Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ivica Černe ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 40. „Neriješeno stambeno pitanje“ treba vrijediti i dalje za osobe koje su bile na listi za stambeno zbrinjavanje, a kojima isto nije riješeno te su digli kredit i kupili stan čime trebaju imati pravo „na naknadu za stanovanje kao nadoknadu povećanih troškova života“ zbog rate kredita. Na ovaj način bi se pomoglo osobama koje su imale pravo na stambeno zbrinjavanje, a nije im omogućeno. Ističem da su u neravnopravnom položaju u odnosu na osobe kojima je riješeno stambeno pitanje ili primaju naknadu za stanovanje. Cijelo to vrijeme (neki i od domovinskog rata) plaćaju ili podstanarstvo ili kredit čime su im primanja znatno umanjena. Uvjeti za priznavanje naknade za stanovanje ovim DVO: - bili na listi za stambeno zbrinjavanje (za stan ili kredit), a nisu dobili nijedno - kupili stan kao prvo rješavanje stambenog pitanja(DVO ili supružnik DVO) Činjenice koje podupiru ovaj prijedlog: - U Ugovoru o pristupanju u djelatnu vojnu službu (HV) je pisalo da će se braniteljima koji nemaju riješeno stambeno pitanje – isto riješiti - „Ratne“ i „poslijeratne“ stambene liste nisu nikad vrijedile - Osobe koje nisu imale riješeno stambeno pitanje su jednim Zakonom o službi u OS RH imale pravo na naknadu za stanovanje čiji je iznos trebao propisati tadašnji Ministar obrane, no nije je nikad donio. Osobno iskustvo: dragovoljac iz 1991., na listi za rješavanje stambenog pitanja od 1992., osnovao obitelj 1996. i od tada podstanar, nakon 13 godina zabluda, kao bojnik podigao kredit 2005. zbog prvog, vlastitog rješavanja stambenog pitanja četveročlane obitelji (sada peteročlane). Cijelo vrijeme sam plaćao podstanarsku ratu, a od 2005. ratu kredita bez ikakvih subvencija od strane MORH-a. Na ovaj način sam bio i ostao častan i pošten pripadnik HV, naspram pojedinaca koji su provalili u vojne stanove te ih poslije i otkupili za mizerne novce. - Nadam se da će se ovaj moj prijedlog ugraditi u novi Zakon te da će se ovim Zakonskim rješenjem donekle ispraviti nepravda svima koji su u ovakvoj situaciji te tako doprinijeti sustavnom poboljšanju standarda i uvjeta života i rada i sudionika Domovinskog rata - pripadnika Hrvatske vojske. Primljeno na znanje Predmetna odredba uređuje institut naknade za stanovanje, a ne materijalno zbrinjavanje djelatnih vojnih osoba.
2 Ivica Černe ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 33. Prenošenje ovlasti prvoocjenjivača na svoga zamjenika u procesu ocjenjivanja nema smisla jer zamjenik nije nadređen ocjenjivanoj osobi te je ne vodi niti prati u njenom radu. Zamjenik zapovjednika ima svoje dužnosti i mijenja zapovjednika u njegovima samo kada istoga nema u postrojbi, a to je u pravilu nedostatno za godišnju ocjenu njegovih podređenih. Drugim riječima: zamjenik zapovjednika nije nadređen osobama kojima je zapovjednik prvoocjenjivač (nije u ovom hijerarhijskom lancu zapovijedanja) te ih ne može niti savjetovati, niti ocjenjivati. Ovim se vjerojatno želi zapovjednicima"olakšati" dužnosti i obaveze iz Pravilnika o ocjenjivanju, no prenošenje istih na zamjenike poništava smisao Pravilnika. Nije prihvaćen Nije točna konstatacija da zamjenik zapovjednika isključivo zamjenjuje zapovjednika, već je dužan obavljati i poslove koje mu delegira zapovjednik. Predloženom odredbom navedeno nije propisano kao obveza već kao mogućnost. Vezano uz konstataciju oko pravilnika, navodimo da će se, kako je i propisano predloženim Zakonom, provedeni propisi uskladiti.
