Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o izvršavanju kazne zatvora

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZA PREMJEŠTAJ, Članak 160. čl. 160. st. 1. – mišljenja smo da kao razlog premještaja treba dodati alineju 4. – blizina mjesta stanovanja djeteta ( djece) Obrazloženje: velik broj pritužbi zatvorenika koje zaprimamo odnosi se na nemogućnost ostvarivanje redovitih posjeta djece zbog udaljenosti kaznene ustanove od mjesta djetetovog stanovanja (potrebno je dulje vrijeme za put što ometa djetetove dnevne aktivnosti i školovanje, nerijetko članovi obitelji nemaju novaca za putne troškove). Onemogućavanjem redovitih posjeta zbog udaljenosti kaznene ustanove koje su nerijetko i na drugom kraju države, krši se djetetovo pravo na redovit kontakt s roditeljem s kojim ne živi. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Upućujemo na odgovore na komentare uz članke 13. i 56. prijedloga Zakona.
2 Pravobranitelj za djecu RH VRSTE POGODNOSTI, Članak 138. uz čl. 138. – načelno smo mišljenja da posjete djece i drugi oblici kontakta s djecom trebaju biti široko omogućeni, maksimalno koliko god je moguće za funkcioniranje kaznene ustanove, te da ne bi trebale biti vezane uz pogodnosti koje su uvjetovane dobrim ili lošim ponašanjem roditelja koji izvršava zatvorsku kaznu; mišljenja smo da se povećanje posjeta djece ne treba osiguravati kroz pogodnosti niti ih uskratiti zbog neprimjerenog ponašanja roditelja na način kako se uskraćuju ostale pogodnosti. Naime, ovdje je riječ o pravu djeteta na susrete i viđanja koje je iznad prava roditelja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Upućujemo na odgovor uz komentar na članak 137. prijedloga Zakona.
3 Pravobranitelj za djecu RH POJAM I SADRŽAJ POGODNOSTI, Članak 137. uz čl. 137. – načelno smo mišljenja da posjete djece i drugi oblici kontakta s djecom trebaju biti široko omogućeni, maksimalno koliko god je moguće za funkcioniranje kaznene ustanove, te da ne bi trebale biti vezane uz pogodnosti koje su uvjetovane dobrim ili lošim ponašanjem roditelja koji izvršava zatvorsku kaznu; mišljenja smo da se povećanje posjeta djece ne treba osiguravati kroz pogodnosti niti ih uskratiti zbog neprimjerenog ponašanja roditelja na način kako se uskraćuju ostale pogodnosti. Naime, ovdje je riječ o pravu djeteta na susrete i viđanja koje je iznad prava roditelja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Posjeta maloljetnog djeteta predstavlja pravo koje je već sada visoko postavljeno u pogledu broja i trajanja istih. Institut pogodnosti omogućuje samo dodatne mogućnosti ostvarivanja navedenog prava na način da se omogućuje češće i duže posjete s ciljem poticanja na uspješnost provođenja pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora i ostvarivanja svrhe izvršavanja kazne zatvora.
4 Pravobranitelj za djecu RH PRETRAGA I PREGLED POSJETITELJA I STVARI, Članak 127. čl. 127. st. 2. – predlažemo dodati rečenicu koja glasi: „Pretraga djeteta posjetitelja izvršit će se samo iznimno, na pažljiv i obziran način koji neće narušiti djetetovo dostojanstvo.“ Obrazloženje: zbog pritužbi koje su nam ukazale na neosjetljivo ponašanje djelatnika prilikom pretrage djeteta, kojim su ugrozili njegovo dostojanstvo, smatramo da navedeno treba dodatno naglasiti. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća te je u odredbu navedeno da se pretraga djeteta do 18 godina života obavlja na pažljiv i obziran način.
5 Pravobranitelj za djecu RH USKRATA POSJETA, Članak 125. čl. 125. st. 1. – predlažemo dodati frazu „ osim posjete djeteta“ na način da stavak glasi: „Upravitelj može uskratiti posjet iz razloga sigurnosti, osim posjete djeteta“ Obrazloženje: posjeta djeteta je primarno djetetovo pravo na susrete s roditeljem s kojim ne živi i nužno ga je osigurati. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, budući uskrata posjeta iz sigurnosnih razlog uvijek podrazumijeva i između ostalog zaštitu posjetitelja i djeteta, te sigurnost kaznionice, odnosno zatvora u cijelosti (npr.: incidentnih situacija većih razmjera – pobuna, talačke krize i sl.).
6 Pravobranitelj za djecu RH POSJETI ZATVORENIKU, Članak 124. čl. 124. st. 2. – uz roditelje i skrbnike treba dodati „ili neke druge osobe koje su ovlaštena za skrb o djetetu( udomitelji, odgajatelji u ustanovi u kojoj se nalazi dijete)“ pa rečenica glasi: „Maloljetna djeca mogu posjećivati roditelja zatvorenika jednom svaki tjedan i blagdanom. Maloljetna djeca do četrnaest godina posjećuju zatvorenika u pratnji odrasle osobe iz stavka 1. ovog članka, skrbnika ili druge osobe koja je ovlaštena za skrb o djetetu ( udomitelji, odgajatelji u ustanovi u kojoj se nalazi dijete).“ Obrazloženje: udomitelji i odgajatelji djeteta koje je u ustanovi nisu djetetovi skrbnici pa zbog sprječavanja nesporazuma treba biti jasniji i precizniji. st. 3. – na početak stavka dodati „U slučaju kada se neposredna posjeta ne može ostvariti“ pa stavak glasi: „ U slučaju kada se neposredna posjeta ne može ostvariti, posjet iz stavka 1. i 2. može se osigurati putem audio-video konferencije, uz suglasnost zatvorenika.“ Obrazloženje: Mišljenja smo da se neposredna posjeta mora ostati primarni način kontakta kada god je moguće te da se može zamijeniti audio-video konferencijom samo ako neposredan kontakt nije moguć iz nekog razloga. st. 4. – predlažemo izbaciti frazu „u skladu s mogućnostima“ pa tekst glasi: „ Kaznionica, odnosno zatvor će posebno opremiti prostore za posjet djece iz stavka 2. ovog članka.“ Obrazloženje: Mišljenja smo da ograničene mogućnosti ne bi smjele biti opravdanje za nepoduzimanje svih potrebnih mjera i aktivnosti već naprotiv trebaju biti izazov u podizanju svih standarda. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća komentar. Prihvaća se u dijelu posjete maloljetne djece zatvoreniku u pratnji, osim članova obitelji i drugih osoba koje su ovlaštene za skrb o djetetu, kao što su: udomitelji, odgajatelji u ustanovi u kojoj se nalazi dijete, članovi organizacija koji pružaju podršku djeci zatvorenika. Ne prihvaća se u dijelu koji se odnosi na dužnost osiguravanja adekvatnog prostora za posjetu već se isto mora ograničiti sukladno organizacijskim i sigurnosnim mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora. Posebno ističemo da je Ministarstvo pravosuđa sklopilo sporazum s UNICEF-om za Republiku Hrvatsku za opremanje kaznionica, odnosno zatvora s informatičkom opremom, a sve kako bi se zatvorenicima omogućile video-posjete pomoću kojih mogu komunicirati sa svojom djecom, dok je u sedam kaznenih tijela dodatno uređene prostorije za posjetu djece koje su opremljene i didaktičkim igračkama te namještajem. Također, ne prihvaća se prijedlog u odnosu na audio-video posjetu zatvorenika, jer ista nije zamjena za neposrednu posjetu niti se na navedeni način prilikom provođenja projekta ista nije tretirala kao zamjena za neposrednu posjetu već kao mogućnost uvođenja audio-video posjeta.
7 Pravobranitelj za djecu RH ZAŠTITA MAJČINSTVA, Članak 119. 6) čl. 119. st. 1. – predlažemo da se u zaštitu majčinstva doda i kategorija „osuđenica koje su upućene na izvršavanje kazne zatvora, a imaju dijete mlađe od godinu dana“ Obrazloženje: Prijedlog za moguće upućivanje majke osuđenice s malim djetetom na izvršavanje kazne je u skladu sa saznanjima iz područja razvojne psihologije o potrebama i razvoju bliskosti majke i djeteta, posebice ako je dijete dojeno. Razvojne potrebe svakog djeteta su jednake, kao i njihova prava bez obzira na pravni temelj lišenja slobode majke. Nadalje, odvajanje malog djeteta koje je rođeno na slobodi od majke zbog upućivanja u zatvor predstavlja nejednakost male djece s obzirom na status njihovih roditelja, u ovom slučaju je to pravni status. S obzirom na načelo Konvencije o pravima djeteta i nužno poštivanje jednakosti djece te činjenicu da je riječ o zapravo malom broju djece u ovoj poziciji ( majke osuđenice uglavnom koriste mogućnost odgode upućivanja na izvršavanje), mišljenja smo da ovakvo rješenje treba postojati kao mogućnost, jer sadržajno je u pogledu djece isto kao i kad je dijete rođeno za vrijeme izvršavanja kazne majke. st. 5. – u prvoj rečenici dodati „ili do kraja kazne ako preostala kazna nije dulja od 6 mjeseci“ te bi rečenica glasila: „Dijete ostaje uz majku na njezin zahtjev na temelju odluke nadležnog tijela do navršene treće godine života ili do kraja kazne ako preostala kazna nije dulja od 6 mjeseci, a nakon toga centar za socijalnu skrb poduzima potrebne mjere za smještaj djeteta.“ Obrazloženje: mišljenja smo da djetetu treba omogućiti ostanak s majkom do kraja kazne, ako preostali dio nije dulji od 6 mjeseci budući da odvajanje sa sobom nosi emocionalne rizike za dijete i treba ih ublažiti ili izbjeći gdje god je to moguće. - Iza stavka 6. dodati novi stavak 7. koji glasi: „ Članovi obitelji mogu uz dozvolu majke izvesti dijete u grad ili u posjetu u skladu s mišljenjem i procjenom nadležnog centra za socijalnu skrb.“ Obrazloženje: Mišljenja smo da dijete koje je s majkom u zatvoru nije i ne treba biti i samo zatvorenik te da mu treba omogućiti povremene izlaske izvan zatvora i aktivnosti s članovima obitelji u normalnom okruženju. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na produženje boravka djeteta s majkom u slučaju kada je do isteka kazne preostalo manje od 6 mjeseci računajući od dana kada dijete navršava treću godinu života. Ne prihvaća se u dijelu koji se odnosi na upućivanje na izdržavanje kazne zatvora osuđenice koja ima dijete mlađe od godinu dana, budući osuđenica sukladno prijedlogu Zakona može tražiti odgodu izvršavanja kazne zatvora zbog skrbi o djetetu mlađem od godinu dana. Ne prihvaća se u dijelu da članovi obitelji mogu, uz dozvolu majke izvoditi dijete u grad sukladno mišljenju nadležnog centra za socijalnu skrb, budući npr. u situaciji u kojoj se radi o ocu koji ima pravo jednake roditeljske skrbi o djetetu.
8 Pravobranitelj za djecu RH SMJEŠTAJ RADI LIJEČENJA, Članak 113. 5) čl. 113. st. 2. - predlažemo dodati rečenicu na kraju stavka: „Za vrijeme stacionarnog liječenja u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu maloljetnici će biti smješteni i liječeni odvojeno od odraslih bolesnika.“ Obrazloženje: uvidom u način liječenja maloljetnika lišenih slobode u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu saznali smo da djeca leže i borave u sobama zajedno s punoljetnim bolesnicima lišenim slobode čime se krši više djetetovih prava, nacionalnih propisa i međunarodnih standarda po kojima maloljetnici lišeni slobode moraju biti odvojeni od odraslih. Također, prema zdravstvenim propisima na stacionarnom liječenju ne mogu zajedno biti smještena djeca i odrasli. Situacija je posebno zabrinjavajuća na odjelu psihijatrije gdje djeca s teškoćama mentalnog zdravlja trpe razne oblike uznemiravanja i neprimjerenog ponašanja od strane odraslih psihičkih bolesnika. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nastavno na vaš komentar cit: „da djeca leže i borave u sobama zajedno s punoljetnim bolesnicima lišenim slobode“ ovim putem skrećemo pozornost na odredbe hrvatskog kaznenog zakonodavstva prema kojem se podrazumijeva da je dijete osoba do 14 godina života, koje nije kazneno odgovorno te se ne može nalaziti u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu na liječenju. Sukladno prijedlogu ovog Zakona različite kategorije osoba lišenih slobode u zatvorskom sustavu iznimno mogu biti smješteni zajedno i sudjelovati u dnevnim aktivnostima kada je takav smještaj nužan radi zaštite zdravlja i pružanja nužne zdravstvene zašite.
9 Pravobranitelj za djecu RH OSOBNIK ZATVORENIKA, Članak 78. 4) čl. 78. st. 2. – predlažemo da se u nabrojanim podacima koje sadrži osobnik dodaju i „podaci o maloljetnoj djeci.“ Obrazloženje: mišljenja smo da su detaljniji podaci o djeci u osobniku potrebni kako bi se kvalitetnije mogla voditi evidencija i statistika te razvijati programe i aktivnosti za unaprjeđivanje roditeljstva i međusobnih kontakata te zajdeničke aktivnosti djece i roditelja koji su lišeni slobode. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, podaci o maloljetnoj djeci nalaze se u obradama zatvorenika koje se ulažu u osobnik zatvorenika te smo mišljenja da isto nije potrebno posebno propisivati u zakonskoj odredbi.
