala. Još jednom napominjem - parole "Ćiro pederu", "HNS pederi", "Mamiću Cigane" i "ACAB" predstavljaju mišljenje gledatelja, a ne vrijeđanje ili izrazi mržnje i nitko ne može zabraniti njihovo isticanje ili takve uzvike. Sloboda govora i mišljenja se ne može nikako ograničiti na stadionima, temeljno je ljudsko pravo svakog gledatelja da uzvikuje "Mamiću Cigane", "HNS pederi" i slično | Nije prihvaćen | Pored Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima policija je dužna provoditi i druge pozitivne pravne propise, a u navedenom prijedlogu radi se o odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije. |
7 | IVAN DUŠAN | O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU NEREDA NA ŠPORTSKIM NATJECANJIMA, Članak 6. | Članka 6.Članka 39, stavak 1, točka 3. Smatram da nije u redu da se ljude koji žele ući na sporske objekte tako drastično kažnjava. Kazna je prevelika za jako mali prekršaj. To je policijska država, sramota, udar na građanska prava!!! Po meni treba ljudima koji pokušaju ući na sporske objekte u alkoholiziranom stanju zabraniti ulaz u objekte, a ne još ih i kažnjavati zbog toga. Dovoljna kazna je zabrana ulaska. | Nije prihvaćen | Protupravna ponašanja iz predmetnog Zakona procesuiraju se pred nadležnim sudovima, tijekom sudskog postupka utvrđuje se pojedinačna, osobna odgovornost svake od osoba te sud odlučuje o vrsti kazne i sankcije, iznosu i trajanju iste. |
8 | IVAN DUŠAN | O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU NEREDA NA ŠPORTSKIM NATJECANJIMA, Članak 2. | U članku 2, članak 4, stavak 1. podstavak 3. riječi "iznad 0,5 g/kg" treba zamijeniti riječima "iznad 1,00 g/kg". Totalno je glupo stvarati probleme ljudima koji idu na sportske objekte probleme zbog recimo jedne pive ili 2 čaše vina. 0,5 g/kg je premala koncentracija alkohola da bi moglo na bilo koji način utjecati na ponašanje ljudi. To treba promjeniti, pa normalno je da se prije utakmice malo popije i proveseli. | Nije prihvaćen | Odredba o koncentraciji alkohola usklađena je s odredbama drugih pozitivnih zakonskih propisa |
9 | IVAN DUŠAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Želim istaknuti da nije u redu odredba o zabrani posluživanja alkoholnih pića u sporskim objektima. Zabrana da, ali samo za žestoka alkoholna pića, zašto zabraniti pivo? U Engleskoj se pivo normalno toči na svim događajima (osobito nogometnim utakmicama) na sportskim objektima, zašto ne bi i u Hrvatskoj. To je jako glupo da bude nogometna utakmica bez piva, a radi nekog "spriječavanja nereda". Totalna bedastoća | Nije prihvaćen | Prodaja i distribucija alkohola s koncentracijom do 6% alkohola regulirana je člankom 21.predmetnog Zakona te je uz prethodnu suglasnost moguća na športskim natjecanjima koja nisu označena kao visokorizična. |
10 | Ivan Popić | O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU NEREDA NA ŠPORTSKIM NATJECANJIMA, Članak 2. | Podstavak 4. je preopćenit i može se u trenutnom obliku odnositi na svaki odjevni predmet pošto se gotovo svaki odjevni predmet može omotati oko lica u svrhu prikrivanja identiteta. Može doći do apsurdne situacije da je jedini način na koji se može prisustvovati utakmici bez da se krši zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima taj da se na utakmicu dođe bez odjeće. | Djelomično prihvaćen | Odredba je izmijenjena tako da se protupravnim ponašanjem smatra posjedovanje predmeta namijenjenih prikrivanju identiteta. Dakle, navedena izmjena i dopuna Zakona odnosi se na predmete namijenjene prikrivanju identiteta maskiranjem (radi se o primjerice kapama tzv. „fantomkama“, zatim kapama tzv. „fantomkama“ ušivenim ispod podstave osnovnog odjevnog predmeta, primjerice zimske jakne). Predmet izmjena i dopuna nisu odjevni predmeti kao primjerice navijački šalovi, marame, šilterice i sl. |