3 Ivica Černe ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 15. U stavku 3. se navodi "rasporeda na dvije godine" i poziva na stavak 1. koji govori o nečemu drugom - "rasporedu na ustrojbenom mjestu dva čina više od osobnog..." Primljeno na znanje Predlagateljica je u međuvremenu predloženu odredbu uskladila.
4 Ivica Černe ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 14. Ne vidim smisao ovog članka. Postavljenjem u dvije različite postrojbe, pogotovo dislocirane, nijedna postrojba neće imati potreban radni učinak, a način zapovijedanje i vođenja istoga ne mogu niti zamisliti. Nije prihvaćen Predložena odredba uređuje situaciju kada djelatna vojna osoba na temeljnoj dužnosti nema puno radno vrijeme te da ima mogućnost da obnaša drugu dužnost.
5 Ivica Černe ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 10. Za HRZ: Neznatan pozitivan učinak, a upravljanje karijerama će se još više zakomplicirati. U "manjim organizacijama" sa puno različitih stručnih specijalnosti gdje se teži da "svatko bude majstor u svom poslu" ovakva pravila dodatno smanjuju ionako male mogućnosti u rasporedima na dužnosti. Možda je ova mjera jako korisna u KoV-u, no u HRZ-u se vjerojatno neće moći ispoštovati na pravi način (a na krivi neće donijeti pozitivan učinak). Nije prihvaćen Predložena odredba je u skladu s načelom jednakih mogućnosti za sve grane Hrvatske vojske.
6 Marija Jukić ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 56. članak 56. Primjena članka 225. stavak 2. kako je predloženo dovesti će do izjednačavanja u službi pripadnika OS, časnika bez odgovarajuće stručne spreme, sa časnicima s odgovarajućom stručnom spremom. Dakle prema članku 205. ovog Zakona će se pod istim uvjetima izdvajati časnici s odgovarajućom stručnom spremom i časnici bez odgovarajuće stručne spreme. Institut "potrebe službe" i "interes Oružanih snaga" kao osnov za izdvajanje je na ovaj način u potpunosti imanigaran. Primljeno na znanje Nije točan navod da će se takva kategorija osoblja izdvajati prema istim kriterijima. Takvu kategoriju osoblja potrebno je izdvojiti iz službe u skladu s planom za svaku kalendarsku godinu ovisno o potrebama službe te se na takav način predložena odredba ovim Zakonom i propisuje.
7 Marija Jukić ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 54. članak 54. Članak 205. treba u potpunosti promijeniti na način da istim budu regulirani prestanci službe koji su prestanci prema onome što "sila zakona" zaista i jeste. Drugim člankom npr. 205.a) treba samostalno urediti prestanke službe zbog "potrebe službe" jer prestanak službe zbog potrebe službe nije i ne može biti prestanak službe po sili zakona. Prestanak službe zbog potrebe službe je posebna i samostalna osnova za prestanak službe. Prvenstveno u materijalnim odredbama zakona treba definirati razloge koji predstavljaju potrebe službe. U važećem Zakonu, a i u predloženim promjenama nigdje nije definirano koji su to razlozi potrebe službe. Nedostatak objektivnih kriterija dovodi do nesigurnosti pripadnika OS i mogućih subjektivnih kriterija onih osoba koje odlučuju o njihovom izdvajanju iz službe. Uz materijalne odredbe svakako treba precizno urediti postupovne odredbe prema kojima će se voditi postupak izdvajanja DVO iz službe. Preciznim uređenjem materijalnih i postupovnih odredbi osigurati će se objektivnost i pravičnost postupanja u ovom važnom, zadnjem stadiju u službi svakog pripadnika OS. Prestanak službe je uz prijem i samu službu, najvažniji trenutak u životu svakog čovjeka pa samo po sebi razumljivo i pripadnika OS. Prestanak službe izravno utječe na egzistenciju pripadnika OS i njegove obitelji. Stoga u primjeni ovog instituta treba pokazati više ozbiljnosti i odgovornosti od načina kako je predloženo. Prestanak službe pripadnika OS zbog potrebe službe dovodi do njihovog izdvajanja