10 Pravobranitelj za djecu RH MJERILA ZA UPUĆIVANJE NA IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA, Članak 56. 3) čl. 56. st 3. – u dnu stavka nakon izraza „ranjive skupine“, predlažemo da se doda izraz „roditeljima maloljetne djece“ pa bi rečenica glasila: „Prilikom odlučivanja o upućivanju posebna se pozornost posvećuje osobama iz ranjive skupine i roditeljima maloljetne djece.“ Obrazloženje: mišljenja smo da je kao mjerilo za upućivanje na izvršavanje kazne nužno voditi računa o roditeljstvu zbog udaljenosti kaznene ustanove od djetetovog mjesta stanovanja, kako bi dijete lakše ostvarilo svoje pravo na susrete s roditeljem s kojim ne živi. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Smatramo da izraz iz prijedloga Zakona „ranjive skupine“ obuhvaća i maloljetnu djecu, te ovim putem napominjemo da Ministarstvo pravosuđa sklopilo Sporazum s UNICEF-om za Republiku Hrvatsku za opremanje kaznionica, odnosno zatvora s informatičkom opremom, a sve kako bi se zatvorenicima omogućile video-posjete pomoću kojih mogu komunicirati sa svojom djecom. U sedam kaznenih tijela dodatno su uređene prostorije za posjetu djece koje su opremljene i didaktičkim igračkama te namještajem. Prilikom potpisivanja Sporazuma ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković naglasio je kako "boravak u zatvoru ne predstavlja teškoće i izazove samo osobama lišenim slobode već se posljedice izdržavanja zatvorskih kazni vrlo često reflektiraju u znatno većoj mjeri i na članove njihovih obitelji. Aktualiziranje zatvorenikove uloge roditelja bitno pridonosi dobrobiti djece te Ministarstvo pravosuđa sustavno podupire sve aktivnosti koje doprinose očuvanju povezanosti i kontakata djece s njihovim roditeljima zatvorenicima. Intenziviranje suradnje s UNICEF-om radi pružanja podrške zatvorskom sustavu u zaštiti i unaprjeđenju prava djece još je jedan korak za uspješno provođenje mjera inicijalno definiranih godišnjim planom aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i Ureda UNICEF-a za 2018. i 2019. godinu.
11 Pravobranitelj za djecu RH RAZVRSTAVANJE ZATVORENIKA TIJEKOM IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA, Članak 13. 2) čl. 13 st. 1. – Predlažemo da se u postupku razvrstavanja u kaznionice i zatvore na kraju stavka kao kriterij za odlučivanje navede i blizina mjesta stanovanja djeteta pa bi stav glasio: „Radi provedbe pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora i sprječavanja međusobnog lošeg utjecaja, zatvorenike se razvrstava u kaznionice, odnosno zatvor prema kriminološki i drugim obilježjima i posebnim potrebama programa izvršavanja kazne zatvora, kao što su: izrađene mjere sigurnosti, strukovno osposobljavanje i obrazovanje, opće zdravstveno stanje i liječenje, duljina kazne, blizina mjesta stanovanja djeteta i dr. Obrazloženje: velik broj pritužbi zatvorenika koje zaprimamo odnosi se na nemogućnost ostvarivanje redovitih posjeta djece zbog udaljenosti kaznene ustanove od mjesta djetetovog stanovanja (potrebno je dulje vrijeme za put što ometa djetetove dnevne aktivnosti i školovanje, nerijetko članovi obitelji nemaju novaca za putne troškove). Onemogućavanjem redovitih posjeta zbog udaljenosti kaznene ustanove koje su nerijetko i na drugom kraju države, krši se djetetovo pravo na redovit kontakt s roditeljem s kojim ne živi. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Navedenom odredbom uređuje se razvrstavanje zatvorenika unutar pojedine kaznionice, odnosno zatvora a ne njihovo upućivanje na izdržavanje kazne zatvora u kaznionicu, odnosno zatvor ili njihov premještaj u drugu kaznionicu, odnosno zatvor. Ovim putem napominjemo da Ministarstvo pravosuđa sklopilo Sporazum s UNICEF-om za Republiku Hrvatsku za opremanje kaznionica, odnosno zatvora s informatičkom opremom, a sve kako bi se zatvorenicima omogućile video-posjete pomoću kojih mogu komunicirati sa svojom djecom. U sedam kaznenih tijela dodatno su uređene prostorije za posjetu djece koje su opremljene i didaktičkim igračkama te namještajem. Prilikom potpisivanja Sporazuma ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković naglasio je kako "boravak u zatvoru ne predstavlja teškoće i izazove samo osobama lišenim slobode već se posljedice izdržavanja zatvorskih kazni vrlo često reflektiraju u znatno većoj mjeri i na članove njihovih obitelji. Aktualiziranje zatvorenikove uloge roditelja bitno pridonosi dobrobiti djece te Ministarstvo pravosuđa sustavno podupire sve aktivnosti koje doprinose očuvanju povezanosti i kontakata djece s njihovim roditeljima zatvorenicima. Intenziviranje suradnje s UNICEF-om radi pružanja podrške zatvorskom sustavu u zaštiti i unaprjeđenju prava djece još je jedan korak za uspješno provođenje mjera inicijalno definiranih godišnjim planom aktivnosti Vlade RH i Ureda UNICEF-a za 2018. i 2019. godinu.
12 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA ZAKONOM TREBA UREDITI TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Pozdravljamo donošenje novog i suvremenijeg Zakona o izvršavanju kazne zatvora koji je već u fazi savjetovanja donio novine kojima se bolje ostvaruju prava i interesi djece osoba lišenih slobode. Potrebe ove djece postale su vidljivije, a ostvarivanje njihovih prava nužnost u djelovanju zatvorskog sustava. Predlažemo da se u pasusu koji navodi međunarodne dokumente na koje se oslanja ovaj Zakon svakako navede i Preporuka CM/Rec (2018)5 Odbora ministra VE državama članicama o djeci roditelja zatvorenika koju je usvojio Odbor ministra 4. travnja 2018. na 1312. sastanku zamjenika ministra. Obrazloženje:Države su se prihvaćenjem Konvencije o pravima djeteta i međunarodnih dokumenata obvezale na zaštitu prava i interesa sve djece. Prihvaćanjem Preporuke CM/Rec (2018)5 Odbora ministra VE državama članicama o djeci roditelja zatvorenika obvezala se i na kontinuirano unaprjeđenje položaja ove djece, posebice u zatvorskom sustavu. Stroga je nužno i ovaj dokument uvesti u državni poredak i uvrstiti ga kao jedan od temelja u navedeni Zakon. Primljeno na znanje Pozdravlja se komentar, Uprava za zatvorski sustav i probaciju vodi računa o ostvaruju prava i interesi djece osoba lišenih slobode kroz zakonske i podzakonske akte.
13 Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske VAŽENJE DOSADAŠNJIH PROVEDBENIH PROPISA, Članak 194. SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE ODBOR PRAVOSUDNE POLICIJE Predlažemo dodati i stavak: „Do stupanja na snagu uredbe Vlade RH iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona, primjenjuje se Uredba o poslovima i posebnim uvjetima rada u državnoj službi („NN“, broj:……)“. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, obzirom da se navedena Uredba ne donosi na temelju ovog prijedloga Zakona.
14 Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske POSEBNI UVJETI ZA PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU U PRAVOSUDNU POLICIJU, Članak 42. SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE ODBOR PRAVOSUDNE POLICIJE Stavak. 2. Nismo suglasni s promjenom termina „vježbenika“ u odnosu na opće službeničko zakonodavstvo, osobito ne u odnosu na službenike koji su već radili kao ovlaštene službene osobe u nekom drugom sustavu. Ističemo kako Ministarstvo pravosuđa zlorabi naziv vježbenika na način da taj status koristi s ciljem da službenicima ne isplaćuje prava propisana Kolektivnim ugovorom. Tako npr. Pravilnikom o izobrazbi zaposlenika u kaznionicama i zatvorima Uprave za zatvorski sustav propisuju premještaj službenika koji se zapravo upućuju na edukaciju, s jedinim ciljem da im se uskrate dnevnice ugovorene Kolektivnim ugovorom. Na taj način se prema službenicima Uprave za zatvorski sustav postupa na nejednak način u odnosu na druge državne službenike. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredba članak 42. stavak 2. prijedloga Zakona u skladu je s općim propisima u svezi prijma u državnu službu.
15 Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske OBVEZE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA i NAMJEŠTENIKA, Članak 37. SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE ODBOR PRAVOSUDNE POLICIJE Stavak 5. Predlaže se na kraju teksta staviti zarez i dodati tekst: „u kojem slučaju državno tijelo osigurava nabavu takve odjeće.“ Stavak 8. Predlaže se da glasi: „Radi potreba službe ravnatelj nadležan za zatvorski sustav može državnog službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centra privremeno uputiti na rad u drugu kaznionicu, zatvor , odnosno centar, a najduže u trajanju od 6 mjeseci, a uz njegovu suglasnost do 12 mjeseci tijekom kalendarske godine. Privremeno upućivanje na rad u drugu kaznionicu, zatvor, odnosno centar ne smatra se privremenim premještajem na radno mjesto, nego upućivanjem na rad na terenu.“ Osobito naglašavamo potrebu redefiniranja ove odredbe jer se već 10 godina zlorabi mogućnost upućivanja službenika na rad u druge kaznionice, zatvore, odnosno centre u trajanju do 6 mjeseci ili čak 12 mjeseci, na način što se ne primjenjuju niti odredbe o premještaju, a u praksi niti odredbe o terenskom radu, iako je očito da se radi o upućivanju na terenski rad, a ne o premještaju. Terminom tzv. premještaja na rad zaobilaze se odredbe o premještaju, ali i o materijalnim pravima koja bi službenicima trebala pripasti kada ih se upućuje na rad u druge kaznionice, zatvore, odnosno centre. Upućivanje na rad na terenu ne zahtijeva donošenje rješenja o tome, nego se upućuje nalogom. Naglašavamo da takva mogućnost tzv. premještaja na rad nije predviđena Zakonom o policiji. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Zbog posebnih ovlaštenja i dužnosti ovlaštenih službenih osoba ali i pripadajućih prava za iste su propisane i veće obveze pa tako i dužnost da se izvan službe ponašaju na način koji ne šteti ugledu službe. Ovim putem skrećemo pozornost da je osnovi zakon kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike Zakon o državnim službenicima. Privremeni premještaj na rad je poseban institut zatvorskog sustava i kao takav ne može se tretirati kao institut privremenog premještaja propisan Zakonom o državnim službenicima kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike. Kako bi približili navedenu problematiku iznosimo sljedeće: u kaznenom tijelu postoji ustrojeno i popunjeno samo određeni broj službeničkih radnih mjesta te u slučaju određene izvanredne situacije (npr. povećanje broja zatvorenika, incidentne situacije, i sl.) mora se omogućiti privremeni premještaj na rad dovoljnog broja službenika pravosudne policije u navedeno kazneno tijelo bez obzira na ustrojeni i popunjeni broj radnih mjesta.
16 Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske POSEBNA PRAVA OVLAŠTENIH SLUŽBENIH OSOBA i NAMJEŠTENIKA, Članak 36. SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE ODBOR PRAVOSUDNE POLICIJE Predlažemo dodatni stavak 5. sljedećeg sadržaja: „Ovlaštena službena osoba kojoj je nadležno zdravstveno povjerenstvo iz članka 37. stavka 10. ovog Zakona utvrdilo nesposobnost za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe zbog oboljenja ili ozljede koja je nastupila u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe, zadržava plaću i druga prava iz službeničkog odnosa do donošenja pravomoćnog rješenja o pravu na mirovinu, a najduže tri godine od dana donošenja odluke o nesposobnosti.“ Pomiče se redoslijed ostalih stavaka. Ovaj prijedlog temelji se na potrebi jednakog postupanja kao i prema službenicima pravosudne policije propisanom člankom. 116. stavkom 1. Zakona o sudovima. Stavak 9. do 11. Otpremnine. Predlažemo da se propiše i otpremnina za radni staž u zatvorskom sustavu u trajanju kraćem od 10 godina. Naime, moguće je da je ovlaštena službena osoba prethodno radila u drugom sustavu, primjerice MUP-u, te treba uračunati sav staž u svojstvu ovlaštene službene osobe. Otpremnina ne smije biti manja nego li je ona iz članka 21. Zakona o policiji propisana za policijske službenike, odnosno ne manja od prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama u RH utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine, uvećane 6 puta. Stoga. predlažemo stavak 9. kako slijedi: „Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima manje od 10 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u svojstvu ovlaštene službene osobe, pripada otpremnina u iznosu od najmanje 6 prosječnih mjesečnih neto plaća isplaćenih po zaposlenom u pravnim osobama u RH utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine.“ Stavak 10. Predlažemo: „Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima od 10 do 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u svojstvu ovlaštene službene osobe, pripada otpremnina u iznosu od najmanje 8 prosječnih mjesečnih neto plaća isplaćenih po zaposlenom u pravnim osobama u RH utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine.“ Stavak 11. Predlažemo: „Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima više od 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u svojstvu ovlaštene službene osobe, pripada otpremnina u iznosu od najmanje 10 prosječnih mjesečnih neto plaća isplaćenih po zaposlenom u pravnim osobama u RH utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine.“ Predlažemo dodati novi stavak 12., odnosno 13.: „Ovlaštenoj službenoj osobi kojoj državna služba prestaje zbog stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pripada pravo na neto iznos otpremnine u visini od najmanje 12 prosječnih mjesečnih neto plaća isplaćenih po zaposlenom u pravnim osobama u RH utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine.“, s obzirom da takva odredba postoji u članku 21. stavku 1. Zakona o policiji i članku 58. stavku 4. Zakona o vatrogastvu. Pomiče se redoslijed ostalih stavaka. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Smatramo da odredbe članka 36. ovog prijedloga Zakona na odgovarajući način uređuju posebna prava ovlaštenih službenih osoba zatvorskog sustava
17 Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU, ODNOSNO NA RAD, PREMJEŠTAJ I PRESTANAK DRŽAVNE SLUŽBE, ODNOSNO RADA, Članak 32. SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE ODBOR PRAVOSUDNE POLICIJE U stavku 7. „može premjestiti“ ostavlja dozu pravne nesigurnosti, te mogućnost za nejednako postupanje, odnosno proizvoljnost u odlučivanju o tome hoće li se koji od rukovodećih službenika premjestiti u slučaju ispunjenja uvjeta iz stavka 8. Predlažemo radije propisati „će premjestiti“. Stavak 8. alineja 1. Predlažemo brisati, ili predvidjeti da se radi o strožem obliku kažnjavanja, povredi počinjenoj s namjerom ili s nastupjelom štetnom posljedicom. Predložena alineja predstavlja i slučaj u koji bi ulazile i najblaže formalno počinjene povrede bez ikakvih posljedica, kod kojih postoji i najmanji stupanj nepažnje, te je službenik kažnjen najblažom novčanom kaznom jer blaža ne postoji. Navedeno ne znači da službenik inače dobro ne obavlja posao rukovodećeg službenika. Stavak 8. alineja 2. Predlažemo „službenik nezakonito odbio izvršenje zakonitog pisanog naloga nadređenog što je dovelo do štetnih posljedica“. Postoji Zakonom o državnim službenicima predviđena mogućnost odbijanja naloga, neovisno o tome je li nalog objektivno zakonit ili ne, te obveza ponavljanja naloga pisanim putem. Stavak 8. alineja 5. Predlažemo brisati „teško narušenih međuljudskih odnosa“ jer je to preopćenito i otvara prostor za proizvoljne zaključke i postupanje. Moguće je propisati uz dodatak da je službenik svojim postupcima doprinjeo takvim odnosima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Smatramo da odredbe članka 32. prijedloga Zakona na odgovarajući način uređuju prava, obveze i ovlasti državnih službenika zatvorskog sustava te ovlasti ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
18 Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske UPRAVITELJ, Članak 28. SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE ODBOR PRAVOSUDNE POLICIJE Predlažemo da uvjet za raspored na radno mjesto upravitelja umjesto „najmanje 4 godine radnog iskustva u zatvorskom sustavu ili najmanje jednom godinom radnog iskustva na rukovodećem radnom mjestu u zatvorskom sustavu“, bude „najmanje 4 godine radnog iskustva na rukovodećem radnom mjestu u zatvorskom sustavu“. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredbe Zakona o državnim službenicima reguliraju se prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike i namještenike. Skrećemo pozornost da je odredbom predloženog Zakona propisano da se na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. Predmetna odredba prijedloga Zakona usklađena je s odredbama Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi te odredbama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi.