11 | Ivan Zečević | O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU NEREDA NA ŠPORTSKIM NATJECANJIMA, Članak 2. | Vezano za uništavanje dijelove športskog objekta itd. smatram da se mora dodati termin "namjerno" (ili neka druga adekvatna formulacija) ispred termina "oštećenje" i "uništavanje" kako bi se razlikovalo one koji s namjerom uništavaju imovinu od onih koji slučajnoo mogu oštetiti imovinu, kao npr. navijač koji skače dok navija ili slavi gol, a pri tome mu pukne stolica koja je stara preko 20 godina. | Nije prihvaćen | Zakonskom odredbom koja propisuje kao protupravno ponašanje uništavanje imovine štiti se imovina drugih građana i imovina pravnih osoba, neovisno o namjeri počinitelja (uništavanjem imovine oštećena osoba, fizička ili pravna, trpi štetu na svojoj imovini). |
12 | Ivan Zečević | O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU NEREDA NA ŠPORTSKIM NATJECANJIMA, Članak 2. | Gospodin Gruić i gospodin Manojlović su odlično istaknuli problem oko ovih izmjena, no nužno je pobiti tvrdnju predlagatelja da nije moguće za prekršaj u vidu sudjelovanja u tučnjavi (bez TTO-a) počinitelju prekršaja izreći zabranu prisustvovanja sportskim natjecanjima. Naime, članak 34a omogućava nadležnoj PP da podnese prijedlog nadležnom prekršajnom sudu da donese preventivnu mjeru zabrane. U praksi bi to npr. bilo u trenutku kada jedan navijač lupi šamar drugom navijaču. S obzirom na prirodu djela, pretpostavka je da bi počinitelj bio procesuiran po prekršajnom zakonu protiv javnog reda i mira (članak 13, članak 6). Na taj način navijači ne bi bili diskriminirani u odnosu na osobu koja ispred noćnog kluba lupi šamar drugoj osobi. Po pravomoćnosti presude, MUP može podnjeti prijedlog za zabranu kako bi se počinitelju izrekla mjera. Nastavno na ovu problematiku, postavlja se logičko pitanje, pa zašto se ne djele zabrane za noćne klubove, kao što se djele za sportska natjecanja? Vezano za alkoholiziranost i pitanje alkohola na stadionima, zauzimam stajalište puno radikalnije od svojih prethodnika. Ne vidim smisao ikakvoj sankciji za alkoholiziranost ili odbijanje ispitivanja razine alkohola u krvi adekvatnim mjernim uređajem sve dok se osoba ne ponaša protupravno u vidu vrjeđanja, tučnjave i drugih inkriminiranih djela koja su kažnjiva nekim člankom prekršajnog ili kaznenog Zakona (u nekim zemljama je ova problematika obuhvaćena kroz definiciju drunk and disorderly). Ako bi se išlo s ovim radikalnim izmjenama, ne vidim razlog zašto isti sistem ne bi primjenjivali i u noćnim klubovima, kao npr. što se radi u Švedskoj gdje redarska služba može gostima zabraniti ulazak u noćni klub ako za nekog gosta procjeni da je pijan i kao takav nije podoban za daljnu konzumaciju alkohola. | Nije prihvaćen | Članak 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima propisuje zabranu prisustvovanja određenom športskom natjecanju kao preventivnu mjeru, a ne kao kaznu ili sankciju. Prema odredbama članka 31. Zakona sankcije za prekršaje propisane ovim Zakonom su novčana kazna, kazna zatvora i zaštitne mjere, a za maloljetne pre¬kršitelje i odgojne mjere. Prema navedenom, zabrana prisustvovanja određenom sportskom natjecanju kao preventivna mjera ne može se izreći kao sankcija. Prodaja i distribucija alkohola s koncentracijom do 6% alkohola regulirana je člankom 21.predmetnog Zakona te je uz prethodnu suglasnost moguća na športskim natjecanjima koja nisu označena kao visokorizična. |