čak 20 godina (vojnici), 12 godina (narednik, desetnik, skupnik) do 7 odnosno 5 godina za brigadire i sve ostale časnike, dočasnike i generale, ranije od općih uvjeta za prestanak službe, prema Zakonu o radu, Zakonu o državnim službenicima, Zakonu o policiji. Da se pripadnicima OS ne bi oduzimalo ustavno pravo na rad i pravo na punu starosnu mirovinu, a da se ostvaruju potrebe službe odnosno interesi Oružanih snaga, prava pripadnika OS koji se izdvajaju moraju biti u potpunosti zaštićena kroz institute obeštećenja zbog ranog prestanka službe. Zakonom o službi treba propisati da osobe koje su izdvojene iz službe zbog potrebe službe imaju prednost pri zapošljavanju u svim tijelima državne uprave, lokalne i regionalne samouprave, u svim organima državne vlasti, državnim trgovačkim društvima, državnim agencijama, javnoj službi i sl. Otpremnina treba biti u iznosu plaće djelatne vojne osobe za svaku godinu rada u državnoj službi. Ovako kako je sad propisano fiksni dio otpremnine je 10 proračunskih osnovica, 33 326, 00 kuna. Iznos otpremnine nije dovoljan niti za zatvoruti minus na tekućem računu. Kako se djelatne vojne osobe izdvaja administrativnom logikom, ne uzimajući u obzir obveze uzdržavanja koje terete radnika (Zakon o radu članak 115, stavak 2.) uz nedostatak pravičnog obeštećenja, mnogi su zbog službe u OS dovedeni na rub egzistencije te odlaze raditi niže rangirane poslove u inozemstvo. Važno za naglasiti je, da je bilo koja mirovina iz Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja DVO, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba u iznosu koji je za polovinu i više, niža od plaće vojne osobe. Dakle ta prisilna mirovina nije nadomjestak za plaću, a kako je pripadniku OS prestala služba zbog potrebe službe, razliku do 65. godine života, što je opće prihvaćeni uvjet za stjecanje prava na starosnu mirovinu odnosno u državnoj službi pravo na rad, da zasluženi i časni pripadnici Oružanih snaga ne bi zapali u stanje krajnje bijede, treba razmotriti institute koji će nadomjestiti gubitak dijela primanja zbog prijevremenog prestanka radnog odnosa. Anomalija ovog dosadašnjeg sustava je da se pripadniku OS koji je prisilno upućen u mirovinu ista umanjuje po nekoliko puta, prvo u izračunu, a zatim prema Zakonu o smanjenju mirovina stečenih prema posebnim propisima, a da ostalim korisnicima mirovina po posebnim propisima, služba nije prestala zbog potrebe službe. Pripadnici OS samo nominalno podnose zahtjev za mirovinu, jer moraju od nečeg živjeti, a i jer se o pravu na mirovinu ne može rješavati bez zahtjeva osiguranika. Važeća praksa je toliko nerazrađena da iste otpremnine i mirovine ostvaruju i oni pripadnici OS koji sami podnesu zahtjev za prestanak službe i DVO koji se izdvajau zbog potrebe službe. Kako visina mirovine ovisi o godinama mirovinskog staža svim pripadnicima OS treba osigurati da ostvare najmanje 40 godina mirovinskog staža, jer oni koji imaju manje od 40 godina mirovinskog staža su obuhvaćeni odredbom da služba prestaje s 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Pojedini pripadnici OS se izdvajaju sa 30 godina mirovinskog staža, a pojedini s 50 godina mirovinskog staža. Ako je 70 kn najniži iznos mirovine za jednu godinu staža razlike u mirovinama osciliraju i do 1400,00 kn mjesečno. Nedopustive razlike u mirovinama koje nisu posljedica razlike u činu i plaći već sreći. Način kako MORH izdvaja pripadnike OS duboko je nepravedan i diskriminatoran. Nije jasno zašto i druge struke osim doktora medicine ne mogu raditi do 65. godine života. Rasipanje je materijalnih i ljudskih resursa izdvajati pripadnike OS koji su radno i zdravstveno sposobni za poslove inženjera, pravnika, ekonomista, psihologa i drugih struka. Svakako sve pripadnike koje se prijevremeno izdvaja treba obeštetiti kroz odgovarajuće otpremnine, naknade