19 Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE ODBOR PRAVOSUDNE POLICIJE Smatramo da bi se prava zaposlenih u zatvorskom sustavu trebala urediti posebnim zakonom o službenicima i namještenicima zaposlenim u zatvorskom sustavu, a s obzirom na kompleksnost i odgovornost te težinu njihovih poslova, na koji način bi se pitanjima službe tih osoba dao adekvatan značaj. Ovako su brojna pitanja za službenike regulirana pravilnicima ministarstva na način nepovoljniji nego li to propisuje zakon, bilo ovaj, bilo Zakon o državnim službenicima. Predlažemo odredbu prema kojoj bi se u slučaju da je neko pravo iz službe zakonom za policijske službenike regulirano na povoljniji način, takvo pravo jednako primjenjivalo i na službenike pravosudne policije. Smatramo da nema temelja različitom postupanju prema službenicima pravosudne policije u odnosu na službenike "obične" policije. Predlažemo odredbu prema kojoj je nadležni ministar dužan na zahtjev službenika pravosudne policije koji ima navršenih 41 godinu beneficiranog radnog staža, donijeti odluku o prestanku službe zbog potreba službe predviđenu odredbom članka 6. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Naime, diskrecijska ovlast nadležnog ministra iz članka 6. Zakona, prema kojoj može donijeti rješenje o prestanku službe zbog potreba službe i pravu na starosnu mirovinu kada službenik pravosudne policije, bez obzira na godine života, navrši mirovinski staž od najmanje 30 godina, od toga najmanje 15 godina mirovinskog staža na dužnostima, odnosno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, vrlo je široka i neprecizna te bi ju, po mišljenju Sindikata, trebalo dodatno razraditi, moguće baš u Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, kao zakonu kojim se uređuju specifičnosti službe pravosudnih policajaca. S time u svezi Sindikat predlaže da se, analogno institutu starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika iz Zakona o mirovinskom osiguranju, prednost pri omogućavanju odlaska u starosnu mirovinu rješenjem ministra pravosuđa, sukladno članku 6. gore navedenog Zakona, osigura službenicima pravosudne policije koji su navršili 41 godinu mirovinskog staža, kako bi se i pri umirovljenju pravosudnih policajaca odgovarajuće vrednovao dugogodišnji staž osiguranja, kao i činjenica vjerojatnijeg zasićenja i zamora „materijala“ kod službenika pravosudne policije koji spadaju u skupinu ovakvih dugogodišnjih osiguranika. Radi se o osobama koje bi, u za njih najpovoljnijem slučaju, tj. da se radi o osobama čiji se staž na poslovima na kojima im se zbog težine i naravi posla i posebnih uvjeta rada svakih dvanaest mjeseci provedenih na takvim poslovima računa kao 16 mjeseci staža osiguranja, u trenutku kada bi navršile 41 godinu mirovinskog staža u službi provele više od 30 godina i kroz to vrijeme dale veliki doprinos radu zatvorskog sustava, koji se u uvjetima velike opterećenosti postojećeg kadra, ponajviše oslanja na ljudski faktor. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. U odnosu na komentar da se odredbe o podjeli Zakona upućujemo na odgovor broj 1. Upućujemo da se prijedlog Zakona uređuje radnopravne odnose svih državnih službenika i namještenika zatvorskog sustava te ističemo da radi o dva odvojena sustava s posebno reguliranim pravima i obvezama. U odnosu na dio komentara vezan za promjene iz Zakona o mirovinskom osiguranju djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba potrebno je urediti tim Zakonom, a ne odredbama Zakona o izvršavanju kazne zatvora.
20 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE ODLUČIVANJE O POGODNOSTI, Članak 140. Mišljenja smo da je potrebno izvršiti određene izmjene u članku 140. Naime članak 140. stavak 5. propisuje da je „Prijavljivanje policijskoj upravi, odnosno postaji u mjestu korištenja pogodnosti zatvorenika iz članka 139. stavka 4. ovoga Zakona je obvezno“. U članku 139. stavku 4. govori se odlučivanju o odobravanju pogodnosti izlaska zatvorenika koji izdržava kaznu zatvora zbog kaznenog djela iz nadležnosti tijela za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Slažemo se da su kaznena djela i iz nadležnosti tijela za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta kaznena djela koja imaju određenu težinu no kada govorimo iz sigurnosnog aspekta odnosno kada promatramo kaznena djela koja narušavaju percepciju javne sigurnosti tada je potrebno uzeti u obzir poglavito kaznena djela protiv imovine a koja su često zatvorenici činili odnosno ponavljali prilikom korištenja zatvorskih pogodnosti. Počinitelji istih kaznenih djela znatno pojačavaju sigurnosni rizik na određenom postajnom području. Kako je člankom 140. predmetnog Zakona opisano da „o pogodnosti upravitelj odlučuje na temelju procjene rizičnosti zatvorenika i uspješnosti provođenja programa izvršavanja“ odnosno da ga procjena policije ne obvezuje te u odnosu na gore navedeno mišljenja smo da je prijavljivanje policijskoj upravi, odnosno postaji u mjestu korištenja pogodnosti, obavezno osim za kaznena djela iz nadležnosti tijela za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i za najteže oblike kaznenih djela iz glave XXIII. Kaznenog zakona –Kaznena djela protiv imovine (primjerice Teška krađa, Razbojništvo, Razbojnička krađa), glave XVI – Kaznena djela protiv spolne slobode (primjerice Silovanje, Spolni odnošaj bez pristanka) te glave XVII – kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (primjerice Spolna zlouporaba djeteta mlađeg / starijeg od petnaest godina, Zadovoljenje pohote pred djetetom mlađim od petnaest godina). Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća na način da će se postupak odlučivanja o pogodnostima i obvezi javljanja nadležnim tijelima tijekom korištenja pogodnosti detaljnije propisati pravilnikom o tretmanu zatvorenika.
21 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE POSTUPAK ZA IZRICANJE I IZVRŠAVANJE STEGOVNE MJERE, Članak 156. Članak 156. (1) Prijedlog za pokretanje stegovnog postupka podnosi voditelj ustrojbene jedinice kaznionice, odnosno zatvora u čijem je djelokrugu prijestup počinjen. Prijedlog za pokretanje postupka s prijedlogom stegovne mjere dostavlja se zatvoreniku čime započinje stegovni postupak. Stegovni postupak pokreće se u roku od tri radna dana od saznanja za počinjenje. Stegovni postupak je žuran. (2) Stegovni postupak na prijedlog voditelja ustrojbene jedinice ili na vlastiti poticaj pokreće, vodi i odluku donosi upravitelj ili osoba koju on odredi. Odluka o pokretanju stegovnog postupka zbog počinjenja težeg stegovnog prijestupa sadrži upozorenje o pravu zatvorenika na branitelja pod uvjetima propisanima ovim Zakonom. (3) Vođenje postupka zbog lakšega stegovnog prijestupa zastarijeva u roku od četiri mjeseca od dana počinjenja prijestupa. Vođenje postupka zbog težega stegovnog prijestupa zastarijeva u roku od šest mjeseci od dana počinjenja prijestupa. (4) Tijekom stegovnog postupka zbog lakšeg stegovnog prijestupa od zatvorenika se uzima pisana izjava, a po potrebi se pribavljaju službene bilješke, izvješća ili mišljenja ovlaštenih službenih osoba, na temelju čega voditelj stegovnog postupka donosi odluku o stegovnoj odgovornosti. (5) Tijekom stegovnog postupka zbog težeg stegovnog prijestupa provodi se usmena rasprava o kojoj se vodi zapisnik. Zatvorenika protiv kojeg se vodi stegovni postupak će se saslušati. Dokazni postupak se provodi saslušanjem svjedoka, pribavljanjem službenih bilješaka, izvješća ili mišljenja ovlaštenih službenih osoba, kao i drugih materijalnih dokaza, te se prema potrebi obavlja očevid. Zapisnik sadrži odluku o stegovnoj odgovornosti zatvorenika i izrečenoj stegovnoj mjeri. (6) Tijekom stegovnog postupka zbog težega stegovnog prijestupa zatvorenik ima pravo na pomoć branitelja, o čemu će ga upravitelj upozoriti prigodom donošenja odluke o pokretanju stegovnog postupka. Ako zatvorenik u roku od dvadeset četiri sata od upozorenja ne osigura nazočnost branitelja, postupak će se voditi bez njegove nazočnosti. (7) Odluka o stegovnoj odgovornosti i izrečenoj stegovnoj mjeri dostavlja se zatvoreniku, branitelju ako ga ima, ustrojstvenim jedinicama kaznionice, odnosno zatvora u čijem je djelokrugu rada izvršavanje izrečene stegovne mjere i ulaže se u osobnik zatvorenika. Zatvorenik ima pravo žalbe sucu izvršenja u roku tri dana od dana primitka odluke. Žalba ne zadržava izvršavanje odluke. Sudac izvršenja o žalbi će odlučiti u roku od četrdeset osam sati. Ako sudac izvršenja preinači odluku upravitelja, upravitelj može podnijeti žalbu u roku od četrdeset osam sati. O žalbi odlučuje sudsko vijeće. Žalba upravitelja zadržava izvršavanje odluke suca izvršenja. Po pravomoćnosti odluke stegovne mjere upisuju se u posebni obrazac osobnika i knjigu stegovnih mjera. (8) Tijekom stegovnog postupka iz sigurnosnih razloga zatvorenik se može odvojiti od ostalih zatvorenika u skladu sa člankom 114. ovoga Zakona. (9) Od pokrenutoga stegovnog postupka može se odustati ako je zatvorenika dovoljno samo opomenuti. Kod lakših stegovnih prijestupa zatvorenika će se oglasiti odgovornim, ali se može osloboditi izricanja stegovne mjere. (10) Izvršavanje izrečene mjere iz članka 121. stavka 2. točke 2., 3. i 4. ovoga Zakona može se odgoditi za vrijeme do tri mjeseca. Mjera se neće izvršiti ako zatvorenik u tom razdoblju ne počini drugi stegovni prijestup. (11) Upravitelj može, ako nastupe nove okolnosti ili to ocijeni svrhovitijim, izrečenu mjeru ublažiti ili odustati od njezina izvršavanja. (12) U slučaju stegovnog prijestupa počinjenog protiv upravitelja, stegovni postupak pokreće, vodi i mjeru izriče sudac izvršenja. (13) Ako se zatvorenika tijekom izdržavanja kazne premjesti u drugu kaznionicu, odnosno zatvor ovlast za vođenje postupka i odlučivanja o stegovnoj mjeri može prijeći na upravitelja kaznionice, odnosno zatvora u koji je premješten ili se stegovni postupak može dovršiti u kaznionici odnosno zatvoru iz kojeg je zatvorenik premješten. Odluku o kaznenom tijelu nadležnom za vođenje stegovnog postupka donosi Središnji ured Uprave za zatvorski sustav u rješenju o premještaju zatvorenika. (14) Izvršavanje izrečene stegovne mjere nastavlja se i nakon premještaja zatvorenika u drugu kaznionicu, odnosno zatvor. (15) Izvršavanje izrečene stegovne mjere zastarijeva u roku od trideset dana od pravomoćnosti, osim mjere upućivanja u samicu čije izvršavanje zastarijeva u roku od tri mjeseca. (16) Način izvršavanja izrečenih stegovnih mjera pobliže se uređuje kućnim redom. Sadržaj prijedloga za pokretanje stegovnog postupka Članak 156. a (1) Prijedlog za pokretanje stegovnog postupka sadrži: zaglavlje, osobne podatke o zatvoreniku, opis stegovnog prijestupa koji se stavlja na teret zatvoreniku uz pravnu kvalifikaciju, prijedlog dokaza, prijedlog odluke o stegovnoj odgovornosti i vrsti stegovne mjere. (2) Zaglavlje sadrži: grb Republike Hrvatske, naziv kaznenog tijela, klasifikacijsku oznaku, mjesto i datum. Sadržaj zapisnika o vođenju stegovnog postupka Članak 156. b (1) Zapisnik sadrži zaglavlje, imena nazočnih osoba uz naznaku njihovog statusa u postupku, opis tijeka i sadržaja u postupku provedenih radnji i danih izjava te isprava koje su korištene. Na kraju zapisnika navodi se da nisu stavljene primjedbe ili se ako su stavljene ukratko navesti njihov sadržaj. Zapisnik potpisuju voditelj postupka, zatvorenik i zapisničar. (2) Ako zatvorenik odbije potpisati zapisnik, isto će se navesti u dodatku zapisniku koji potpisuje voditelj postupka i zapisničar. Sadržaj odluke o stegovnoj odgovornosti Članak 156. c (1) Odluka o stegovnoj odgovornosti sadrži: zaglavlje, uvod, izreku, obrazloženje, pouku o pravnom lijeku, potpis voditelja postupka, otisak službenog pečata i dostavnu naredbu. (2) Uvod sadrži propis o nadležnosti i kratku oznaku predmeta postupka. (3) Izreka sadrži odluku o stegovnoj odgovornosti izraženu na kratak i određen način. Ako je potrebno izreka se može podijeliti na više točaka. Kad odluka sadrži određenje o roku, uvjetu ili pridržaju opoziva, to treba biti sadržano u izreci. Okolnost da žalba ne odgađa izvršenje odluke utvrđuje se u posebnoj točki izreke. (4) Obrazloženje sadrži: navode iz prijedloga za pokretanje stegovnog postupka, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih su određeni dokazni prijedlozi odbijeni, te odredbe propisa na kojima se odluka temelji. (5) Uputa o pravnom lijeku sadrži obavijest o mogućnosti i roku podnošenja žalbe uz naziv i adresu tijela nadležnog za odlučivanje o žalbi. (6) Dostavna naredba sadrži nazive osoba i ustrojbenih jedinica kaznenog tijela kojima se odluka dostavlja. Treba uzeti u obzir da službenici koji provode ove postupke, iako su pravne struke, nemaju položene pravosudne ispite (u najvećem broju slučajeva) kao što to imaju suci sudova, a iako ne u istoj mjeri, stegovni postupak je jedan oblik postupka nalik na kazneni postupak. Prema tome, članak 156. Prijedloga Zakona je potrebno izmijeniti novim člankom kako predlažemo, te dodati nove članke i to 156.a, 156.b i 156.c. Zakon o kaznenom postupku se svakako mora primjenjivati podredno, ali iz svih naprijed navedenih razloga, smatramo da je stegovni postupak potrebno regulirati na naprijed opisan način. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredbe prijedloga Zakona koje se odnose na provedbu stegovnog postupka na odgovarajući način uređuju procesne radnje, te je u odnosu na važeći Zakon o izvršavanju kazne zatvora detaljnije propisan sam postupak. Prilikom izrade prijedloga vodilo se računa o službenicima kaznionica i zatvora koji provode stegovne postupke te su se odredbe prilagodile prijedlozima koje su ti službenici dostavili. Ističemo, da se stegovni postupak provodi prema odredbama ovog Zakona, dok se odredbe Zakona o kaznenom postupku primjenjuju podredno kako bi se izbjegle pravne praznine.