13 | Ivan Zečević | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA | Generalni problem ovog Zakona je preopćenita terminolgija kojom se pokušavaju regulirati i definirati određene situacije. Kao jedan od primjera može se istaknuti članak 34a u kojem stoji da nadležna PP može prekršajnom sudu podnjeti prijedlog za izricanjem preventivne mjere zabrane prisustvovanja sportskim natjecanjima ako za neku osobu posjeduje sznanja o ranijem protupravnom ponašanju. Ono što u ovoj situaciji nije definirano je sam "pojam saznanje o protupravnom ponašanju". U praksi postoji nekoliko sudskih presuda iz kojih je vidljivo da je navedeni članak podložan širokom tumačenju na štetu pojedinaca. Ove izmjene nisu iznimka. Ovo su četvrte izmjene Zakona i smatram da postoji potreba da se Zakon dodatno preispita u cjelini, te proba poboljšati kako bi izbjegli neke nove izmjene za jednu, dvije ili tri godine. U tu svrhu predlažem osnivanje radne skupine sastavljene od ključnih aktera vezanih za ovaj Zakon (MUP, predstavnici HNS-a, pravnici- suci, profesori, odvjetnici, predstavnici navijačkih udruga i drugi) koja bi kroz neko vrijeme temeljito analizirala navedenu problematiku i pripremila puno opširnije izmjene koje bi se poslale u proceduru. | Nije prihvaćen | Svrhovitost članka 34.a predmetnog Zakona potvrđena je Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2186/2008, od 29. svibnja 2012. godine. Navedenim Rješenjem odredbe članka 34.a ocijenjene su opravdanim kao preventivna mjera. Također, u odnosu na primjenu odredbi članka 34.a navodimo da je Europski sud za ljudska prava u predmetu Seražin protiv Hrvatske te u predmetu Mesić, Zečević, Jurić, Vrhovski i Jeđud protiv Hrvatske u odnosu na primjenu članka 34.a u kojim predmetima su tužitelji tvrdili da je povrijeđeno pravo da ne budu dva puta suđeni ili kažnjeni u istoj stvari (ne bis in idem) odbacio tužbe kao nedopuštene i odlučio da izricanje preventivne mjere prema članku 34.a ne predstavlja kaznenu optužbu te je tužbe odbacio kao nedopuštene, potvrđujući time svrhovitost i opravdanost odredbi članka 34.a |
14 | Karol Jurišić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA | Ja član Hrvatskih suverenista znam ovu problematiku najgore poruke na sportskim borilištima koje izazivaju Velikosrpsku agresiju treba zabraniti | Primljeno na znanje | Primjedba/prijedlog/sugestija je nejasna te nije moguće odgovoriti. |
15 | Kuća ljudskih prava Zagreb | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA | Kuća ljudskih prava Zagreb pozdravlja predložene izmjene Zakona. Iako je svrha ovog Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima inkriminirati određene pojavne oblike ponašanja s obilježjima protupravnosti, a koja trenutno nisu propisana kao protupravna, Kuća ljudskih prava Zagreb koristi priliku javnog savjetovanja kako bi ukazala na potrebu dodatnog proširivanja pojedinih oblika inkriminiranog ponašanja. Konkretno, Kuća ljudskih prava Zagreb predlaže da se propiše kao kazneno djelo sudjelovanje u tučnjavi u kojoj je došlo do tjelesne ozljede a da pritom nije nanesena teška tjelesna ozljeda. Naime, trenutno važeći Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima u svom članku 31.a Sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na gledatelje ili druge osobe, inkriminira samo onu tučnjavu u kojoj je došlo do teške tjelesne ozljede odnosno prouzročenja smrti neke osobe. Dakle, ako nema teške tjelesne ozljede ili smrti, bit će riječ o prekršaju. S obzirom da bi u tom slučaju bilo riječ o prekršajima protiv javnog reda i mira, točnije članka 13. koji propisuje novčanu kaznu od 50 do 200 DEM ili kaznu zatvora do 30 dana, razvidno je kako je riječ o preblagoj kazni imajući u vidu da su takve ozljede nanijete s izravnom namjerom prema navijačima ili navijačkim skupinama različitim od skupina kojima pripadaju počinitelji. Dodatno, imajući na umu da kazneni zakon u svom članku čl 117. inkriminira tjelesnu ozljedu, smatramo kako bi bilo nužno da Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima kao lex specialis inkriminira takvo ponašenje jer smo učestalo svjedoci različitih vrsta napada na pojedince odnosno skupine pojedinaca samo zato što navijaju za drugi klub. U tim slučajevima može se govoriti kako su takvi napadi motivirani mržnjom ali prema onim društvenim skupinama koje nisu zaštićene zakonom. Upravo zbog navedenog, smatramo kako je nužno da se protupravno ponašanje proširi i na nanošenje tjelesnih ozljeda. | Nije prihvaćen | Predloženim izmjenama i dopunama Zakona predlaže se uvođenje novog oblika protupravnog ponašanja u vidu fizičkog nasilja, tučnjave, s obilježjima prekršaja, za koje je predviđeno izricanje zaštitnih mjera zabrane prisustvovanja određenom športskom natjecanju (12-24 mjeseca), novčanih kazni (5.000-25.000 HRK) i kazne zatvora (30-60 dana). |
16 | Marin Mijolović | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Smatram da obrazloženje kao što je "dojam u javnosti" nije dovoljan razlog za promjenom nekog Zakona. Promjena Zakona trebala bi proizlaziti iz nekih stvarnih potreba, mjerljivih statistikom - primjerice, u obrazloženju se uopće ne navodi broj incidenata, materijalna šteta niti drugi opći podaci koji bi opravdavali drastično postrožavanje ovog Zakona. Smatram da je cijelom Zakonu potrebna rekonstrukcija, prilagodba sličnim zakonskim rješenjima koje primjenjuju ostale članice EU te jasne odredbe koje će raditi razliku između "huligana" i "navijača", a što je Zakon propustio napraviti. Prekršaje je također potrebno kategorizirat, a prekršajne i kaznene odredbe prilagoditi ostalim zakonima, prije svega prekršajnom i kaznenom budući da sada imamo situaciju gdje nasilno ponašanje vezano za sportski događaj u svojim sankcijama višestruku nadmašuje "obično" nasilje, iako se u praksi radi o jednakoj opasnosti po ljudsko zdravlje. Zakon se previše bazira na procjenama, a premalo na stvarnim ugrozama koje je potrebno sankcionirati. | Primljeno na znanje | Razlog za pokretanje postupka izmjena i dopuna predmetnog Zakona su statistički pokazatelji porasta broja određenih oblika protupravnih ponašanja. Primjerice, u odnosu na protupravna ponašanja u obliku fizičkog nasilja s obilježjima prekršaja u periodu od nogometne natjecateljske sezone 2014/2015 do sezone 2018/2019 evidentirano je ukupno 66 tučnjava, od kojih je 61 imala obilježje prekršaja, a pet je bilo s obilježjima kaznenog djela. Svrha je ovoga Zakona osiguravanje sigurnosti gledatelja, natjecatelja i drugih sudionika športskog natjecanja ili športske priredbe i stvaranje okruženja koje sprječava, suzbija i sankcionira nedolično ponašanje, nerede, te nasilje, prije, za vrijeme i nakon športskog natjecanja ili športske priredbe, zaštita gledatelja koji se dolično ponašaju, zaštite drugih građana i njihove imovine i imovine pravnih osoba te stvaranje uvjeta da športsko natjecanje ili športska priredba što više pridonosi kvaliteti života građana, osobito mladeži te se primjenjuje u odnosu na počinitelje protupravnih ponašanja. |