u visini plaće, dodjelom stana i sličnim sustavno razrađenim modelom. Smisao službe u OS nije da bi na kraju službe pripadnik OS bio doveden u stanje bijede. Važno za naglasiti je da Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba jedino MORH primjenjuje na način da pripadnicima OS služba prestaje po sili zakona prema navedenom Zakonu. MUP primjenjuje navedeni Zakon na način da policijski službenici sami podnose zahtjev za prestanak službe i pravo na mirovinu, kad ispune najniži uvjet od 30 godina mirovinskog staža. MUP ga zbog potrebe službe i interesa MUP-a može zadržati u službi, a nikako prisilno izdvojiti iz službe. Objektivnih razloga za takvu razliku u primjeni istog zakona, nema. Dok se ovo područje ne razradi na način da budu zadovoljene i potrebe službe odnosno interesi Oružanih snaga, a da se ne krše prava na rad i iz rada pripadnika OS, izdvajanje se može obavljati samo po zahtjevu djelatnika i u slučaju pravih razloga koji potpadaju pod definiciju "sila zakona". Drugačije postupanje je prestanak službe silom. Nije prihvaćen Smisao predložene odredbe je propisivanje godina života i ostvarivanja mirovinskog staža radi lakšeg planiranja procesa izdvajanja osoblja u skladu s potrebama službe, a istovremeno uzimajući u obzir da djelatne vojne osobe u skladu s ostvarenim uvjetima mogu planirati drugu karijeru. Predložena odredba ni u kojem slučaju ne narušava ustavno pravo na rad s obzirom na to da se djelatnoj vojnoj osobi kojoj prestaje djelatna vojna služba s pravom na mirovinu omogućuje zaposlenje i rad uz pravo na ostvarivanje mirovine u punom odnosno 50 % iznosu. Ova materija je detaljno uređena Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske i Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba te planom izdvajanja djelatnih vojnih osoba kojim se detaljno razrađuju kriteriji i propisuju svi potrebni postupci te time omogućuje da djelatna vojna osoba na vrijeme bude upoznata s navedenim.
8 Marija Jukić ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 42. članak 42. Članak 137. stavak 8. mijenja se i glasi: (8) Vrijednost koeficijenta osobnog čina djelatnih vojnih osoba te vrijednost koeficijenta složenosti poslova i iznos uvećanja koeficijenta osobnog čina za vojne specijaliste iz stavka 4. ovoga članka određuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.“. Promjena u stavku 8. ovog članka je usklađivanje prema promjeni predloženoj u stavku 1. ovog članka. Nije prihvaćen Predložena odredba uređuje koeficijent osobnog čina za djelatne vojne osobe, a ne koeficijent složenosti poslova.
9 Marija Jukić ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 42. članak 42. Članak 137. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Osnovna plaća djelatne vojne osobe je umnožak koeficijenta osobnog čina, koeficijenta složenosti poslova i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža." U sustav obračuna plaća za djelatne vojne osobe svakako teraba uvesti i koeficijent složenosti poslova ustrojbenog mjesta jer osnovna plaća samo prema koeficijentu za čin ne odražava svu složenost poslova i valorizaciju rada pripadnika Oružanih snaga. Nije prihvaćen Predložena odredba uređuje koeficijent osobnog čina za djelatne vojne osobe, a ne koeficijent složenosti poslova
10 Marija Jukić ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 40. članak 40. članak 133. stavak 3. dopunjuje se tako da se točka briše i dodaju riječi: "i ugovora o najmu stana." Za prijavu boravišta kod nadležne policijske postaje trebaju podaci o najmodavcu, a porezna uprava treba evidentirati prihod najmodavca po osnovi najamnine.. Primljeno na znanje Predmetna materija uređena je zakonom kojim se uređuje prebivalište i boravište, a provedba predložene odredbe detaljnije će se urediti pravilnikom koji će se uskladiti s ovim zakonskim rješenjem.