22 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE POSEBNE MJERE ODRŽAVANJA REDA I SIGURNOSTI, Članak 143. Članak 143. (10) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi Pravilnik o načinu izvršavanja posebnih mjera održavanja reda i sigurnosti. U članku 143. potrebno je dodati novi stavak, stavak 10. Iz tog razloga, iz Zakona je potrebno brisati članke 144., 145., 146., i 147. iz razloga što nije potrebno da se Zakon „opterećuje“ ovim odredbama jer bi se iste propisale podzakonskim aktom. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ovim putem upućujemo na odredbu članka 41. stavak 11. prijedloga Zakona kojim je propisano donošenje pravilnika o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu.
23 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE POSEBNI UVJETI ZA PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU U PRAVOSUDNU POLICIJU, Članak 42. Članak 42. a (1) Za štetu koju službenik pravosudne policije počini trećim osobama u službi ili u svezi sa službom odgovara Republika Hrvatska, osim ako se dokaže da je šteta posljedica zakonite primjene ovlasti iz ovog Zakona. (2) Republika Hrvatska odgovara za štetu koja potječe od opasne stvari, ako je opasna stvar bila u vlasništvu Republike Hrvatske i ako je štetu počinio službenik pravosudne policije u službi ili u svezi s obavljanjem službe. (3) Službenici pravosudne policije dužni su nadoknaditi štetu koju u službi ili u svezi s obavljanjem službe namjerno ili krajnjom nepažnjom nanesu Republici Hrvatskoj. U disciplinskom postupku zbog teže povrede službene dužnosti može se odlučiti o naknadi štete nastale Ministarstvu. (4) Službenik pravosudne policije može se u cijelosti ili dijelom osloboditi odgovornosti za nastalu štetu ako je do nje došlo postupanjem po nalogu nadređenog rukovoditelja, pod uvjetom da ga je službenik pravosudne policije prethodno pisano ili usmeno, ako to okolnosti nalažu, upozorio da će provedbom naloga nastati ili da bi mogla nastati šteta. Službenika pravosudne policije koji je odgovoran za štetu počinjenu krajnjom nepažnjom može se iz opravdanih razloga djelomično ili u cijelosti osloboditi obveze naknade štete. Smatrat će se da postoje opravdani razlozi u smislu ovog stavka ako je šteta nastala obavljanjem poslova osiguranja, zbog znatnih napora u obavljanju poslova osiguranja ili pod okolnostima kada je štetu bilo teško izbjeći. (5) Utvrđivanje postojanja razloga iz stavka 4. ovoga članka provodi povjerenstvo od 3 člana koje imenuje ravnatelj nadležan za zatvorski sustav. Povjerenstvo nakon provedenog postupka, predlaže odluku koju donosi ravnatelj. Nakon članka koji govori o povredama službene dužnosti, smatramo da je potrebno dodati novi članak koji govori o odgovornosti za štetu počinjenu u obavljanju poslova osiguranja. Predloženi članak je potrebno prihvatiti jer se može dogoditi prilikom obavljanja poslova da službenik uzrokuje štetu, a u tom slučaju nužno je propisati tko je odgovoran za štetu uzimajući sve okolnosti u obzir. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predmetna odredba je usklađena s odredbama Zakona o državnim službenicima koji propisuje povredu službene dužnosti službenika, naknadu štete i dr.
24 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE POSEBNI UVJETI ZA PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU U PRAVOSUDNU POLICIJU, Članak 42. Članak 42. U stavku 1. Prijedloga ovog članka u točki 3. smatramo da je dobnu granicu potrebno odrediti na 30 godina jer se radi o poslovima koji su izuzetno zahtjevni kako tjelesno tako i psihički, a radi se o osobama koje se primaju u službu na poslove SSS, kao i činjenicu da se ti poslovi ne usvoje samim završetkom temeljnog tečaja, već je potrebno i određeno iskustvo za kvalitetno obavljanje poslova. Za dobivanje kvalitetnih i sposobnih kandidata potrebno je prihvatiti prijedloge članaka 31. A i 31. B kao i donijeti podzakonske propise na temelju tih članaka čime bi se pojačao interes potencijalnih kandidata za ulazak u državnu službu. Već sada sustav ima problema sa privlačenjem kandidata da se javljaju na natječaje, a u skoroj budućnosti se može očekivati prirodni odljev službenika iz sustava koji će trebati nadoknaditi prijamom, posebno na poslovima SSS. Nadalje iza točke 4 dodati nove točke 5. i 6. tako da bi stavak 1. prihvaćanjem našeg prijedloga glasio: (1) Uz opće uvjete za prijam u državnu službu državni službenik osiguranja mora: 1) imati završenu srednju školu 2) imati posebnu psihičku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost 3) imati do 30 godina života ako je uvjet za prijam srednja stručna sprema 4) biti osobno dostojan za obavljanje službe 5) imati položen vozački ispit za vozača vozila B kategorije. 6) ispunjavati posebno propisanu razinu tjelesne motoričke sposobnost, S obzirom na ovakav prijedlog stavka 1. smatramo da je potrebno stavke 5. i 6. regulirati na drugačiji način i da se dodaju još dva nova stavka 7. i 8. tako da bi oni glasili: „(5) Nije dostojna za obavljanje poslova osiguranja osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja ili nečasnih pobuda, koja je kažnjena za prekršajno djelo protiv javnog reda i mira s obilježjima nasilja ili za drugo prekršajno djelo koje ju čini nedostojnom za obavljanje službe ili osoba čije dosadašnje ponašanje, navike ili sklonosti ukazuju na nepouzdanost za obavljanje službe. Dostojnost za obavljanje službe provjerava policijska postaja prema mjestu prebivališta/boravišta osobe na način koji propisuje ministar pravilnikom. (6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva donosi Pravilnik o posebnoj psihičkoj i tjelesnoj zdravstvenoj sposobnosti službenika osiguranja. (7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi Pravilnik o potrebnoj razini tjelesne motoričke sposobnosti službenika osiguranja i načinu utvrđivanja. (8) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi Pravilnik o načinu utvrđivanja dostojnosti za obavljanje službe.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. U odnosu na prijam u državnu službu mora se voditi računa o odredbama Zakona o državnim službenicima, te Uredbi o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi, a formalni kriteriji propisani za prijam u državnu službu moraju biti jasni, precizni i mjerljivi. Godine života, kao uvjet za prijam u državnu službu u pravosudnu policiju usklađene su s odredba ma Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih osoba, te se posebno vodilo računa o pravima iz Zakona iz mirovinskog osiguranja i stanju na tržištu rada. Također, ovim putem skrećemo pozornost na odredbe članka 42. stavak 6. prijedloga Zakona koji se odnosi na donošenje odgovarajućeg pravilnika.
25 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE SLUŽBENICI PRAVOSUDNE POLICIJE, Članak 41. Članak 41. „(1) Službenici pravosudne policije osiguravaju kaznionicu, zatvor, odgojni zavod, odnosno Centar, osobe i imovinu, nadziru zatvorenike, sudjeluju u provedbi pojedinačnih programa izvršavanja kazne zatvora uz održavanje unutarnjeg reda i stege, sprovode zatvorenike, te obavljaju druge poslove propisane ovim Zakonom i provedbenim propisima.“ „(8) Službenici pravosudne policije za vrijeme službe jednako su odjeveni, a u skladu s poslovima i zadaćama svojeg službeničkog mjesta i naoružani. Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav i ovlaštene službene osobe Središnjeg ureda nadležne za poslove osiguranja mogu nositi službenu odoru. U kaznionici otvorenog tipa, službenici osiguranja službu obavljaju u civilnoj odjeći.“ „(9) Zbog razloga sigurnosti, zaštite osoba i imovine te održavanja i uspostavljanja narušenog reda i sigurnosti u većem opsegu, pomoćnik ministra za zatvorski sustav može osnovati posebnu postrojbu za postupanje u izvanrednim situacijama. (10) Odluka o formiranju posebne postrojbe iz stavka 6. ovoga članka sadrži područje, način i vrijeme djelovanja, način uporabe postrojbe, razine i način rukovođenja postrojbom te broj i način određivanja posebno uvježbanih službenika zatvorskog sustava. (11) Jedna posebna postrojba iz stavka 6. ovog članka može biti osnovana za više područja djelovanja (regionalno) sukladno odluci pomoćnika ministra za zatvorski sustav. (12) Državni službenici osiguranja postavljaju se u posebna zvanja obilježena odgovarajućim znakovljem. Zvanja službenika pravosudne policije su: - mlađi pravosudni policajac, - pravosudni policajac, - stariji pravosudni policajac, - samostalni pravosudni policajac, - narednik pravosudne policije, - viši narednik pravosudne policije, - nadzornik pravosudne policije, - viši nadzornik pravosudne policije, - samostalni nadzornik pravosudne policije, - glavni nadzornik pravosudne policije - zapovjednik pravosudne policije (položaj Voditelja službe/odjela u kaznenom tijelu). (13) Vlada Republike Hrvatske donosi Uredbu o zvanjima, znakovlju i uvjetima stjecanja zvanja, promicanju i napredovanju državnih službenika osiguranja, te Uredbu o odorama i opremi službenika osiguranja, te službenim vozilima. (14) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi Pravilnik o načinu obavljanja poslova osiguranja.“ Predloženu izmjenu (stavak 1.) nužno je uvažiti iz razloga što to predstavlja realnu situaciju i popis svih ustanova u kojima službenici osiguranja obavljaju propisane poslove. Na ovaj način (stavak 8.) u potpunosti bi se riješio status službenika koji na taj način obavljaju službu, njihova prava i obveze kao službenika osiguranja, kao i što bi se ozakonilo njihovo postupanje koje do sada nije bilo riješeno na kvalitetan način. Smatramo da neophodno na ovakav način regulirati ovu problematiku, tim prije što to zahtijevaju sigurnosni pokazatelji. Nužno je da se ustroje posebne postrojbe koje bi postupale u izvanrednim situacijama. Ti službenici bi bili osposobljeni za rješavanje upravo takvih izvanrednih situacija kad se redovnim snagama službenika nije u mogućnosti izvršiti službene zadaće. Određivanjem u Zakonu zvanja službenika osiguranja (samo navođenje zvanja), smatramo da bi se dobila pravna sigurnost. Nadalje, do sada je pitanje zvanja bilo uređeno Uredbom i isto nije nikada usklađeno sa Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07, 118/12), iako je od stupanja na snagu navedenog Zakona prošlo više od 13 godina, što smatramo da je bila obveza napraviti. Ostala pitanja vezana za zvanja, uvjete stjecanja, znakovlje za zvanja, promicanje i napredovanje službenika, urediti Uredbom. Pitanja vezana za odoru, opremu i službena vozila također je nužno propisati Uredbom a ne kako je u Prijedlogu predviđeno Pravilnikom. Pravilnikom je potrebno urediti samo način obavljanja poslova osiguranja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Navedeno se ne propisuje zakonskim odredbama već podzakonskim propisima, kao npr. zvanja pravosudne policije se uređuju uredbom budući ista mora imati istu pravnu snagu kao i Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi. Također, odredbe o postupanju službenika dežurstva u otvorenoj Kaznionici u Valturi mogu se propisati pravilnikom.