17 | Marin Mijolović | O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU NEREDA NA ŠPORTSKIM NATJECANJIMA, Članak 2. | Smatram da treba puno jasnije definirati što se to smatra pozivanjem, poticanjem ili sudjelovanjem u tučnjavi ili napadu vezano za sportska natjecanja te kategorizirati ovaj prekršaj kako bi se primjereno kažnjavala težina incidenta, a ne sama činjenica da incident postoji. Također, Zakon niti na jedan način iz kažnjavanja ne isključuje žrtvu koja može reagirati u samoobrani. Za iste incidente, a koji potpadaju pod ostale zakone kazne se kreću do 1.300,00 kn, dok se u sklopu ovog Zakona kazne kreću od 5.000,00 do 25.000,00 kuna ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 30 dana do najdulje 60 dana. Nije li isto diskriminacija, budući da je ugroza prema ljudskom životu jednaka, pogotovo ako, vjerujem, iz službene statistike proizlazi da je broj incidenata vezan za tučnjave i napade daleko veći van sportskih natjecanja nego povezan sa istima? | Nije prihvaćen | S obzirom da se sva protupravna ponašanja iz predmetnog Zakona procesuiraju pred nadležnim sudovima, tijekom sudskog postupka utvrđuje se pojedinačna, osobna odgovornost svake od osoba. |
18 | Marin Mijolović | O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU NEREDA NA ŠPORTSKIM NATJECANJIMA, Članak 2. | Izrazito problematičan stavak Zakona koji vrlo površno definira što je to sporno u odabiru odjeće. Ne postoji niti jedna relevantna studija ili istraživanje koje bi potvrdilo povezanost odabira odjeće i izazivanja nereda na sportskim natjecanjima, a odredba je vrlo problematička i sa strane Ustava RH kao temeljnog dokumenta koji regulira prava građana. Naime, članak 14. Ustava definira da Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. Diskriminacija samo na temelju odjeće je nova kategorija, vjerojatno nepoznata i zakonodavstvu bilo koje druge države članice EU, na čiju pravnu stečevinu se naslanjamo. Problematično je i samo tumačenje što je pogodno za maskiranje, a u kojem slučaju se radi o običnom šalu, zimskoj kapi, šilterici protiv sunca. Istovremeno radi se i o rekvizitima koje prodaju svi sportski klubovi pa je nejasno kako je dopuštena prodaja istih, ali ne i korištenje. Tko će educirati policijske djelatnike što je osnovna, a što „posebna“ namjena i na koji način predlagač Zakona štiti navijače od pogrešnog tumačenja odredbi Zakona? Zašto se ne zabrani takva odjeća svakodnevno ako se većina pljački događa maskiranog lica? Hoće li se sankcionirati i nošenje jakni sa kapuljačom na Snježnoj kraljici ili je promjena zakona usmjereno isključivo na nogometne navijače, a što bi bila još jedna diskriminacija? Za kraj, izricanje kazne od 2.000,00 do 15.000,00 kn te do 30 dana zatvora zbog ovakvog prekršaja, same sumnje da se osoba planira protupravno ponašati je pretjerana i nije predviđena niti u jednom drugom zakonu. Pravni apsurd je da nešto što nije kažnjivo po ostalim zakonima, može biti sankcionirano samo zbog procjene, bez počinjenja ikakvog djela koji ugrožava druge osobe, objekte ili sportsko natjecanje. Smatram da je dovoljna kazna zabrana pristupa sportskom natjecanju i to po vrlo jasnim