11 Marija Jukić ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 39. članak 39. "članak 131.b" stavak 1. mijenja se i glasi: (1) Vojna osoba koja je bez svoje krivnje ranjena ili ozlijeđena u obavljanju službe u Oružanim snagama, pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 20% ostvaruje prava na temelju odredbi zakona kojim su uređena prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata. Naime u stavku 2. istog članka propisano je da osobe s 80% tjelesnog oštećenja ostvaruju prava iz zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Postotak tjelesnog oštećenja nije kriterij za osnovu po kojoj se ostvaruje pravo, već okolnosti koje su dovele do stradavanja. Na ovaj način moguće je da različite osobe stradaju u istom događaju, a da im prava budu različita ovisno o postotku tjelesnog oštećenja. Slijedom ovog prijedloga stavak 1. treba brisati, a dosadašnji stavak 2. postaje 1. i glasi: " Članovi obitelji vojne osobe koja bez svoje krivnje pogine ili umre u obavljanju službe ili vojna osoba koja je bez svoje krivnje teško ranjena ili teško ozlijeđena u obavljanju službe u Oružanim snagama pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 20% ostvaruje prava u opsegu te na način i u postupku pred tijelima propisanim zakonom kojim su uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata." Dosadašnji stavak 3. postaje 2. Primljeno na znanje Materija koju uređuje predložena odredba je propisana drugim posebnim zakonom, a intencija je da se navedena problematika uredi i ovim Zakonom, kako je to i predloženo.
12 Marija Jukić ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 39. članak 39. članak 131.a Prijedlog je da se stavak 2. briše. Potpora teško ranjenim ili ozlijeđenim pripadnicima Oružanih snaga ne smije biti ograničena na 30 dana od otpusta ili prestanka službe. Ukoliko bude ograničena na 30 dana, svakako treba propisati koje ustanove su nadležne za daljnu skrb o teško ranjenim i ozlijeđenim pripadnicima OS. Nije prihvaćen Predmetna materija je već uređena drugim zakonima.
13 Marija Jukić ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 18. članak 18. stavak 3. iza riječi Glavnog stožera "točka" se briše i dodaju riječi: "uz zadržavanje prava iz ugovora o vojničkoj službi." Plaće državnih službenika i namještenika su niže od plaća djelatnih vojnih osoba pa je moguće da odredba ostane mrtvo slovo na papiru jer vojnici/mornari neće biti motivirani za premještaj u Ministarstvo obrane. Nije prihvaćen Predloženo nije provedivo s obzirom da se radi o nespojivom. Svrha ova odredbe je omogućiti nastavak zaposlenja u drugoj karijeri takve kategorije osoblja.