26 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE usavršavanje SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA, Članak 38. Članak 38. (1) Svi službenici zatvorskog sustava obvezni su, bez obzira na stručnu osposobljenost, osposobiti se i položiti ispit za obavljanje poslova zatvorskog sustava u Centru. (2) Izobrazba službenika zatvorskog sustava temelji se na načelu cjeloživotnog obrazovanja. (3) Obrazovanje službenika obuhvaća: – temeljno obrazovanje službenika zatvorskog sustava, – specijalizaciju, stručno osposobljavanje, usavršavanje i trening, – visokoškolsko obrazovanje. (4) Temeljnim obrazovanjem smatra se pohađanje temeljnog tečaja za službenike zatvorskog sustava radi osposobljavanja za samostalno obavljanje poslova u zatvorskom sustavu. (5) Specijalizacija, stručno osposobljavanje, usavršavanje i trening organizira se za službenike zatvorskog sustava radi stjecanja dodatnih ili specijalističkih znanja koja su potrebna za obavljanje stručnih poslova iz djelokruga rada. (6) Visokoškolsko obrazovanje provodi se kroz stručne i sveučilišne studijske programe sukladno Statutu i propisima o visokom obrazovanju. (7) Programe specijalizacije, stručnog osposobljavanja, usavršavanja i treninga, na prijedlog Centra, donosi pomoćnik ministra za zatvorski sustav. (8) Izobrazba se provodi u Centru koji je ustrojstvena jedinica Uprave za zatvorski sustav. Izobrazba se može provoditi u suradnji sa zatvorskim sustavima drugih država, Policijskom akademijom, sveučilištima i drugim državnim tijelima i ustanovama. (9) Izobrazba se provodi u skladu s potrebama zatvorskog sustava, općim propisima iz područja obrazovanja i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona. (10) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi Pravilnik o načinu provedbe izobrazbe službenika zatvorskog sustava, pravima i obvezama polaznika izobrazbe, predavača i mentora, te uvjetima i kriterijima za odabir predavača i mentora. (11) Uprava za zatvorski sustav može službenika uputiti na obrazovanje ili usavršavanje u drugo državno tijelo ili ustanovu u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu, sukladno potrebama Uprave i osiguranim sredstvima u državnom proračunu. Prava i obveze Uprave i službenika uređuju se ugovorom. (12) Osoba koja se obrazovala na trošak Uprave dužna je nakon uspješno završenog obrazovanja ostati na radu u Upravi dvostruko duže od dužine trajanja obrazovanja. (13) Osoba koja na radu u Upravi ne ostane propisano vrijeme iz stavka 12. ovoga članka i osoba koja iz neopravdanih razloga ne završi obrazovanje dužna je naknaditi troškove obrazovanja. Smatramo da je članak 38. Prijedloga Zakon potrebno u potpunosti izmijeniti upravo na način kako predlažemo. Naime, u predloženom članku samo se okvirno određuje mogućnost izobrazbe, odnosno usavršavanja službenika i namještenika, dok bi prihvaćanjem našeg prijedloga ovo područje bilo u potpunosti regulirano i u svim segmentima. Također, propisala bi se prava i obveze kako službenika tako i Uprave. Ovakva zakonska odredba ne isključuje mogućnost da se podzakonskim aktom detaljnije propiše ovo područje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Prijedlogom Zakona predviđa se donošenje pravilnika o stručnom usavršavanja u zatvorskom sustav kojim će se detaljnije propisati postupak usavršavanja službenika i namještenika kao i njihove odgovornosti, slijedom čega isto nije potrebno propisivati Zakonom. Skrećemo pozornost da je osnovi zakon kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike Zakon o državnim službenicima.
27 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE OBVEZE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA i NAMJEŠTENIKA, Članak 37. Članak 37. „(3) Državni službenici i namještenici obvezni su svojim ponašanjem pozitivno utjecati na zatvorenike. Državni službenik dužan je i izvan službe ponašati se tako da ne šteti ugledu službe.“ U stavku 8. Prijedloga smatramo da je bezrazložno produljeno vrijeme na koje se službenik i namještenik može premjestiti u drugu ustanovu. Tri mjeseca, odnosno šest mjeseci uz suglasnost službenika i namještenika smatramo primjerenim i svrhovitim privremenim premještajem ukoliko se ukaže potreba službe, dok bi produžavanje tog roka na predloženi način bilo neučinkovito kao i ugrožavalo i razdvajalo obitelj službenika i namještenika. Stoga predlažemo da privremeni premještaj može trajati 3 mjeseca, odnosno 6 mjeseci uz suglasnost državnog službenika i namještenika u toku jedne kalendarske godine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Zbog posebnih ovlaštenja i dužnosti ovlaštenih službenih osoba ali i pripadajućih prava za iste su propisane i veće obveze pa tako i dužnost da se izvan službe ponašaju na način koji ne šteti ugledu službe. Ovim putem skrećemo pozornost da je osnovi zakon kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike Zakon o državnim službenicima. Privremeni premještaj na rad je poseban institut zatvorskog sustava i kao takav ne može se tretirati kao institut privremenog premještaja propisan Zakonom o državnim službenicima kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike. Kako bi približili navedenu problematiku iznosimo sljedeće: u kaznenom tijelu postoji ustrojeno i popunjeno samo određeni broj službeničkih radnih mjesta te u slučaju određene izvanredne situacije (npr. povećanje broja zatvorenika, incidentne situacije, i sl.) mora se omogućiti privremeni premještaj na rad dovoljnog broja službenika pravosudne policije u navedeno kazneno tijelo bez obzira na ustrojeni i popunjeni broj radnih mjesta.
28 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE POSEBNA PRAVA OVLAŠTENIH SLUŽBENIH OSOBA i NAMJEŠTENIKA, Članak 36. članak 36. (4) Ovlaštena službena osoba dužna je, u svrhu provjere njegove posebne psihičke i tjelesne zdravstvene sposobnosti, pristupiti sistematskom kontrolnom zdravstvenom pregledu, a na obrazloženi prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite ili nadređenog rukovoditelja i izvanrednom kontrolnom zdravstvenom pregledu. (9) Ovlaštenoj službenoj osobi kojoj prestaje državna služba radi stjecanja prava na starosnu mirovinu pripada pravo na neto iznos otpremnine u visini prosječne mjesečne neto plaće isplaćene službeniku u posljednja tri mjeseca uvećane deset puta. (10) Ovlaštenoj službenoj osobi kojoj prestaje državna služba radi stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pripada pravo na neto iznos otpremnine u visini prosječne mjesečne neto plaće isplaćene službeniku u posljednja tri mjeseca uvećane dvanaest puta. (11) Ovlaštenoj službenoj osobi kojoj prestaje državna služba radi stjecanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu pripada pravo na neto iznos otpremnine u visini prosječne mjesečne neto plaće isplaćene službeniku u posljednja tri mjeseca uvećane šest puta. (16) Ovlaštenoj službenoj osobi može se dodijeliti spomen-značka, a službenicima pravosudne policije i kratko oružje. Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi Pravilnik o uvjetima i načinu dodjele spomen-značke i kratkog oružja. (17) Sposobnost za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe utvrđuje zdravstvena komisija osnovana odlukom ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Ovlaštenoj službenoj osobi koja odbije postupiti po rješenju o upućivanju na ocjenu sposobnosti za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe prestaje služba s danom konačnosti rješenja o upućivanju. Neophodno je nakon stavka 3. Prijedloga Zakona ubaciti novi stavak 4. u kojem je propisana obveza službenika/namještenika pristupanju sistematskom kontrolnom zdravstvenom pregledu ili izvanrednom kontrolnom zdravstvenom pregledu. Prema tome sadašnji stavci 4., 5., 6., 7. i 8. postaju stavci 5., 6., 7., 8. i 9. Ovdje je riječ o zdravstvenim pregledima ovlaštenih službenih osoba koji se razlikuje od zdravstvenog prijedloga reguliranog u Kolektivnom ugovoru. Stavke Prijedloga Zakona 9., 10. i 11. zamijeniti stavcima kako predlažemo. Navedeno je nužno izmijeniti na predloženi način jer su u suprotnosti sa Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih osoba. Naime, tim Zakonom je propisan potreban rad na posebnim poslovima da bi ovlaštena službena osoba stekla uvjete za mirovinu, a to je najmanje 15 godina na takvim poslovima. Također, predlažemo da se prihvate iznosi otpremnina kako predlažemo. Stavci 12., 13. i 14. Prijedloga Zakona postaju stavci 13., 14. i 15. Visine otpremnina je potrebno utvrditi u visini koja uvažava dostojanstvo službenika i namještenika, a imajući u vidu da su ti isti službenici i namještenici svoj radni vijek proveli u sustavu koji je specifičan, poseban i odvija se u posebnim uvjetima rada, a između ostalog uvjeti rada su takvi da postoji opasnost ugroze života službenika. Nadalje predlažemo da se u ovom članku, nakon stavka 15., dodaju novi stavci 16. i 17. kojima bi se predvidjela mogućnost dodjele spomen značke i kratkog oružja službenicima, te osnivanje zdravstvene komisije koja bi provodila kontrolne zdravstvene preglede ovlaštenih službenih osoba. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Pravo na sistematske preglede za sve državne službenike propisano je Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike. Ovim putem upućujemo na odredbe članka 37. stavaka 10. prijedloga Zakona u svezi imenovanja zdravstvenog povjerenstva. Visina otpremnina predmetnim prijedlogom Zakona veća je od otpremnine predviđene Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike a prilikom visine iste bilo potrebno voditi računa i o mogućnostima državnog proračuna i financijskoj odgovornosti. Ovim putem skrećemo pozornost i na odredbe kojima se materijala prava povoljnije određuju za veći broj osoba kao što su npr. namještenici kojima je prijedlogom Zakona omogućen dodatak na plaću. Također, ukazuje se na mogućnost dodjele nagrade i priznanja u zatvorskom sustavu što će se detaljno urediti pravilnikom a oblici nagrade i priznanja nije potrebno definirati zakonskom odredbom.
29 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE OVLASTI I OBVEZE OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE, Članak 35. Članak 35. S obzirom da smo u predloženom članku 31. predložili obvezu provođenja sigurnosne provjere za sve službenike i namještenike zatvorskog sustava, u ovom članku mogućnost sigurnosne provjere samo za službenike koji obavljaju poslove osiguranja je nepotrebna, suvišna, te predlažemo brisanje stavka 3. ovog članka. U članku 37. predlažemo dužnost da su svi službenici dužni i izvan službe ponašati se tako da ne šteti ugledu službe, tako da stavak 4. ovog članka treba brisati. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, navedeni prijedlog Zakona ne odnosi se samo na službenike pravosudne policije već na sve ovlaštene službene osobe.
30 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE, Članak 34. Članak 34. (2) Ovlaštene službene osobe iz stavka 1. ovog članka imaju službenu iskaznicu, a službenici koji obavljaju poslove osiguranja kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i Centra imaju službenu iskaznicu i značku. Smatramo da značku trebaju imati samo službenici koji obavljaju poslove osiguranja, kako iz objektivnih razloga, tako i gledajući materijalne izdatke (financijske troškove izrade značke), te iz tih razloga predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka. Koja je svrha da sve ovlaštene službene osobe se legitimiraju značkom (a nisu službenici osiguranja), a posjeduju službenu iskaznicu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, obzirom da odredbe Zakona o državnim službenicima reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike, te upućuju na Uredbu o poslovima i posebnim uvjetima rada u državnoj službi kojom se definiraju poslovi s posebnim uvjetima rada u državnoj službi. Nadalje, ističemo da je navedenom odredbom zbog ovlaštenja službenih osoba i različitih zadataka i zadaća, a vodeći računa o financijskom utjecaju, već restriktivno pristupano izradi predmetnog prijedloga Zakona.
31 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE POSLOVI IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA, Članak 33. Članak 33. (1) Poslove izvršavanja kazne zatvora obavljaju državni službenici u skladu s poslovima i zadaćama svojega službeničkog mjesta. (2) Državni službenici pod jednakim uvjetima ostvaruju prava iz ovoga Zakona. (3) Rukovodeći državni službenici dužni su pravedno i jednako postupati prema svim državnim službenicima, bez obzira na njihovu rasnu pripadnost, političko uvjerenje, spol, bračni ili obiteljski status, spolnu orijentaciju, osobne uvjete, dob ili etničko podrijetlo te im omogućiti jednake uvjete za napredovanje, nagrađivanje i pravnu zaštitu. (4) Rukovodeći državni službenici dužni su poštovati dostojanstvo državnog službenika. (5) Državni službenik ima pravo na profesionalni razvoj u službi. Profesionalni razvoj državnog službenika odvija se kroz kontinuirano obrazovanje i stručno usavršavanje te napredovanje u službi. (6) Državni službenik može napredovati promicanjem, premještajem i imenovanjem. (7) Državni službenici kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i Centra mogu obavljati i druge poslove iz članka 164. ovoga Zakona, ako su za njih osposobljeni. (8) Iz opravdanih razloga stručne poslove iz članka 27. stavka 6. ovoga Zakona mogu obavljati i druge stručne osobe koje nisu službenici Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa, na temelju odluke upravitelja donesene uz prethodnu suglasnost pomoćnika ministra nadležnog za zatvorski sustav. Ovakvim prijedlogom regulirane su obveze rukovoditelja, zabrana diskriminacije podređenih službenika po bilo kojoj osnovi, kao i pravo na profesionalni razvoj svakog službenika. Ovaj prijedlog nije u suprotnosti sa niti jednim pozitivnim propisom RH, već samo doprinosi kvalitetnijem radu i odnosu među službenicima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredbama Zakona o državnim službenicima reguliraju se prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike i namještenike, te iste nije potrebno dodatno propisivati ovim Zakonom.
32 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE PLAN PRIJMA U DRŽAVNU SLUŽBU, ODNOSNO NA RAD , Članak 31. Klasifikacija radnih mjesta službenika zatvorskog sustava Članak 31 a. (1) Ovisno o složenosti poslova, obrazovanju, stupnju odgovornosti i ovlasti za donošenje odluka, samostalnosti u radu, te osobnom zvanju (za službenike osiguranja), radna mjesta državnih službenika zatvorskog sustava klasificiraju se u tri kategorije, i to: 1. radna mjesta rukovodećih službenika zatvorskog sustava, 2. radna mjesta viših službenika zatvorskog sustava, 3. radna mjesta nižih službenika zatvorskog sustava. (2) Radna mjesta rukovodećih službenika su radna mjesta koja uključuju planiranje, organiziranje, vođenje i nadziranje radnih procesa, te usmjeravanje, koordiniranje i nadzor službenika. (3) Radna mjesta viših i nižih službenika su radna mjesta na kojima se neposredno obavljaju poslovi izvršavanja kazne zatvora i s njima usko povezani poslovi. (4) Vlada Republike Hrvatske donosi Uredbu o klasifikaciji i mjerilima za utvrđivanje radnih mjesta službenika zatvorskog sustava. (5) Unutar kategorija iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se potkategorije i razine potkategorija. Plaće službenika zatvorskog sustava Članak 31 b. (1) Plaća službenika zatvorskog sustava sastoji se od osnovne plaće i dodatka za rad na poslovima s posebnim uvjetima. (2) Osnovnu plaću službenika zatvorskog sustava čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenoga radnog staža. (3) Koeficijent složenosti poslova radnog mjesta službenika zatvorskog sustava sastoji se od osnovnog koeficijenta uvećanog za postotak za specifičnost službe u zatvorskom sustavu. (4) Specifičnost službe u zatvorskom sustavu uključuje dodatke za: – povećanu opasnost za život i zdravlje službenika, – odgovornost u sustavu hijerarhije rukovođenja, (5) Vlada Republike Hrvatske donosi Uredbu o plaćama službenika zatvorskog sustava. (6) Vježbenik za službenika ima pravo na 85% vrijednosti koeficjenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen. Predlažemo nove članke (31.a i 31.b) kako bi se u potpunosti regulirao sustav radnih mjesta u zatvorskom sustav i plaće službenika i namještenika. Smatramo da je ovo neophodno iz razloga specifičnosti samog sustava, kao i specifičnosti samih poslova koji se obavljaju u zatvorskom sustavu. Nemoguće je općom Uredbom o radnim mjestima i koeficjentima složenosti poslova u državnoj službi na kvalitetan način ujednačiti cijeli sustav, a što bi se ovakvim rješenjem postiglo. Nadalje, komparirajući ZIKZ i Zakon o policiji, vidimo da je u Zakonu o policiji ova problematika regulirana na identičan način kao i naš prijedlog, odnosno, Zakonom je određen okvir na temelju kojeg se u podzakonskim aktima detaljno razrađuje problematika. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Osnovi zakon kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike je Zakon o državnim službenicima. Skrećemo pozornost da je odredbom predloženog Zakona propisano da se na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika.