kriterijima, a čime se postiže intencija sprječavanja nereda. Dovoljno je ponoviti si sljedeće da se shvati sva apsurdnost ovog prijedloga "Tata, dobio sam kaznu od 15.000 kn i idem u zatvor 30 dana jer sam imao majicu s kapuljačom. Šta si napravio? Ništa, nosio sam ju pred stadionom." | Djelomično prihvaćen | Odredba je izmijenjena tako da se protupravnim ponašanjem smatra posjedovanje predmeta namijenjenih prikrivanju identiteta. Dakle, navedena izmjena i dopuna Zakona odnosi se na predmete namijenjene prikrivanju identiteta maskiranjem (radi se o primjerice kapama tzv. „fantomkama“, zatim kapama tzv. „fantomkama“ ušivenim ispod podstave osnovnog odjevnog predmeta, primjerice zimske jakne). Predmet izmjena i dopuna nisu odjevni predmeti kao primjerice navijački šalovi, marame, šilterice i sl.. Protupravna ponašanja iz predmetnog Zakona procesuiraju se pred nadležnim sudovima, tijekom sudskog postupka utvrđuje se pojedinačna, osobna odgovornost svake od osoba te sud odlučuje o vrsti kazne i sankcije, iznosu i trajanju iste. |
19 | Marin Mijolović | O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU NEREDA NA ŠPORTSKIM NATJECANJIMA, Članak 2. | Ne postoji jasna povezanost koncentracije alkohola u krvi i incidenata na sportskim natjecanjima, pogotovo u ovako malim koncentracijama. Smatram da osoba koja je popila dvije ili tri pive nebi trebala biti sankcionirana samo zbog te činjenice, ukoliko istovremeno ne krši i jedan od ostalih zakona, pogotovo vezano za prekršajni i kazneni zakon ili remećenje javnog reda i mira. Istovremeno, pivovare su sponzori reprezentacija, na televiziji se reklamira ispijanje piva u društvu, a vezano za sportska natjecanja, pivo se uredno prodaje na sportskim natjecanjima, poznati sportaši i glumci sudjeluju u reklamiranju istih, prodaja piva i marketing i sponzorstvo su izvor prihoda za mnoge sportske klubove pa je nejasno zbog čega se isto smatra protupravnim ponašanjem dok se društveno isto ponašanje potiče kao opće prihvaćeno. Izricanje kazne od 2.000,00 do 15.000,00 kn te do 30 dana zatvora zbog ovakvog prekršaja, znači neujednačenost sa ostalim Zakonima pri čemu, npr. Zakon o sigurnosti u prometu, a koji se smatra "drakonskim", za isti prekršaj predviđa kaznu od „samo“ 3.000,00 do 5.000,00 kn, a svjedoci smo da je problematika poginulih u prometu daleko veća od incidenata na sportskim natjecanjima. Također, ista koncentracija alkohola dopuštena je, npr. na kulturnim događanjima, koncertima, političkim skupovima i ostalim javnim okupljanjima, da ne spominjemo noćnim izlascima i ostalim područjima gdje su incidenti puno rašireniji i problematičniji. Smatram da je dovoljna kazna zabrana pristupa sportskom natjecanju, a čime se postiže intencija spriječavanja nereda budući da je isti usmjeren isključivo na sportska natjecanja i ne vidim razloga zašto bi regulirao i ponašanje van istog. | Nije prihvaćen | Policijski službenik postupa imajući u vidu razmjer između ovlasti koju primjenjuje i svrhe obavljanja policijskog posla. Policijski službenik će uvijek primijeniti policijsku ovlast kojom se u najmanjoj mjeri zadire u slobode i prava čovjeka, a postiže svrha obavljanja policijskog posla. Predloženom izmjenom i dopunom Zakona razmjerno se i učinkovito, u odnosu na osobe koje svojim ponašanjem ukazuju na alkoholiziranost kao jedan od uzročnika činjenja drugih protupravnih ponašanja, dopunjuju mjere osiguranja te je krajnja svrha omogućavanje neometanog održavanja športskih natjecanja. |