14 Marija Jukić ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 2. Predlažem da naslov iznad članka 8. i članak 8. ostanu nepromijenjeni u odnosu na važeći Zakon. Službeni naziv organiziranih snaga koje vojnim sredstvima brane Republiku Hrvatsku prema Ustavu RH su Oružane snage RH. U Zakonu o obrani također je naziv Oružane snage, a u pojmovniku istog Zakona navodi se da se može koristiti i naziv Hrvatska vojska. U prijedlogu izmjena Zakona o službi stipulacija članka 8. i naslova iznad članka 8. nije konzinstentna jer se istovremeno u stavku 2. i 3. navodi naziv Oružane snage, pa je moguća zbrka s nazivom grane Hrvatske kopnene vojske s alternativnim nazivom Oružanih snaga. Nije jasno da su Hrvatska vojska i Oružane snage sinonimi, pa izgleda kao da su Oružane snage bez svoga dana. Nije prihvaćen Predložena odredba je jasna iz razloga što je navedena materija uređena Zakonom o obrani (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 27/16, 110/17 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 30/18 i 70/19)
15 Zdravko Matić ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 9. Članak 9. U članku 48. iza predloženoga stavka 2, Dodati stavak 3. koji glasi: "Službeniku raspoređenom na radnom mjestu poslova znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, odnosno na radnom mjestu za koje je predviđeno: nastavno, znanstveno ili znanstveno-nastavno zvanje, pripadaju sva prava određena propisima o zaposlenicima u javnim službama te dodatak na plaću jednako kao što je to propisano za djelatne vojne osobe izabrane u zvanje". OBRAZLOŽENJE: Službenici zaposleni na HVU-a "Dr. Franjo Tuđman", i izabrani u suradničkim, nastavnim, znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima nemaju dodatak na plaću kao što to imaju djelatne vojne osobe izabrane u ista zvanja. Time bi se napokon otklonila nepravda i pravna nelogičnost, jer za isti posao u poslovima znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja na Hrvatskom vojnom učilištu "Dr. Franjo Tuđman", djelatne vojne osobe izabrane u nastavna, znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja imaju dodatak na plaću od 40% za nastavna zvanja, 45% znanstvena i 50% znanstveno-nastavna zvanja, dok službenici izabrani u ista zvanja nemaju nikakav dodatak. Nije prihvaćen Predloženim Zakonom jasno je uređena ova problematika i pravo takve kategorije osoblja.
16 ŽELJKO KOCIJAN ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 52. Dodavanjem u članku 175. stavku 3. točki 39. iza riječi: „za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti“ riječi: "„i cijepljenju u skladu s kriterijima koje propiše nadležno tijelo, kao i odbijanje poduzimanja drugih radnji potrebnih za provedbu ocjenjivanja spremnosti snaga za upućivanje u operacije potpore miru i druge aktivnosti u inozemstvu“. u sukobu sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata: Članak 6. Pravo na suodlučivanje pacijenta obuhvaća pravo pacijenta na obaviještenost i pravo na prihvaćanje ili odbijanje pojedinoga dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka." i Zakonom o lječništvu: "Članak 19. St. 1. Svi postupci medicinske prevencije, dijagnostike i liječenja moraju se planirati i provoditi tako da se očuva ljudsko dostojanstvo, integritet osobe i prava pacijenata, a posebno pravo na informiranost i samostalno odlučivanje." Članak 16. St. 1. Pacijent ima pravo prihvatiti ili odbiti pojedini dijagnostički, odnosno terapijski postupak, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo život i zdravlje pacijenta ili izazvalo trajna oštećenja njegovoga zdravlja." Kako bi se izbjegla neugodna praksa prisile (što je kažnjivo) Kazneni zakon Članak 138. predlaže se da se navedena promjena Članka 175. izbriše u dijelu "i cijepljenju u skladu s kriterijima koje propiše nadležno tijelo" ili bi se u tom slučaju trebala izbrisati Članak 175., stavka 3., točka 2. (što ne bi bilo poželjno). Primljeno na znanje Zadaća i uloga Hrvatske vojske je utvrđena Ustavom i Zakonom o obrani te je to služba koja zahtijeva održavanje vojne stege. Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske uređen je sustav koji po svojoj naravi i po posebnim odgovornostima i obvezama implicira i posebne zahtjeve usmjerene u prvom redu prema djelatnim vojnim osobama. Ti zahtjevi su neodvojivi od rada u Hrvatskoj vojsci i njih propisuje zakonodavac u okviru svoje nadležnosti i na temelju Ustavom danih ovlaštenja, uvažavajući pri tome vladavinu prava, najvišu vrednotu ustavnog poretka Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske u Rješenju, Broj: U-I-2776/2017, od 19. prosinca 2017. ističe da je zbog različite prirode posla koju obavljaju, s jedne strane, djelatne vojne osobe i zaposleni u Oružanim snagama Republike Hrvatske te, s druge strane, ostali zaposlenici u Republici Hrvatskoj, te posebnih odgovornosti i obveza koje iz toga proizlaze, dopušteno njihova prava (i obveze) drukčije propisati, dakako, ako za to razlikovanje postoje objektivno opravdani i racionalni razlozi.