33 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE PLAN PRIJMA U DRŽAVNU SLUŽBU, ODNOSNO NA RAD , Članak 31. Članak 31. (1) Plan prijma u službu u kaznionicama, zatvorima, odgojnim zavodima i Centru donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije. Plan prijma objavljuje se u „Narodnim novinama“, na web-stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose i web-stranici ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa. (2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa, na prijedlog pomoćnika ministra nadležnog za zatvorski sustav, imenuje na položaj i raspoređuje na radno mjesto upravitelja i pomoćnika upravitelja, te odlučuje o njihovom premještaju i razrješenju. O pravima i obvezama iz službe upravitelja i pomoćnika upravitelja odlučuje pomoćnik ministra nadležan za zatvorski sustav. (3) Pomoćnik ministra nadležan za zatvorski sustav prima u službu i raspoređuje na radno mjesto ostale rukovodeće službenike u kaznionicama, zatvorima, odgojnim zavodima i Centru te odlučuje o prestanku službe, a o njihovim pravima i obvezama iz službe odlučuje upravitelj kaznionice, zatvora, odgojnog zavoda, odnosno Centra. (4) Pomoćnik ministra nadležan za zatvorski sustav može po potrebi službe ili na molbu službenika odrediti trajni premještaj službenika na radno mjesto u drugu kaznionicu, zatvor, odgojni zavod ili Centar. (5) Pomoćnik ministra nadležan za zatvorski sustav radi potreba službe može ovlaštenu službenu osobu iz članka 174. ovoga Zakona privremeno premjestiti na rad u drugu kaznionicu, zatvor, odgojni zavod ili Centar do tri mjeseca, a uz njegovu suglasnost do šest mjeseci tijekom kalendarske godine. Privremeni premještaj na rad u drugu kaznionicu, zatvor, odgojni zavod ili Centar ne smatra se privremenim premještajem na radno mjesto. Žalba protiv rješenja o privremenom premještaju na rad ne zadržava izvršenje rješenja. (6) Pomoćnik ministra nadležan za zatvorski sustav prima u službu službenike koji obavljaju poslove osiguranja. Pomoćnik ministra nadležan za zatvorski sustav na obrazloženi prijedlog upravitelja kaznionice, zatvora, odgojnog zavoda ili Centra, postavlja u zvanja i razrješuje statusa ovlaštene službene osobe koje obavljaju poslove osiguranja te odlučuje o prestanku službe. Službenike koji obavljaju poslove osiguranja, uz prethodnu suglasnost ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav, na radna mjesta raspoređuje upravitelj kaznionice, zatvora, odgojnog zavoda ili Centra te donosi odluku o njihovim pravima ili obavezama iz službe. (7) Upravitelj, uz prethodnu suglasnost pomoćnika ministra nadležnog za zatvorski sustav, prima u službu, odnosno na rad ostale službenike i namještenike (u daljnjem tekstu: zaposlenici), te ih raspoređuje na radna mjesta, donosi odluku o pravima i obvezama iz službe, odnosno rada te donosi odluku o prestanku službe, odnosno rada. (8) Ministar nadležan za poslove pravosuđa može razriješiti s položaja i rasporediti na drugo radno mjesto niže složenosti poslova upravitelja i pomoćnika upravitelja, a pomoćnik ministra nadležan za zatvorski sustav može premjestiti na drugo radno mjesto niže složenosti poslova ostale rukovodeće službenike kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda ili Centra. (9) Postupak iz stavka 8. ovog članka provest će se osobito u slučajevima kada je rukovodeći službenik: – kažnjen u postupku zbog teške povrede službene dužnosti, te mu je izrečena novčana kazna izvršnim rješenjem nadležnog tijela, – odbio izvršenje zakonitog naloga nadređenog ili – počinio propust u obavljanju službe koji je utvrđen u upravnom ili inspekcijskom nadzoru u obavljanju službe iz njegove nadležnosti koji je doveo do štetnih posljedica. (10) Državni službenici i namještenici zatvorskog sustava podliježu sigurnosnoj provjeri. Predlažemo da se članci 31. i 32. Prijedloga spoje u jedan članak i to na ovaj predloženi način gdje bi se izostavilo nebitne stvari, a jasno i nedvosmisleno utvrdili postupci vezani za plan prijama, prijam u državnu službu i na rad, premještaj, kao i prestanak državne službe, odnosno rada. Radi specifičnosti poslova koji se obavljaju u zatvorskom sustavu predlažemo obvezu provođenja sigurnosne provjere za sve službenike i namještenike. Kako smo već naveli, zatvorski sustav je specifičan, pa u tom smislu i ide prijedlog da se na sustav u ovom dijelu ne primjenjuje Zakon o državnim službenicima, odnosno da se primjenjuje podredno, samo ukoliko ZIKZ-om nije određeno područje regulirano. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Osnovi zakon kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike je Zakon o državnim službenicima. Skrećemo pozornost da je odredbom predloženog Zakona propisano da se na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika.
34 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE UPRAVITELJ, Članak 28. Upravitelj Članak 28. (1) Kaznionicama, zatvorima, odgojnim zavodima i Centrom upravlja upravitelj. Upravitelj ima ovlasti čelnika tijela državne uprave ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. (2) Upravitelj je državni službenik koji mora imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij i ostale uvjete prema općim propisima, te stručno znanje i radno iskustvo od najmanje deset godina u zatvorskom sustavu, najmanje četiri godine radnog iskustva na poslovima određenih u pravilniku o unutarnjem redu, pozitivne ljudske osobine koje mogu biti uzor ponašanja službenicima i zatvorenicima, te ostale uvjete prema pravilniku o unutarnjem redu. (3) Upravitelj može imati jednog ili više pomoćnika koji mora ispunjavati uvjete iz stavka 2. ovoga članka. U prvom redu predlažemo premještanje članka 28. i 29. Prijedloga Zakona iz Glave „Nadležnost upravne organizacije za zatvorski sustav“ u ovu Glavu „Državni službenici i namještenici zatvorskog sustava“. Ovakvo reguliranje uvjeta koje upravitelj i pomoćnik upravitelja moraju ispunjavati da bi bili imenovani na položaj predstavljaju jamstvo da će na tim položajima biti imenovani moralni, savjesni i stručni službenici, koji poznaju sustav i na taj način ga mogu i znaju unaprijediti. Zatvorski sustav je specifičan, te stoga i posebni uvjeti koje je nužno propisati za obavljanje određenih poslova moraju biti prilagođeni potrebama i zahtjevima koje traži pojedino radno mjesto ili položaj. Takva situacija je u ovom slučaju. Zakon o državnim službenicima daje samo osnovne uvjete, dok ZIKZ mora odrediti posebne uvjete za pojedina radna mjesta i položaje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredbe Zakona o državnim službenicima reguliraju se prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike i namještenike. Skrećemo pozornost da je odredbom predloženog Zakona propisano da se na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. Predmetna odredba prijedloga Zakona usklađena je s odredbama Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi te odredbama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi.
35 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE UNUTARNJI USTROJ KAZNIONICA, ODNOSNO ZATVORA, Članak 27. Glava ___. ODGOJNI ZAVODI I CENTAR ZA IZOBRAZBU U ZAGREBU Odgojni zavodi Članak 27. a (1) Odgojni zavodi su ustrojstvene jedinice Uprave za zatvorski sustav u kojima se izvršava odgojna mjera upućivanja u odgojni zavod prema posebnom zakonu. (2) Na prava i obveze državnih službenika i namještenika u odgojnim zavodima i u svezi s ustrojem odgojnih zavoda koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se opći propisi. Centar za izobrazbu u Zagrebu Članak 27. b (1) Centar za izobrazbu (u daljnjem tekstu: Centar) je ustrojstvena jedinica Uprave za zatvorski sustav u kojem se obavljaju poslovi stalne stručne izobrazbe zaposlenika ustrojstvenih jedinica Uprave za zatvorski sustav prema posebnom propisu. (2) Sjedište Centra je u Zagrebu. (3) Na prava i obveze državnih službenika i namještenika u Centru i u svezi s ustrojem Centra koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se opći propisi. Kako je i u samom prijedlogu Zakona opisano koje sve ustanove su u sastavu Uprave nadležne za zatvorski sustav, te koje poslove obavljaju, nužno je to isto propisati i za odgojne zavode i Centar za izobrazbu, što predlažemo ovom glavom i člancima koji su u njoj sadržani. Također, ove odredbe predstavljaju temelje za donošenje kvalitetne Uredbe o unutarnjem ustrojstvu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi i ustrojstvo unutarnjih ustrojstvenih jedinica propisuju se Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa.
36 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE UNUTARNJI USTROJ KAZNIONICA, ODNOSNO ZATVORA, Članak 27. Unutarnji ustroj kaznionica i zatvora Članak 27. (1) Prema složenosti, opsegu i sadržaju poslova izvršavanja kazne zatvora u kaznionicama i zatvoru prve kategorije mogu se ustrojiti službe i odjeli. (2) Prema složenosti, opsegu i sadržaju poslova izvršavanja kazne zatvora u kaznionicama i zatvorima druge, treće i četvrte kategorije ustrojavaju se odjeli. (3) Službe, odnosno odjeli ustrojavaju se radi obavljanja poslova osiguranja, tretmana, upravno-pravnih poslova, poslova zdravstvene zaštite zatvorenika, poslova rada i strukovne izobrazbe osoba lišenih slobode, te financijsko-knjigovodstvenih poslova. (4) U ustanovama četvrte kategorije u kojima ne postoje uvjeti za ustrojavanje svih odjela iz stavka 3. ovog članka ustrojava se odjel osiguranja i odgovarajuća ustrojstvena jedinica za obavljanje drugih poslova iz djelokruga zatvora. (5) Poslovi osiguranja su: dežurstvo, vanjsko osiguranje, unutarnje osiguranje, pretraga i sprovođenje osoba lišenih slobode, te nadzor nad zatvorenicima uz sudjelovanje u provedbi pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora. Navedene poslove obavlja pravosudna policija. (6) Poslovi tretmana su: procjena kriminogenih rizika i tretmanskih potreba zatvorenika, izrada, provođenje i procjena uspješnosti provođenja pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora; provođenje psihosocijalnih i socijalnopedagoških intervencija i posebnih programa, organizacija i sudjelovanje u provođenju općih programa i drugih aktivnosti koje podržavaju proces rehabilitacije i socijalne reintegracije zatvorenika, izrada stručnih mišljenja u svezi s izvršavanjem kazne zatvora, vođenje propisanih evidencija zatvorenika. (7) Upravno-pravni poslovi su: osiguravanje zaštite zajamčenih prava osoba lišenih slobode, pružanje stručne pravne pomoći osobama lišenih slobode u vezi zaštite prava propisanih ovim Zakonom, vođenje stegovnih postupaka protiv zatvorenika, upravljanje ljudskim potencijalima kaznionica, odnosno zatvora, priprema nacrta propisa i odluka za potrebe zaposlenika, poslovi informatike, te ostali poslovi koji omogućuju upravljanje i rad kaznionice, odnosno zatvora. (8) Poslovi zdravstvene zaštite zatvorenika su: pružanje primarne zdravstvene zaštite, suradnja s izabranim liječnikom obiteljske medicine, zdravstvenim ustanovama, tijelima za prevenciju i liječenje ovisnosti, davanje nalaza i mišljenja o zdravstvenom stanju osoba lišenih slobode, nadziranje sastava i hranidbene vrijednosti hrane koja se poslužuje osobama lišenih slobode i nadziranje održavanja osobne higijene i čistoće prostorija i drugih prostora u kojima borave i kreću se osobe lišene slobode. (9) Poslovi rada i strukovne izobrazbe osoba lišenih slobode su: organizacija, provedba, ocjenjivanje, nadzor i praćenje rada i strukovne izobraze osoba lišenih slobode. (10) Financijsko-knjigovodstveni poslovi su: planski poslovi, poslovi knjigovodstva, poslovi financijskog i materijalnog poslovanja, nabave, poslovi za potrebe prodavaonice za osobe lišene slobode, poslovi u svezi pologa stvari i novca osoba lišenih slobode, poslovi obračuna i isplate naknada za rad osoba lišenih slobode, poslovi procjene i prodaje predmeta nastalih radom osoba lišenih slobode, osiguravanje uvjeta smještaja, prehrane i opreme za osobe lišene slobode, poslovi obračuna i isplate materijalnih prava zaposlenika, te poslovi održavanja infrastrukture objekata. Sukladno naprijed predloženom novom članku 21. Zakona, ovaj članak je nužno izmijeniti na ovako predloženi način, jer ovakvo rješenje razrađuje već predloženi članak 21, te predstavljaju temelje za donošenje kvalitetne Uredbe o unutarnjem ustrojstvu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi i ustrojstvo unutarnjih ustrojstvenih jedinica propisuju se Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa.
37 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE ZATVORI, Članak 24. Zatvori Članak 24. (4) Zatvor u Zagrebu, osim poslova iz stavka 1. ovoga članka u Službi za psihosocijalnu dijagnostiku obavlja poslove medicinske, socijalne, psihološke, socio-pedagoške i kriminološke obrade zatvorenika radi njihove klasifikacije, predlaganja donošenja orijentacijskog pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora te predlaganja kaznenog tijela u kojem će zatvorenik nastaviti izdržavati kaznu zatvora. Za potrebe kriminološke obrade zatražit će se podaci i od nadležnog centra za socijalnu skrb i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove. Sukladno naprijed predloženom novom članku 21. Zakona, u ovom članku je potrebno dodati novi stavak, stavak 4. Nadalje, kvaliteta dijagnostičke obrade ne bi smjela dolaziti u pitanje imajući u vidu samo ustroj organizacije koja ga donosi. Ovaj prijedlog je također samo osnova za donošenje Uredbe o unutarnjem ustrojstvu koja detaljno razrađuje tu problematiku. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, obzirom da je zbog donošenja što kvalitetnije dijagnostičke obrade zatvorenika i prijedloga o daljnjem izdržavanju kazne zatvora zatvorenika nužno imati posebno ustrojenu unutarnju jedinicu. Ujedno napominjemo da se unutarnje ustrojstvo propisuje odredbama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa.
38 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE KAZNIONICE, Članak 22. Kaznionice Članak 22. (1) Kaznionice se ustrojavaju za izvršavanje kazne zatvora izrečene u kaznenom i prekršajnom postupku: 1) osuđenim punoljetnim muškarcima, 2) osuđenim punoljetnim ženama, 3) osuđenim mlađim punoljetnim muškarcima, 4) osuđenim mlađim punoljetnim ženama. S obzirom da je u članku 181., stavku 2. Prijedloga Zakona određeno da se zatvorenika koji izdržava kaznu zatvora izrečena u prekršajnom postupku može premjestiti i u kaznionicu, smatramo da je u stavku 1. ovog članka je nužno dodati predloženo, a ukoliko se to ne propiše, smatramo da bi takvi premještaji bili upitni sa aspekta zakonitosti, bez obzira da li se radi o iznimkama ili pravilu, jer će se sigurno primjenjivati u praksi. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Skrećemo pozornost da su odredbe koje se odnose na predmetni komentar predviđaju mogućnost premještaja kažnjenika u kaznionicu ali samo kao iznimku, a ne pravilo. Kaznionice se primarno ne ustrojavaju za navedenu svrhu.
39 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE SREDIŠNJI URED, KAZNIONICE, ODNOSNO ZATVORI, Članak 21. Kaznionice i zatvori Članak 21 b. (1) Kazna zatvora izvršava se u kaznionicama i zatvorima koji su posebne ustrojstvene jedinice Uprave za zatvorski sustav. (2) Na prava i obveze državnih službenika u kaznionicama i zatvorima i u svezi s ustrojem kaznionica i zatvora koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se opći propisi. Ovakvim uređenjem tih odredbi, detaljno i svrhovito bi se propisala nadležnost, poslovi koji se obavljaju na pojedinoj hijerarhijskoj razini, prava i obveze, djelokrug rada. Ovaj dio nužno treba biti u drugom dijelu Zakona. Uprava za zatvorski sustav je hijerarhijski ustrojena, ali to nije ni na koji način propisano. Nadalje, imajući u vidu složenost poslova izvršavanja kazne zatvora, ustanove (kaznionice, zatvori, Centar, odgojni zavodi) nisu kategorizirani što je nužno napraviti upravo imajući u vidu složenost poslova koji se obavljaju u pojedinoj ustanovi. U odnosu na trenutni ustroj, Centar za dijagnostiku u Zagrebu je nužno pripojiti Zatvoru u Zagrebu kao jednoj od unutarnjih ustrojstvenih jedinica. Sada Centar za dijagnostiku nema vlastitu infrastrukturu, sve resurse koristi od Zatvora u Zagrebu, te sama potreba da bude zasebna ustrojstvena jedinica nije opravdana niti na koji način. Uredbom o unutarnjem ustrojstvu uređuje se unutarnji ustroj, ali je nužno na razini zakona odrediti okvirno ovu problematiku. Neophodno je da se na razini Zakona propiše djelokrug poslova iz nadležnosti Središnjeg ureda, a koji se detaljno razrađuje Uredbom o unutarnjem ustroju. Opća odredba (čl. 21.b) koja je potrebna radi određivanja u kojim se ustanovama izvršava kazna zatvora. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Prijedlogom Zakona propisana je nadležnost poslova izvršavanja kazne zatvora, te su dovoljno regulirane odredbe u odnosu na ustrojstvene jedinice Ministarstva pravosuđa kojima su u nadležnosti poslovi izvršavanja kazne zatvora, kao što su Središnji ured, kaznionice, zatvori i centri, a poštujući odredbe Zakona o sustavu državne uprave i njegovih podzakonskih akata. Ističemo da se ustrojstvo zatvorskog sustava detaljno uređuje Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa.
40 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE SREDIŠNJI URED, KAZNIONICE, ODNOSNO ZATVORI, Članak 21. Članak 21 a. (1) Čelnik Središnjeg ureda Uprave za zatvorski sustav je ravnatelj nadležan za zatvorski sustav. (2) U Središnjem uredu Uprave za zatvorski sustav za obavljanje poslova iz djelokruga određenog ovim Zakonom ustrojavaju se sektori, službe i odjeli. (3) Središnji ured neposrednim uvidom i putem izvješća prati i nadzire zakonitost i pravilnost rada i postupanja, obavlja pravne i stručne poslove upravljanja kaznionicama, zatvorima, odgojnim zavodima i Centrom, neposredno poduzima ili nadležnim tijelima predlaže mjere za poboljšanje sustava izvršavanja kazne zatvora, obavlja poslove ujednačavanja prakse, postupanja i praćenja ostvarivanja prava osoba lišenih slobode, donosi odluke i poduzima mjere u vezi izvršavanja kaznenopravnih sankcija i mjera, te odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod, poslove planiranja, osiguranja i nadzora nad upravljanjem kaznionicama, zatvorima, odgojnim zavodima i Centrom, obavlja upravne i stručne poslove vezane za planiranje, razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, te planiranje, praćenje i unaprjeđenje gospodarskih, materijalnih, infrastrukturnih i stručnih uvjeta za njihovo izvršavanje, obavlja upravni i inspekcijski nadzor nad pravilnosti i zakonitosti rada kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i Centra iz djelokruga navedenih poslova. Središnji ured prikuplja i obrađuje statističke podatke te obavlja i druge poslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Prijedlogom Zakona propisana je nadležnost poslova izvršavanja kazne zatvora, te su dovoljno regulirane odredbe u odnosu na ustrojstvene jedinice Ministarstva pravosuđa kojima su u nadležnosti poslovi izvršavanja kazne zatvora, kao što su Središnji ured, kaznionice, zatvori i centri, a poštujući odredbe Zakona o sustavu državne uprave i njegovih podzakonskih akata. Ističemo da se ustrojstvo zatvorskog sustava detaljno uređuje Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa.
41 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE SREDIŠNJI URED, KAZNIONICE, ODNOSNO ZATVORI, Članak 21. Članak 21. (1) Uprava za zatvorski sustav je jedinstvena upravna organizacija u sastavu Ministarstva pravosuđa organizirana na dvije hijerarhijske razine: 1. Središnji ured, 2. Kaznionice, zatvori, odgojni zavodi i Centar za izobrazbu u Zagrebu. (2) Upravom za zatvorski sustav upravlja ravnatelj nadležan za zatvorski sustav koji za svoj rad odgovara ministru. (3) Na području Republike Hrvatske osniva se sedam kaznionica, četrnaest zatvora, dva odgojna zavoda i Centar za izobrazbu u Zagrebu, koji se prema složenosti, opsegu i sadržaju poslova razvrstavaju se u četiri kategorije kako slijedi: - I kategorija: Kaznionica u Glini, Kaznionica u Lepoglavi, Zatvor u Zagrebu i Bolnica za osobe lišene slobode; - II kategorija: Kaznionica u Lipovici-Popovači, Kaznionica u Požegi, Kaznionica u Turopolju, Kaznionica u Valturi, Zatvor u Gospiću, Zatvor u Osijeku, Zatvor u Puli-Pola, Zatvor u Rijeci, Zatvor u Splitu; - III. kategorija: Zatvor u Bjelovaru, Zatvor u Sisku, Zatvor u Šibeniku, Zatvor u Varaždinu, Odgojni zavod u Turopolju, Centar za izobrazbu u Zagrebu; - IV kategorija: Zatvor u Dubrovniku, Zatvor u Karlovcu, Zatvor u Požegi, Zatvor u Zadru, Odgojni zavod u Požegi. (4) Uprava, radi stvaranja uvjeta za rad svih službenika: 1. obavlja poslove u svezi s upravljanjem i razvojem ljudskih potencijala, uključujući planiranje i utvrđivanje potreba za prijamom u zatvorski sustav, provođenje postupka prijama, napredovanja, ocjenjivanja rada i učinkovitosti, nagrađivanja i kontinuiranog obrazovanja službenika te obavlja i druge poslove u svezi s radnopravnim statusom službenika, 2. planira i utvrđuje strategiju obrazovanja službenika koju provodi Centar za izobrazbu, 3. donosi i provodi planove o izgradnji i korištenju, informacijskog, radiokomunikacijskog i telekomunikacijskog sustava za potrebe Uprave, 4. donosi i provodi planove o održavanju, izgradnji i korištenju infrastrukture za potrebe Uprave; 5. utvrđuje potrebe i nabavlja tehnička i materijalna sredstva za rad službenika, 6. vodi brigu o sigurnosti, zdravlju i zaštiti službenika pri obavljanju službenih poslova te o dostojanstvu službe, 7. organizira i provodi unutarnju kontrolu i nadzor rada službenika i ustrojstvenih jedinica, 8. donosi razvojne, organizacijske i druge temeljne smjernice za rad, 9. donosi planove o korištenju materijalnih i financijskih sredstava i nadzire njihovu provedbu, 10. obavlja i druge poslove predviđene zakonom. (5) Vlada Republike Hrvatske utvrdit će unutarnje ustrojstvo Uprave za zatvorski sustav Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Prijedlogom Zakona propisana je nadležnost poslova izvršavanja kazne zatvora, te su dovoljno regulirane odredbe u odnosu na ustrojstvene jedinice Ministarstva pravosuđa kojima su u nadležnosti poslovi izvršavanja kazne zatvora, kao što su Središnji ured, kaznionice, zatvori i centri, a poštujući odredbe Zakona o sustavu državne uprave i njegovih podzakonskih akata. Ističemo da se ustrojstvo zatvorskog sustava detaljno uređuje Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa.
42 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE NADLEŽNOST ZA IZVRŠAVANJE KAZNE ZATVORA, Članak 8. Članak 8. (1) Poslovi izvršavanja kazne zatvora u nadležnosti su i djelokrugu Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa i suca izvršenja. (2) Uprava za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa surađuje s drugim državnim tijelima, znanstvenim i drugim ustanovama, strukovnim udrugama i drugim pravnim osobama radi poboljšavanja uvjeta izvršavanja kazne zatvora i pomoći poslije otpusta zatvorenika. (3) Ravnatelj uprave nadležne za zatvorski sustav najkasnije do 31. ožujka ministru pravosuđa dostavlja pisano izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i Centra za prethodnu godinu, koji ga dostavlja Vladi Republike Hrvatske. (4) Vlada Republike Hrvatske izvješće iz stavka 3. ovoga članka dostavlja Hrvatskom saboru najkasnije do 01. lipnja. U članku 8. prijedloga izostaviti stavak 2. jer isti mora biti u drugom dijelu Zakona koji regulira tijela nadležna za izvršavanje kazne zatvora (Glava XXIV). Nadalje, s obzirom da se godišnje izvješće Saboru podnosi jako kasno, a imajući u vidu i činjenicu da se zatvorski sustav informatizirao, odnosno implementiran je informacijski sustav, nužno je odrediti točno vrijeme do kada se za prethodnu kalendarsku godinu izvješće mora uputiti u proceduru (Vlada, Sabor). Ovaj prijedlog u svakom slučaju ne zadire u rad Vlade RH. Imajući u vidu da Ministarstvo unutarnjih poslova također dostavlja Izvješće o radu policije (članak 4. Zakona o policiji) Vladi, koja ga dostavlja Saboru na usvajanje, ne vidimo zapreku da u Zakonu o izvršavanju kazne zatvora ne bude na isti način propisan način dostavljanja Izvješća. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredba prijedloga Zakona o podnošenju Godišnjeg izvješća o stanju i radu kaznionica i zatvora smatramo dovoljno normiranim. U odnosu na preostali dio komentara upućujemo na već dani odgovor na komentar o podjeli Zakona.
43 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE OSNOVNE ODREDBE, Članak 1. Na ovaj način koji predlažemo definira se u potpunosti što ovaj Zakon uređuje, a to je osim samog izvršavanja kazne zatvora i radnopravni položaj službenika zatvorskog sustava. Ovakvim člankom u potpunosti se poštivaju odredbe iz članka 7. stavka 3. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/2015). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Osnovi zakon kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike je Zakon o državnim službenicima. Ovim prijedlogom neopravdano bi se izostavili namještenici kojima se prijedlogom nacrta Zakona priznaju posebni uvjeti rada te dodatak na plaću. Nadalje, skrećemo pozornost da je odredbom predloženog Zakona propisano da se na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika.
44 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE OSNOVNE ODREDBE, Članak 1. Osnovne odredbe Članak 1. (1) Ovim se Zakonom uređuje izvršavanje kazne zatvora, organizacija Uprave za zatvorski sustav i specifičnosti radnopravnog položaja službenika Uprave za zatvorski sustav. (2) Poslovi izvršavanja kazne zatvora od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku i obavljaju se u posebnim uvjetima rada. Službenici Uprave za zatvorski sustav obavljaju poslove izvršavanja kazne zatvora, kazne maloljetničkog zatvora, odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod i izobrazbe službenika zatvorskog sustava. (3) Na pitanja radnopravnog položaja službenika koja nisu uređena ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona primjenjuju se propisi o državnim službenicima, opći propisi o radu, odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu s njima. (4) Kazna zatvora izvršava se u kaznionicama i zatvorima. (5) Kaznu zatvora prema odredbama ovoga Zakona izdržavaju punoljetne osobe kojima je izrečena kazna zatvora u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku te punoljetne osobe kojima je izrečena novčana kazna u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku zamijenjena kaznom zatvora. (6) Izvršavanje kazne zatvora odnosi se i na izvršavanje kazne dugotrajnog zatvora, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Osnovi zakon kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike je Zakon o državnim službenicima. Ovim prijedlogom neopravdano bi se izostavili namještenici kojima se prijedlogom nacrta Zakona priznaju posebni uvjeti rada te dodatak na plaću. Nadalje, skrećemo pozornost da je odredbom predloženog Zakona propisano da se na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika.
45 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA Smatramo da je Zakon potrebno podijeliti u tri osnovna dijela sa navedenim glavama. Na ovaj način Zakon će biti podijeljen u tematske cjeline i imati slijed, odnosno, Zakon bi bio podijeljen na način da se u prvom dijelu nalaze odredbe kojima se propisuje samo izvršavanje kazne zatvora, dok bi se u drugom dijelu nalazile odredbe kojima se reguliraju ustroj Uprave, kao i radnopravni status službenika zatvorskog sustava. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Prijedlog Zakona slijedi logičan slijed uzimajući u obzir potrebu što boljeg odvajanja odredbi koje određuju ustrojstvo, radno pravne odnose službenika i namještenika, od odredbi koje se odnose na zatvorenike kao i odredbe koje se odnose na suca izvršenja.
46 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA Opći prijedlog: DIO PRVI POSTUPAK IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA Glava I. UVODNE ODREDBE Glava II. TEMELJNA NAČELA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA Glava III. PRAVA ZATVORENIKA I NJIHOVA ZAŠTITA Glava IV. SUDAC IZVRŠENJA Glava V. MJERILA ZA UPUĆIVANJE I UPUĆIVANJE NA IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA Glava VI. ODGODA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA Glava VII. POSTUPAK PRIJAMA ZATVORENIKA I ODREĐIVANJE NAČINA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA Glava VIII. SMJEŠTAJ, OPREMA I PREHRANA ZATVORENIKA Glava IX. RAD ZATVORENIKA Glava X. IZOBRAZBA ZATVORENIKA Glava XI. VJEROISPOVIJEDANJE I DUŠOBRIŽNIŠTVO Glava XII. ORGANIZIRANJE SLOBODNOG VREMENA ZATVORENIKA Glava XIII. LIJEČENJE I POSTUPAK S BOLESNIMA Glava XIV. DODIR S VANJSKIM SVIJETOM Glava XV. POGODNOSTI Glava XVI. RED I SIGURNOST Glava XVII. PRISILA Glava XVIII. STEGOVNI PRIJESTUPI, MJERE I POSTUPAK Glava XIX. PREMJEŠTAJ Glava XX. PREKID IZDRŽAVANJA KAZNE Glava XXI. UVJETNI OTPUST Glava XXII. PRIPREMA ZA OTPUST I OTPUŠTANJE Glava XXIII. IZVRŠENJE KAZNE ZATVORA IZREČENE U PREKRŠAJNOM POSTUPKU I KAZNE ZATVORA KOJOM JE ZAMIJENJENA NOVČANA KAZNA U PREKRŠAJNOM POSTUPKU DIO DRUGI USTROJ, NADLEŽNOST I DJELOKRUG RADA UPRAVE ZA ZATVORSKI SUSTAV Glava XXIV. TIJELA NADLEŽNA ZA IZVRŠAVANJE KAZNE ZATVORA Glava XXV. ODGOJNI ZAVODI I CENTAR ZA IZOBRAZBU U ZAGREBU Glava XXVI. DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI ZATVORSKOG SUSTAVA Glava XXVII. SREDSTVA ZA RAD DIO TREĆI Glava XXIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Prijedlog Zakona slijedi logičan slijed uzimajući u obzir potrebu što boljeg odvajanja odredbi koje određuju ustrojstvo, radno pravne odnose službenika i namještenika, od odredbi koje se odnose na zatvorenike kao i odredbe koje se odnose na suca izvršenja.
47 Sindikat Pravosudne Policije Hrvatske TEŠKE POVREDE SLUŽBENE i RADNE DUŽNOSTI, Članak 44. (12) Nasilje u obitelji Bez obzira što se ovaj naš prijedlog može svrstati i pod točku 9.članka 44.a na osnovu i dosadašnjeg iskustva da se nikad nasilje u obitelji u Zatvorskom sustavu nije tretiralo kao teška povreda službene i radne dužnosti,insistiramo da se ova točka uvrsti u članak 44.Po našim saznanjima,pojedinci su u više navrata prijavljeni za obiteljsko nasilje ali nikad stegovno tretirani. nit kažnjeni.Podržavamo nultu stopu tolerancije za sve vrste nasilja posebice prema nasilju u obitelji bez obzira o kome se radi. Obavezno udaljenje iz službe,ako je pokrenut kazneni postupak do okončanja istog. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Upućujemo na točku 9. istog članka prijedloga Zakona koje obuhvaća ponašanje službenika u širem smislu od danog prijedloga.
48 Sindikat Pravosudne Policije Hrvatske OBVEZE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA i NAMJEŠTENIKA, Članak 37. (8) Radi potrebe službe ravnatelj nadležan za zatvorski sustav može državnog službenika ili namještenika kaznionice,zatvora ili Centra privremeno premjestiti na rad u drugu kaznionicu,zatvor,Centar do 3 mjeseca a uz njegovu suglasnost do 6 mjeseci tijekom kalendarske godine.Privremeni premještaj u zatvor,kaznionicu ili centar smatrati će se privremenim premještaj na radno mjesto. (9) Državni službenik koji se privremeno premješta na drugo mjesto rada,udaljeno više od 100 km. od mjesta stanovanja ima pravo na: (9a) jednokratnu novčanu pomoć u visini jedne njegove prosječne isplaćene u posljednja tri mjeseca prije premještaja, (9b)Sedmodnevni plaćeni dopust za posjet obitelji svaka 2 mjeseca i nadoknadu troškova prijevoza za takve posjete (9c) Mjesečnu naknadu za odvojeni život ako izdržava obitelj (9d)Odgovarajući smještaj i prehranu 10. Držani službenik ne može se privremeno premjestiti ako ima više od 20 godina efektivnog radnog staža provedenog u zatvorskom sustavu,osim uz pisani pristanak. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Privremeni premještaj na rad je poseban institut zatvorskog sustava i kao takav ne može se tretirati kao institut privremenog premještaja propisan Zakonom o državnim službenicima kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike. Kako bi približili navedenu problematiku iznosimo sljedeće: u kaznenom tijelu postoji ustrojeno i popunjeno samo određeni broj službeničkih radnih mjesta te u slučaju određene izvanredne situacije (npr. povećanje broja zatvorenika, incidentne situacije, i sl.) mora se omogućiti privremeni premještaj na rad dovoljnog broja službenika pravosudne policije u navedeno kazneno tijelo bez obzira na ustrojeni i popunjeni broj radnih mjesta. U svezi prijedloga za povećanje materijalnih prava službenika prilikom premještaja na rad ovim putem skrećemo pozornost i na odredbe kojima se materijala prava povoljnije određuju za veći broj osoba kao što su npr. namještenici kojima je prijedlogom Zakona omogućen dodatak na plaću ili povećanje iznosa otpremnina. Ukoliko bi s prihvatili dodatni prijedlozi koji bi imali veći financijski učinak neopravdano bi se namještenici uskratili u povećanju materijalnih prava (dodatak na plaću) odnosno službenici za povećanje otpremnine.
49 Sindikat Pravosudne Policije Hrvatske POSEBNA PRAVA OVLAŠTENIH SLUŽBENIH OSOBA i NAMJEŠTENIKA, Članak 36. (9) Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu a ima od 15 godina do 25 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u Zatvorskom sustavu pripada otpremnina u iznosu od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe. (10) Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu,a ima od 25 godina do 35 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u zatvorskom sustavu pripada otpremnina u iznosu od deset prosječnih mjesečnih plaća koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe. (11)Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu a ima od 35 godina i više efektivnog radnog staža ostvarenog u zatvorskom sustavu ili osobi koja stječe pravo na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti pripada otpremnina u iznosu od dvanaest prosječnih mjesečnih plaća koje je ostvario u tri mjeseca prije prednog odnosa. (12)Obitelj ovlaštene službene osobe koja izgubi život u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe ima pravo na naknadu troškova pokopa, a uzdržavani članovi obitelji i na jednokratnu novčanu pomoć u visini 16 zadnjih plaća ovlaštene službene osobe. (14)Radi iznimnih radnih rezultata,poticanja uspješnosti rad,priznanja za istaknuto djelovanje u zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda,radi značajnog doprinosa razvoja i učinkovitosti zatvorskog sustava,te prilikom prestanka državne službe s pravom na mirovinu državnim službenicima i namještenicima može se dodijeliti prigodna nagrada ili priznanje.Pravilnik o uvjetima i načinu dodjele nagrade u zatvorskom sustavu donosi ministar. Smatramo da je najveća nagrada ovlaštenoj službenoj osobi prilikom odlaska u mirovinu, iznos mirovine koju će dobivati za pristojan život kao i visina otpremnine prilikom odlaska u mirovinu.Stoga još jednom podsjećamo da policijski službenici,državni službenici,odlaze u mirovinu uz visinu otpremnine po Zakonu o policiji,a ne po visini koja je određena Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Visina otpremnina predmetnim prijedlogom Zakona veća je od otpremnine predviđene Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike a prilikom visine iste bilo potrebno voditi računa i o mogućnostima državnog proračuna i financijskoj odgovornosti. Ovim putem skrećemo pozornost i na odredbe kojima se materijala prava povoljnije određuju za veći broj osoba kao što su npr. namještenici kojima je prijedlogom Zakona omogućen dodatak na plaću. Ukoliko bi s prihvatili dodatni prijedlozi koji bi imali veći financijski učinak neopravdano bi se namještenici uskratili u povećanju materijalnih prava (dodatak na plaću). Također ukazuje se na mogućnost dodjele nagrade i priznanja u zatvorskom sustavu što će se detaljno urediti pravilnikom a oblici nagrade i priznanja nije potrebno definirati zakonskom odredbom.
50 Sindikat Pravosudne Policije Hrvatske OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE, Članak 34. (1) Ovlaštene službene osobe jesu ravnatelj nadležan za zatvorski sustav državni službenici središnjeg ureda koji obavljaju nadzor nad zakonitošću rada i pravilnosti kaznionice,zatvora i centra za dijagnostiku u postupanju sa osobama lišenih slobode,te državni službenici koji u otežanim uvjetima rada odnosno oni službenici koji koji imaju posebne dužnosti ili ovlasti pri tom radu u otežanim uvjetima rada. 1(a) Pod otežanim uvjetima rada,smatra se osobito povećana opasnost za život i zdravlje službenika koji rade u takvim uvjetima. Smanjenjem broja ovlaštenih službenih osoba,na način da se uzima u obzir uvjete u kojima rade i opasnost za njihov život i zdravlje,donošenjem i korekcijom nove Uredbe o dodatcima,došlo bi do uštede novčanih sredstava, na koje se stalno poziva prilikom donošenja odluke oko isplate otpremnine ili novčane nagrade kao i kod visine dodatka za namještenike. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, obzirom da odredbe Zakona o državnim službenicima reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike, te upućuju na Uredbu o poslovima i posebnim uvjetima rada u državnoj službi kojom se definiraju poslovi s posebnim uvjetima rada u državnoj službi. Nadalje, ističemo da je navedenom odredbom zbog ovlaštenja službenih osoba i različitih zadataka i zadaća, a vodeći računa o financijskom utjecaju, već restriktivno pristupano izradi predmetnog prijedloga Zakona.
51 Sindikat Pravosudne Policije Hrvatske PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU, ODNOSNO NA RAD, PREMJEŠTAJ I PRESTANAK DRŽAVNE SLUŽBE, ODNOSNO RADA, Članak 32. 6.(a) Službenik kojem nedostaje 5 godina do ostvarivanja prava na stjecanje starosne mirovine po Općem propisu ne može se trajno premjestiti bez njegove suglasnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, budući da je odredba stavka 6. prijedloga Zakona usklađena s odredbama Zakona o državnim službenicima.
52 Sindikat Pravosudne Policije Hrvatske UPRAVITELJ, Članak 28. (2) Upravitelj je državni službenik sa završenim preddiplomskim i diplomskom sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskom i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem,s četiri godine radnog iskustva u visokoj stručnoj spremi,s najmanje osam godina radnog iskustva u zatvorskvu ili najmanje dvije godine radnog iskustva na rukovodećem radnom mjestu u zatvorskom sustavu,te ispunjava ostale uvjete prema općim propisima. (3)Upravitelj kaznionice,odnosno zatvora može imati najviše dva pomoćnika, koji moraju mora ispunjavati uvjete iz stavke 2.ovog zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredbe Zakona o državnim službenicima reguliraju se prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike i namještenike. Skrećemo pozornost da je odredbom predloženog Zakona propisano da se na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. Predmetna odredba prijedloga Zakona usklađena je s odredbama Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi te odredbama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi.
53 Sindikat Pravosudne Policije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA Smatramo, da bi se prava svih zaposlenih u zatvorskom sustavu trebala urediti zasebnim zakonom zaposlenika zatvorskog sustava.Po uzoru na Zakon o policiji,koji su isto Državni službenici i namještenici,detaljno iz regulirati prava i obaveze ovlaštenih službenih osoba, prvenstveno, kao i kod policijskih službenika, visinu otpremnina.Broj godišnjih odlazaka sllužbenika zatvorskog sustava u mirovinu je nekoliko puta manji u odnosu na broj policijskih službenika koji odlaze u mirovinu.Isto tako isplata otpremnina za službenike zatvorskog sustava,koje predlaže naš sindikat,nikako ne predstavljaju veće financijsko izdvajanje niti udar na državni proračun.Još jednom napominjemo da su i policijski službenici državni službenici i otpremnine primaju na osnovu svog zakona,Zakona o policiji, ne po Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredbe prijedloga Zakona o izvršavanju kazne zatvora na adekvatan način uređuju prava državnih službenika i namještenika zatvorskog sustava, te su odredbe koje uređuju radnopravne odnose državnih službenika i namještenika odvojene su od odredbi koje uređuju izvršavanje kazne zatvora zatvorenika. Prijedlog Zakona o izvršavanju kazne zatvora propisuje visinu otpremnina za ovlaštene službene osobe u višem iznosu od otpremnina propisanih odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenika.